Pedijatrija: Rast i Razvoj Djeteta - PDF

PEDIJATRIJA  grana medicine koja prati dijete, njegov rast i razvoj od rođenja do adolescencije  medicina razvojne dobi ZADACI PEDIJATRIJE  poučava i nadzire tjelesni i mentalni razvoj djece  štiti i unapređuje zdravlje  sprječava i liječi bolesne  osposobljava i...

PEDIJATRIJA  grana medicine koja prati dijete, njegov rast i razvoj od rođenja do adolescencije  medicina razvojne dobi ZADACI PEDIJATRIJE  poučava i nadzire tjelesni i mentalni razvoj djece  štiti i unapređuje zdravlje  sprječava i liječi bolesne  osposobljava i rehabilitira bolešću ometenu djecu ŽIVOROĐENO DIJETE  je svaki plod izvan majčina tijela, neovisno o trajanju trudnoće  nakon odvajanja pokazuje druge životne znakove – kucanje srca, pulsacija pupčane vrpce,vidljivo micanje mišića podvrgnutih volji, bez obzira da li je pupčana vrpca prekinuta ili ne DIJETE NISKE PORODNE TEŽINE- 4 godine starosti djeteta, najmanje 1 mjesečno  Enkopreza vezana uz kroničnu opstipaciju  Enkopreza u emocionalno opterećujućim situacijama  Dijete je pasivno, predano sudbini NESANICA  Poznati simptom u psihotične djece  Strah od postelje, odvajanja od majke, od smrti i ružnih snova PAVOR NOKTURNUS( NOĆNI STRAH)  Za vrijeme spavanja, ako se probudi smeteno je i dezorijentirano  Uspravi u krevetu s vriskom manifestirajući mimikom i kretnjama jak strah  Polubudno vrišti i plače  Govori nepovezano  Rukama se brani od nekog prijetećeg  Između 4 i 12 godina MJESEČARSTVO I GOVORENJE U SNU  Ponavljanje epizode složenog i usklađenog ponašanja( npr. ustajanje iz kreveta)  Između 4. i 8. godine, najčešće 12 godina  Veća uzbuđenja po danu i febrilna stanja mogu biti jedan od uzroka NJIHANJE GLAVE ILI TIJELA  Ritmički su pokreti koji služe djetetu kao motorno rasterećenje- neugode UDARANJE GLAVOM  Normalna pojava kao i sisanje palca, frkanje kose MOTORNI NEMIR(HYPERKINESIS)  U prvoj i drugoj godini normalno  Kod starije djece organske geneze- cerebralna oštećenja PIKA  U usta stavljaju proizvode neprehrambene vrijednosti, a mogu biti štetni  U prvoj godini istražuje  Dulje od 1 godine?- smetnje u odnosu dijete-okolina/prisilna radnja ČUPANJE KOSE  Čupanje vlastite kose  U trećoj ili četvrtoj godini, estetski problem  Tvrdokoran i otporan na th GRIŽENJE NOKTIJU  Rasterećenje napetosti, prisilna komponenta*  Tvrdokoran simptom- ponekad doživotno TIKOVI- pojedinačno ili kao skupina  Brzi, nevoljni pokreti pojedinih skupina voljnih mišića  Lokalizirani su na vjeđama, nosu, ustima, na vratu, ramenom pojasu  Česti je tik kašljucanja MUCANJE  Prolazna smetnja kad uči govoriti  Trajna smetnja kao izraz postojećih emocionalnih teškoća u odnosu dijete-okolina  Naglo i kao reakcija na emocionalnu traumu PSIHOGENA NIJEMOST   Zna i može govoriti, ali je iz emocionalnih razloga prestalo govoriti sa svima u svojoj okolini, ili samo pred određenim osobama ili u određenoj situaciji  Često kod zakočene djece pred nastavnikom na početku