Skripta ŽBM 1 - Morsko Ekosustav (PDF)

**OSNOVNE ZNAČAJKE MORSKOG EKOSUSTAVA (PREZENTACIJA \#1)** Oceani sadrže 97% od sve vode u biosferi, polarne ledene kape i ledenjaci 2%, slatka voda 1% Dinamika izmjene vode između rezervoara naziva se hidrološki ciklus. Brzina izmjene (eng. turnover) prosječna dubina oceana 3.790 m pet je oceana: Tihi, Atlantski, Indijski, Južni i Arktički - Tihi ocean - 155,6 mil. km2 - Atlantski ocean - 76,8 mil. km2 - Indijski ocean - 68,6 mil. km2 - Južni ocean - 20,3 mil. km2 - Arktički ocean - 14,1 mil. km2 Mora se dijele na: - Rubna (epikontinentalna) -- odvojena od oceana nizom otoka ili uvučena u kontinetski trup - Unutrašnja -- dublje uvučena u kontinent, a s otvorenim morem povezana uskim tjesnacem ili s više prolaza - Sredozemna (mediterani) -- više okružena kopnom, uvučena između kontinenata, uskim prolazima spojena s oceanima - Zatvorena mora -- potpuno okružena kopnom **VERTIKALNA I HORIZONTALNA STRUKTURA OCEANA** Životni prostor mora i oceana u kojem obitavaju morski organizmi dijeli se na: - MORSKO DNO ili bental (bentos) - OTVORENO MORE (stupac vodene mase) ili pelagijal (pelagos) Priobalna područja koja naseljava veliki broj morskih organizama nazivaju se NERITIČKA PROVINCIJA, a sva ostala područja mora zajedno su OCEANSKA PROVINCIJA (200m) **DUBINSKE ZONE (STEPENICE) MORSKOG DNA** Područje koje se proteže od obala mora i oceana do dubine od 200 m naziva se KONTINENTSKA PODINA (engl. shelf) U području kontinentske podine (LITORAL) postoji nekoliko različitih pojaseva: - supralitoral (pojas koji je izložen prskanju mora) - mediolitoral (pojas plime i oseke) - infralitoral (od donje granice oseke pa do granice rasprostranjenosti morskih cvjetnica; u Jadranu između 20 i 40 m) - cirkalitoral (od granice rasprostranjena morskih cvjetnica do granice prodiranja svjetlosti) Od kontinentalne podine ka većim dubinama proteže se KONTINENTSKI SLAZ / PADINA (engl. slope) (BATIJAL) od 200 do 4.000 m dubine. Na nju se nastavlja ABISALNA RAVNICA (ABISAL), ravnica dubokog mora, koja zauzima najveći dio površine morskog dna oceana i obuhvaća dubine od 4.000 do 7.000 m Dubokomorske KOTLINE i JARCI (HADAL) presijecaju abisal i u njima je dubina između 7.000 i \~ 12.000 m, najveća zabilježena dubina u Marijanskoj brazdi u Tihom oceanu U pelagijalu razlikujemo sljedeće stepenice: - EPIPELAGIJAL (od površine do 200 m) - MEZOPELAGIJAL (200 -- 1.000 m) - BATIPELAGIJAL (1.000 -- 4.000 m) - ABISOPELAGIJAL (4.000 -- 7.000 m) - HADALOPELAGIJAL (\> 7.000 m) **OSNOVNE ZNAČAJKE MORSKE VODE -- VAŽNI EKOLOŠKI ČIMBENICI ŽIVOTA U MORU** - Veliki toplinski kapacitet - Maksimalna gustoća kod 4 °C (anomalija vode) - Rast tlaka s dubinom (1 atmosfera svakih 10 m) - Otapanje plinova (O2, CO2 ) - Površinska napetost (sporije isparavanje u odnosu na slatku vodu) **Osnovni ekološki čimbenici koji utječu na sastav i gustoću zajednica živih bogatstava mora** - Temperatura - utječe na biokemijske procese, na aktivnost enzima, viskoznost i gustoću morske vode, topljivost plinova, posebno O2 i CO2 koji su neophodni za život u moru - Na raspodjelu topline u moru utječu dva osnovna fizikalna procesa: molekularna difuzija, turbulentna difuzija - Prosječna temp. svjetskih mora 3,8°C - Srednja temp. površine je 17-18°C - termički skok ili termoklina - dolazi do vertikalnog pokretanje vodenih masa te se sva voda izmiješa i dobije jednoliku temp. od površine do dna -- izotermija - Svjetlost - Na raspored svjetla u moru utječe nekoliko fenomena: *odbijanje (refleksija)* svjetla na površini mora, *lom (refrakcija)* svjetla također na granici mora i atmosfere, *raspršivanje (difuzija)* svjetla na česticama krupnijih disperzija u moru i *upijanje (apsorpcija)* svjetla unutar mora. Ova dva posljednja određuju koliki će biti domet prodiranja svjetla u moru, odnosno oni određuju *oslabljivanje ili ekstinkciju* svjetla. - Najbrže se apsorbiraju dugovalni dijelovi spektra (crveno zračenje). Na 100 m ostane još plavi dio spektra, jer ga more najmanje apsorbira. - Obzirom na mogućnost fotosinteze koja određuje primarnu produkciju, morsko područje dijeli se na sljedeće zone: - EUFOTIČKA -- proteže se od 0-50 m dubine, ali u vrlo prozirnim vodama na malim geografskim širinama i do dubine od 100 m - DISFOTIČKA -- od eufotičke zone do dubine max. 200 m i tu je prodor svjetla prilično ograničen, a količina svjetlosti za veliki broj biljnih vrsta nedovoljna za fotosintezu - AFOTIČKA - proteže se od 200 m do najvećih dubina, područje bez svjetlosti ili s min. količinama svjetla - Salinitet - Salinitet (slanost) je ukupna količina soli (g) otopljena u jednom kilogramu morske vode; izražava se u promilima mase (‰) - stenohaline vrste - slabo otporne na promjene saliniteta; najvećim dijelom dubokomorske i pelagičke vrste, odnosno stanovnici oceanske provincije s relativno malim oscilacijama saliniteta - eurihaline vrste -- mogu preživjeti unutar velikog raspona saliniteta, neke mogu zalaziti i u slatke vode; većina stanovnika neritičke provincije, sve vrste zona supralitorala i mediolitorala - oceani imaju na površini prosječnu slanost od 35 ‰ - Jadranske ingresije -- pojava povećane slanosti morske vode u Jadranu u pojedinim godinama (i do 39 ‰), ciklus pojavljivanja otprilike 7-11 godina - Otopljeni plinovi i pH morske vode - Najveći biološki značaj imaju O~2~ i CO~2~ , jer sudjeluju u procesima disanja i fotosinteze. - morska voda: 64%(N~2~) 34%(O~2~) - Dubina kompenzacije -- dubina na kojoj se izjednačava količina potrošenog i stvorenog (oslobođenog) O2 - pH je mjera kiselosti odnosno lužnatosti vodenih otopina, a predstavlja negativni logaritam koncentracije vodikovih iona u otopini - pH vrijednost morske vode kreće od 7,5 do 8,4 (slabo lužnato) - Hidrostatski tlak - euribati: mogu preživjeti unutar većeg raspona tlaka (npr. pelagičke vrste koje migriraju, podnose promjene tlaka i do 30-40 atm, morski sisavci sposobni za duboka zaranjanja) - stenobati: ne podnose veće promjene tlaka (mnogo više je takvih vrsta morskih org., neki od njih su prilagođeni na život isključivo u područjima s visokim tlakom -- velike dubine) - Gibanja mora - Valovi -- vrsta periodičkog gibanja u moru, omogućavaju miješanje površinskog sloja morske vode s dubljim slojevima, pospješuju izmjenu plinova i topline između mora i atmosfere - Morska doba (plima i oseka) -- vrsta prisilnih dugih valova koji nastaju uslijed djelovanja gravitacijskih sila između Sunca, Mjeseca i Zemlje - Plimni val je vodeni val koji se formira u fenomenu plime, a nastaje kao razlika između razine vode oseke i vodene mase koja joj se suprotstavlja strujanjem u suprotnom smjeru - Morske struje -- pokretanja vodenih masa u jednom pravcu; nastaju kombiniranim djelovanjem vjetrova te razlika u tlaku, temperaturi i salinitetu (gustoći) morske vode - Gradijentske struje -- nastaju uslijed razlika u gustoći morske vode - Plimne struje - horizontalna strujanja vezana uz pojavu plime i oseke - Površinske struje (struje vjetra) - nastaju kao rezultat interakcije između djelovanja vjetra i rotacije Zemlje; tzv. Coriolosova sila **UTJECAJ PROMJENA TEMPERATURE NA MORSKE ORGANIZME** stenotermne vrste - podnose samo male promjene temp. euritermne vrste - dobro podnose veća kolebanja temp., mogu živjeti unutar većeg temp. raspona što im omogućuje široku vertikalnu i horizontalnu rasprostranjenost. Temperatura tijela većine morskih organizama ovisi o temp. okoliša -- poikilotermni organizmi, samo oni org. koji su sekundarno prilagođeni na život u moru (ptice i sisavci) imaju stalnu temp. tijela -- homeotermni organizmi. **Vertikalna gibanja vodenih masa** Upwelling i downwelling - vertikalna gibanja vodenih masa na rubovima kontinenata (područje šelfa) koja nastaju kao rezultat djelovanja vjetra i Coriolisovog efekta Downwelling: javlja se kad površinske struje idu prema kontinentu, u tom slučaju vodena masa u blizini obale ponire i u dubljim se slojevima giba u suprotnom smjeru Upwelling - oceanografski fenomen; proces kojim gusta, hladnija i nutrijentima bogata dubokomorska voda dolazi u fotičku zonu, tj. na površinu oceana (obično siromašnu nutrijentima) **Svjetski ribolovni resursi: stanje i trendovi (PREZENTACIJA \#2)** FAO 2020. - ukupna svjetska podukcija iznosi 178 milijuna tona, od čega na ulov otpada 90,3 milijuna t (51%), a na akvakulturu 87,5 milijun t (49%) Ukupna procijenjena novčana vrijednost (eng. first-sale value) svjetske produkcije 2018. -- 401 milijarda dolara (od toga 82 milijarde iz akvakulture) Svjetska ribolovna flota \~ 4,56 milijuna plovila, 58,3 milijuna ljudi uključeno je u rad u ribarskom sektoru (2018.), od toga ¾ u ribolovu Azijska ribolovna flota čini 75% ukupne svjetske ribolovne flote **Potrošnja ribe per capita** Potrošnja ribe neravnomjerna: 1 kg -- 100 kg *per capita* ovisno o području Prosječna potrošnja ribe *per capita* se znatno povećala: 1961. -- 17,4 kg → 2020-22. -- 21,2 kg (godišnje povećanje \~ 1,5%) Pod pojmom "riba" obuhvaćeni su svi jestivi morski organizmi: \~ riba 75%, rakovi \~ 9%, glavonošci \~ 4%, ostali mekušci \~ 12% ![](media/image2.png)Prosječna potrošnja „ribe" per capita u Europi: Europa → najveća potrošnja Island \[as in država island\] (non EU) - 91,5 kg zemlje EU: najmanja potrošnja u Madžarskoj (4,8 kg), a najveća u Portugalu (56,9 kg) Hrvatska 2021. -- 22,90 kg per capita Od ukupne svjetske produkcije na Kinu otpada 35%, na Aziju bez Kine 34%, slijede Sjeverna i Južna Amerika (14%), Europa (10%), Afrika (7%) i Oceanija (1%). Najzastupljenije zemlje u svjetskom morskom ribolovu: 2018.: Kina 15%, Peru i Indonezija 8%, Rusija i SAD 6% FAO UN - Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. Utemeljena je 16. listopada 1945. godine u Quebecu (Kanada) s ciljem poboljšanja razine prehrane i standarda, kao i unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje i života u seoskim zajednicama. Radi što učinkovitijeg praćenja stanja i održivog gospodarenja živim bogatstvima mora napravljena je podjela od strane FAO kojom je definirano ukupno 19 ribolovnih područja u svijetu Svjetska ribolovna područja prema FAO (FAO statističke zone) - Sredozemno i Crno more (37) **Svjetski ulovi morskih organizama po glavnim ribolovnim zonama** Skupine koje dominiraju u ribolovnim područjima: - Sjeverozapadni Pacifik -- najznačajnije ribolovno područje (25%) -- ravnomjerna zastupljenost raznih skupina morskih organizama - Zapadni dio centralnog Pacifika (2.) -- velika pelagička riba - Jugoistočni Pacifik (3.) -- mala pelagička riba - Sjeveroistočni Atlantik (4.) -- demerzalne vrste - Mediteran i Crno more -- mala pelagička riba Mediteran i Crno more - u odnosu na maksimume 80-ih došlo do smanjivanja ulova za otprilike 23% Ulovi u istočnom i zapadnom Indijskom oceanu i u zapadnom dijelu centralnog Pacifika pokazuju dugoročne uzlazne trendove **Ulovi i udio pojedinih skupina morskih organizama u ukupnom svjetskom ulovu** Najveći udio u svjetskim ulova čine **pelagičke vrste** riba: - Mala plava riba (haringe, srdele, inćun, \...) - 22% - Velika plava riba (tuna, \...) - 19% - Pridnene vrste (oslić, list, bakalar, \....) -- 12% - Mekušci (školjkaši, puževi, glavonošci, \...) -- 7% - Razne priobalne vrste riba -- 8% - Rakovi (kozice, jastozi, krill, \...) -- 6% **Najznačajnije vrste prema svjetskim ulovima (FAO, 2020)** - ***Engraulis ringens*** (Engraulidae) -- **peruanski inćun** (eng. Peruvian anchoveta), 4.9 milijuna tona - ***Gadus chalcogrammus*** (Gadidae) -- **aljaska kolja** (eng. Alaska pollock), 3.5 milijuna tona