Uvod u pedijatriju

Pedijatrija

• Grana medicine koja se bavi djetetom, njegovim rastom i razvojem od rođenja do adolescencije.
• Sinonim je medicina razvojne dobi.

Zadaci pedijatrije

• Poučavanje i nadzor tjelesnog i mentalnog razvoja djece.
• Zaštita i unapređenje zdravlja.
• Sprečavanje i liječenje bolesti.
• Osposobljavanje i rehabilitacija djece ometene bolešću.

Živorođeno dijete

• Svaki plod izvan majčinog tijela, neovisno o trajanju trudnoće.
• Dijete pokazuje znakove života nakon odvajanja:kucanje srca, pulsacija pupčane vrpce, micanje mišića podvrgnutih volji
• Prekid pupčane vrpce nije bitan.

Dijete niske porođajne težine

• Manje od 2500g.
• Nedonošeno dijete (prematurus, nedonošće)
• Dijete rođeno prije navršenih 37 tjedana trudnoće.

Dijete vrlo male porođajne težine

• Porođajna težina manja od 1500 grama (uključujući 1499 grama).

Djeca izvanredno male porođajne težine

• Porođajna težina manja od 1000 grama (uključujući 999 grama).

Mrtvorođeno dijete

• Odvojeno od majke bez ikakvih znakova života.
• Nošeno je dulje od 28 tjedana.

Fetalna smrt

• Smrt ploda prije potpunog odvajanja od majke, neovisno o trajanju trudnoće.

Organizacija zaštite majki i djece u zajednici

• Obuhvaća sve članove populacije majki i djece u određenoj zajednici – načelo sveobuhvatnosti.
• Dostupna svakom članu populacije majki i djece – načelo podjednake dostupnosti.
• Sadržaj i način treba prilagoditi specifičnim potrebama.
• Treba tražiti, naći i izdvojiti pojedinca ili skupine u kojih je povišen rizik od obolijevanja i umiranja-načelo davanja prednosti ugroženima
• Povezati sustav, multidisciplinarni pristup

Podjela razvojne dobi

• Prenatalno razdoblje: od začeća do rođenja (prva tri mjeseca embrionalno, zatim fetalno razdoblje).
• Dojenačka dob: od rođenja do prve godine života, prva 4 tjedna novorođenče.
• Predškolska dob: od 2. do 6. godine.
• Školska dob: od 7. do početka puberteta (djevojčice oko 10., dječaci oko 12.).
• Pubertet:pojavom prvih sekundarnih spolnih obilježja pa do spolne zrelosti.
• Adolescencija: od nastupa spolne zrelosti do završetka rasta i razvoja (djevojčice između 16. i 18. godine, dječaci 18. do 20. godine).

Sigurnost djece u bolnici i kući

• U dobi od 1 do 4 godine ozljede su vodeći uzrok smrtnosti.

Opasnost vezana uz dob-psihomotorni razvoj

• Dojenče: pad iz otvorenog krevetića ili stola za previjanje, povrede ruku i nogu od rešetaka na krevetiću, gutanje opasnih predmeta/trovanje.
• Malo dijete: pad iz zatvorenog krevetića, pad tijekom hodanja, trovanja (alkohol, benzin, dezinficijensi, šampon), bijeg iz bolnice.
• Predškolsko dijete: povrede kod tučnjave, trovanja lijekovima, bijeg iz bolnice.
• Školsko dijete: organizirano bježanje iz bolnice, trovanja, adolescenti, namjerno trovanje lijekovima, samoozljeđivanje/pokušaj suicida, bježanje iz bolnice.

Ozljede u kući

• Prometne nesreće, opekline, trovanja lijekovima i kemikalijama, udar strujom, pad s visine.
• U prvoj godini života: padovi, aspiracija stranog tijela, trovanja, opekline, utapanja.
• U drugoj godini: uz navedeno i prometne nesreće.
• U trećoj i četvrtoj: padovi, prometne nesreće, utapanje.
• U petoj: Padovi s bicikla.
• Starije dijete: ozljede vatrenim oružjem.
• Najveći broj ozljeda od druge do sedme godine.

Igra u dječjoj dobi

• Dobrovoljna i spontana aktivnost.
• Svrha je učenje, trošenje viška energije i relaksiranje.

Neke od prednosti igre

• Dijete unosi svoju osobnost, maštu, želje, razmišljanja i znanje, što je temelj razvoja inteligencije.
• Potiče kreativnost (ako izostanu osjećaj dosade i nezainteresiranost).
• Pridonosi razvoju ličnost.
• Potiče emocionalni razvoj i mentalne sposobnosti.

Zašto se djeca igraju

• Vjeruju da će nešto naučiti.
• Iz zabave.
• Igra je vrijedan alat za učenje.
• Stječu znanja i vještina posredstvom igre (govor, materinji jezik, hodanje, služenje prstima).

