Presentation 1: Introduction to Special Education (Bosnian)

**OSP K1** **PREZENTACIJA 1:\ \ Uvod u kolegij: terminološka polazišta** **RH 2024. 657.791 osoba s invaliditetom (17 % ukupnoga stanovništva) 11,1 % djeca (0 - 19 godina) 7,99 % ukupne učeničke populacije redovnih osnovnih škola (Školski eRudnik, 2024) kontinuirani trend rasta 2008./2009.-2020./2...

**OSP K1** **PREZENTACIJA 1:\ \ Uvod u kolegij: terminološka polazišta** **RH 2024. 657.791 osoba s invaliditetom (17 % ukupnoga stanovništva) 11,1 % djeca (0 - 19 godina) 7,99 % ukupne učeničke populacije redovnih osnovnih škola (Školski eRudnik, 2024) kontinuirani trend rasta 2008./2009.-2020./2021., 5-15 % (Srednja škola Bedekovčina)** **Specijalna pedagogija** „pedagogijska disciplina koja proučava **specifičnosti i probleme u odgojnom procesu** osoba s posebnim potrebama" „istražuje **uvjete i zakonitosti nastanka teškoća u razvoju i poremećaja u društvenoj integraciji radi unaprjeđenja specijalnoga odgoja u svim oblicima i stupnjevima** oštećenosti, životnim dobima i institucijama" (Hrvatska enciklopedija, 2020) „pedagogijska disciplina koje istražuje pitanja odgoja, obrazovanja i izobrazbe djece i mladeži koja ima različite smetnje u razvoju. Specijalna **pedagogija osobito istražuje opće i posebne uvjete pedagoškog djelovanja** u uvjetima kad su djeca sa smetnjama u razvoju uključena u redovito pohađanje škole i nastave. **Razvoj ovog pedagoškog područja vrlo je brz i intenzivan zbog općih prava djece, humanizacije procesa odgoja i obrazovanja i činjenice da se individualizacija suvremene nastave usmjerava prema osobitostima svakog djeteta i činjenici da je svako dijete osobito i s osobitim potrebama u odgojnom i obrazovnom procesu**. Specijalna pedagogija se **u cijelosti oslanja na opće zakone, načela i pravila pedagogije**, ali **u radu s učenicima koji imaju smetnje u razvoju koristi pomoć medicine, psihologije, psihijatrije, fonijatrije** i sl. Specijalna pedagogija je **u jednakoj mjeri interdisciplinarna, multidisciplinarna i transdisciplinarna** kao i sama pedagogija, što i temeljnoj grani znanosti pomaže da pouzdanije istražuje, razlikuje i definira osobitost svakog pojedinca." (Mijatović, 2000)" **5. PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI Polje: 5.07.** **Pedagogija Grane:** 5.07.01 opća pedagogija 5.07.02 didaktika 5.07.03 opća i nacionalna povijest pedagogije 5.07.04 pedagogija ranog i predškolskog odgoja 5.07.05 školska pedagogija 5.07.06 visokoškolska pedagogija 5.07.07 andragogija 5.07.08 socijalna pedagogija 5.07.09 obiteljska pedagogija **5.07.10 posebne pedagogije** Polje 5.08. Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti Grane: 5.08.01 inkluzivna edukacija i rehabilitacija Terminološke nedoumice I osobe/studenti/učenici s invaliditetom učenici s posebnim potrebama učenici s posebnim (odgojno-) obrazovnim potrebama učenici s teškoćama (u razvoju) osobe/studenti/učenici s invaliditetom „**Osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja**, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima." Konvencija o pravima osoba s invaliditetom **učenici s posebnim (odgojno-(obrazovnim)) potrebama** children with Special Educational Needs (and Disabilities) (SEN/SEND) definicije **ovisne o legislativama** pojedinih zemalja zemlje OECD-a od općih definicija do kategorizacija koje obuhvaćaju više od deset kategorija „not able to benefit from the school education made generally available for children of the same age without additional support or adaptations in the content of studies" **OECD-ova međunarodna klasifikacija teškoća (2005):** **1. djeca/učenici s teškoćama u razvoju (engl. disabilities)** **2. djeca/učenici sa specifičnim teškoćama u učenju i/ili problemima u ponašanju i/ili emocionalnim problemima (engl. difficulties)** **3. djeca/učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturnim i/ili jezičnim čimbenicima (engl. disadvantages)** **Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2008)** Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čl. 62. ** daroviti učenici** ** učenici s teškoćama** Učenici s teškoćama **Čl. 65. Učenici s teškoćama su:** ** učenici s teškoćama u razvoju,** ** učenici s teškoćama u učenju, problemima u** **ponašanju i emocionalnim problemima,** ** učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim,** **socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim** **čimbenicima** **Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s** **teškoćama u razvoju (2015)** ** Učenik s teškoćama u razvoju je učenik čije sposobnosti u međudjelovanju s čimbenicima iz okoline ograničavaju njegovo puno, učinkovito i ravnopravno sudjelovanje u odgojno obrazovnom procesu s ostalim učenicima, a proizlaze iz:** ** tjelesnih, mentalnih, intelektualnih, osjetilnih oštećenja i poremećaja funkcija,** ** kombinacije više vrsta gore navedenih oštećenja i poremećaja.** **Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća** **djece i učenika s teškoćama (2017)** (prijedlog Cjelovite kurikularne reforme) *Djeca i učenici s teškoćama su oni čije sposobnosti u međudjelovanju s čimbenicima iz* *okoline ograničuju njihovo učinkovito i ravnopravno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom* *procesu, sukladno tom imaju teškoće u učenju i odrastanju te im je u odgojno-obrazovnom* *sustavu potrebna dodatna podrška.* **Nacrt smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za** **učenike s teškoćama (2019)** „**Osnovno je polazište inkluzivnoga odgoja i obrazovanja da uvjeti u okruženju za svakoga** **učenika moraju odgovarati njegovim individualnim snagama**, interesima i potrebama u učenju, a **ne biti oblikovani prema kategoriji oštećenja**, odnosno teškoće koju učenik ima (npr. vrsta i stupanj oštećenja, kvocijent inteligencije i sl.). *U tom smislu, učenici s teškoćama su oni koji* *zahtijevaju dodatnu odgojno-obrazovnu podršku za učenje i razvoj kako bi ostvarili najbolje* *moguće razvojne ishode i socijalnu uključenost."* **Smjernice za rad s učenicima s teškoćama** **(srpanj, 2021)** Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08) **učenici s** **posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti učenici i učenici s teškoćama**. **Učenici s teškoćama imaju višestruke, različite i promjenjive potrebe te čine široku i heterogenu** **skupinu**. Njihove su potrebe oblikovane njihovim sposobnostima i osobinama, osobnim iskustvom, prethodno stečenim kompetencijama, navikama, interesima , ciljevima, kao i širim socijalnim i kulturnim okruženjem. **U skladu s tim, neki će učenici s teškoćama trebati stalnu** **dodatnu odgojno-obrazovnu podršku u svim ili samo nekim područjima učenja i predmetima, a** **drugi privremenu i ograničenu.** jezik nije neutralan, koristiti izraze i riječi koje ne diskriminiraju već teže osnaživanju (McKay, 2015, prema Taheri, 2020) u **suvremenome znanstvenom diskursu tendencija izbjegavanja naglaska \"u razvoju\"** **negativna implikacija da će se djetetova/učenikova teškoća dodatno razvijati**, tj. djetetove sposobnosti dodatno smanjivati može li uopće svaka teškoća progredirati?! * npr. autizam nema tendenciju promjenama, ne progredira i trajno je prisutno stanje* **Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama vs. „posebne potrebe"** esencijalni preduvjet inkluzije jest dekonstrukcija termina „posebne potrebe" neopravdana upotreba ** potrebe ne mogu biti kategorizirane kao "normalne" ili "posebne"** ** za njih su potrebe autentične (Danforth i Rhodes, 1997)** u raspravu o konstrukciji i značenju navedenih termina treba uključiti upravo osobe na koje se