godišnje - ***Katsuwonus pelamis*** (Scombridae) -- **tunj prugavac** (eng. skipjack tuna), 2.8 milijuna tona godišnje **Stanje svjetskih ribolovnih stockova** Stock - grupa jedinki jedne vrste koje žive na određenom području, neovisna o drugim stockovima iste vrste. Obično se smatra zasebnom jedinicom u svrhu procjene i gospodarenja. Neke vrste čine jedinstven stock, a neke ih imaju nekoliko. Prema postojećim podacima 57,4% stockova je potpuno eksploatirano, 29,9% prelovljeno i 12,7% nije potpuno iskorišteno Stockovi koji bi se potencijalno mogli više iskorištavati -- trend konstantnog smanjivanja (40→ \ 30% svjetskog ulova → većina maksimalno iskorištena/prelovljena - *Engraulis ringens* -- peruanski inćun (fully exploited - overexploited) - *Gadus chalcogrammus* -- aljaska kolja (fully exploited) - *Katsuwonus pelamis* -- tunj prugavac (moderatelly - fully exploited) - *Engraulis japonicus* -- japanski inćun (fully exploited) - *Micromesistius poutassou* -- ugotica pućinka (overexploited) - *Mallotus villosus* -- kapelin (fully exploited) - *Clupea harengus* -- haringa (fully exploited - recovering from depletion) - *Scomber japonicus* -- lokarda (moderatelly -- fully exploited) - *Trichiurus lepturus* -- zmijičnjak sabljaš (fully exploited - overexploited) - *Trachurus murphyi* -- čileanski sarun (fully exploited - overexploited) - *Thunnus albacares* -- žutoperajna tuna (fully exploited) 80% svjetskih ribljih stockova je ili potpuno iskorišteno ili prelovljeno ili u kolapsu **GFCM -** General Fisheries Council for the Mediterranean Consisting of 23 Member countries along with the European Community, the GFCM's objectives are to promote the development, conservation, rational management and best utilization of living marine resources, as well as the sustainable development of aquaculture in the Mediterranean, Black Sea and connecting waters. **ICCAT** -- International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas The International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas is an inter-governmental fishery organization responsible for the conservation of tunas and tuna-like species in the Atlantic Ocean and its adjacent seas **CIESM** - International Commission for the Scientific Exploration of the Mediterranean Sea These support a network of several thousand marine researchers, applying the latest scientific tools to better understand, monitor and protect a fast-changing, highly impacted Mediterranean Sea. Structured in six committees and various taskforces, CIESM runs expert workshops, collaborative programs and regular congresses, delivering authoritative, independent advice to national and international agencies. **Svjetski biološki resursi mora (PREZENTACIJA \#3)** **Alge** Ukupna produkcija 32,67 milijuna tona, svega 4,5% sakupljanje Globalma produkcija algi se povećala za više od 3 puta u zadnjih 20 godina Većina rasta bazira se na azijskoj akvakulturi (97%), u čemu prednjače Kina i Indonezija Preostalih 3% (1,2 t) odnosi se na skupljanje (koje stagnira); najzastupljnenije su Čile, Kina i Norveška U uzgoju dominiraju smeđe alge; slijede crvene i zelene alge Upotreba: - Kao hrana: većina vrsta jestiva, odnosno upotrebljiva u ljudskoj prehrani, a sadrže minerale i vitamine važne za ljudski organizam - Osim za prehranu koriste se/mogle bi se koristiti i za druge primjene: - proizvodnja biljnog ulja - proizvodnja biogoriva - izvor topline i električne energije - algalni bioreaktori - stabilizatori mliječnih proizvoda - emulgatori - sastojci kozmetičkih proizvoda i farmaceutskih proizvoda - gnojiva **Crvene alge (Rhodophyta)** Mnoge vrste jestive - crvene alge su tradicionalna hrana u azijskim zemljama, intenzivno se uzgajaju, posebno u Japanu Rod *Porphyra* - *Porphyra* spp. (*nori*) - mediolitoralna zona umjerenih područja na sjevernoj hemisferi - danas se uzgajaju u mnogim zemljama (Havaji, Kanada, Kina, Koreja, Norveška, Čile) - u Japanu godišnja proizvodnja Poryphyra spp. u ukupnoj vrijednosti od 1 milijarde dolara *Porphyra tenera* Godišnja produkcija: zajednička statistika za cijeli rod Porphyra: total 130.622 t, od toga svega 8 t sakupljanjem, 130.614 t uzgoj Japan → najznačajnija zemlja, produkcija 60.000 t (uzgoj + sakupljanje) *Chondrus crispus* Plitkomorska, priobalna vrsta alge, do 10 m dubine, najrasprostranjenija u otvorenim obalnim i estuarijskim zonama Uglavnom rasprostranjena duž kamenitih dijelova atlantske obale Europe, zapadne Afrike i Sjeverne Amerike Živi i u Mediteranu (Grčka) Euritermna (0-30°C) i eurihalina vrsta (13-32‰) Kemijskom ekstrakcijom dobije se produkt **karagenat** koji se koristi u mnogim industrijama, uključujući prehrambenu, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji Najznačajniji udio Kanade u ukupnoj svjetskoj produkciji: \> 7.000 t godišnje (1990. gotovo 20.000 t) Crvene alge koriste se i u proizvodnji agara - najčešće kao podloga za uzgoj bakterija, biljaka i gljiva, ali i za elektroforezu, u proizvodnji i konzerviranju hrane, u proizvodnji vina, piva, kave, kao laksativ, itd. Za dobivanje agara najviše se koristi: - rod *Gracilaria* - rod *Gelidium* (komercijalno najviše vrsta *Gelidium amansii*) - vrsta *Sphaerococcus euchema* **Smeđe alge (Phaeophyta)** Kelp -- smeđe alge reda Laminariales; 30 različitih rodova, neke vrste narastu jako velike → šume kelpa u čistim, plitkim područjima oceana - Velika brzina rasta → i do ½ m dnevno → 30-80 m - Višestruka primjena: u prehrani, stabilizator i emulgator hrane, u kozmetici, u proizvodnji stakla, u poljoprivredi - kao gnojivo, za proizvodnju soda pepela (gorenjem) - *Macrocystis pyrifera* (eng. giant kelp) u hladnim vodama sjeverne Kalifornije, do 50 m dubine ***Laminaria japonica*** Eng -- Japanese kelp - Rasprostranjenost: sjeverozapadni Pacifik, slučajno uvezena u Mediteran (Francuska,Thau laguna) - Koristi se u prehrani (Japan), kao lijek (Južna Kina), kao izvor joda (Rusija) - Prodaje se uglavnom sušena - 1998\. sakupljeno 3 milijuna t suhe mase - Uzgaja se tradicionalno u Japanu, od 1951. intenzivno i u Kini - Prema službenoj statistici ukupna svjetska produkcija \~ 70.000 t ***Undaria pinnatifida*** Eng -- Wakame - Naseljava mediolitoralnu i gornju infralitoralnu zonu do dubina 15-20 m - Rasprostranjenost: Japansko more, obale Japana, Koreje i dijelova Kine - Vrlo invazivna vrsta - spada među 100 najinvazivnijih svjetskih vrsta! -- zbog velike kompetitivnosti prijetnja autohtonim vrstama, veliki problem u uzgojnim farmama zbog obraštaja - Godišnja produkcija između 450.000 i 500.000 t (Japan, Koreja), a u Kini svega par stotina t, manje popularna od roda *Laminaria* - Koristi se u ljudskoj prehrani, na istoku poznata pod nazivom *wakame*, u Japanu se najviše koristi za pripremu tzv. miso juhe **Beskralježnjaci (Avertebrata)** Iako su u ukupnim ulovima manje zastupljeni od riba, njihova visoka tržišna vrijednost to nadoknađuje → gotovo 40% ukupne tržišne vrijednosti svih morskih organizama koji se izlovljavaju **Spužve (Porifera)** U komercijalne svrhe koristi se veći broj vrsta; upotreba: u kućanstvu, kozmetici, potencijalna primjena u medicini (antibiotski sastojci) 80-ih svjetska proizvodnja spužvi oscilirala između 206 i 360 milijuna t godišnje Najveći proizvođači Kuba, Filipini i mediteranske zemlje Tunis, Grčka i Turska ***Spongia oficinalis*** -- obična spužva, rasprostranjena u Mediteranu, od površine do dubine 40 m rijetko u istočnom Atlantiku U Jadranu se izlovi oko 4 t spužvi godišnje (\> 50% izvozi), najpoznatija lovišta oko otoka Krapnja **Koralji (Cnidaria, Anthozoa, Coralliidae)** Rod Corallium: 27 vrsta rasprostranjenih u tropskim i suptropskim područjima, 5 vrsta živi u Atlantiku, a samo jedna od tih vrsta živi i u Mediteranu -- crveni koralj, visoko cijenjen na tržištu, upotrebljava se za izradu nakita ***Corallium rubrum*** - crveni koralj Eng -- Sardinia coral Vrsta rasprostranjena u Mediteranu i istočnom Atlantiku; dubine 20-200 m; sporo rastući organizam -- nekoliko cm godišnje Ukupni godišnji ulov (FAO) 50-60 t Najviše se izlovljava u Mediteranu, samo mali dio na atlantskoj obali Maroka i Španjolske Zemlje uključene u vađenje koralja C. rubrum u Sredozemnom moru: Albanija, Alžir, Turska, Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Crna Gora, Maroko, Španjolska i Tunis U Jadranu veći broj lovišta: Žirje, Lastovo, Bokokotorski zaljev, Vis, oko Kornata, Zlarin (najpoznatiji su zlarinski koraljari) Ukupna proizvodnja koralja u RH 6,5 t Sezonska zabrana vađenja crvenog koralja je od 1. prosinca do 31. ožujka, dok maksimalna godišnja kvota iznosi 200 kg po licenci **Vlasulje (Cnidaria, Anthozoa, Actiniidae)** Vlasulje se koriste u prehrani na dalekom istoku i u nekim mediteranskim zemljama *Anemonia sulcata* **Meduze (Cnidaria, Scyphozoa, Rhisostomatidae)** *Rhopilema esculenta* -- lovi se duž južne obale Koreje, Kine i zapadne obale Japana **Ježinci (Echinodermata, Echinoidea)** Svjetska proizvodnja morskih ježinaca bila je najveća 1995. -- 120.306 t Čile dominira u svjetskoj proizvodnji (više od 50%). Ostale važne zemlje: Japan, Južna Koreja, SAD, Rusija, Meksiko Gospodarski najznačajnije vrste su: - ***Loxechinus albus*** (najviše u Čileu) - Žive u priobalnim, mediolitoralnim i infralitoralnim područjima do 340 m dubine - Rasprostranjenost: obale Ekvadora, Čilea, Perua - Godišnji svjetski ulov 30.199 t (2016.) - *Strongylocentrotus* spp. -- veći broj vrsta Neke vrste koje se koriste u ljudskoj prehrani, a žive u Mediteranu i Jadranu: - *Paracentrotus lividus* -- hridinski ježinac - *Arbacia lixula* -- crni ježinac - *Sphaerechinus granularis* -- pjegavi (ljubičasti) ježinac - vrste roda *Echinus (E. acutus, E. melo)* -- veliki ježinac **Morski trpovi (Echinodermata, Holothurioidea)** Koriste se u ljudskoj prehrani; visoka tržišna vrijednost na dalekom istoku Ribolov morskih trpova bazira se na vrstama iz dvije porodice: Holothuridae i Stichopodidae (obje su zastupljene i u Jadranu) Ukupni svjetski ulov trpova varira između 20.000 i 40.000 t/god Svjetski ulovi: Azija (66%), Oceanija (16%), Sjeverna i Srednja Amerika (12%) i Afrika (5%) Izlovljavaju se najviše u tropskim i suptropskim dijelovima Pacifika: - sjeverozapadni Pacifik -- 8.129 t godišnje (43,1%) - zapadni dio centralnog Pacifika -- 5.997 t godišnje (31,8%) Najveći godišnji ulovi po zemljama: - Japan -- 7.229 t godišnje (*Apostichopus japonicus*) - Indonezija -- 3.250 t godišnje (veći broj vrsta) - SAD -- 1.804 t godišnje (veći broj vrsta) - Koreja -- 900 t godišnje (*A. japonicus*) U Jadranu se početkom 90-ih godina izlovljavala vrsta *Holothuria tubulosa* -- obični trp i izvozila u Japan Ima puno gospodarski značajnih vrsta morskih trpova koji se sakupljaju i suše te izvoze na Daleki istok, najviše u Kinu Akvakultura morskih trpova razvila se u ranim 80-im; Kinezi i Japanci bili su prvi koji su razvili uspješnu tehnologiju uzgoja na vrsti *Apostichopus japonicus*. Druga vrsta koja je uspješno uzgojena bila je *Holothuria scabra*. Danas se u Aziji sve više i uzgajaju u tzv. **polikulturi** s kozicama i nekim ribljim vrstama Kina trenutno na ovaj način proizvodi oko 90.000 t morskih trpova godišnje Morski trpovi kao hrana i u medicini - Morski trpovi iz divljih populacija koje sakupljaju ronioci imaju veću hranjivu vrijednosti i dimenzije od onih uzgojenih - upravo stoga imaju i veću tržišnu vrijednost - Za neke vrste morskih trpova (poznate kao *gamat* u Maleziji ili *teripang* u Indoneziji) smatra se da imaju izvrsna iscjeliteljska svojstva i na tome svoj rad