Razvoj višeglasja (Pravi) PDF

**GLAZBA ANTIKE** Grčka - Period - Grčko razdoblje(8.-1.st.pr.Kr.) - Rimsko razdoblje(1.st.-prKr.-5.st.) - Izvor - Ikonografski - Pisani - Književnost - Fil. Rasprave - Teorijske rasprave - Ostaci instrumenata - Glazbe...

**GLAZBA ANTIKE** Grčka - Period - Grčko razdoblje(8.-1.st.pr.Kr.) - Rimsko razdoblje(1.st.-prKr.-5.st.) - Izvor - Ikonografski - Pisani - Književnost - Fil. Rasprave - Teorijske rasprave - Ostaci instrumenata - Glazbeni izvori **NOTNI IZVORI** - Sačuvani 40ak fragmenata izvora na kamenu, papirusu ili rukopisima - Melodije zapisane slovčanom notacijom SEIKILOV SKOLION - 2.st.pr.Kr. - Nastariji zapisani notni zapis - Zapisan na epitafu **POIMANJE GLAZBE U ANTICI** - Umjetnost i znanost - **Mousike** - Cjelovit sklop pjesme, inst. Pratnje - Obuhvaća govor, pokret i glazbu- no u arhajskoj dobi razdvojio se govor i glazba - **Ethos** - Čovjekov terperament i cjelovito ponašanje - **Mimesis(**imitacija) - Umjetnost oponaša stvarnost, treba biti obrazovan također GLAZBA I OBRAZOVANJE - Platon i Aristotel ističu važnost uloge glazbe u obrazovanju KARAKTERISTIKE GLAZBE - Monofonost - Improvizacija - Vezana uz poeziju VRSTE - Za bogove: himan, pean, ditiramb, nomos,prosodion - Za ljude: enkomij, epikonij, skolion, tren,himenej, epitalamij Instrumenti: KORDOFONI AEROFONI IDIOFONI MEMBRANOFONI ----------------------------------------- -------------------------- -------------------------- -------------- Forminks, kitara, lira, barbiton, harfa Aulos, siringa, salfinga Krotala, cimbal, krupala timpanon **RIM**(1.st.pr.Kr.-5.st.) Izvori: - Ikonografski - Pisani izvori - Ostaci instrumenata - \*ne postoje glazbeni izvori Instrumenti: AEROFONI KORDOFONI IDIOFONI MEBREANOFONI ------------------------------------- -------------- ------------------ -------------- Tibija, tuba, cornu, vodene orgulje Lira, kitara Cymbala, kroatli timpanon **GLAZBA U RANOME KRŠĆANSTVU** (1.-sred. 5.) **Milanski edikt**(313.) kršćanstvo postaje legalno 1. Notni izvori: kršćanski himan -- jedini od ranokršćanske glazbe - Silabična melodija - Grčki - Nasljeđe antičke grčke 2. Tekstovni izvori: biblija -- stari zavjet, psalm., patristička literatura -- crkveni oci(cijenjeni pisci) Patristicka literatura -- - osuda poganskih gl. praksi - svrha bogoslužnog pjrvanja ne smije biti estetski užitak(prednost riječima prema mel., jednoglasje ideal) **GLAZBA RANIH KRŠĆANA** (1.-4.) - razdoblje proganstva - jednostavno bogoslužje - usmena tradicija - privatna okupljanja - jednostavno pjevanja - mješavina židovske glazbe i glazbe kasne antike **GLAZBA NAKON 4.ST.** I. pojava javnog bogoslužja (misa i časoslov) II. osnovne gl. forme: psalmodija i hinmodija III. jednoglasna glazba usmjerena na tekst HIMNODIJA (himan -- strofna skladba) - Istok: Efren - Zapad: Hilarije Piotiersa., sv. Ambrozije Milanski **RAZLIČITE TRADICIJE LITURGIJSKOG PJEVANJA** 1. STARORIMSKO PJEVANJE \*Dominus dixit notacija ima određenu tonsku visinu., način zapisa upućuje pjevača kako da izvodi - Puno više ukrašavanja i melizmjranja 2. MILANSKI PJEVANJE (ambrozijsko pjevanje -- sv. Ambrozije) - Drugi melizmi (potječe iz bizantskog ili španjolskog pjevanja) 3. BENEVENTANSKO PJEVANJE - Melizmatičnost - Formulaičnost(ponavljanje nekih „motiva") - Mali opseg - Izvanbiblijski tekstovi - Ornamentivanost - Relativno dijastematski 4. GALIKANSKO PJEVANJE - (Znamo samo po zapisima) 5. MOZARAPSKO PJEVANJE - Španjolsko - Preuzimanje iz bizantskog - Adiasematsma notacija (nema određenu tonsku visinu) - Vrlo melizmatičko 6. BIZANTSKO PJEVANJE - Glavnije pjevanje - Istocno kršćanstvo **SREDNJI VIJEK** (5.