školovanja NAPADI SRDŽBE I BIJESA  U drugoj i trećoj godini može se smatrati izrazom agresije djeteta  U kasnijoj dobi smetnja koju treba liječiti LJUBOMORA  Često prema braći, sestrama, vršnjacima  Kod starije djece ljubomora+agresijapsihoterapijski pristup ASOCIJALNO PONAŠANJE  Neprilagođeno ponašanje, odrediti sredinu na koju dijete nije prilagođeno  Krađe, bježanje od kuće, skitnja, asocijalni seksualni ispadi, nasilje, palež i sl.. PREHRANA KOD DJECE  Hrana sve što se unosi u organizam kao izvor energije  Mlijeko i mliječni proizvodi, meso, riba i jaja, voće i povrće, žitarice i njihove prerađevine, masnoće i slatkiši, piće  Energija potrebna za održavanje bazalnog metabolizma: o 1. godina – 55 kcal/kg o Adolescenti – 25 kcal/kg  Energija potrebna za specifično dinamsko djelovanje hrane  Energija potrebna za djetetovu aktivnost (ovisi o dobi, navikama) – 10-30 kcal/kg na dan PROCJENA STANJA UHRANJENOSTI DJETETA  Anamneza o prehrani(vrsta prehrane, dojenje, količina, broj obroka, prehrambene navike)  Klinički pregled(opće stanje, turgor kože, prokrvljenost sluznica, masno tkivo…)  Antropometrijska mjerenja  Procjena uhranjenosti pomoću percentilnih krivulja i BMI  Laboratorijske pretrage(hemoglobin, hematokrit, Fe, proteini..) PRIRODNA PREHRANA-DOJENJE  „zlatni standard” – svako dijete treba nastojati isključivo dojiti do 6. mj života, a uz dohranu nastaviti s dojenjem dok dijete i majka to žele 10 KORAKA DO USPJEŠNOG DOJENJA PREDNOSTI DOJENJA ZA MAJKU LAKTACIJA  Sposobnost dojke da izlučuje mlijeko  Prolaktinizlučuje se nakon poroda nakon pada estrogena, potiče otpuštanje mlijeka u alveole mliječnih žlijezda  Oksitocinpotiče refleks otpuštanja mlijeka iz alveola u duktuse mliječnih žlijezda FAZE STVARANJA MLIJEKA  1. KOLOSTRUM  Prvo majčino mlijeko  Pred kraj trudnoće ili u prve dane nakon poroda  Laksativmekonij  Bogat bjelančevinama; imunoglobulini koji štite dijete od infekcija 2. PRIJELAZNO MLIJEKO  4.-14. dan, rjeđe i vodenije  Više masti i ugh  Postepeno se smanjuju bjelančevine i minerali 3. ZRELO MLIJEKO  3.-4. Tjedna nakon poroda  Više masti i ugh, ali i manje proteina  Promjenjiv sastav; na početku podoja rjeđe i prozirnije, a kasnije bogato mastima za eng  Količina majčinog mlijeka utemeljena je na principu „ponude i potražnje” o Prvi dani života – 10-20 mL/dan o Prvi tjedan – 70 mL/dan o Drugi tjedan – 500 mL/dan o Kraj 2 mjeseca – 800 mL/dan o Poslije 3 mjeseca – oko 1000 mL/dan LAKTACIJA  Refleksno otpuštanje mlijeka potiču: o Sisanje, podraživanje bradavica, toplina, psihička stabilnost, samopouzdanje i iskustvo majke  Ispuštanje mlijeka ometaju: o Strah i zabrinutost, umor i iscrpljenost, hladnoća, bol, pušenje i alkohol SASTAV MAJČINOG MLIJEKA  H2O, bjelančevine, ak, masti, zsmk,nzsmk, oligoelementi, ugh VITAMIN D3  Od 1. mjeseca do 1. godine života( a kasnije tijekom 2. i 3. godine djetetovog života) DOJENJE Kontrolirano dojenje ( svaka 3 sata) ili na zahtjev  o U prvim danima i tjednima života – 10-12 puta / 24 sata o Do kraja 4. mj života – 7-8 podoja / 24 sata o Nakon 4 mj. Života – 5-6 podoja / 24 sata Trajanje podoja na početku 20 – 30 minuta, kasnije 10-15 minuta PRIPREMA ZA DOJENJE Higijena 1x dnevno Procjena stanja djeteta, izgleda dojki i bradavica, položaj djeteta, kakvo je sisanje KAKO PROCJENITI DOBIVA LI DIJETE DOVOLJNO MLIJEKA? 