baziraju brojne farmaceutske tvrtke u jugoistočnoj Aziji. **Mješčićnice (Chordata, Tunicata, Ascidiacea)** Vrste roda *Microcosmus (M. sulcatus, M. sabatieri)* i slične vrste jedu se na Mediteranu (morsko jaje, morski limun) i u Čileu - gonade bogate jodom, najčešće se konzumiraju sirove *Halocynthia roretzi* -- morski ananas, koristi se u prehrani na dalekom istoku, uzgaja se u Japanu i Koreji Prema FAO svjetska produkcija je dosegnula maksimum 1994. -- 42.800 t, a 2006. -- 21.500 t, od toga 16.000 tona je uzgojeno u Japanu Slična vrsta *Pyura chilensis* također se koristi kao hrana u Čileu, 2002. - 1.217 t **Mekušci (Mollusca) (PREZENTACIJA \#4)** Najviše se izlovljavaju glavonošci (Cephalopoda), školjkaši (Bivalvia) i puževi (Gastropoda) Ukupni godišnji ulov \~ 7 milijuna t Trend porasta uzgoja (najviše školjkaši), \~ 16 milijuna t (vrijednost 11,4 milijarde dolara) **Puževi (Gastropoda)** Morski puževi čine \~ 2% svjetskog ulova mekušaca Svjetski ulovi puževa \~ 180.000 t godišnje Najviše se izlovljavaju vrste roda *Haliotis, Aliger (ex. Strombus), Busycon, Concholepas i Buccinum* Po ulovima su najznačajniji: Čile i Peru (*Concholepas concholepas*), Karibi (*Strombus* spp.), SAD (*Haliotis* spp. aka petrovo uho), Australija, Novi Zeland, Japan i Koreja ***Buccinum undatum*** (Eng - Whelk) Tradicionalno se najviše izlovljava u Sjevernom moru (posebnim vršama i koćama) U Europi se koristi u prehrani, a u Americi još i za izradu ukrasa od ljuštura Godišnji ulovi \~ 40.000 t "imposex" - Javlja se kod nekih vrsta Gastropoda pod djelovanjem polutanata; patološko stanje, nastanak spolnih organa koji ne odgovaraju stvarnom spolu jedinke, tj. kod ženki se stvaraju dijelovi muškog reproduktivnog sustava (pseudohermafroditizam) **Puževi Jadrana** U RH se prema službenoj statistici ulovi/sakupi oko 9 t godišnje **Patellidae - priljepci** - *Patella caerulea* -- plavi priljepak - Izlovljava se i koristi u prehrani - *Patella rustica* - lusitanski priljepak **Trochidae -- zvrkovi** - *Monodonta turbinata* -- ugrc, nanar **Turbinidae -- turbani** - *Astraea rugosa* -- turban **Muricidae** *Hexaplex trunculus* -- volak kvrgavi *Bolinus brandaris* - volak bodljikavi Ukupni ulov volaka u RH (obje vrste zajedno) -- 7 t **Aporrhaidae** *Aporrhais pespelecani* -- pelikanovo stopalo **Cymatidae** *Charonia tritonis seguenza* -- tritonova truba - rijetka vrsta tražena od strane kolekcionara zbog ljušture - → ugrožena vrsta - → zakonom zaštićena vrsta **Mitridae** *Mitra zonata* -- prugasta mitra **Tonnidae** *Tonna galea* -- puž bačvaš - Jedan od najvećih puževa Jadrana - Najduža osovina puža iznosi 30 cm (i do 1,5 kg) **Školjkaši (Bivalvia)** Komercijalni udio u svjetskoj produkciji - 9%, maseno 14% 1 milijun tona 1950. → 16 milijuna t 2015. (od 1995. godišnji porast \~7%) Najveći dio svjetske produkcije potječe iz akvakulture (89%) - prinosi iz uzgoja višestruko su se povećali Ulov čini 11% od ukupne produkcije; od 1995. ulovi pokazuju silazni trend (1995. - 21,5%) Kina je najveći proizvođač (ulov + akvakultura) školjkaša i čini 70% ukupne svjetske produkcije, na 2. mjestu Japan (5,8%), 3. SAD (5,2%) Per capita potrošnja -- 0,4 kg 1961., danas › 2 kg Komercijalno najvažnije skupine: - kamenice (engl. oysters) (Ostreidae), - češljače (engl. scallops) (Pectinidae), - dagnje (engl. mussels) (Mytilidae) i - ladinke (engl. clams) (veći broj porodica, najviše Veneridae) U svjetskim ulovima najzastupljenije skupine su ladinke (22,9%) i češljače (18,8%) U ukupnoj svjetskoj produkciji, kao i u uzgoju, danas su najviše zastupljene kamenice (37,4%) (96% kamenica u svjetskoj produkciji potječe iz marikulture), a slijede ladinke (24,7%) Gospodarski najznačajnije vrste školjkaša u svjetskoj produkciji (crveno -- vrste koje žive u Jadranu) - **Mytilidae** - Perna viridis - Mytilus - Mytilus galloprovincialis - **Ostreidae** - Crassostrea virginica - Magallana gigas - Magallana bilineata - **Pectinidae** - Placopecten magellanicus - Pecten maximus - **Veneridae** - Chamelea gallina - Mercenaria mercenaria - Mactridae - Spisula solidissima - Spisula polynyma - **Cardiidae** - Cerastoderma edule - Arcticidae - Arctica islandica - Penaeoidea - Protothaca thaca - Corbiculidae - Corbicula japonica Osim u prehrani, izlovljavaju se u kolekcionarske svrhe i za izradu ukrasnih predmeta Radi se o vrstama iz porodice Pteridae, rodovi Pinctada (najznačajnije) i Pteria (manje) Samo 5 vrsta danas ima komercijalni značaj: Pinctada radiata, P. margaritifera (crni biser), P. maxima, P. fucata i P. albina U Jadranu živi vrsta iz porodice Pteridae koja stvara biser: Pteria hirundo -- bisernica lastavica ***Mytilus edulis* -- plava dagnja** Habitat i biologija: Živi na svim obalama s tvrdim supstratima, od mediolitorala do 40 m dubine Ribarstveni značaj: love se u prirodi i uzgajaju se Ukupni ulovi ove vrste za 2014. iznosili su 57.733 t, a ukupna produkcija u akvakulturi 184.433 t Zemlje s najvećim ulovima su Danska i Kanada ***Perna viridis* -- zelena dagnja** Rasprostranjenost: široko rasprostranjena u Indo-Pacifičkoj regiji, od Japana do Nove Gvineje i od Perzijskog zaljeva do južno-pacifičkih otoka Habitat i biologija: do 10 m dubine, formira guste populacije (do 35.000 jed/m²) eurihalina i euritermna vrsta Mogu biti nositelji bolesti i parazita, u njima su zabilježene i visoke koncentracije akumuliranih toksina i teških metala, a povezuju se i sa slučajevima trovanja ljudi Ribarstveni značaj: vrlo tražena i cijenjena u prehrani, posebice u Kini, Filipinima i Maleziji Prema FAO ukupni ulov ove vrste u 2014. godini iznosio je 4.047 t (Filipini, Singapur, Tajland), dok je u akvakulturi iste godine svjetska produkcija bila ukupno 159.474 t (Indija, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland) ***Mytilus galloprovincialis* -- mediteranska dagnja** Geografska rasprostranjenost: Mediteran, Crno more, atlantske obale Francuske, Portugala, Britanskog otočja Ukupni ulovi ove vrste za 2014. iznosili su 1.080 t, a ukupna produkcija u uzgoju 116.262t Zemlje s najvećim ulovima su Italija i Grčka Kao i M. edulis, prodaje se svježa, smrznuta i konzervirana Jedna od gospodarski najznačajnijih vrsta školjkaša u Jadranu **Ostreidae** Svjetska produkcija: - ***Magallana gigas*** - ulov: 22.628 t - uzgoj: 573.616 t - ***Crassostrea virginica*** - ulov: 95.809 t - uzgoj: 118.362 t - ***Magallana bilineata*** - ulov: 91 t - uzgoj: 19.512 t **Školjkaši Jadrana** \~ 220 vrsta školjkaša → u Hrvatskoj se izlovljava 20ak vrsta iz prirodnih populacija Alati: ronjenje, autonomno ronjenje, ručno sakupljanje, priručni alati, dredže (povlačni ribolovni alati): rampon, kunjkara (za izlov kunjke Arca noae) i hidraulična dredža -- vongolara (povlači se pomoću vitla, namijenjena izlovu ladinki) RH - ukupna produkcija školjkaša 2022. - 1306 t; 194 t ulov, 1112 t uzgoj (dagnje 45% i kamenice 17%) Gospodarski značajne vrste školjkaša u Jadranu - Dagnja (*Mytilus galloprovincialis*) - Jakopska kapica (*Pecten jacobaeus*) - Brbavica (*Venus verrucosa*) - Rumenka (*Callista chione*) - Kunjka (*Arca noae*) - Kamenica (*Ostrea edulis*) - Čaška (*Glycymeris glycymeris*) - Kućica (*Ruditapes decussatus*) - Prugasta ladinka, kokoš, kućica (*Chamelea gallina*) - Kraljevska kapica, češljača (*Aequipecten opercularis*) - Prstavac, cjevasti šljanak (*Solen marginatus*) - Mač, sabljasti šljanak (*Ensis ensis*) - Runjava (bijela) dagnja (*Modiolus barbatus*) Zakonom zaštićene vrste u RH: - Prstac (*Lithophaga lithophaga*) - Plemenita periska (*Pinna nobilis*) - Dubinska periska (*Atrina fragilis*) - Kamotočac (*Pholas dactylus*) ***Modiolus barbatus*** **- runjava (bijela) dagnja** Žive na kamenitom dnu do nekoliko m dubine, samo na područjima s prilivom slatke vode koristi se u prehrani, rijetko na ribarnicama ***Ostrea edulis* -- kamenica** Rasprostranjena je uzduž cijele obale na dubinama 0,5 -- 50 m, a najviše obitava u područjima s dotokom slatke vode U Jadranu (u Malostonskom zaljevu) uzgaja se od vremena Rimskog Carstva ***Pecten jacobaeus* -- jakopska kapica** Preferira područja hladnijeg mora (ispod termokline) s jakim strujanjima Rast je brz tijekom prve tri godine kad školjkaš može doseći minimalnu dozvoljenu veličinu za sakupljanje od 10 cm (rast se nakon toga usporava, pa jedinke od 15 cm mogu biti starije od 15 godina) Godišnji ulov u RH \~ 5 t ***Aequipecten opercularis* - kraljevska kapica** ***Venus verrucosa* -- brbavica** Minimalna dozvoljena veličina za sakupljanje iznosi 2,5 cm; doseže je između 2. i 3. godine života Godišnji ulov u RH oko 4 t ***Callista chione* -- rumenka** ***Ruditapes decussatus* -- kućica** Minimalna dozvoljena lovna dužina 25 mm; doseže u prosjeku za 2-3 godine Slične vrste -- autohtona Paphia aurea i alohtona Ruditapes philippinarium (1983. Italija uvodi vrstu iz Indo-Pacifika u sjeverni Jadran radi uzgoja) Godišnji ulov \~ 5 t ***Chamelea gallina* -- prugasta ladinka, kokoš, kućica** Rasprostranjenost: uz obale istočnog Atlantika, Mediteran i Crno more, brojna u Jadranu U Italiji se i uzgaja Izlovljava se najviše dredžama, ponekad koćama Ukupni svjetski ulov 2014. - 41.219 t, većina ulova Italija, Turska na 2. mjestu ***Arca noae* -- kunjka** U Jadranu široko rasprostranjena i lokalno obimna -- Pašmanski kanal, Malostonski zaljev, Zapadna obala Istre Godišnji ulov u RH \~ 30 t godišnje U svjetskim ulovima značajna vrsta ove porodice: *Anadara granosa* - rasprostranjena u zapadnom Pacifiku i Indijskom oceanu 2011\. ulov \~ 44.309 t, marikultura \> 300.000 t ***Glycymeris glycymeris* -- čaška** Lokalno se izlovljava, ali nema gospodarski značaj (ulov svih vrsta roda Glycimeris u Jadranu \~ 1 t) **Prstavac, cjevasti šljanak** (*Solen capensis*) (Solenidae) lovi se radi ukusnog mesa, rijetko se može naći i na ribarnicama **Mač, sabljasti šljanak** (*Ensis ensis*) (Pharidae) ***Pinna nobilis* -- plemenita periska** Endemska vrsta školjkaša u Sredozemnom moru Živi zakopana prednjim (šiljatim) dijelom u sediment do 1/3 svoje dužine Infralitoralna vrsta: sitni ujednačeni ili malo zamuljeni pijesak na livadama morskih cvjetnica Najveća vrsta školjkaša u Jadranu -- može narasti do 120 cm (obično 20-40 cm) Ugrožena vrsta → u Hrvatskoj zakonom zaštićena od 1977. godine ***Atrina fragilis* -- periska dubinska** Ulovi se slučajno pridnenom povlačnom mrežom koćom Meso upotrebljivo za jelo, ali slabijeg okusa od drugih školjkaša ***Lithophaga lithophaga* -- prstac** Živi u kamenju u rupama koje buši pomoću kiseline. Nalazimo je po čitavoj kamenoj obali na hridima obraslim algama; 0-10 i više metara dubine Zaštićena vrsta u RH (zaštita staništa) Zabranjen izlov i prodaja -- jako visoke cijene na crnom tržištu ***Pholas dactylus* -- kamotočac** Živi pretežno na tvrdom morskom dnu; okretanjem ljušture buši duge hodnike u kamenu, mulju, drvetu,... U hrvatskom priobalju najviše ga ima u splitskom akvatoriju do Omiša , Zaštićena vrsta u RH **Glavonošci (Cephalopoda) (PREZENTACIJA \#5)** Koriste se u ljudskoj prehrani: - sirovi („sashimi" u Japanu) - kuhani - prerađeni (sušeni, konzervirani, zaleđeni) Povećanje ribolovnog napora očekuje se ekspanzijom u područja koja se manje eksploatiraju, prvenstveno Južni ocean, gdje je procijenjeno da je "standing stock" lignji 100 milijuna tona (30 milijuna t glavonožaca ovog područja pojedu predatori) Mada postoje procjene o velikim količinama, mnoge oceanske vrste nisu prikladne za ljudsku konzumaciju → tkiva sadrže velike količine NH3 Postoji i određeni broj vrsta koje ne sadrže NH3 u tkivima, a smatra