-15.st.) 313\. Milanski edikt -- 1492. otkriće Amerike - Marcijan Kapela [De institutione musica] (teorija glazbe) - Septem artes liberales: osnova za obrazovanja - Mappa mundi: karta širenja kršćanstva GREGORIJANSKO PJEVANJE - Teorija: - poč. 8.st. Pipin mali(Franačka država) htio ojačati vlast., religija sredstvo unije - politični savez Franačke i Rimske crkve - stapanje galikanske i starorimske liturgije - Grgur veliki: sastavio citav gregorijanski repertoar (antifonal) - Funkcija: liturgija - Terminologija: pjevanje, napjevi(ne koral) - Karakteristike: - Monodonija - Dijatonika - Slobodan ritam - Vezanost uz tekst - Modusi: od 9.st. sastavljeni na temelj već osnovanih melodija \*snizilice su se i tada koristile neke STILOVI a. silabički -- jedan glas jedan ton b. recitativni -- jedan slog, više tonova c. melizmatski -- negdje u sredini FORME a. recitativne b. strofne(\*himan) c. slobodna forma izvodilo se - solistički - **antifonalno** -- 2 grupe pjevača se izmjenjuje - **responzionalno** -- solist i ostali se izmjenjuju LITRUGIJA nakon 4.st. - mise - božanski ***[časoslovi]*** skup molitva za pojedine časove dana(dan započinjao prije sumraka), mijenjao se po godišnjim dobima - NAPJEVI ČASOSLOVA 1. PSALMI -- psalmodija: recitiranje psalamskih stihova u melodijskim formulama (\*mel. određena u liturgijskim knjigama; tekst stavljen u melodiju) 2. ANTIFONE -- kratke skladbe silabičkog stila., izmjenjuje se kao pripjev sa psalamskim stihovima 3. RESPONZORIJ -- ukrašeni napjevi sa dvodijelnom strukturom 4. HIMNI -- skladba strofnog obl. - MISA +-----------------------------------+-----------------------------------+ | PROPRIJ | ORDINARIJ | +===================================+===================================+ | Introitus | Kyrie eleison | | | | | Graduale | Gloria in excelsis Deo | | | | | Alleluia | Credo in unum Deum | | | | | Tractus | Sanctus -- Benedictus | | | | | Sequentia | Agnus Dei | | | | | Offertorium | Ite missa est | | | | | Communio | | +-----------------------------------+-----------------------------------+ **SVJETOVNO JEDNOGLASJE** (11.-13.ST) - najstariji na latinskom jeziku - [golijardi] -- putujući studenti koji su izvodili predstave na lat. jeziku - zbirka **Carmina Burana** - zbirka srednjovjekovnih pjesama - *O fortuna, velut luna* Vernakularno pjesništvo -- „domaći" nazivi - trubaduri(j. Franc.) - Treveri(sj. franc.) - Minnesang(njem. i aust.)... +-----------------------------------+-----------------------------------+ | TRUBADURI | TRUVERI | +===================================+===================================+ | Provansalski jezik | Starofrancuski jezik | | | | | j\. od rijeke Loire | Sj. od Loire | | | | | kasno 11.st do poč. 13.st- | Između 1150.-1300 | +-----------------------------------+-----------------------------------+ - satsavljali tekstove i glazbu - različiti društveni slojevi - TEME: - ljubav -- udvorna lubav - društvena tematika - religijski(\*kod truvera) -- o Mariji i križarskim ratovima - KARAKTERISTIKE - strofna forma - temelj liturgijska glazba -- jednoglasne, modalne, silabičke. vezane uz tekst - **kontrafaktura**(TRUVERI\*) -- zamjena postojećeg teksta novim - pjesme zapisane u pjesmaricama., tekstovi sačuvani MINNESANG - srednjevisokonjemački - 12.