5-6 mokrih pelena/24 h Vitalno i zadovoljno dijete Dobivanje na TT Stolica nije pokazatelj djetetove sitosti- dojena djeca ne moraju imati stolicu do 7 dana TEŠKOĆE PRI DOJENJU Ragade- bolne ili ispucane bradavice Plosnate ili uvučene bradavice Nabrekle, tvrde dojke Upala dojke, mastitis Nedonošenost ili hipotrofija Prirođene anomalije Dispnea APSOLUTNE PRIVREMENE MAJKA HIV infekcija Psihoza Aktivna tuberkuloza Teška iscrpljenost ili srčana Karcinom dojke dekompenzacija Herpes na dojci Liječenje citostaticima Neki lijekovi Ovisnost o drogama DIJETE Galaktozemija Ekstremna nedonošenost Fenilketonurija Teška bolest Leucinoza (npr.srčana/respiratorna insuficijencija) Malformacije (rascjep, mikrognatija) Porođajna trauma PRESTANAK DOJENJA- ABLAKTACIJA  Ako se dojka ne podraži 14 dana 1. medikamentozno bromokriptin(djetetova smrt(aps. Kontraindikacija za dojenje) 2. postupnozamjena obroka krutom hranom RELAKTACIJA Ponovna uspostava dojenja, potrebne količine mlijeka nakon što majka neko vrijeme nije dojila IZDAJANJE Kod privremenih kontraindikacija za dojenje ili nemogućnost dojenja Ručno/pomoću električne ili mehaničke izdajalice Otuširati toplom vodom/topli oblog Količina izdojenog mlijeka ne treba odgovarati količini mlijeka koju dijete posiše prilikom jednog obroka IZDOJENO MLIJEKOsobna temp. do 6h, u hladnjaku na +4°C 8 dana ili u zamrzivaču do 6 mj. ADAPTIRANA MLIJEČNA FORMULA Kravlje mlijeko nije pogodno, ima nepovoljan proteinski i lipidni sastav, previše NA, nedovoljno Fe, nema cistina i zasićenih masnih kiselina Podjela tvorničkih pripravaka za zdravu dojenčad: o Oznaka Pre (0) – tvornički pripravak mlijeka za nedonošćad o Oznaka 1 – početni pripravak mlijeka za dojenčad, od rođenja do početka dohrane o Oznaka 2 – prijelazni tvornički pripravak mlijeka za dojenčad, primjena od početka dohrane o Oznaka 3 – tvornički pripravak za djecu stariju od 1. godine DOHRANA 4.5-6.5 mj. uvođenje krute hrane svaka namirnica uvodi se posebno i daje se u razmaku od 3 dana redoslijed uvođenja krute hrane: povrće, žitarice, voće, meso/riba 1. obrok - 4,5 – 6,5 mj starosti 2. obrok – 2 mj nakon uvođenja 1. obroka (8mj) 3. obrok – 2 mj nakon uvođenja 2. obroka (10-12 mj. starosti djeteta)  između 12-14 mjeseca dijete bi trebalo piti iz šalice  u početku blendana/gnječena do 10 mj. Jesti komadiće hraneizmeđu 12.