se da se još uvijek ne iskorištavaju dovoljno (npr. *Ommastrephes bartrami*, *Todarodes sagittatus*) Intenzivnije iskorištavanje ovih vrsta osiguralo bi velike količine visoko kvalitetnih glavonožaca za ljudsku prehranu **Značaj glavonožaca u morskom ekosustavu** Vrste koje ili cijeli životni ciklus ili jedan dio života provode uz obalu čine svega 15% svih vrsta glavonožaca; za sada je poznata opća biologija takvih vrsta dok se o ostalima vrlo malo zna Vrlo značajne su i klimatske promjene, obzirom da su biološka obilježja i kratki životni ciklus glavonožaca snažno povezani s uvjetima okoliša → potencijalno dobre „indikatorske" vrste za predviđanje ili indiciranje promjena u uvjetima okoliša **Subdominantne vrste predatora** → povećava im se biomasa kada druge vrste pogotovo njihovi predatori i kompetitori za hranu postaju decimirani (preintenzivni ribolov, oceanografske fluktuacije i kompeticija za hranu) Uklanjanje glavonožaca bi imalo znatne posljedice na okoliš: populacije malih vrsta riba u vodenom stupcu bi se povećale, dok bi se populacije top predatora poput kitova, morskih ptica, tuljana i nekih vrsta riba drastično smanjile Izlov glavonožaca zahtjeva konstantni monitoring, posebno u područjima gdje je gospodarenje podijeljeno između više zemalja koje izlovljavaju iste resurse (npr. Jadran) **Svjetski godišnji ulovi glavonožaca** Ulov se u relativnom smislu povećao za 416% od 1961. da bi 2013. dosegao maksimum od oko 4 milijuna tona, nakon toga je uslijedio pad ulova, cca 3 milijuna tona 2019. Od toga 2,25 milijuna t ulovljeno u Aziji (**1. Kina, 2. Japan, 3. Vijetnam**) Najviše se izlovljavaju lignjarima (eng. jigging), dok su na drugom mjestu su povlačne mreže (pridnene i pelagičke) Najveći udio u lovinama čine lignjuni i lignje (Ommastrephidae i Loliginidae) - 76%, slijede oktopodi (hobotnice i muzgavci) - 13% i sipe - 10% Uzgajaju se i u marikulturi (mali udio u odnosu na ulove): kratki životni ciklus, brzi rast → osobine koje ih čine pogodnima za uzgoj U ribarstvenoj biologiji **glavonošcima se mjeri dužina plašta** (ML -- eng. mantle length) umjesto ukupne dužine tijela (TL -- eng. total length). U ukupnim svjetskim ulovima glavonožaca 7 pelagičkih vrsta iz porodice Ommastrephidae (lignjuni) čini \> 50%: - *Illex argentinus* - *Todarodes pacificus* - *Dosidicus gigas* - *Nototodarus sloani* - *Ommastrephes bartrami* - *Todarodes sagittatus* - *Illex illecebrosu* **Rasprostranjenost najznačajnijih svjetskih stokova lignjuna (Ommastrephidae)** *Illex argentinus* -- argentinski lignjun (Eng. - Argentine shortfin squid) - Rasprostranjen u zapadnom djelu južnog Atlantika (30°S -- 50°S) - Izlovljava se uglavnom na dubinama 30-200 m i to koćama (prilov pri ulovu oslića) - Godišnji ulov -- cca. 860.000 t, **jedna od najznačajnijih** vrsta po ulovima među glavonošcima - Najviše izlovljava Argentina (2/3 ulova), ostalo Tajvan, Urugvaj, Japan *Illex illecebrosus* (Eng. -- northern shortfin squid) - Rasprostranjen u Atlantiku - Lovi se gotovo isključivo u sjeverozapadnom Atlantiku - Dva osnovna tipa ribolova: oko Newfoundlanda lignjari („jigs/jigging machines") i koćarenje u drugim područjima Kanade i SAD - Najviše izlovljavaju Japan, Kanada i SAD - Godišnji ulov 2020. -- 34.769 t *Dosidicus gigas* -- Humboldtov (jumbo) lignjun, crveni vrag -- "diablo rojo" (Eng. - jumbo flying squid) - Rasprostranjena u istočnom Pacifiku, najviše uz obale Južne Amerike - Godišnji ulov 2020. - 977.350 t (2014. max. -- 1.161.690 t - 1. vrsta po ulovima među glavonošcima *Ommastrephes bartrami* (Eng. - neon flying squid) - Široko rasprostranjena vrsta u suptropskim i umjerenim oceanskim područjima - Jedna od komercijalno najvažnijih vrsta u sjevernom Pacifiku (Japan, Kina) - Godišnji ulov \~ 22.500 t **Rasprostranjenost najznačajnijih svjetskih stokova lignjuna (Ommastrephidae)** *Todarodes pacificus* -- pacifički (japanski) lignjun (Eng. - Japanese flying squid) - Vrsta rasprostranjena u sjeverozapadnom Pacifiku - Ukupni ulov 2020. -- 117.660 t - Najviše izlovljava Japan (\>80%), Koreja (10-15%) *Nototodarus sloanii* -- novozelandski lignjun (Eng. -- Wellington flying squid) - Rasprostranjen oko Novog Zelanda - Lovi se povrazima s kukom, pridnenim povlačnim mrežama (sustav kvota) - Najveći ulovi: Japan (90%), Koreja, Rusija, Novi Zeland - Godišnji ulov 2020. -- 41.920 t *Todarodes sagittatus* -- europski lignjun (Eng. - European flying squid) - Vrsta rasprostranjena u sjevernom i sjeveroistočnom Atlantiku, Arktičkom području, Mediteranu i Jadranu - Najviše se lovi koćom, slučajno parangalima i pelagičkim mrežama, povrazima s kukom ("lignjarima") - U Mediteranu najviše Italija (3.000 t), u Atlantiku Norveška (10.000 t) **Najznačajniji svjetski stokovi lignji (Loliginidae)** Gospodarski najznačajnije vrste lignji (Loliginidae) (FAO): - *Loligo gahi* -- patagonijska lignja - *Doryteuthis pealei* -- dugoperajna lignja - *Loligo reynaudi* -- Cape Hope lignja *Loligo gahi* -- patagonijska lignja (Eng. -- Patagonian squid) - Rasprostranjena u jugoistočnom Pacifiku i jugozapadnom Atlantiku, uz obale južne Amerike - Uglavnom se lovi koćama kao prilov, ali ponegdje je i ciljana vrsta (Patagonijski shelf) - Najviše izlove ribolovne flote Perua, Argentine i Poljske - Najznačajnija vrsta p. Loliginidae u svjetskim ulovima, godišnji ulov 2020. - 66.841 t *Doryteuthis pealei* -- dugoperajna lignja (Eng. - longfin squid) - Rasprostranjenost: zapadni Atlantik (5°-50°N), uključujući Meksički zaljev i Karipsko more - Ranije uglavnom kao prilov u koćarskom ribolovu, ali zadnjih 15-ak godina internacionalni ribolov ciljano na ovu vrstu - Ukupni svjetski ulov 2020. -- 9.379 t - Zemlje s najvećim ulovima su SAD, Japan i Italija **Glavonošci Jadrana** Registrirano više od 40 vrsta (59 u Mediteranu), komercijalno značajno samo 6 vrsta: - ***Loligo vulgaris* -- lignja** - ***Illex coindetii* -- lignjun** - ***Sepia officinalis* -- sipa** - ***Octopus vulgaris* -- hobotnica** - ***Eledone cirrhosa* -- bijeli muzgavac** - ***Eledone moschata* -- crni muzgavac** Izlovljavaju se različitim tipovima ribolovnih alata: pridnenim povlačnim mrežama -- koćama, vršama, lignjarima, plivaricama, potegačama, poponicama, \.... Ukupni ulov u RH 2020. -- 930 t ***Loligo vulgaris* -- lignja (Eng. -- European squid)** Vrsta rasprostranjena u istočnom Atlantiku i u Mediteranu; *Loligo vulgaris vulgaris*: Atlantik i Mediteran Izlovljava se najviše pridnenom povlačnom mrežom -- koćom, potegačama, plivaricom, povrazima s kukom Ulov u RH 2020. - 138 t ***Loligo forbesi* -- lignja pućinka, velika lignja (Eng. -- veined squid)** - Rasprostranjena u istočnom Atlantiku i Mediteranu, uz obale istočne Afrike (Somalija, Crveno more) - Živi i u Jadranu, ali se rijetko lovi i isključivo na većim dubinama (100 -- 400 m) - Komercijalno značajna vrsta u istočnom Atlantiku, manje u Mediteranu - Izlovljava se najviše pridnenom povlačnom mrežom -- koćom ***Illex coindetii* -- lignjun (Eng. -- southern shortfin squid)** - Rasprostranjen na gotovo cijelom području srednjeg i velikom dijelu sjevernog Jadrana - Najviše se lovi pridnenom povlačnom mrežom -- koćom - Ulov u RH 193 t (zajedno s T. eblanae) ***Sepia officinalis* -- sipa (Eng. - common cuttlefish)** - Rasprostranjena u cijelom Jadranu - Najviše se lovi koćama, manje obalnim potegačama, mrežama stajačicama, ostima pod svijeću - Ukupni svjetski ulovi 2020. -- 25.629 t - Ulov u RH - 103 t ***Octopus vulgaris* - hobotnica (Eng. -- common octopus)** - Široko rasprostranjena u umjerenim i tropskim morima - Najviše se lovi ostima pod svijeću, vršama, manje raznim mrežama - Svjetski ulovi su bili najveći kasnih 60- ih, \> 100 000 t godišnje, 2020. -- 33.395 t - Najveći ulovi Mexico, Japan, Španjolska i Italija - Ulovi u RH 2020. \~ 166 t ***Eledone cirrhosa* -- bijeli muzgavac (Eng. -- lesser octopus)** - Rasprostranjena u istočnom Atlantiku i Mediteranu - Izlovljavanje: pridnena povlačna mreža -- koća - Udio u koćarskim lovinama RH u prosjeku 2-3 % ***Eledone moschata* -- crni muzgavac (Eng. -- musky octopus)** - Rasprostranjena u Mediteranu - Izlovljavanje: pridnene koće, male obalne potegače, osti pod svijeću - Značajna vrsta za ribolov Mediterana - Čini u prosjeku do 10% ukupnog koćarskog ulova u RH - Ulov u RH 2020. (zajedno s E. cirrhosa) -- 330 t **Ulovi glavonožaca u Mediteranu** Ulovi glavonožaca u Mediteranu svrstavaju se najčešće u 4 velike komercijalne kategorije: - **sipe** (uglavnom se odnosi na ulove *Sepia officinalis*, a u manjoj mjeri i na *Sepia orbignyana i Sepia elegans*) - **hobotnice i muzgavci** (uglavnom *Octopus vulgaris te Eledone cirrhosa i Eledone moschata*) - **lignje** (uglavnom *Loligo vulgaris i L. Forbesi*, ali i *Alloteuthis media i A. subulata*) - **lignjuni** (*Illex coindetii, Todaropsis eblanae i Todarodes sagittatus*) Ukupni ulov u Mediteranu \~ 69.000 t Hobotnica i sipa dominiraju u lovinama Zemlja s najvećim ulovima glavonožaca u Mediteranu je **Italija** (\~ 30.000 t), a slijede Španjolska, Tunis, Grčka i Turska **Rakovi (Crustacea) (PREZENTACIJA \#6)** Rakovi (potkoljeno Crustacea): najveća skupina morskih člankonožaca (koljeno Arthropoda) u koje spada ›50.000 vrsta Obično se dijele na dvije osnovne skupine: niži (Entomostraca) i viši rakovi (Malacostraca). Životni vijek im jako varira: od 4-5 mjeseci (mali planktonski račići) pa do preko 50 godina (jastog) Rakovi su od iznimnog direktnog i indirektnog značaja za ljude: - veći rakovi (npr. kozice, jastozi) koriste se kao hrana, stoga su značajni u gospodarskom smislu. - mali planktonski rakovi (kopepodi, krill) veza su u hranidbenoj mreži mora između fotosintetskog fitoplanktona i većih karnivora kao što su ribe i kitovi. - neke vrste su značajne za recikliranje nutrijenata koji su zarobljeni u tijelima uginulih organizama. Zajedničko obilježje je egzoskelet građen od hitina (kompleksni visokomolekularni polisaharid) i Ca. Ova vanjska ljuštura, osim što ima zaštitnu funkciju, daje potporu za pričvršćivanje mišića Karapaks (kožni nabor ili kora) pokriva i štiti glavopršnjak (prosoma, cephalothorax -- segmenti glave i prsa međusobno srasli) Dužina karapaksa se koristi za mjerenje rakova u ribarstvenoj biologiji (CL -- eng. carapax length), npr. hlapa, jastoga i škampa, umjesto ukupne dužine tijela (TL -- eng. total length) **Svjetska produkcija rakov** Ukupna godišnja produkcija rakova (ribolov + uzgoj) iznosi 16,5 milijuna t (2018) Od toga 6 milijuna t čini ulov, a 10,5 milijuna t akvakultura (godišnji rast \> 8%, 26% otpada na slatkovodni uzgoj) Uzgoj rakova čini 6,3% od ukupne svjetske produkcije u akvakulturi te 20% novčane vrijednosti Produkcija najveća u Aziji (80%), najviše Kina (3.975.870 t) **Odnos ulova i uzgoja rakova po zemljama** Odnos produkcije ribarstvo/akvakultura varira u svijetu → Norveška -- samo ribarstvo, Ekvador - gotovo isključivo uzgoj (95%) **Gospodarski značajne skupine rakova** kozice (eng. shrimps i prawns) -- 77% - Jedna od najbrojnijih skupina rakova u moru - većina svjetskog ulova i gotovo sav uzgoj rakova otpada na ovu skupinu - Najznačajnija vrsta u uzgoju - pacifička bijela kozica (*Penaeus vannamei*) → 57% ukupnog uzgoja kozica, slijedi velika tigrasta kozica (*Penaeus monodon*) (29%) - ***Penaeus vannamei* (Engl. -- whiteleg shrimp)** - Rasprostranjenost: Istočni Pacifik (od Meksika do Perua) - Živi u tropskim područjima gdje su temperature mora normalno iznad 20°C tijekom cijele godine - Odrasli žive i razmnožavaju se u otvorenom oceanu, dok poslijeličinke migriraju u unutrašnje