Priprema za 3. ispit (1) PDF

A\) Grčka 1\) Grčko-perzijski ratovi 2\) Periklo i zlatno doba Atene 3\) Peloponeski rat 4\) Makedonija, Filip II. i Aleksandar Makedonski B\) Rim 1\) Osnivanje Rima 2\) Uspostava Rimske Republike C\) Znati gdje je Mala Azija, Egipat, Mezopotamija, Perzija, Atena, Sparta, Makedonija, Milet,...

A\) Grčka 1\) Grčko-perzijski ratovi 2\) Periklo i zlatno doba Atene 3\) Peloponeski rat 4\) Makedonija, Filip II. i Aleksandar Makedonski B\) Rim 1\) Osnivanje Rima 2\) Uspostava Rimske Republike C\) Znati gdje je Mala Azija, Egipat, Mezopotamija, Perzija, Atena, Sparta, Makedonija, Milet, Apeninski poluotok, Rim (i na kojoj rijeci se nalazi), rijeke Eufrat, Tigris, Nil, Tiber i Po, Korzika, Sardinija, Sicilija, Kreta **Grčko-perzijski ratovi (499.-449. pr. Kr.)**[^1^](#fn1){#fnref1.footnote-ref} Ime Grčko-perzijski ratovi označava niz sukoba u V. st. pr. Kr. između Perzije i dijela grčkih polisa. Vodili su na Balkanskom poluotoku, egejskim otocima, Cipru i u Maloj Aziji. Jedan od najvažnijih povijesnih izvora za povijest Grčko-perzijskih ratova je djelo grčkog povjesničara **Herodota**, koje se zove *Povijesti*. Zbog načina na koji je Herodot napisao *Povijesti*, dio povjesničara Herodota smatra \"ocem povijesti\". Zašto su važni Grčko-perzijski ratovi? Za stare ili antičke Grke to su bili ratovi u kojima su se oni borili za slobodu grčkih polisa protiv puno snažnijeg protivnika. Perzija je u to vrijeme bila najjača vojna sila na Sredozemlju. Perzija je bila jedna velika, centralizirana država i imala je brojnije stanovništvo (iako nisu svi bili Perzijanci!). S druge strane Grci su bili malobrojniji i podijeljeni na različite gradove-države ili polise. Stoga je organizacija zajedničke grčke obrane od perzijske invazije bila još teža. Velika prednost grčkih polisa u Grčko-perzijskim ratovima je ratovanje na domaćem tlu. Unatoč svim tim nedostatcima, grčki polisi su se dobro organizirali i u nekoliko ključnih bitaka pobijedili Perziju. Pobjedama su sačuvali svoju slobodu i oslobodili grčke polise koji su priznali perzijsku vlast. Pobjeda grčkih polisa je veličanstvena, budući da su kao malobrojniji i slabiji uspjeli pobijediti tada najveće i najjače carstvo koje su poznavali. Grčko-perzijski ratovi započeli su 499. pr. Kr. s neuspješnim ustankom grčkih gradova u Maloj Aziji. Taj ustanak nazivamo Jonskim ustankom. Uzrok Jonskog ustanka je nezadovoljstvo perzijskom vlašću nad grčkim polisima u Maloj Aziji. Jonski ustanak je počeo pobunom **Mileta** i još nekih grčkih gradova u Maloj Aziji protiv Perzije. Milet je zatražio pomoć od drugih grčkih polisa, ali njegovom pozivu odazvala se samo Atena i Eretrija[^2^](#fn2){#fnref2.footnote-ref}. Perzija je ugušila Jonski ustanak, a Milet je okrutno kažnjen. Grad je srušen, muškarci pobijeni, a žene i djeca odvedeni u ropstvo. To je bila poruka svima koji se suprotstavljaju Perzijancima. Budući da su Atena i Eretrija pomagali pobunjenim Grcima u Maloj Aziji, perzijski vladar Darije I. htio je osvojiti grčke polise na Balkanu. Stoga su Darije I. i njegov sin Kserkso I. poveli nekoliko pohoda na grčke polise. Dva pohoda je vodio Darije I., a treći Kserkso I. Ovdje ću samo pojednostavljeno navesti ključne bitke i događaje iz Grčko-perzijskih ratova: - u bitci na **Maratonskom polju** 490. pr. Kr. Atenjani su pobijedili perzijsku vojsku i sačuvali svoju