-14. bi trebalo piti iz šalice  uvođenje dohrane=/ prekid dojenja  najbolje dojiti čitavu godinu i dopunjavati jelovnik i drugim namirnicama PREHRANA DJECE NAKON 1. GODINE prve 3 godinestjecanje navika i sklonosti hrani 3+2 obroka, poticati samostalnost Ako dobro napreduje, nakon 6mj. ukinuti noćne obrokex karijes, deformacija čeljusti i razvijanju krivih prehrambenih navika Mirno okruženje, svaki dan u isto vrijeme, max 30 min Bez distrakcija (TV, mobitel) Uvođenje novih namirnica: Strpljivo, do 15 pokušaja bez prisile i bez alternative Pohvaliti dijete kad kuša novo Miješati nove namirnice s poznatima Hranjenje:  Poticati samostalno hranjenje  Prilagođene porcije, dijete sudjeluje u pripremi hrane  Dozvoliti da dira hranu i pribor, ograničiti tekuće kalorije  Hrana neka bude vizualno privlačna, bez deserta kao nagrade  Ne kažnjavati zbog ne jedenja Kalorijske potrebekrajem 1.godineoko 100 kcal/kg/24 sata  Svake 3 godine kalorijske potrebe opadaju za po 10 kcal/kg/24 h PREHRANA PREDŠKOLSKOG I ŠKOLSKOG DJETETA  Zdrava prehrana i 1 h tjelesne aktivnosti/24h  Mlijeko i mliječni proizvodi  Do 4. godine izvan dohvata djece trebaju biti orašasti plodovi, sjemenske i bombonirizik od aspiracije, dospijeća stranog tijela u uho/nos PREHRANA ADOLESCENATA  Veliki zahtjevi organizma za željezom, kalcijem i vitaminima  Prema navikama iz djetinjstva  Nesvjesno jedenjepretilost  Rizik za razvoj anoreksije, bulimije i sl. zbog želje za promjenom izgleda DEHIDRACIJA  Nedostatak(deficit) zalihe vode i elektrolita u organizmu  Patološko stanje kod novorođenčadi, dojenčadi i male djece radi: o Nezreli adaptacijski mehanizmi i male rezerve o Veće potrebe i gubitak radi većeg omjera površine i volumena o Bolesna stanja koja dovode do gubitka vode o Ne mogu sami utažiti žeđ, ovise o okolini PROCJENA DEHIDRACIJE Uzimanje anamneze Fizikalni pregled o Procjena općeg stanja, izgleda sluznica, turgora kože, vitalnih znakova, neurološkog statusa, izlučivanja (mokrenje, povraćanje, stolica,…) o Procjena velike fontanele TIPOVI DEHIDRACIJE Uz smanjene zalihe vode smanjena i zaliha elektrolita (Na, K, Cl) 1. Izonatremijska (izoosmolarna) dehidracija – smanjenje zalihe vode i elektrolita je proporcionalno – normalna je koncentracija elektrolita u tjelesnim tekućinama i plazmi 2. Hipernatremijska (hiperosmolarna) – gubitak više vode od elektrolita 3. Hiponatremijska (hipoosmolarna) – gubitak elektrolita veći je od vode REHIDRACIJA Krenuti čim ranije Oralno ili iv.  ovisno o dobi djeteta, tipu i stupnju dehidracije, stanju GI, ABS… FAZE IV. REHIDRACIJE 1. HITNA REHIDRACIJA1-2h  Hipovolemiju i započeti korekciju ABS-a primjenom brze intravenske infuzije 20ml/kg (0,9% nacl, humana plazma; 5% albumini, umjetni nadomjestak plazme kod cirkulacijskog šoka) 2. NADOKNADA DEFICITA 12-24h, iznimno 48h  U potpunosti nadoknaditi deficit vode i natrija  Nadoknada volumena provodi se sporije 3. NADOKNADA IONAnekoliko dana  Nadoknada kalija i drugih unutarstaničnih iona SKREENING KOD DJECE 1. Novorođenački probir 2. Skrining sluha 3. Novorođenački skreening razvojnog poremećaja kuka 4. Skrining (pregled) vida NOVOROĐENAČKI PROBIR  Sustav organiziranog traganja za određenim