-14.st CANTIGAS - portugalski - zbirka od 400 pjesama o Mariji Djevici - strofna forma s refrenom **RAZVOJ VIŠEGLASJA(LITURGIJSKOG PJEVANJA)** - Od 9.st.; brojni napjevi nastali - proširivala se liturgija; dodavanje novih napjeva i blagdana/sveca - nova struktura se počela primjenjivati na časoslov i liturgija - NOVE FORME: a. *[Tropi]*: interpolacije(označavale se sa „prozom"; umetale su se u svećanim napjevima) *ostali na prezentaciji(crven tekst nova interpolacija-dodan tekst)* b. *[Sekvenca]*: nastala podmetanjem nekog teksta \*(jubilus: melizmacija nekog teksta npr. Aleluja dugačak na kraju) - vezana uz aleluju - kao vrsta nije jasno definirana; u ranoj fazi vrsta trope - NAKON TRIDENTSKOG KONCILA izbačene sve osim 4 sekvence a. Liturgijska drama: - u sklopu liturgijskog obreda - postale popularne te se dodalo još napjeva(prvo Uskršnja, pa onda Božična, pa još tema iz biblije) - u 13.st. zabrana liturgijskih drama zbog popularizacije izvan crkvenih obreda **RANO VIŠEGLASJE** - po vertikalnom aspektu nastalo., slučajna improvizacija - u 9.st. zabilježeni tragovi., praksa koja se nije zapisivala(improvizacija) - 1\. FAZA - Organum - najčešće dvoglasje **VOX PRINCIPALIS**(originalni greg. napjev) i **VOX ORGANALIS**(dodan glas ispod) - paralelno kretanje(4,5,8,1) - \*dasejanska notacija(označava visinu glasa) u antici slična slovčana notacija - prva polifonija prije 12.st.(Winchesterski tropar) - 2\. FAZA - discant i organum(nova vrsta sa dodanim kretanjem, slobodom većom) - promjena odnosa između - originalnog i dodatnog glasa(zamijenjuju se)., dodatni glas se može slobodnije kretati(ali nema još ritma) - 3\. FAZA - izvori iz 12.st. - akvitantska polifonija., oko 80 organuma novi organum slobodniji., skladba postaje konkretnija - \*zapisano dijasematsko- Viderunt Emmanuel **RAZVOJ I POJAVA NOTACIJE** - \*notacija u antici: slovčana notacija - više teorija; najvjv. iz naglasaka u tekstu: različite figure(grafemi) označavaju različite naglaske - još uvijek nema ritma **EPOHA ŠKOLE NOTRE DAME** - 12.st. *Notre Dame* počeo graditi(stil gotika) - Skladatelji Leonin i Perotin se spominju u *[Magnus liber organi]* (velika knjiga polifonije za graduale i antifonare za službu božju, rukopisi iz 13.st.) zbirka koja se nadopunjuje - VRSTE: Organum, Klauzule, Conductus, Motet, jednoglasne skladbe - Višeglasje dodavanjem gornjeg glasa na mel. Greg. Korala - Uglazbljeni solistički dijelovi responzorijalnih stavaka iz mise i oficija novi stilovi: 1. ORGANUM - donji glas donosi greg. napjev u duljim notnim vrijednostima + dodatna dionica 2. DISCANT - iz „nota protiv note" metode komponiranja - dvije dionjce 3. COPULA - između organuma i discanta BILJEŽENJE RITMA modalni sustav omogučava ritamsko usklađivanje dionica u višeglasju Ritamski modusi [ponavljajući ritamski obrasci]., mijenja se isti modusi kroz rečenice, postajale su različite kombinacije - Više vrsta ligatura PEROTINUS (13.st.) - Proširivanje Magnus libera dodavanje clasula+ još glasova - CLASULAE: dijelovi postojećih višeglasnih napjeva koji su skladani u modalnom ritmu - TRIPLA i QUADRUPLA: uglazbljenja za tri/četiri glasa - Nazivi glasova: quadruplum, triplum, discant/duplum, cantus/tenor - Conductus: - Pjesma s lat. Tekstom - Sadržaj različit - U stihovima - Jednoglasni ili dvoglasni ARS ANTIQUA - 1250.