Područja razvoja igre

• Kognitivni razvoj.
• Motorički razvoj.
• Socijalni razvoj.
• Govorni razvoj.
• Razvoj samopouzdanja.

Kognitivni razvoj

• Spoznavanje i učenje.
• Temelji se na doživljajima djece.
• Koristi svih 5 osjetila (vid, sluh, okus, miris i dodir).
• Predškolsko doba-doba snažnog učenja.

Motorički razvoj

• Koordinacija tjelesnih pokreta.
• Fina motorika-koordinacija pokreta šake i prstiju.
• Gruba motorika-koordinacija nogu i ruku.

Socijalni razvoj

• Razvija se u obitelji, roditelji pa braća, djedovi, bake.

Govorni razvoj

• Djeca trebaju slušati, govoriti, a kasnije čitati i pisati.
• Jezična iskustva ključna su za školski uspjeh.
• Kvalitetna izloženost jeziku potiče intelektualni razvoj.
• Vokalizacija i ponavljanje slogova imaju obilježja igre.
• Naučene riječi djeca koriste i u igri.
• Interakcija s drugima potiče učenje.

Razvoj samopouzdanja

• Razvija se u prvih 5 godina života.
• Treba pustiti dijete da samo pronađe rješenje za određeni problem vlastitom aktivnošću i istraživanjem.

Vrste igara

• Funkcionalne: igra ručicama, zvečkom, predmetima koji sviraju.
• Konstruktivne: kocke.
• Igre pretvaranja: simbolička igra, predoperacijsko mišljenje.
• Igre s pravilima: Čovječe ne ljuti se.

Razvoj stvaralaštva kroz igru

• Djeca razvijaju vještine kroz znatiželju i otkrivanje.
• Njihovo mišljenje je aktivno i kreativno.
• Okolina stvara izazove koje djeca rješavaju.
• Postavljaju pretpostavke, provjeravaju ih i prilagođavaju.
• Kroz eksperimentiranje i slobodno izražavanje sami pronalaze rješenja.
• Igra omogućava autonomiju, samoregulaciju i prihvaćanje pravila, unutarnjih moralnih uvjerenja.

Stilovi roditeljstva

• Roditeljska uloga je biološka i psihološka odgovornost.
• Djeci je potrebna sigurna i emocionalno stabilna okolina.
• Djeca traže potvrdu ljubavi, važnosti i sposobnosti.
• Roditelji i skrbnici ključni su za razvoj pozitivne slike o sebi.

Dijete kao učenik

• Polazak u školu velika je promjena za dijete i roditelje.
• Roditelji rješavaju praktične potrebe (knjige, pribor, prostor za učenje).
• Trebaju uvažavati dijete kao učenika i pratiti njegov napredak.
• Tri su najvažnija pojma u definiranju roditeljskog odnosa i ponašanja prema djeci: roditeljski ciljevi i vrijednosti, roditeljski odgojni stil, roditeljska aktivnost
• Odgojni stilovi utječu na razvoj ličnosti djeteta, doživljavanje, osjećaje i ponašanje.

Autoritaran stil odgoja

• Veliki roditeljski zahtjevi, nadzor nad djetetom, bez dovoljno topline i ljubavi.
• Djeca su zlovoljna, agresivna, imaju problema s vršnjacima i naginju antisocijalnom ponašanju.

Autoritativan stil odgoja

• Postavljanje granica i provode nadzor uz toplinu i ljubav.
• Ravnopravan odnos i komunikacija djece i odraslih.
• Djeca su prijateljska, sklona drugima, samostalna, samopouzdana, znaju obuzdati ponašanje u skladu sa situacijom.

Permisivan stil odgoja

• Roditelji od djece zahtijevaju premalo, daju im veliku slobodu.
• Djeca su češće impulzivna, nekontrolirana, samouvjerena, nametljiva i asocijalna.
• Zanemarujući roditelji imaju mali nadzor, ne pokazuju interes, ne pokazuju ljubav, nezanimanje za dijete i imaju nisko samopoštovanje.

Prezaštitnički stil odgoja

• Topao odnos uz pretjerano zaštićivanje djeteta od sitnica koje ometaju razvoj.
• Djeca su nesamostalna, čuvstveno nestabilna, preosjetljiva i nesigurna.
• Stilovi roditeljstva razlikuju se s obzirom na roditeljsku toplinu te roditeljski nadzor ili kontrolu.

Postavljanje granica u odgoju

• Bliskost i postavljanje granica mogu ići zajedno.
• Jasna pravila potiču odgovornost, uvažavanje i neovisnost.
• Granice sprječavaju probleme prije nego što nastanu.
• Moraju biti konkretne, jasne i dobro definirane.
• Dijete mora znati očekivanja, izbore i posljedice.