vode gdje provode sve subadultne životne faze u obalnim estuarijima, lagunama ili mangrove područjima - Ukupni svjetski ulov -- 8.382 t - Najviše se izlovljava pridnenim povlačnim mrežama - Zemlje s najvećim ulovima su Salvador, Ekvador, Meksiko - Uzgoj dominantan: 3.668.681 t (\> 12 milijardi \$) - ***Penaeus monodon* (Engl. -- giant tiger prawn)** - Rasprostranjenost: Indijski ocean i Zapadni Pacifik - Sazrijevaju i razmnožavaju se isključivo u tropskim morskim područjima i provode svoje subadultne stadije u priobalnim estuarijima, lagunama i mangrove područjima - Jedna od najvažnijih tehnika za izlov ove vrste je posebno konstruirana povlačna mreža - Zemlje s najvećim ulovima su Indija, Indonezija, gospodarski je značajna vrsta i u Novoj Gvineji i Bangladešu - Ukupni svjetski ulov 212.255 t, a uzgoj 803.782 t (\~3,4 milijarde \$) - ***Acetes japonicus* (Engl. -- Akiami paste shrimp)** - Rasprostranjenost: Indijski ocean i Zapadni Pacifik (zapadna obala Indije, Koreja, Japan, Kina i Indonezija) - Love se uglavnom posebno konstruiranim mrežama za izlov ovih rakova - Gospodarski značajna za Koreju, Kinu, Maleziju i Japan - Svjetski godišnji ulov 2020. -- 251.092 t, **1. vrsta po ulovima među kozicama, uzgoj vrlo slabo zastupljen** - ***Crangon crangon* (Engl. common shrimp, brown shrimp)** - Istočni Atlantik (od Bijelog mora do atlantske obale Maroka) i Mediteran - tolerira smanjenje salinitete pa je čest u estuarijskim područjima - Uglavnom se lovi mrežama potegačama u sjeveroistočnom Atlantiku i Mediteranu; u Jadranu se izlovljava uz zapadnu obalu - Najviše izlovljavaju Njemačka i Nizozemska (80% ulova), mnogo manje Francuska, Belgija, Velika Britanija - Ukupni godišnji ulov 2020. -- 30.220 t - Gospodarski najznačajnije vrste kozica u Mediteranu i Jadranu: - *Parapenaeus longirostris* - kozica - *Aristeomorpha foliacea* -- velika crvena kozica - *Aristeus anthenatus* -- crvena kozica - *Penaeus kerathurus* -- kozica velika - ***Parapenaeus longirostris* -- kozica (Engl. -- deep-water rose shrimp)** - Rasprostranjenost: Istočni i Zapadni Atlantik i Mediteran - Najveći udio u ulovima Italija i Španjolska - Lovi se pridnenim povlačnim mrežama -- koćama - Komercijalno značajna vrsta u Mediteranu, mnogo manje u istočnom Atlantiku - Ukupni ulov 2020. -- 26.697 t - U Jadranu su najpoznatija lovišta u otvorenom srednjem Jadranu (Jabučka kotlina) -- ulov u RH 2020. -- 661 t - ***Penaeus kerathurus* -- kozica velika (Engl. -- caramote prawn)** - Rasprostranjenost: Istočni Atlantik i Mediteran - Značajna vrsta uz obale Mediterana, zbog velikih dimenzija i visoke vrijednosti mesa - Lovi se koćama i raznim potegačama - U Jadranu najpoznatija lovišta u području Neretve, između Baške Vode i Omiša - Svjetski ulov -- 7.414 t - Godišnji ulov u RH \~ 1 t - ***Aristeus antennatus* -- crvena kozica (Engl. -- blue and red shrimp)** - Dubokomorska vrsta rasprostranjena u istočnom Atlantiku i Mediteranu - Lovi se koćama koje rade u dubokom moru; najviše uz obale sjeverozapadne Afrike (Tunis, Alžir) te uz obale Španjolske, Francuske, Italije i Malte - Svjetski ulov 2020. - 2.517 t - ***Aristeomorpha foliacea* -- velika crvena kozica (Engl. -- giant red shrimp)** - Dubokomorska kozmopolitska vrsta; najgušća naselja u Zapadnom Mediteranu - U Jadranu slabije zastupljena, isključivo u južnom dubokom dijelu - Lovi se koćama koje rade u dubokom moru - Izlovljavaju najviše Španjolska, Alžir, Italija kratkorepi rakovi (eng. crabs) -- 19% - Čine oko 20% ukupnog svjetskog ulova rakova - Gospodarski najznačajnija vrsta je *Portunus trituberculatus* -- japanski plavi rak - Ostale komercijalno značajne vrste: - *Callinectes sapidus* -- engl. blue crab - *Cancer magister* -- engl. Dungeness crab - *Scylla serrata* -- engl. Indo-Pacific swamp crab - vrste roda *Paralithodes i Lithodes* -- engl. king crabs - Crvena kraljevska rakovica (*Paralithodes camtschaticus*) najveća i najcjenjenija vrsta (do 1,5 m, masa do 12 kg) - ***Portunus trituberculatus* -- japanski plavi rak (Engl. -- gazami crab, horse crab)** - Rasprostranjen u Indijskom oceanu i u Zapadnom Pacifiku - Uglavnom se izlovljava koćarenjem - 98% ulova ostvaruju Kina i Koreja - Ukupni ulov \~500.000 t, najznačajnija vrsta po ulovima među kratkorepim rakovima - ***Callinectes sapidus* -- plavi rak (Engl. -- blue crab)** - Rasprostranjenost: Zapadni i istočni Atlantik, invazivna vrsta u Mediteranu (uglavnom istočni i sjeverni dio; veći broj nalaza u Jadranu), oko Japana - Najviše se izlovljava u SAD, prodaje se svjež - Ukupni svjetski ulov 2020. - 75.175 t - Ulov u RH 2020. -- 1 t - ***Scylla serrata* (Engl. -- Indo-Pacific swamp crab)** - Rasprostranjenost: Indijski ocean i Zapadni Pacifik - Uglavnom se lovi pridnenim povlačnim mrežama i vršama - Zemlje s najvećim ulovima Indonezija i Tajland - Ukupni godišnji ulov 2022. - 10.264 t, dominira uzgoj -- 180.000 t (najviše Kina) (\~ 460 milijuna \$) - ***Maia squinado* -- rakovica (Engl. -- spider crab)** - Rasprostranjena u istočnom Atlantiku i Mediteranu - Najviše se love posebnim napravama za lov rakova (račnjak, grampa), manje mrežama stajačicama s velikim okom, koćama \... - Ulov 2020. u RH -- 8 t (\~150 t 1988.) jastozi (eng. lobsters) -- 3% - Veći broj gospodarski važnih vrsta: - *Hommarus americanus* -- američki hlap - *Palinurus argus* -- karipski jastog - U Mediteranu i Jadranu: - *Palinurus elephas* -- jastog - *Homarus gammarus* -- hlap - *Nephrops norvegicus* -- škamp - ***Homarus americanus* -- američki hlap (Engl. - American lobster)** - Rasprostranjen u Zapadnom Atlantiku: atlantska obala Sjeverne Amerike - Jedna od najznačajnijih vrsta rakova u ribolovu sjeverozapadnog Atlantika - Uglavnom se love vršama, u novije vrijeme i koćama - Ukupni godišnji ulov 2020. -- 122.941 t - ***Palinurus argus* -- karipski jastog (Engl. - Caribbean spiny lobster)** - Rasprostranjenost: Zapadni Atlantik, uz obale Amerike (2 nalaza uz zapadnu obalu Afrike) - (masovne migracije ženki u dublja područja radi razmnožavanja, u koloni 50-100 jedinki - Najviše se lovi vršama, ali i ručno, ostima i koćama - Zemlje s najvećim ulovima su Kuba, Brazil, Bahami, Karibi, SAD - Svjetski ulov 2020. - 29.942 t - ***Palinurus elephas* -- jastog (Engl. - common spiny lobster)** - Živi u istočnom Atlantiku (od južnog dijela Norveške do Maroka) i u Mediteranu (osim u krajnjem istočnom i južnom dijelu) - U RH 2020. -- 6 t, trend smanjenja ulova - Lovi se najviše vršama, manje mrežama - ***Homarus gammarus* -- hlap (Engl. - European lobster)** - Rasprostranjen u istočnom Atlantiku i Mediteranu - Ukupni godišnji ulov 2020. -- 4.283 t, većina ulova iz sjeveroistočnog Atlantika, u RH 2020. -- 3 t - Najviše se izlovljava vršama, manje stajačicama, parangalima, povrazima, ostima pod svijeću - ***Nephrops norvegicus* -- škamp (Engl. -- Norway lobster)** - Rasprostranjen u istočnom Atlantiku i Mediteranu - Uglavnom se izlovljava koćama, manje vršama - Prosječni godišnji ulov 2020. - 42.092 t - Ukupni ulov u RH 2020. -- 274 t - Lovi se intenzivno u cijelom području rasprostranjenja krill -- 1% - Zajednički naziv malih vrsta rakova iz reda Euphausiacea - Komercijalno najznačajnije vrste su: - *Euphausia superba* - antarktički krill - *Euphausia pacifica* - sjeverno-pacifički krill - *Meganyctiphanes norvegica* - sjeverni krill - Ubrajaju se u plankton, love se posebnim dugim povlačnim planktonskim mrežama - Javljaju se u svim oceanima, imaju izražene dnevno-noćne migracije - Iznimno važna karika u hranidbenom lancu: hrane se fitoplanktonom, u manjoj mjeri zooplanktonom, a plijen su mnogim većim vrstama (ribe, glavonošci, kitovi, pingvini,\...) - Komercijalno se izlovljava u antarktičkim vodama i oko Japana - Uglavnom se koristi u marikulturi i za akvarije kao hrana, manje kao mamac u sportskom ribolovu, u medicini, ali i u ljudskoj prehrani (u Rusiji i Japanu - okiami) - ***Euphausia superba* - antarktički krill (Engl. -- Antarctic krill)** - Rasprostranjenost: široki cirkumpolarni pojas oko Antarktike - Zemlje s najvećim ulovom Japan, Poljska i Ukrajina - Komercijalno najvažnija vrsta krilla - Ukupni ulov 2020. - 445.410 t - Prema procjenama moglo bi se održivo godišnje loviti i do nekoliko milijuna t godišnje **HRSKAVIČNJAČE (Chondrichthyes) (PREZENTACIJA \#7)** **Svjetska produkcija hrskavičnjača** Svjetski ulov hrskavičnjača prema procjenama iznosi \~ 1,6 milijuna t, dok je službeno puno manje prijavljeno (upola manje) Mnoge vrste u područjima gdje je ribolov intenzivan su ugrožene, a ukupni ulovi hrskavičnjača u mnogim zonama drastično padaju (Jadran, NE Atlantik (Sjeverno more), SE i SW Pacifik) Najzastupljenije zemlje po ulovima su: Indonezija (zadnjih 10-ak godina 1., ulovi \> 100 000 t), Indija -- tradicionalno iznimno značajnija zemlja po ulovima hrskavičnjača (\~80 000 t), Pakistan, SAD, Tajvan, Meksiko i Japan Europa: Španjolska (\> 60.000 t) Podaci postoje samo za gospodarski ribolov, a ne uključuju: - ulove u rekreacijskom i "malom" ribolovu - ulove Kine koja ne prijavljuje ulove hrskavičnjača - slučajne ulove odnosno prilov (eng. by-catch) Jedan dio prilova (eng. discard) koji se vraća u more samo dijelom preživljava (\~66%) **Morski psi** U skupini hrskavičnjača najveći gospodarski značaj imaju morski psi: od 465 vrsta \~ 100 vrsta ima komercijalni značaj (od toga 20 vrsta kritično ugroženo) **Indikatorske vrste** -- zbog bioloških svojstava prvi reagiraju na preveliki ribolovni napor i najsporije se obnavljaju, stoga su i najugroženije (K strategija - velike dimenzije tijela, spori rast, mali fekunditet, kasno sazrijevanje, dugi životni vijek) Populacije morskih pasa izrazito su heterogene i tu spadaju vrste međusobno jako različite, osobito po obilježjima rasta i reprodukcije Životni vijek: od 20-ak godina npr. modrulj (*Prionace glauca*) do 60-70 godina kao npr. butor (*Galeorhinus galeus*) Jako variraju veličinom: od kitopsine (*Rhincodon typus*), max. 18 m, do patuljastog morskog psa (*Etmopterus perryi*) koji naraste do 22 cm Gotovo sve se iskorištava: - peraje (jedan od najskupljih proizvoda u ribarstvu, za delikatesnu riblju juhu) - meso (svježe, smrznuto, usoljeno, sušeno, prerađeno, \...) - jetra (riblje ulje) - koža (kožna industrija, brusni papir) - zubi (za izradu nakita, ornamenata) - hrskavica (u novije vrijeme: usitnjava se u prah i prodaje kao lijek protiv raka) **Ulovi** FAO statistika se vodi za ukupno 29 vrsta, ali najčešće se ulovi kategoriziraju, zajedno s ražama, kao "neidentificirani Elasmobranchii" Prema FAO godišnji ulov morskih pasa iznosi oko 500.000 t (nepotpuna statistika!) Ulovi morskih pasa čine najveći dio ukupnog svjetskog ulova hrskavičnjača Najveći ulovi morskih pasa su u Pacifiku (38-40%), zatim Atlantiku (32-36%) i Indijskom oceanu (22-29%); od zemalja prednjači Indonezija "*Finning*" -- praksa izlova morskih pasa (u većini zemalja zabranjena), odsijecanja (najčešće svih) peraja i vraćanja (često živih) jedinki natrag u more -- lako sušenje i pohrana velikih količina na brodu bez posebne procedure pohrane i rashladnih uređaja; 73 do 100 milijuna morskih pasa godišnje se ubije na taj način Procjena vrijednosti trgovine perajama morskih pasa iznosi 540 milijuna do 1.2 milijardi \$ (među najskupljim proizvodima hrane iz mora, cca 400 \$/kg **Komercijalno najznačajnije vrste hrskavičnjača u svjetskom ribolovu** - ***Carcharhinus falciformis* -- svileni morski pas** - Oceanska i neritička cirkumtropska vrsta (ne živi u Mediteranu) - Najviše se izlovljava pelagičkim parangalima, manje pridnenim