-1320. otp - NOVE VRSTE: - MOTET: razvoj od Clausulae do moteta - Jedan greg. Koral., dodavanje teksta pod postojanu melodiju u gornjem glasu(clausulae) - Temelji se na posuđenom materijalu(greg. Koral.), a gornji glasovi RAZVOJ MOTETA U 1.POL. 13.ST. - Glasovi su se dodavali na postojeće tekstove, svaki glas svoj tekst RAZVOJ MOTETA U 2.PO. 13.ST. - Frankovski motet., mogao je motet imati 2,3, 4 glasa i mogao je biti višetekstualni(\*dvostruki motet=dva teksta) - Različiti zapisi glasova., zapis dionica MOTET KASNOG 13.ST. - Petronijanski MOTET U 14.ST. - Razdoblje ars nove - Motet se nastavio razvijati - Vračamo se na izvorno i jednostavnije., motet na latinskom jeziku; tematika moteta(svadbe, događanja različita...) ima romba(sitnije notne vrijednosti) i kvadratića - Izmjena ritamskih i melodijskih obrazaca(velikih odsječaka kod tenora., relativno slobodni) - Izoritmija - Osnova greg. Melodija postupno se mijenja ili izmjenjuje - Uspoređuje se s gotičkom arhitekturom., stvaranje nečega potpuno novog i kompleksnog.., tekst nije odvojivi dio nego „uljepšavaju" i imaju svrhu 14.STOLJEĆE (Francuska i Italija) - Avignonsko proganstvo., važniji centar za razvijane svjetovne glazbe - Stogodišnji rat(eng i fr) i velika glad, puno ljudi umrlo ARS NOVA - 1320.-1377. - **[Philippe de Vitry]** = napisao *Ars nova* - Inovacije na području notacije i ritma, omogućuje nove skladateljske postupke drugim skladateljima [Menzuralna notacija] - Sustav gdje su odnosi notnih duljina matematički regulirani - BREVIS, SEMIBREVIS, MINIM odnosi između brevisa i semibrevisa(time) i semibrevisa i minima(prolacija)- nova skladateljski postupak - Izjednačavanje dvodobne note - Menzura: nije se označavala nego se tumačila prema drugim simbolia(kombinacija ligatura, ritma...), krajem stoljeća počele su se zapisivati - Omogučavala kompleksnije ritamske postupke(sinkope npr.) - Dvodjelni(novi) i trodjelni metar postali ravnopravni, često se untar skladbe izmjenjuju \*početkom 9.st prve notacije FORME - Procvat svjetovne umjetničke skladbe(balada, rondo, virelai=FIKSNE FORME...) - FIKSNA FORMA: pjesma ustaljenog oblika - *Chasse*: prikaz scene lova u obliku kanona(fuge) - *hoquetus*: naizmjenično korištenje stanki u gornjim glasovima fiksne forme: - *virelai* - *rondeau* - *balada* GUILLAUME DE MACHAUT - Pjesnik, skladao liturgijske i svjetovne, doveo baladu do izražaja - Hoquetus(štucanje) - gl vrsta i skladateljska tehnika naizmjeničo korištenje stanki u gornjim glasovima - Autor mise Svete Marije za crkvu Notre Dame uglazbljuje misni ordinarij - *Honte paour* balada., 3 glasa- u najvišem teksa - dodaje se [contratenor] ITALIJA **TRECENTO** - Codex- ujedinjeni ostali skladatelji - Rukopis menzuralne notacije - višeglasne svjetovne vrste: - *madrigal* - *caccia* - *ballata* Francesco Landini - Orguljaš - Sve forme, prevladavaju svjetovne(balade) - Manje sinkopa, mirnija melodija - Landinijeva kadenca: V-VI-I ARS SUBTILIOR - Mnogo nepotrebnih ritamskoih postupka - Skladbe nisu ključno u osnovnoj menzuralnoj notaciji(u različitim oblicima)