neovisnost - nakon te bitke atenski **strateg Temistoklo** se zalagao za izgradnju jače vojne mornarice. Temistoklov prijedlog je prihvaćen i Atena je izgradila jaču mornaricu - treći pohod je došao 480. i vodio ga je Kserkso I. U tom pohodu imaju tri ključne bitke - u **Termopilskom klancu** 300 Spartanaca pod kraljem Leonidom se borilo protiv velike perzijske vojske. Svi Spartanci su hrabro poginuli. Bitka je i danas znamen (simbol) junačkog otpora. - Atenjani su napustili Atenu, zato što je nisu mogli braniti. Otišli su na **otok Salaminu** koji se nalazio nasuprot Atene. Kod Salamine su pobijedili u pomorskoj bitci protiv brojnije perzijske mornarice koja je imala veće brodove. Unatoč pobjedi, Perzijanci su ušli u napuštenu Atenu i uništili je. Teški trenutci za izbjegle Atenjane koji se ne mogu vratiti u svoj razrušeni grad. - Zajednička vojska dijela grčkih polisa **kod Plateje** je opet pobijedila veću perzijsku vojsku. Ova bitka omogućila je oslobađanje grčkih polisa na Balkanu. - u sljedećim bitkama Grci će opet biti uspješni i oslobodit će i grčke polise u Maloj Aziji. Velikim vojnim pobjedama protiv nadmoćnijeg neprijatelja Grci su čudesno sačuvali slobodu polisa u Grčkoj i oslobodili grčke polise u Maloj Aziji. Grčko-perzijski ratovi su završili 449. pr. Kr. Slobodu i postignuća stečena uspjesima u Grčko-perzijskim ratovima Grci će tragično izgubiti u novim međusobnim okršajima do kojih će doći u Peloponeskom ratu - tijekom Grčko-perzijskih ratova došlo je do osnivanja Delskog saveza - to je bio vojni savez dijela grčkih polisa, osnovan radi obrane od Perzije - Atena mu je bila vojno najjači član, jer je imala najbrojniju mornaricu - svi članovi Delskog saveza su u početku bili ravnopravni - kasnije će jačati utjecaj Atene. Zbog toga se ovaj savez kasnije počinje zvati Atenski pomorski savez **Periklo i zlatno doba Atene** - Periklo - njegovo političko djelovanje predstavlja zlatno doba Atene - atenski strateg (nije bio nikakav kralj, diktator, tiranin ili samostalni vladar Atene) - kao političar borio se da njegovo mišljenje ili ideje prihvati većina glasača - glavni predstavnik demokratske stranke u Ateni - u vrijeme Efijalta i Perikla je vrhunac atenske demokracije - slobodni ljudi su - jačao je utjecaj Atene u Delskom pomorskom savezu (kasnije Atenski pomorski savez) - uveo plaćanje državnih službi - prije toga se za obavljanje državne službe nije primala plaća, to je odgovaralo aristokraciji. Aristokrati su imali dovoljno novca da vrijeme posvete neplaćenim dužnostima. Siromašniji građani to nisu mogli, jer su trebali zarađivati novac - jača moć eklezije ili narodne skupštine, manja moć areopaga ili vijeća najboljih - veliki radovi - utvrđenje luke Pirej, Akropole i puta od Atena do luke Pirej - izgradnja velikih građevina na Akropoli (jako skupo u to vrijeme) - npr. hram Partenon (posvećen božici Ateni) - izgradnja Akropole je poticala razvoj arhitekture i umjetnosti - pri izgradnji Akropole nije bila riječ samo o izgradnji potrebnih i funkcionalnih građevina, nego o pokazivanju organizacijske sposobnosti, graditeljskih vještina i novčane (financijske) moći atenskog društva - pred kraj njegovog života došlo je do Peloponeskog rata **Peloponeski rat (431.-404.)