mrežama - Značajni ulovi u Meksičkom zaljevu i Karipskom moru - U prosjeku se lovi 11.000 t godišnje; pad ulova → 2020. -- 5.095 t - ***Galeorhinus galeus* -- butor** - Rasprostranjenost: obalno-pelagička vrsta, živi u hladnim i umjerenim (tropskim? -- Zapadna Afrika) područjima - Meso jako cijenjeno, jetra iznimno bogata vitaminom A - Svjetski godišnji ulov 2020. -- 3.534 t - Najviše izlovljavaju: Urugvaj, Argentina, SAD (Kalifornija), Australija (južna), Novi Zeland - Lovi se mrežama, parangalima, koćama - U RH godišnji ulov \~ 20 t - ***Isurus oxyrinchus* -- psina tuponoska mako** - Neritička i oceanska vrsta; umjerena i tropska područja, uključujući Mediteran i Jadran - Komercijalno značajna vrsta, meso se smatra visoko kvalitetnim - Najviše se izlovljava parangalima (sportski ribolov SAD) - Ulov 2020. - 10.104 t - Zemlje s najvećim ulovima: Portugal, Čile, Španjolska i Novi Zeland - ***Isurus paucus* -- dugoperajna psina mako** - Oceanska vrsta, cirkumglobalno rasprostranjenje, više u toplijim, tropskim i suptropskim vodama - Lovi se raznim alatima - Manje cijenjem od *I. oxyrinchus*, često se otkidaju peraje, a živatinja odbacuje natrag u more - Najviše Kuba - Svjetski ulov 2020. -- 62.968 t - ***Lamna nasus* - kučina** - Neritička i oceanska vrsta, bipolarna: centar distribucije Sjeverni Atlantik i cirkumglobalni pojas umjerenih mora južnog Atlantika, Indijskog oceana i Pacifika, u Mediteranu i Jadranu (vrlo rijetka vrsta) - Najviše se izlovljava parangalima - Vrsta ozbiljno ugrožena u sjevernom Atlantiku (drastično smanjenje ulova) - Najviše izlovljavaju: Španjolska, Kanada i Francuska - Ulov 2020. -- 30 t - ***Prionace glauca* -- modrul** - Oceanska, cirkumglobalna vrsta, obitava u umjerenim i tropskim područjima (najveće područje rasprostranjenosti među morskim psima; velika brojnost) - Čest je u Mediteranu, javlja se i u Jadranu (češće u južnom dijelu) - Lovi se parangalima, manje pelagičkim i pridnenim koćama - Godišnji svjetski ulovi pokazuju trend povećanja ulova, 2020. -- 92.771 t - Najviše ga izlovljavaju Španjolska i Novi Zeland - *Mustelus spp*. -- mekuši - *Squalus acanthias* -- kostelj - ***Leucoraja naevus* -- Cuckoo raža Engl. - cuckoo ray** - Rasprostranjenost: Istočni Atlantik, dijelovi Mediterana - Ukupni godišnji ulov \~ 3.000 t - Nije ciljana, ali je važna kao prilov (by-catch) u demerzalom koćarskom ribolovu; (do 50% vraća u more (discard), npr. Francuska -- Keltsko more) - U zapadnoj Europi ulovi ove i svih ostalih raža su određeni kvotama (engl. Total Allowable Catch, TAC) **Stanje stockova hrskavičnjača u Mediteranu** Hrskavičnjače se **prekomjerno iskorištavana više od pola stoljeća** u Mediteranu; većinom se rijetko uključuju u međunarodne statistike - teško procijeniti utjecaj ribolova na njihove stockove Sve je veća međunarodna **zabrinutost zbog ozbiljnog smanjenja brojnosti i raznolikosti ove skupine** **Negativni trendovi ulova hrskavičnjača u mnogim područjima**, npr. Lionski zaljev, Ligursko more, Egejsko more i Jadran Između ostalog, provedena istraživanja pokazuju tr**end smanjenja dužina 1. spolne zrelosti** (kada je 50% lovljene populacije spolno zrelo) Ulovi hrskavičnjača prošli su kroz tri faze: - 1\. faza umjerenog iskorištavanja, početkom 1950-ih, - 2\. faza intenzivne eksploatacije (veliki ribolovni pritisak), od sredine 1950- ih do 1970-ih, - 3\. trend pada ulova od 1970. do danas (prekomjerna eksploatacija), slično kao što je zabilježeno za većinu pridnenih i pelagičkih stockova koštunjača nešto kasnije, tj. tijekom osamdesetih Dugotrajne serije podataka o ulovima hrskavičnjača provedene u nekoliko područja na Sredozemlju -- negativni **trendovi ulova tijekom posljednjih nekoliko desetljeća** Dokazana je da je i **raznolikost mediteranskih hrskavičnjača smanjena**, a neke su vrste (npr. *Dipturus batis*) **na nekim područjima potpuno nestale** (engl. extinct) IUCN Red List (International Union for Conservation of Nature) -- Mediteran je ključna žarišna točka rizika od izumiranja za hrskavičnjače - **više od polovice procijenjenih vrsta** (39 od 73) **smatra se ugroženima**: 20 kritično ugroženih, 11 ugroženih i 8 ranjivih vrsta **Ulovi hrskavičnjača u Jadranu** Novija istraživanja nedvojbeno ukazuju na ekstremni pad ulova hrskavičnjača u Jadranu (za 80% od 1948. do danas), koji se pripisuje prevelikom ribolovnom naporu Visoke stope preživljavanja odbačenih jedinki kod većine lovljenih vrsta sugeriraju pristup upravljanju koji uključuje uvođenje minimalnih dozvoljenih dužina kao jednu od mogućih opcija za dugoročno održivo iskorištavanje **RH 10%, Italija: 90% ulova** ulov u RH 2020. -- 257 t Po ulovima u Jadranu su najznačajnije vrste: - ***Squalus acanthias* -- kostelj** - Široko rasprostranjena vrsta; na svim dubinama do 900 m, uglavnom na šelfu; Pacifik, Atlantik i Mediteran - Jedna od najznačajnijih vrsta morskih pasa (ranije i najbrojnija, ali smanjenje populacija) u svjetskom ribolovu, vrlo cijenjena u Europi (Francuska i Njemačka) - Kanada, Norveška -- zemlje s najvećim ulovima - Veliki ulovi u SAD - 90% izvoza morskih pasa otpada na ovu vrstu - Ulov 2020. - 13.607 t - Negativni trend ulova - 1/5 ukupnog ulova morskih pasa u RH otpada na ovu vrstu - Ulov 2020. - 26 t - 2\. vrsta iz ovog roda u Jadranu je ***S. blainvillei* -- kostelj vlastelin**; lovi se puno manje od *S. acanthias* - *Squalus blainvillei* -- kostelj vlastelin - ***Mustelus mustelus* -- mekuš** - rasprostranjen u Istočnom Atlantiku i Mediteranu - lovi se uglavnom koćom i parangalom - bilježi se smanjivanje ulova: ranije u RH ulov mekuša ukupno \~ 60 t, sada \~ 30 t → negativni trend ulova - ***Mustelus asterias* -- pas bjelopjeg** - rasprostranjen u Istočnom Atlantiku i Mediteranu - bilježi se smanjivanje ulova: ranije u RH ulov mekuša ukupno \~ 60 t, sada \~ 30 t → negativni trend ulova - ***Mustelus punctulatus* -- pas crnopjeg** - rasprostranjen uz zapadnu obalu Afrike i u Mediteranu - lovi se najviše koćom i parangalom - gospodarski značaj slično kao *M. Mustelus* - bilježi se smanjivanje ulova: ranije u RH ulov mekuša ukupno \~ 60 t, sada \~ 30 t → negativni trend ulova - ***Scyliorhinus canicula* -- mačka bljedica** - Rasprostranjenost: sjeveroistočni Atlantik, Mediteran i Jadran - Lovi se koćama i parangalima - Svjetski ulov \~ 6.000 t godišnje - Jedna od najbrojnijih hrskavična riba u koćarskim lovinama na svom području rasprostranjenja; u novije vrijeme trend smanjivanja ulova - U Jadranu komercijalni značaj ima i vrsta ***Scyliorhinus stellaris*** -- mačka mrkulja (meso cjenjenije od mesa mačke bljedice) - U RH 2020. ulov „mačaka" \~ 12 t - Dvedesetih ulovi su bili znatno veći; 1996. ulov u RH: mačka bljedica \> 80 t, a mačka mrkulja \~ 60 t - *Scyliorhinus stellaris* -- mačka mrkulja - ***Raja clavata* -- raža kamenica** - Rasprostranjenost: Istočni Atlantik, jugozapadni Indijski ocean, Mediteran i Jadran - Lovi se pretežno koćom i parangalom - U Jadranu drastično smanjenje ulova, IB i areala rasprostranjenosti (engl. recruitment overfishing) - Godišnji ulov svih raža u RH 2020. - 109 t, od toga raža kamenica \~ 2 t **KOŠTUNJAČE Osteichthyes (PREZENTACIJA \#8)** **Osnovna obilježja male pelagičke (plave) ribe (Eng. - small pelagics)** Žive u velikim plovama (jatima) Hrane se planktonom; malim rakovima (najviše kopepodima) te jajima i ličinkama beskralježnjaka (najčešće mekušaca) i riba Najbrojnije u područjima upwellinga Prema godišnjim ulovima čine vrlo značajnu komponentu svjetskog ribolova: **50% ukupnog ulova svih morskih vrsta** Osnovno obilježje stockova -- varijabilnost Stockovi koji se eksploatiraju podložni su velikim međugodišnjim promjenama → velika međugodišnja kolebanja ulova uslijed razlika u snazi regrutacije (godišnjih klasa) **Engraulidae** - **Engraulis ringens -- peruanski inćun (brgljun) (Eng. -- anchoveta/Peruvian anchovy)** - Najzastupljenija vrsta u svjetskim ulovima - Rasprostranjen u jugoistočnom Pacifiku (Peru, Čile); rasprostranjenost/brojnost u sjevernom dijelu areala ovisna o El Niño fenomenu - Dominantna vrsta u svjetskim ulovima, gotovo sve se prerađuje u riblje brašno - Najveći ulov 1970. -- 13.059.900 t, ali s velikim oscilacijama i smanjenjem nakon te godine - Drastični pad 80-ih, 90-ih oporavak (1994. dosežu 12.520.611 t) - Ukupni godišnji ulov 2020. -- 4.896.057 t - Izlovljavaju se plivaricama, najviše Peru i Čile - **Engraulis japonicus -- japanski inćun (Eng. - Japanese anchovy)** - Rasprostranjenost: uglavnom priobalna vrsta; sjeverozapadni Pacifik i zapadni dio centralnog Pacifika - Izlov plivaricama, najviše Kina i Japan (Japan → komercijalni izlov od 10. stoljeća) - Porast ulova od početka 90-ih, 2020. - 969.649 t - **Engraulis encrasicolus - europski inćun (Eng. -- European anchovy)** - Rasprostranjenost: sjeveroistočni Atlantik i istočni dio centralnog Atlantika (od juga Norveške do Angole), Mediteran i Crno more - Lovi se najviše plivaricama, ali i pelagijskim koćama i mrežama potegačama - Najviše se izlovljava u Mediteranu i Crnom moru (1995. -- 508.959 t) - U Jadranu svugdje rasprostranjen, ali najviše u sjevernom dijelu, uglavnom na dubinama manjim od 100 m - Ukupni ulov u RH 2020. -- 9.781 t; znatno veće ulove ostvaruje Italija - **Engraulis capensis -- južnoafrički inćun (Eng. -- South African anchovy)** - Rasprostranjen u istočnim Atlantiku i zapadnom Indijskom oceanu - Godišnji ulov 2020. - 284.985 t - Izlov plivaricama, 80% ulova Južnoafrička Republika, ostatak Namibija - **Engraulis mordax -- kalifornijski inćun (Eng. - Californian anchovy, North Pacific anchovy)** - Rasprostranjenost: istočni dio sjevernog Pacifika - Zemlje s najvećim ulovima Mexico i SAD - Izrazite oscilacije populacija, max. ulovi početkom 80-ih (1981. \> 424.398 t), min. ulov 1994. -- 3.975 t - Svjetski godišnji ulov 2020. -- 54.708 t - **Engraulis anchoita - argentinski inćun (Eng. -- Argentine anchovy)** - Rasprostranjenost: zapadni dio južnog Atlantika - Iskorištavanje: najviše sezonski malim argentinskim ribolovnim plovilima na šelfu s većim brojem ribolovnih alata - Zemlje s najvećim ulovima Argentina i Urugvaj - Značajno smanjivanje ulova zadnjih 15-ak godina - Ukupni svjetski ulov 2020. -- 8.266 t **Clupeidae** - **Clupea harengus - atlantska haringa (Eng. -- Atlantic herring)** - Rasprostranjenost: istočni i zapadni Atlantik - Izlovljava se plivaricama, većina ulova potječe iz NE Atlantika → najviše Norveška i Island - Ulovi su bili najveći polovinom 60-ih (max. 1966. -- 4.095.394 t, smanjivanje 70-ih uslijed prelova (min. 1979. -- 887.533 t) - Godišnji svjetski ulov 2020. -- 1.598.451 t - **Clupea pallasii -- pacifička haringa (Eng. -- Pacific herring)** - Rasprostranjenost: Arktik, zapadni i istočni Pacifik - Izlovljavaju najviše Rusija i Kanada - Ulovi max. 1964. -- 769.998 t, krajem 80-ih i 90-ih smanjenje ulova (ustanovljen prelov) - Ulov 2020. -- 469.432 t - **Brevoortia tyrannus -- atlantski menhaden (Eng. -- Atlantic menhaden)** - Rasprostranjena u zapadnom Atlantiku - Najviše se izlovljava u sjeverozapadnom Atlantiku, SAD - Najviše se love plivaricama - Najveći ulovi 50-ih i 60-ih (max. 1956. - 586.373 t, veliki pad 2. polovina 60-ih (min. 1969. - 150.168 t) → stabilizacija → trend smanjivanja od 1990. - Ulov 2020. -- 178.196 t - **Brevoortia patronus -- golfski menhaden (Eng. -- Gulf menhaden)** - Rasprostranjenost: Meksički zaljev (nesigurni nalazi u Karipskom moru) - Od 1959. ulovi se uglavnom kreću između 400.000 t i 900.000 t (min. 1967. -- 373.000 t, max. 1984. -- 982.900 t) - Ulov 2020. -- 412.322 