Mikroekonomija: Analiza ponude i potražnje

Here are the study notes based on the provided text in Bosnian:

• Analiza Ponude i Potražnje*
• Matematička formulacija zakona potražnje: QD = f(p), gdje je QD tražena količina dobra, a p cijena toga dobra
• Trošak proizvodnje utječe na ponudu
• Ako se cijena poveća, tražena količina će se smanjiti
• Krivulja Potražnje*
• Krivulja potražnje je opadajuća
• Kako raste cijena dobra, tražena količina se smanjuje
• Koeficijent smjera funkcije potražnje je negativan
• Krivulja Ponude*
• Krivulja ponude je rastuća
• Kako raste cijena dobra, ponuđena količina se povećava
• Koeficijent smjera funkcije ponude je pozitivan
• Utjecaj Cijene na Potražnju*
• Promjena cijene utječe na promjenu tražene količine
• Ako cijena raste, tražena količina će se smanjiti
• Ako cijena padne, tražena količina će se povećati
• Utjecaj Ostalih Varaibilja na Potražnju*
• Ostali utjecaji na potražnju: dohodak potrošača, cijena povezanih dobara, ukusi potrošača, veličina tržišta
• Tržišna Ravnoteža*
• Tržišna ravnoteža se ostvaruje kada se ponuda i potražnja izjednače
• Ravnotežna cijena i količina se utvrđuju u točki presijeca krivulja ponude i potražnje
• Elastičnost Ponude i Potražnje*
• Elastičnost ponude i potražnje mjeri osjetljivost na promjene cijene
• Elastičnost se izražava kroz koeficijent cjenovne elastičnosti
• Unakrsna Cjenovna Elastičnost*
• Unakrsna cjenovna elastičnost pokazuje osjetljivost tražene količine jednog dobra na promjene cijene drugog dobra
• Unakrsna cjenovna elastičnost se koristi za analizu utjecaja cijene jednog dobra na traženu količinu drugog dobra

Let me know if you need any further clarification or help!Here are the study notes:

• Gossenovi zakoni*

• Zakon opadajuće granične korisnosti: ukupna korisnost nekog dobra se povećava do točke zasićenosti, ali po opadajućoj stopi

• Zakon izravnavanja razine granične korisnosti: granične korisnosti po cijenama kupljenih dobara moraju biti jednake

• Teorija indiferencije*

• Teorija indiferencije je nastala početkom 20. stoljeća s pojavom ekonomista (Edgeworth, Pareto, Hicks)

• Krivulje indiferencije: opadaju zdesna na lijevo, konveksne su prema ishodištu, nikada se ne sijeku

• Nagib krivulje indiferencije ukazuje na odnos cijene dobara

• Ravnoteža potrošača*

• Potrošač čija se kombinacija konzumiranih dobara nalazi ispod budžetskog pravca: ne troši čitav svoj dohodak

• Ravnoteža potrošača postiže se kada je granična stopa supstitucije između dva dobra jednaka omjeru cijena tih dobara

• Kod košarice dobara od dva proizvoda, povećanje cijene jednog dobra uzrokovat će pomak budžetskog pravca u lijevo

• Engelova krivulja*

• Engelova krivulja prikazuje odnos količine potrošnje dobra i dohotka

• Ako je Engelova krivulja negativnog nagiba, dobro je inferiorno

• Efekt supstitucije i efekt dohotka*

• Efekt supstitucije i efekt dohotka nastaju uslijed promjene cijene jednog dobra

• Kod normalnih dobara, efekt supstitucije i efekt dohotka uvijek djeluju u istom smjeru

• Ako se radi o "normalnom" dobru, njegova krivulja potražnje mora imati opadajući nagib

• Giffenovo dobro*

• Giffenovo dobro: inferiorno dobro, nema bliskih supstituta, izdaci za njega čine veliki dio potrošačeva dohotka

• Potražnja za Giffenovim dobrom se javlja kod vrlo siromašnog dijela stanovništva

• Teorija otkrivene preferencije*

• Teorija otkrivene preferencije: izborom košare A, umjesto košare B, uz dano budžetsko ograničenje, valja zaključiti da je košara A otkriveno preferirajuća u odnosu na košaru B

• Zaključak se izvodi iz pretpostavke aksioma otkrivene preferencije uz dano budžetsko ograničenje### Pretpostavke teorije otkrivene preferencije

• Dosljednost: A je otkriveno preferirajuća u odnosu na B, a B je otkriveno inferiorna u odnosu na A

• Tranzitivnost: ako se košara A voli više u odnosu na košaru B i košara B više u odnosu na košaru C, tada potrošač ima jednake sklonosti prema košarama A i C

• Aksiom otkrivene preferencije uz dano budžetsko ograničenje

• Racionalnost: potrošači preferiraju košare koje sadrže više dobara

Grafikon 1

• Iz otkrivene preferencije potrošača izvodi se: krivulja granične korisnosti, ograničavajući budžetski pravac, kompenzirajući budžetski pravac, krivulja indiferencije
• Zaključak da je košara D otkriveno preferirajuća u odnosu na A izvodi se iz pretpostavke: aksioma otkrivene preferencije uz dano budžetsko ograničenje, racionalnosti, dosljednosti, tranzitivnosti