**[^3^](#fn3){#fnref3.footnote-ref} - Grci su dvadesetak godina ranije izašli iz Grčko-perzijskog rata kao pobjednici i postali nikad jači i samostalniji - vrijeme procvata grčkog svijeta! To će izgubiti u Peloponeskom ratu - izrazito krvav i skup međusobni rat s katastrofalnim posljedicama za grčki svijet - prethodni međusobni ratovi grčkih polisa nisu bili toliko krvavi, ovo je bila tužna novina za stare Grke - uzrok rata je pitanje premoći između Sparte ili Atene u grčkom svijetu - rat se vodio između Peloponeskog saveza (Sparta) i Atenskog pomorskog saveza (Atena) - Sparta je bila polis kojim je upravljala aristokracija, a Atena je imala demokraciju - spartanska aristokracija nije voljela atensku demokraciju (i danas postoje slični antagonizmi između demokratskih i nedemokratskih država zbog njihovih političkih uređenja) - Atena je gospodarski i financijski bila puno, puno snažnija od Sparte - Sparta je bila vodeći član Peloponeskog saveza, Atena je predvodila Atenski pomorski savez - Peloponeski savez je imao malo snažniju kopnenu vojsku, a Atenski pomorski savez mornaricu - rat je trajao dugo, budući da nijedna strana nije mogla ostvariti prevlast. Sparta nije mogla osvojiti Atenu zbog utvrđenja, a Ateni je nedostajala snažnija kopnena vojska koja bi mogla poraziti spartansku vojsku - bitka prekretnica je neuspješna atenska invazija na Siciliju - Sparta je uvozila žito sa Sicilije (Sicilija je tada bila \"žitnica Europe\") - nakon što je Atena izgubila puno vojske na Siciliji, dolazi do niza spartanskih pobjeda - Spartu novčano pomaže Perzija, ali to dobro naplaćuje - Sparta je priznala perzijsku vlast nad grčkim gradovima u Maloj Aziji - tragični gubitak teško stečene slobode, radi krvavog rata kojim se htjela ostvariti premoć u grčkom svijetu - rat je završio atenskim porazom i teškim mirovnim uvjetima - Atena je morala srušiti zidine do luke Pirej, predati gotovo sve brodove i odustati od demokratskog uređenja Atene **Jačanje Makedonije, Filip II. i Aleksandar Makedonski (ili Aleksandar Veliki)**[^4^](#fn4){#fnref4.footnote-ref} - Makedonija je bila pred raspadom prije vladavine Filipa II. - Filip II. - makedonski kralj u IV. st. pr. Kr. - sačuvao jedinstvo Makedonije - reformirao vojsku - uveo falangu - vojna formacija s dugim kopljima - obuka za zimsko ratovanje - takvo ratovanje nije bilo uobičajeno u grčkom svijetu - doveo meštre/majstore za izgradnju opsadnih sprava (tornjevi, ovnovi za probijanje vrata, itd) - ostvario velike vojne uspjehe - pobijedio grčke polise - stvorio Korintsku ligu (posljedica vojne pobjede nad grčkim polisima) - grčki polisi zadržali vlastito političko uređenje (aristokracija, demokracija, tiranija) - s Makedonijom osnivaju zajedničku vojsku pod zapovjedništvom makedonskog kralja - Filip II. je spremao invaziju na Perziju. Do nje nije došlo, jer je Filip ubijen - naslijedio ga je sin Aleksandar - Aleksandar - neki grčki polisi su se pobunili protiv njega (nisu ga htjeli prihvatiti kao vođu Korintske lige) - Aleksandar ih je porazio i opet je okupio grčke polise u Korintsku ligu - imao je isti cilj kao i otac Filip - poraziti Perziju - 334\. pr. Kr. Aleksandar kreće u vojni pohod na Perziju - zbilja veličanstven pothvat u kojem je mala i malobrojna Makedonija na čelu Korintske lige porazila puno veću Perziju, koja je bila puno bogatija i imala brojniju vojsku! - vojni pohod je imao i odlike istraživanja (pohod su pratili povjesničari, geografi) - važne bitke, sve Aleksandrove pobjede - bitka kod