t - SAD najviše izlovljava ovu vrstu - **Sardinops sagax - južnoamerička srdela (Eng. -- South American pilchard)** - Rasprostranjenost: Peru, Čile, oko otočja Galapagos - Poduzimaju sezonske migracije (što su starije, migracije su dalje) - Životni vijek moguće i do 25 godina (FishBase -- i ostale vrste/podvrste ovog roda) - Čile i Peru su zemlje koje je najviše izlovljavaju i to plivaricama - 1985\. najveći ulovi (\~ 6.509.000 t); od sredine 80-ih trend smanjivanja ulova, 2020. -- 1.276.502 t - **Sardinops melanostictus - japanska srdela (Eng. -- Japanese pilchard)** - Rasprostranjenost: zapadni Pacifik (poluotok Kamčatka, Japan, Koreja (samo istočna obala), Kina) - Jedna od gospodarski najznačajnijih vrsta u Japanu, značajni su i ulovi Kine - Lovi se plivaricama - Max. ulovi 1988. -- 5.428.922 t - Ukupni svjetski ulov \~ 350.000 t - **Sardinops ocellatus -- južnoafrička srdela (Eng. -- Southern African pilchard)** - Rasprostranjenost: Angola južno do Cape Towna i istočno do regije Natal (grad Durban) - Najčešće korišteni ribolovni alat je plivarica - Najveći ulovi Južnoafrička Republika i Namibija (mali udio u ulovima strane flote; Poljska) - Ulovi jako osciliraju; max. 1968. -- 1.515.900 t, min. 1980. -- 58.120 t - Ukupni ulov \~ 140.000 t - **Sardinops caeruleus -- kalifornijska (pacifička) srdela (Eng. -- California pilchard)** - Rasprostranjenost: sjeverno - Aljaska (jugoistočna obala), južno - Kalifornijski zaljev - Najviše se izlovljava u području Kalifornije (70-100% ulova) - Najveći su bili ulovi 1936., ali od 1944. konstantno opadaju → kolaps ribarstva i proglašenje moratorija (1967.) - Najviše izlovljavaju Mexico i SAD, plivaricama - Max. ulovi 2009. -- 758.070 t, danas ulovi \~ 200.000 t - **Sardinella aurita -- srdela golema (Eng. -- round sardinella)** - Rasprostranjenost: istočni i zapadni Atlantik, Mediteran, rijetka u Crnom moru - Ulovi ove vrste od polovine 80-ih \> 350.000 t, max. 1996. -- 562.366 t - Ukupni svjetski ulov 2020. -- 249.592 t - Najviše se izlovljavaju uz obale zapadne Afrike, u Mediteranu i uz obale Venezuele i Brazila, najviše love Rusija, Senegal i Gana - Lovi se plivaricama, lebdećom koćom i stajačicama (prostice) - Ulov u RH 2020. -- 312 t - **Sardinella longiceps (Eng. -- Indian oil sardine)** - Rasprostranjenost: sjeverni i zapadni dijelovi Indijskog oceana (nema je u Crvenom moru i Perzijskom zaljevu) - Najznačajnija vrsta iz porodice Clupeidae u Indijskom oceanu (do 30% ulova svih morskih vrsta riba) - Najviše izlovljavaju Indija i Pakistan - Ukupni ulovi 2020. -- 520.665 t - **Sardinella maderensis -- madeirska srdela (Eng. -- Madeiran sardinella)** - Rasprostranjenost: Mediteran (južni i istočni dijelovi, ulazi i u Sueski kanal), istočni Atlantik (od Gibraltara do Angole) - Značajna vrsta za obalna područja Zapadne Afrike (uglavnom statistika zajednička sa *S. aurita*) - Zemlja s najvećim ulovima Senegal - Ukupni svjetski ulovi 2020. -- 137.446 t - **Sardinella brasiliensis (Eng. -- Brazilian sardinella)** - Rasprostranjenost: zapadni Atlantik (od Meksičkog zaljeva do sjevernog Urugvaja) - Značajna za ribarstvo, posebice Brazila i Venezuele (statistika uglavnom nije odvojena od *S. aurita*) - Ukupni godišnji ulov 2020. -- 46.400 t - **Sardina pilchardus -- srdela (Eng. -- European pilchard/sardine)** - Rasprostranjena u istočnom Atlantiku -- od Islanda do Senegala, te u Mediteranu i Crnom moru - Max. ulovi 1990. - 1.500.000 t, ulovi 2020. - 1.330.635 t - Lovi se najviše plivaricama, ali i lebdećim koćama, potegačama, prosticama - Najviše izlovljavaju Španjolska i Maroko - Dominantna vrsta u ulovima RH - Ulov u RH 2020. -- 50.134 t - **Sprattus sprattus -- papalina (Eng. -- European sprat)** - Rasprostranjenost: istočni Atlantik, Mediteran i Crno more - Ulovi osciliraju, max. 1975. -- 990.299 t → pad 80-ih i početak 90-ih, nakon toga relativno stabilno - Svjetski ulov 2020. -- 508.755 t - Najviše je izlovljavaju Danska i Švedska - Ulov u RH 2020. -- 33 t - **Strangomera bentincki (Eng. -- Araucanian herring)** - Rasprostranjenost: istočni Pacifik (Čile -- regija Araucania) - Značajna za ribolov Čilea gdje se gotovo isključivo i izlovljava - Oko 80% ulova se prerađuje i koristi kao hrana za vrste u uzgoju - Ulov 2020. -- 263.853 t - **Clupeonella cultriventris (Eng. - Black and Caspian Sea sprat)** - Rasprostranjenost: Crno more (sjeverozapadni dijelovi), Azovsko more i Kaspijsko jezero - Eurihalina vrsta, podnosi smanjene salinitete, zalazi i do 60 km u područja okolnih riječnih tokova - Jedna od gospodarski najznačajnijih vrsta riba u Azovskom moru, stokovi prelovljeni u južnom dijelu Kaspijskog jezera - Zemlje s najvećim ulovima Rusija i Ukrajina - Ukupni ulov 2020. -- 55.347 t - Etrumeus whiteheadi (Eng. -- whitehead's round herring) - Rasprostranjenost: jugoistočni Atlantik - Najveći ulovi Južnoafrička Republika, mnogo manje Namibija - Ukupni svjetski ulov 2020. -- 53.882 t **Osmeridae** - Mallotus villosus -- kapelin (Eng. -- capelin) - Rasprostranjenost: cirkumpolarna vrsta u arktičkom području; sjeverni Atlantik i sjeverni Pacifik - Izlovljava se uglavnom malim pelagičkim plivaricama - Zemlje s najvećim godišnjim ulovima Island i Norveška - Ulovi su bili najveći 70-ih; max. 1977. -- 4.008.746 t → smanjenje ulova, - Ukupni svjetski ulov 2020. -- 39.169 t Ukupni ulov u RH 2020. - 70.336 t (**srdela 71%, inćun 14%, „bijela riba" 5,1%, glavonošci 1,3%**) **Podred: Scombroidei (PREZENTACIJA \#9)** **Tune i tunama srodne vrste riba** Podred: Scombroidei Porodica: Scombridae -- skušovke (veći broj rodova: tu spada i 4 roda tuna s ukupno 15 vrsta): - rod: *Thunnus* - rod: *Euthynnus* - rod: *Katsuwonus* - rod: *Auxis* Porodica: Istiophoridae - *Tetrapturus belone* -- mediteranski iglan, iglokljun (živi isključivo u Mediteranu) Porodica: Xiphidae - *Xiphias gladius* -- sabljarka, iglun **Porodica: Scombridae (skušovke)** Komercijalno najznačajnije vrste: - *Thunnus alalunga* -- tunj dugokrilac (eng. albacore) - *Thunnus obesus* -- velikooka tuna (eng. bigeye tuna) - *Thunnus thynnus* -- atlantska plavoperajna tuna (eng. Atlantic bluefin tuna) - *Thunnus orientalis* -- pacifička plavoperajna tuna (eng. Pacific bluefin tuna) - *Thunnus maccoyii* -- južna plavoperajna tuna (eng. Southern bluefin tuna) - *Thunnus albacares* -- žutoperajna tuna (eng. yellowfin tuna) - *Katsuwonus pelamis* -- tunj prugavac (eng. skipjack tuna) **Ukupni svjetski ulovi tuna** Trend porasta ulova (velika tržišna potražnja): 1950. -- 400.000 t → danas: gotovo 6 milijuna tona Na Atlantik (i Mediteran) otpada 10%, Indijski ocean 21%, a najviše na Pacifik - 69 % ukupnog svjetskog ulova **Vrste ribolovnih alata najčešće korištenih za izlov tuna** Plivarica ; "Trolling" (povlačenje brodom većeg broja udica sa živim ili umjetnim mamcima na određenoj dubini ili blizu površine mora); Parangal; Sportsko-rekreacijski, „big game" ribolov - udice (eng. pole-and-line) **Thunnus thynnus -- plavoperajna tuna (tunj, crveni tunj) (Eng. -- Atlantic bluefin tuna)** - Rasprostranjenost: u Atlantskom oceanu - Poduzima velike migracije - Odrasle jedinke se mrijeste u Meksičkom zaljevu i Mediteranu - Najveći ulovljeni primjerak 450 cm (\~680 kg), obično do 200 cm FL (od vrha gubice do kraja srednje repne šipčice, eng. fork length) - Ulov 2020. -- 30.697 t, a uzgoj \~ 34.385 t - **"Tonnara" ("Mattanza")** - najviše se love plivaricama i parangalima - u Mediteranu (južna Italija) tradicionalno posebnim ribolovnim alatom - "tonnara" **Kavezni uzgoj plavoperajne tune** Od 1996. u RH se primjenjuje tehnika kaveznog uzgoja tuna (Kali tuna na Ugljanu), koju su Hrvati razvili u Australiji Ulovljeni juvenilni primjerci prebacuju se u kaveze gdje se hrane malom plavom ribom (prvenstveno srdelom) dok ne narastu dovoljno (30 kg), a meso im dobije znatan sadržaj masnoća, visoko cijenjen na japanskom tržištu Godišnja proizvodnja u RH je \~3.000 t, gotovo isključivo za japansko tržište, a izlovna kvota za RH 2021. - 950,3 t. (ICCAT, derogacija min 8 kg) **Thunnus orientalis -- pacifička plavoperajna tuna** - Široko rasprostranjena u Pacifiku, više u sjevernijim dijelovima - Rzmnožava se u zapadnom Pacifiku i nakon toga migriraju i prelaze 10,000 km do istočnog Pacifika - Ukupni svjetski ulovi se registriraju zajedno s atlantskom plavoperajnom tunom **Thunnus maccoyii -- južna plavoperajna tuna (Eng. -- southern bluefin tuna)** - U hladnim umjerenim vodama južnih dijelova svih oceana (Južni ocean) - Najviše izlovljavaju Japan i Australija - Najviše se lovi parangalima - Ulovi znatno manji u odnosu na max. 70- ih, 1972. -- 55.482 t - Ukupni svjetski ulov 2020. -- 15.567 t, uzgoj -- 8.345 t **Ulov plavoperajne tune po područjima (zajedno južna -, pacifička - i atlantska plavoperajna tuna)** Ulovi su stoga puno manji nego u vrijeme povijesnih maksimuma, a smatra se da su ulovi u istočnom Atlantiku i Mediteranu mnogo veći od službeno prijavljenih Velika komercijalna vrijednost vrste -- veliki izlov → ICCAT (Međunarodna komisija za zaštitu plavoperajne tune) → godišnje kvote izlova za sve zemlje **Zemlje koje najviše love: Japan i Francuska** **Thunnus alalunga -- tunj dugokrilac (Eng. -- albacore)** - Kozmopolitska vrsta, u tropskim i umjerenim morima svih oceana uključujući Mediteran - Karakteristično obilježje: vrlo duge prsne peraje (seže do iza 2. leđne peraje) - Izlovljavaju se najviše u zapadnom i centralnom Pacifiku (više od 50%) - U zadnjih 20-tak godina min. ulov zabilježen 1991. -- 171.000 t, a max. svjetski ulov zabilježen 1999. \~253.000 t - Ulov 2020. -- 233.740 t - Izlov: najviše parangali, plivarice, "trolling" - Najviše izlovljava Japan, od europskih zemalja Španjolska **Ulov tunja dugokrilca po područjima** - Ulovi u sjevernom Atlantiku se smanjuju od sredine 60-ih (prelovljeno) - U sjevernom i južnom Pacifiku i Indijskom oceanu - trend smanjivanja ulova (maksimalno iskorišten) - Ulovi ove vrste u Mediteranu pokazuju trend porasta (stanje stocka nepoznato) **Thunnus obesus -- velikooka tuna (Eng. -- bigeye tuna)** - Rasprostranjena u tropskim i suptropskim područjima svih oceana, ali ne zalazi u Mediteran - Najviše izlovljava Japan (\> 50%), slijedi Koreja - Najviše se izlovljavaju parangalima, (dugim i do 130 km) - Svjetski ulov 2020. -- 368.005 t **Ulov velikooke tune po područjima** - Za sve stockove ove vrste ulovi su danas manji od njihovog maksimuma (polovina i kraj 90-ih) te je u većini područja ustanovljev prelov **Katsuwonus pelamis -- tunj prugavac (Eng. -- skipjack tuna)** - Rasprostranjenost: kozmopolitska vrsta, obitava u tropskim i toplim umjerenim vodama (Mediteran, ali ne Crno more) - Karakteristično obilježje: 4-6 longitudinalnih, tamnih pruga na tijelu - Jedna od najzastupljenijih vrsta u ukupnim svjetskim ulovima - Lovi se najviše plivaricama - Najviše izlovljavaju Japan i Indonezija - Ulovi kontinuirano rastu od 50-ih, ukupni svjetski ulov 2020. - 2.8269.652 t **Ulov tunja prugavca po područjima** - Najviše se izlovljava u zapadnom i centralnom Pacifiku - Po ulovima najznačajnija vrsta tune, stanje populacije stabilno -- umjereno iskorištavanje (eng. moderately exploited), osim u istočnom Atlantiku gdje je maksimalno iskorištavanje (eng. fully exploited) **Thunnus albacares -- žutoperajna tuna (Eng. -- yellowfin tuna)** - Rasprostranjenost: u tropskim i suptropskim područjima svih oceana, nema je u Mediteranu - Karakteristična obilježja: vrlo duga 2. dorzalna i analna peraja, 20-ak isprekidanih, gotovo vertikalnih linija na trbušnom dijelu, svjetlo žute dorzalne i analne peraje - Ribolov ove vrste značajan na cijelom području rasprostranjenosti - Svjetski ulov 2020. -- 1.569.030 t - Izlov najviše plivarice i udice za lov tuna - Najviše love Indonezija, Meksiko, Japan **Ulov žutoperajne tune po područjima** - Stockovi ove vrste su maksimalno iskorišteni, ponegdje i prelovljeni - Ulovi žutoperajne tune pokazuju trend smanjivanja ulova u svim područjima, čak i u Indijskom oceanu od 2009. godine **Euthynnus affinis (Eng. -- kawakawa)** - Rasprostranjenost: u toplim vodama IndoZapadnog Pacifika, uključujući oceanske otoke i arhipelage - Formira plove u kojima je veći broj vrsta približno jednakih veličina s 100 do \> 5.000 jedinki - Najveći ulovi u Maleziji i Tajlandu - Svjetski godišnji ulovi pokazuju trend porasta, ulov 2020.