Razlike naredbe-granice

• Naredbe se temelje na kazni i negativnim posljedicama za neposlušnost. Granice se temelje na strahu djeteta od emocinalne reakcije roditelja.
• Granice su djelotvorne ako se uspostavljaju u sigurnoj atmosferi prihvaćanja i međusobna uvažavanja
• Postavljanjem granica izbjegava se igra moći i konflikta.
• Granice su usmjerene na pozitivan ishod djetetove suradnje.
• Granice treba dogovarati uz uvažavanje potreba djeteta i roditelja, a dosljednost je ključna.

Roditeljski tipovi koji otežavanu razvitak djeteta

• Prekritički roditelj šalje negativne poruke direktno/indirektno
• Prezaštitnički roditelj šalje negativne poruke indirektno
• Nedosljedani roditelj salje različite stavove za istu stvar
• Svađalački roditelj prepire se/ svađa oko djetetovog mišljenja
• Neuključeni roditelj nije fizički prisutan , ne sluša
• Preorganizirani roditelj barata podacima, ne pokazuje toplinu
• Prezahtjevni roditelj očekuje da mu se ukazuje pažnja

Psihomotorni rast i razvoj djeteta

• Rast je povećanje tjelesnih dimenzija i mase organa.
• Razvoj je promjena u funkciji organa, psihičkim sposobnostima i socijalnoj prilagodbi.

Čimbenici koji utječu na rast i razvoj

• Genetika, rasa
• Spol
• Bolesti
• Prehrana, pothranjenost
• Sekularni porast
• Sezonske varijacije
• Hormoni
• Ekonomski položaj obitelji

Praćenje rasta i razvoja djeteta

• Prati se tjelesna dužina (visina), tjelesna težina, rast glave, koštano sazrijevanje, debljina kožnog nabora, denticija
• Učestalost praćenja: pri rođenju, s 1-2 mjeseca, 3., 4., 6-7., 9-10. i 12. mjeseca, predškolska i školska dob svakih 6 mjeseci, u pubertetu svaka 3 mjeseca.

Tjelesna dužina

• Mjeri se do 2. godine u ležećem položaju, nakon 1. godine svakih 4-6 mjeseci.
• Koristi se daska ili korito.

Tjelesna visina

• Mjerise se od 2. ili 3 godine u uspravnom položaju
• Važno je da ramena, stražnjica i pete dodiruju zid
• Ravnalo se postavlja na vrh glave

Tjelesna težina

• Dojenče se vaga u ležećem položažu
• Starija djeca stojeći

Centilne krivulje

• TT ispod 3. centile: pothranjeno dijete, niskog rasta.
• TT iznad 97. centile: pretilo dijete, visokog rasta.

Rast glave

• Mjerenje frontookcipitalnog opsega glave.
• Do 1. do 2. godine života.

Koštano sazrijevanje

• Označava koliko su kosti nekog dijela napredovale u smjeru maturacije.
• Procjena po broju prisutnih centara osifikacije, po obliku i veličini.
• Praćenje na nedominantnoj šaci, a kod dojenčeta koljeno i stopalo.

Denticija

• Prva denticija nicanje mliječnih zubiju koji se uglavnom javljaju između 5. i 9 mjeseca starosti
• Na prvom mjestu prvo izbijaju centralni doljnji sjekutići, nakon čega slijede centralni te lateralni gornji sjekutići
• U prvoj godini starosti dijete ima 6-8 zubiju
• Završetak prve denticije sa svim 20 zuba se dogodi između 24 i 26 mjeseca starosti
• Početak druge denticije javlja se u šestoj/ sedmoj godini života izbijanjem prvih trajnih kutnjaka (molara) te donjih središnjih sjekutića
• Nicanje zubi kod druge denticije završava do 13 godišnje dobi izbijanjem drugih molara

Novorođenče

• Prvih 28 dana.
• Težina: 2,5 – 4,1 kg (fiziološki pad 10% prvih 4 dana, nadoknada kroz 2 tjedna).
• Dužina: 46-54 cm (mj sa 1.9 cm mj. po mjesecu
• Opseg glave: 33-36 cm(2 cm veća od opsega prsa)
• Broj otkucaja srca: 110-180 otkucaja u minuti.
• Disanje 30 -80 udisaja u minuti
• Dojenje ili adaptirano mlijeko na bočicu- 110-120 kcal/kg dnevno
• Postoji 6 stanja budnosti: duboko spavanje, plitko spavanje, pospanost, budno, mirno, aktivno te plač

Primitovni refleksi

• Refleks sisanja
• Refleks hvatanja dlanovima i tabanima
• Pozitivna popratna reakcija
• Automatski hod, Moorov refleks, magnusov refleks