Granika - bitka kod grada Isa - bitka kod sela Gaugamele - Aleksandar je osvojio cijelu Perziju, perzijski kralj Darije III. je ubijen - u Egiptu je Aleksandar proglašen faraonom i sinom boga Amona - Aleksandar je pokušao osvojiti dio područja današnje Indije - odustao zbog zahtjevnog ratovanja i velikih ljudskih gubitaka - Aleksandar je umro od bolesti - njegovo carstvo se raspalo **Osnivanje Rima i uspostava Rimske Republike** - Apeninski poluotok: - na sjeveru Kelti u dolini rijeke Po - Etruščani - napredna civilizacija - na jugu Velika Grčka - Latini u pokrajini Lacij - rijeka Tiber i grad Rim - legenda o blizancima Romulu i Remu - prehranila ih vučica - Romul ubio Rema - legendarni osnivač Rima - prema legendi osnovan u 8. st. pr. Kr. - u početku je Rim bio monarhija - Rimom su vladali kraljevi - prema predaji bilo ih je sedam - Romul je bio prvi kralj i osnovao je prvi Senat - 5., 6. i 7. kraljevi bili su Etruščani - 5\. i 6. isušili su močvarna područja za mjesto budućeg foruma, napravili kanalizaciju, izgradili zid - forum - trg u Rimu - 7\. kralj se zvao Tarkvinije Oholi - prognan iz Rima - ukinuta je monarhija i Rim je u VI. st. pr. Kr. postao Republika - Senat - najvažnija politička ustanova u Rimskoj Republici - Senat je imao ograničen broj senatora (dakle, nisu tu bili svi slobodni građani) - u Senatu su senatori i konzuli predlagali zakone i raspravljali o njima - najvažniju ulogu u Senatu imali su konzuli, bivši konzuli i prvi senator - oni su bili ti koji su najčešće imali priliku obraćati se senatorima, i tako utjecati na prihvaćanje ili odbijanje nekog prijedloga ili zakona - dakle, poprilično mala skupina ljudi je imala dosta veliki utjecaj u odlučivanju, jer su oni mogli predlagati i raspravljati - narodna skupština - činili su je svi slobodni i punoljetni građani (nema žena, djece, robova i stranaca) - prihvaćala je ili odbijala odluke Senata - dakle, samo je mogla glasovati s \"da\" ili \"ne\", u narodnoj skupštini nije se moglo raspravljati kao u Senatu - magistrature - državne službe (bilo ih je više, ali za test je ovo dovoljno) - konzuli - bila su dva konzula - vrlo važna državna služba - izabirali su ih na godinu dana - novačili vojnike i vodili vojsku - sazivali sjednice Senata i predsjedali sjednicama - služba je bila neplaćena, a utjecajna - to je više odgovaralo bogatijim građanima - pučki tribun - u početku bila 2, kasnije više - nazočili sjednicama Senata i imali pravo veta - to je trebalo pomoći u zaštiti svih onih siromašnijih građana čiji se glas nije čuo u Senatu - Zakonik dvanaest ploča - prvo zapisivanje zakona, slično Drakonu u Ateni - objavljen na rimskom forumu - urezan u 12 bakrenih ploča ::: {.section.footnotes} ------------------------------------------------------------------------ 1. ::: {#fn1} Ne trebate pamtiti sve ove godine. Naučite samo da su Grčko-perzijski ratovi bili u prvoj polovici V. st. pr. Kr.[↩](#fnref1){.footnote-back} ::: 2. ::: {#fn2} Ime Eretrija ne trebate znati za ispit, dovoljno znati da su samo Atena i još jedan polis pomagali pobunu.[↩](#fnref2){.footnote-back} ::: 3. ::: {#fn3} Ne trebate pamtiti godine, samo da je rat bio u drugoj polovici V. st. pr. Kr.[↩](#fnref3){.footnote-back} ::: 4. ::: {#fn4} Vladavina Filip II. i Aleksandra Velikog bila je u drugoj polovici IV. st. pr. Kr. Godine ne trebat znati.[↩](#fnref4){.footnote-back} ::: :::