prirođenim bolestima  Odmah nakon rođenja  Između 48 i 72 sata krv iz pete na filter papirGuthrie test Rezultati novorođenačkog probira  + ne znači nužno da novorođenče ima bolest- dokazati dodatnim postupcima  Ako je rezultat uredan, roditelji ne dobivaju obavijest SCREENING SLUHA  Odgovara ehom (otoakustička emisija (OAE )) koji se može zabilježiti osjetljivim mikrofonom  Ukoliko postoji i malo oštećenje pužnice, odgovora nema  Potpuno bezbolno, brzo i objektivno  Dok dijete spava, u zvukovod se postavlja mala sonda, a nakon toga daje se niz tihih zvukova aparat automatski, nakon kraćeg vremena (10 do 60 sekundi), pokazuje rezultat NOVOROĐENAČKI SKREENING RAZVOJNOG POREMEĆAJA KUKA  U obliku jednostavne labavosti kukova novorođenčeta pa sve do potpunog iščašenja glave bedrene kosti uz slabo razvijenu čašicu (acetabulum)  Klinički i ultrazvučni pregled u dobi od 6 do 8 tjedana optimalan je način otkrivanja razvojnog iščašenja kuka SKREENING(PREGLED) VIDA  kod sve djece od 4 godine  Testira se vidna oštrina –najpouzdaniji test za otkrivanje ambliopije  Ambliopija-smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija –vidne oštrine, percepcije kretanja, osjećaja dubine prostora, razlikovanja kontrasta, a bez prisutne vidljive bolesti oka, najčešće je prisutna u jednom oku CIJEPLJENJE I PROVOĐENJE CIJEPLJENJA  Postupak unošenja cjepiva u organizam radi stvaranja specifične imunosti  Aktivna imunizacija – Unošenjem antigena (oslabljenih ili mrtvih uzročnika, njihovih  dijelova ili produkata) potiče se stvaranje vlastitih protutijela – Štiti dulje vrijeme  Pasivna imunizacija – U organizam se unose gotova protutijela – Daje brzu, ali kratkotrajnu zaštitu (nekoliko tjedana/mjeseci)  Transplacentarni prijenos – Majka prenosi protutijela na dijete kroz posteljicu – Zaštita traje 3–6 mjesec VRSTE CJEPIVA  Monovalentno cjepivo – štiti od jedne bolesti  Polivalentno cjepivo – sadrži više antigena, štiti od više bolesti  Živa cjepiva – sadrže oslabljene žive uzročnike, ne izazivaju bolest, ali potiču stvaranje antitijela  Neživa cjepiva – sadrže umrtvljene uzročnike ili njihove dijelove (npr. toksine, dijelove bakterija/virusa), često dobiveno genetskom tehnologijom Cjepiva u sklopu obaveznog Fakultativna cjepiva programa cijepljenja Krpeljni meningoencefalitis Cjepivo protiv Tuberkuloze Bjesnoća-postekspozicijska Difterije, Tetanusa, Hripavca zaštita Dječje paralize Hepatitis A Hemofilusa influence B Bolesti izazvane (2008) meningokokom Morbila, Parotitisa, Rubeole Influenca Hepatitisa B (2001) Varicela  Pneumokoknih bolesti Rotavirus (2019) HPV infekcija Herpes zoster KONTRAINDIKACIJE ZA CIJEPLJENJE Opće kontraindikacije - akutne bolesti, febrilna stanja, poznata preosjetljivost na sastojke cjepiva - teže nepoželjne reakcije pri prethodnoj dozi cjepiva - za živa atenuirana virusna cjepiva stanje oslabljene imunosti i trudnoća  BCG CJEPIVO - Preosjetljivost na bilo koju komponentu cjepiva - Novorođenčad