Dojenče

• Naraste +25cm( 75 cm ukupno)
• Dobiva na težini u prvom tromjesječju oko 25g/dan
• Dijete od godinu dana ima broj otkucaja srca 90-130 otkucaja u minuti
• Diše 30-80 udisaja
• Opseg glave rođenjem 34-36 cm
• Opseg glave s šest mj starosti 44 cm
• U dobi dvanes mj opseg glave 47-48 cm
• Mala fontanela zatvara se između 9 i 18 mj
• Velika fontanela zatvara između 2i3 mj
• U starosti 4,5,5-6 mj započinje uvođenje krute hrane, svaka hrana se uvodi isčljučivo pojedinačno
• Ispisuje se nekoliko dana
• Predlaže se ponajprije uvođenje povrća, žitarica te naknadno voća tj mesa/ribe
• Između 12-14 mj se počinje piti iz šalice

Psihomotorni razvoj dojenčeta

• U prvom mj dijete leži na trbuhu a ruke su mu blizu lica
• Povremeno podiže bradu od podloge, okreće glavu sa strane radi disanja.
• U drugom mj drži lice pod kutom 45 stupnjeva
• Treći mj drži glavu pod kutom 90 stupnjeva
• Četvrti mj drži glavu pod kuton 90 stupnjeva u kukovi i koljena su mu flektirani a dijete pri tom otvara šaku više te sigurno prihvaćanje predmeta
• Peti mjesec označavaju prvi pokušaji spontanog odizanja glave iz ležečeg položaja
• U sedmom mjesecu može sjediti bez oslonca
• U osmom pravilno puže
• U devetom se podiže u stojeći položaj pridržavajući se za namještaj
• Desety mj sedi uz potporu
• Jedaneseti stoji nekoliko sekundi bez potpore
• Glava 2 povremeno podiże bradu od podloge okrece lice u stranu

Baby handling

• Ispravno postupanje pri svim aktivnostima s djetetom: - podizanje, spuštanje, držanje u naručju, presvlačenje i hranjenje.

Predškolsko dijete

• Tjelesna težina se od druge godinu povećava godišnje z aprko 2,5 kg
• Tjelesna visin au drugoj godini bude 12 godišnje a za 3 godinu smanji se na 9 m
• Uredno spavanje noću, 1 odmor tokom dana
• Minimalno dnevno treb amu 100 kcal po kilaz
• Dijete se treba motivirati d aodržava šalicu d avodi nije nužno nagrada
• Većina samostalno hoda i na širokoj osnovi
• 18 mj. Penje se 1 po stubi
• 18mj slaže 3 kockoce jendu na drugu
• Puna samosvjesti u 3 god, svjesna o 4 god, povecava se vokabular
• Usredotočen na 6 kockica u 3 god, 4-6 riječi u rečenici, 300-499 riječi , upoznaje osobnost

Kontrola mokrenja - znakovi za sprjemonst skidanja pelena

• Redovira meka svkodnevna stolica,
• Moze spustit poadit hlace sm
• Zainteresrian sam osts odlazak na wc
• Svjesno pelena suha il mokra
• Mimikom ili reijcima daje zna da nutdzu

Skolska dobi pubertet

• Za adolescenciju karakterisricna seksualna zrelost - pokusaj oslobodenja sa vezi sa partnerima,
• Visina se povaca za šest cm goidsnje,
• Težina se popca z atri, trilitre kilograma godsidjse
• Izazava s ekonstantno 15godu, za muski 12

Zdravst knizica djetet.

• Temljei dokument prave rada i razvoj djeteta

Emocionalni razvoj djeteta,

• Emocije utjecu ns ponasjenj poeodijnca uu iterpersonaolmom zovots,
• prve su emocije reakcijs ugodo u ili nelagode, kasnije osmjehz gugutanje
• 3 fazd emociija su utrcvabnjeemocija, diffremcnocijac em, oc ija i trnasfir macja m

Autisticn fazsa,

• senzriicko nzzrlsist,, djetye prevnstbeno se osjevas ititolo Simbiotics ,
• veza djetetya, wazns emociije, kavaliltets vezee
• za FAZSAA odvsjna zovota bitna reackija

Prevnecija nasilya nad djecom

• Sprjetavanjenasilya se dogodi
• Eukacija djete,

Zdrvatnjs ustanovaa prijva nsilya

• Djetetu se da ljevka
• Djetetu se objasnjava
• Razgovora sa dijetetom
• Ukljniti slucj s

10 koraka do uspored djenjz

• imat praviia djetet
• objavjetit to kako se odyvj aj
• dte nedsva atrti djetetu
• potvatryty dji te

Pred osti djen z a majke

• srtrrilnosyt term
• snazna pove u obavitezljz