-- 279.772 t **Euthynnus alletteratus -- luc (Eng. - little tunny, Atlantic black skipjack)** - Rasprostranjenost: tropska i suptropska područja istočnog i zapadnog Atlantika, Mediteran, Mramorno more i (sporadično) Crno more - Najznačajniji svjetski ulovi Venezuela i Senegal, a u Mediteranu Tunis i Turska - Ukupni svjetski ulov \~ 11.000 t, u Mediteranu \~ 2.500 t, - U RH 2020. ulov \~ 34 t Još neke komercijalno važne vrste porodice Scombridae: - *Rastrellinger brachysoma* -- mala skuša - *Rastrelinger kanagurta* -- indijska skuša - *Scomber japonicus* -- lokarda - *Scomber scombrus* -- skuša - *Sarda sarda* -- palamida **Rastrellinger brachysoma -- mala skuša (Eng. - short mackerel)** - Rasprostranjenost: zapadni dio centralnog Pacifika i istočni dio Indijskog oceana (Indo-Pacifička vrsta) - Najveći izlov Filipini → najvažnija vrsta skušovki u tom području - Najviše se love plivaricama (Filipini), manje prosticama (Indija) - Ulovi pokazuju trend porasta - Svjetski ulov -- max. 2017. - 499.474, 2020. -- 54.971 t **Rastrellinger kanagurta -- indijska skuša (Eng. -- Indian mackerel)** - Rasprostranjenost: Zapadni Pacifik, Indijski ocean; nalazi iz istočnog Mediterana (iz Crvenog mora -- lesepsijski migrant) - Izlov: plivarice, prostice, pridnene povlačne mreže - Najviše izlovljavaju Indija i Filipini - Svjetski ulov -- 465.702 t - Vrlo često zajednička statistika s *R. brachysoma* (*Rastrellinger* spp.) **Scomber scombrus -- skuša (Eng. -- Atlantic mackerel)** - Rasprostranjenost: sjeverni, zapadni i istočni Atlantik, Mediteran i Crno more - Lovi se najviše u Velikoj Britaniji i Norveškoj - Izlov: najviše plivarice, manje lebdeće koće, mreže stajačice - Ukupni svjetski ulov - 1.048.719 t - U RH \~ 150 t (1997-2007.), 2020. - 46 t **Scomber japonicus -- lokarda (Eng. -- chub mackerel)** - Rasprostranjenost: Indo-Pacifik, topla, uglavno subtropska i umjerena područja - Zemlje s najvećim ulovima: Peru i Kina - Najviše se izlovljava plivaricama i pelagijskim koćama (najčešće kao prilov (engl. by-catch) u ciljanom izlovu male pelagijske ribe) - Jedna od najzastupljenijih vrsta u svjetskoj produkciji - Ulovi su bili max. 1978. -- 3.412.602 t → trend smanjivanja, min. 1991. -- 963.302 t → opravak - Svjetski ulov \~ 1.8 milijuna t **Scomber colias -- lokarda, plavica (Engl. -- Atlantic chub mackerel)** - Rasprostranjena u Atlantiku te Mediteranu i južnom dijelu Crnog mora (ranije *S. japonicus*) - Karakteristično obilježje: na sredini čela izduženo prozirno polje - Uglavnom se hrani zooplanktonom, ali s rastom se povećava značaj većih organizama u prehrani poput glavonožaca, rakova i male pelagijske ribe - Lovi se plivaricama i pelagijskim koćama, ali ulovi se i potegačama, stajačicama te parangalima - Ukupni ulov 2021. - 481.000 t - Ulov u RH 2020. -- 1.966 t **Sarda sarda -- palamida (Eng. - Atlantic bonito)** - Rasprostranjenost: tropska i umjerena područja Atlantskog oceana, uključujući Mediteran i Crno more - Posebno značajna za ribolov u Mediteranu i Crnom moru - Zemlja s najvećim ulovima Turska - Love se plivaricama, obalnim potegačama, mrežama stajačicama - Svjetski ulov varira, max. 2005. - 83 602 t - Ukupni svjetski ulov 2020. - 42.264 t - Godišnji ulov u RH 2020. - 34 t; prosječni ulovi 1997.-2007. \~75 t **Porodica: Xiphidae** ***Xiphias gladius* -- sabljarka, iglun (Eng. -- swordfish)** - Rasprostranjenost: kozmopolitska vrsta, tropske, umjerene i ponekad hladne vode - Oceanska vrsta, migratorna, temp. obično iznad 13 ºC, samo mlađi primjerci prilaze bliže obalama - Ulov 2020. - 100.838 t - Od svih zemalja najviše izlovljava Japan - Lovi se i u Mediteranu, godišnji ulov \~ 6.500 t, dominiraju Italija i Španjolska - Vrsta je rasprostranjena u cijelom Mediteranu - U Jadranskom moru se obično zadržava u južnom dijelu - Lovi se uglavnom parangalom, rjeđe obalnim potegačama i stajačicama i nekim sportsko-ribolovnim alatima (panula) - Ulov u RH 2020. -- 23 t **Carangidae (bitnice) (PREZENTACIJA \#10)** **Trachurus murphyi -- čileanski sarun (šarun, šnjur) (Eng. -- Chilean jack mackerel)** - Rasprostranjenost: Jugoistočni Pacifik - duž obala Čilea i Perua, jugozapadni Pacifik - Novi Zeland, te u australijskim vodama - Lovi se najviše pridnenim povlačnim mrežama i plivaricama - Najveće ulove bilježe Čile i Peru - Ulovi su bili max. 1995. -- 4.955.186 t - Ukupni svjetski ulov 2020. -- 744.611 t **Trachurus capensis -- kapski sarun (Eng. -- Cape horse mackerel)** - Rasprostranjenost: Jugoistočni Atlantik, uz obale Afrike - Lovi se pelagičkim i pridnenim povlačnim mrežama - Najznačajniji ulovi: Namibija - Max. ulov 1993. -- 785.418 t → trend smanjivanja - Svjetski godišnji ulov 2020. -- 219.493 t **Trachurus japonicus - japanski sarun (Eng. -- Japanese jack mackerel)** - Rasprostranjenost: Sjeverozapadni Pacifik, uobičajen u japanskim vodama (osim oko otoka Okinawa) - Lovi se pretežno pridnenim povlačnim mrežama, plivaricama i vršama - Najviše izlovljavaju Japan i Koreja - Ukupni ulov 2020. -- 194.392 t - Vrsta zastupljena u marikulturi, 2020. -- 600 t **Trachurus trecae -- kunenski sarun (Eng. -- Cunene horse mackerel)** - Rasprostranjenost: istočni dio centralnog Atlantika → afrička obala od Mauritanije do Angole - Zemlje s najvećim ulovima Angola i Rusija - Lovi se najviše pelagičkim i pridnenim povlačnim mrežama - Ukupni svjetski ulov 2020. -- 77.685 t **Trachurus trachurus -- atlantski sarun (Eng. -- Atlantic horse mackerel)** - Rasprostranjenost: istočni Atlantik (Island - Senegal), Mediteran i (rijetko) Crno more - Izlovljava se koćama, parangalima, plivaricama i vršama - Najveći ulovi Nizozemska i Irska - Max. ulov 1995. -- 559.867 t - Ulov 2020. -- 128.902 t - U RH 2020. godišnji ulov svih vrsta roda Trachurus koje žive u Jadranu: *T. trachurus, T. mediterraneus i T. picturatus* (rijetko, južni Jadran), \~ 1.750 t **Trachurus mediterraneus -- mediteranski sarun (Eng. - Mediterranean horse mackerel)** - Rasprostranjenost: Istočni Atlantik (Biskajski zaljev - Senegal), Mediteran i Crno more - Izlovljava se najviše koćama, parangalima, plivaricama i vršama - Zemlje s najvećim godišnjim ulovima Turska i Grčka - Ulovi su bili najveći 80-ih; max. 1985. -- 122.479 t smanjenje ulova → od 1993. ulovi su 20.000-30.000 t - Ukupni svjetski ulov 2020. -- 11.931 t **porodica: Trichiuridae** **Trichiurus lepturus -- zmijičnjak sabljaš (Eng. -- largehead hairtail)** - Rasprostranjenost: sva tropska i umjerena područja; i u Mediteranu, ali relativno rijetka vrsta (ne u Crnom moru) - Izlovljava se pridnenim povlačnim mrežama, plivaricama i parangalima - Zemlje s najvećim ulovima Kina i Koreja - Svjetski ulovi u porastu od 1950. do sredine 90-ih → stagnacija ulova; \~1.300.000t (1995.-2007.) - Ukupni svjetski ulov 2020. - 1.143.578 t **Plosnatice (podred: Pleuronectoidei)** **Reinhardtius hippoglossoides -- grenlandski iverak (Eng. -- Greenland halibut)** - Rasprostranjenost: sjeverni dijelovi Atlantika i Pacifika; borealna vrsta - Lovi se najviše parangalima, manje pridnenim povlačnim mrežama - Najveći ulovi: Grenland i Norveška - Max. ulovi 1970. godine -- 180.728 t - Ulov 2020. -- 128.524 t **Hippoglossus stenolepis -- pacifički iverak (Eng. -- Pacific halibut)** - Rasprostranjenost: sjeveroistočni i sjeverozapadni Pacifik - Najveća plosnatica, ženke narastu do 250 cm, mužjaci do 150 cm - Zemlje s najvećim ulovima SAD i Kanada - Najviše se izlovljavaju pridnenom povlačnom mrežom i pridnenim parangalima - Max ulovi zabilježeni 1968. -- 56.475 t, min. 1980. -- 12.999 t; zadnjih 15-ak godina trend smanjivanja ulova - Ukupni svjetski ulov 2020. -- 16.330 t **Limanda aspera - žutoperajni list (Eng. -- yellowfin sole)** - Rasprostranjenost: sjeverozapadni i sjeveroistočni Pacifik - Izlovljava se uglavnom pridnenom povlačnom mrežom - Najveće ulove ostvaruje ribolovna flota SAD - Ulovi su bili najveći u 2. polovici 80-ih, max. zabilježen 1988. -- 218.793 t - Ukupni ulov 2020. -- 131.777 t **Pleuronectes platessa - europski iverak, iverak zlatopjeg (Eng. -- European plaice)** - Rasprostranjenost: Istočni Atlantik, zapadni Mediteran (u Jadranu vrlo rijedak) - Preferira plića područja (\< 100 m) - Najznačajnija plosnatica u europskom ribarstvu - Izlovljavaju najviše Nizozemska i Danska - Najviše se lovi pridnenom povlačnom mrežom - Max. 1990. -- 202.510 t → trend smanjivanja ulova od početka 90-ih, 2020. -- 67.697 t **Solea solea -- obični list (Eng. - common sole)** - Rasprostranjenost: istočni Atlantik i Mediteran - Najviše se love pridnenim povlačnim mrežama, mrežama potegačama, stajačicama (listarice), ramponima/"rapido" povlačna mreža - Većina ulova iz Atlantika (\~ 70%), manji dio Mediteran (\~ 30%) - Nizozemska i Francuska - najveći ulovi - Ulovi najveći u prvoj polovini 90-ih, max. 1994. -- 66.553 t - Svjetski godišnji ulov 2020. -- 27.953 t - U RH ulov svih plosnatica 2020. \~ 293 t **Sparidae (ljuskavke)** **Dentex dentex -- obični zubatac (Eng. -- common dentex)** - Rasprostranjenost: istočni Atlantik, Mediteran, Crno more (rijetko) - Lovi se parangalima, potegačama, pridnenom povlačnom mrežom,... - Ulovi osciliraju, od polovice 90-ih smanjenje ulova - Ukupni svjetski ulov -- 1.483 t, uzgoj 23 t - U RH 2020. ulov \~ 22 t **Dentex gibbosus -- rozi zubatac/zubatac krunaš (Eng. -- pink dentex)** - Rasprostranjenost: istočni Atlantik -- od Portugala do Angole, Mediteran i Jadran - Lovi se pridnenom povlačnom mrežom, parangalima, vršama (juvenili na Kanarskim otocima) - Svjetski ulov 2020. -- 175 t; u RH 2020. ulov \~ 1,3 t **Boops boops -- bukva (Eng. -- bogue)** - Rasprostranjenost: istočni Atlantik (Norveška -- Angola), Mediteran, Crno more (rijetko) - Pridnena do semipelagička vrsta, obitava na kontinentskoj podini - Lovi se pridnenim povlačnim mrežama, plivaricama, potegačama i stajačicama - Najveći su ulovi Grčke i Španjolske - Svjetski ulovi relativno stabilni - Ulov 2020. -- 24.388 t - Ulov u RH 2020. - 82 t - smanjenje u odnosu na ranija razdoblja: \~ 80-ih - 700 t, 1993. - 500 t, 1997.-2007. - 153 t **Sparus aurata -- komarča, orada (Eng. -- gilthead seabream)** - Rasprostranjenost: istočni Atlantik, Mediteran, Crno more (rijetko) - Izlovljava se stajačicama, pridnenim povlačnim mrežama, potegačama, stajačicama, vršama, parangalima,... - Ukupni svjetski ulov 2020. -- 8.646 t, u RH ulov 2020. - 130 t **Marikultura** Vrlo zastupljena vrsta u marikulturi → kontinuirani trend porasta uzgoja → ukupna produkcija u uzgoju -- 282.084 t U RH 2020. - 7.780 t **Diplodus sargus -- šarag (Eng. -- white seabream)** - Rasprostranjenost: istočni Atlantik, Mediteran i Jadran (česta), Crno more (vrlo rijetka) - Izlovljava se u cijelom području rasprostr

Skripta ŽBM 1 - Morsko Ekosustav (PDF)

Document Details

Tags

Related

Summary

Full Transcript