navedeni termini odnose (Neubert i Reich, 2002) **Etiketa „posebnih potreba"** „Prvi problem koji bih istaknuo je problem etiketa. **Etiketa kao što je ona osobe s posebnim** **potrebama. Smatram, kako nemam nikakve posebne potrebe te kako su moje potrebe jednake** **kao i potrebe svih ostalih studenata; radi se samo o tome što zbog svog invaliditeta na drugačiji** **način ostvarujem te potrebe**. Jednom sam u šali rekao kako su moje posebne potrebe zgodna žena, dobra hrana i čaša lošeg vina jer za bolje nemam para\... a postavljam odmah i pitanje jesu li te potrebe baš tako - posebne?" (Jedriško, 2009) /predsjednik Udruge studenata s tjelesnim invaliditetom) **isključivost**: *učenici izravno ili neizravno spriječeni ili im je uskraćen pristup* *obrazovanju u bilo kojem obliku* **segregacija**: *odgoj i obrazovanje odvija se u odvojenom okruženju*, tj. odvojeno od učenika urednog razvoja **integracija**: *proces smještanja učenika s teškoćama u postojeće redovne obrazovne* *ustanove, pod uvjetom da se oni mogu prilagoditi standardiziranim zahtjevima koji* *postoje u tim ustanovama* **inkluzija**: *proces sustavne reforme kako bi se omogućilo jednako i participativno* *iskustvo učenja i okruženja koje najbolje odgovara potrebama svih učenika* **Segregacijom do integracije?!** **Oršuš i ostali protiv Republike Hrvatske (2010)** podnesena u ime 15 maloljetnih romskih učenika osnovnih škola u selima Macinec, Podturen i Orehovica u Međimurskoj županiji RH **tužena za povredu prava na obrazovanje i diskriminaciju, jer su romski učenici bili** **raspoređeni u isključivo romske razredne odjele** * Vlada opravdavala nedovoljnim poznavanjem hrvatskoga jezika vs. nastava se održavala* *isključivo na hrvatskome jeziku* * država imala obvezu poduzeti odgovarajuće pozitivne mjere kojima bi romskim učenicima* *pomogla u stjecanju potrebnih jezičnih vještina* ***integracija*** 60.-ih i 70.-ih godina prošlog stoljeća postala zakonska regulativa u zapadnim zemljama Europe i Svijeta Zakon o odgoju i obrazovanju u SR Hrvatskoj, 1980. temeljni cilj bio uključiti dijete s teškoćama u sustav redovnog školovanje sa sljedećim zadaćama: ** istaknuti pravo na obrazovanje djece s teškoćama,** ** uključivanje djece s teškoćama u redovne škole s ostalom djecom te** ** cjelokupna reorganizacija sustava specijaliziranih škola** (Vislie, 2003) *podrazumijevanje dviju kategorija, djeteta s teškoćama i grupe djece urednoga razvoja, koje* *je potrebno integrirati, tj. spojiti u cjelinu* definicije gotovo **uvijek naglašavaju pojedinca s teškoćom koji je shvaćen kao drugačiji i** **izdvojen od grupe i kojeg treba priključiti dominantnoj skupini** * naglasak na djetetu koji se treba prilagoditi uvjetima i aktivnostima razreda i škole* „...when pupils in special schools were segregated, and those in mainstream schools were integrated, but little or nothing was said about the quality of the integrated provision." (Farrell, 2000, 153) ***Inkluzija*** koncept čija definicija varira od zemlje do zemlje (Waitoller i Kozleski, 2013) UNESCO-ova definicija: „Inclusion is seen as a process of addressing and responding to the diversity of needs of all learners through increasing participation in learning, cultures and communities, and reducing exclusion within and from education. It involves changes and modifications in content, approaches, structures and strategies, with a common vision which covers all children of the appropriate age range and a conviction that it is the responsibility of the regular system to educate all children". inclusion is interested in any type of exclusion experienced by any child, not just those children with disabilities and the ones recognized as having special education needs (SEN) (UNESCO 2005; Ainscow, Booth i Dyson, 2006) other target groups for inclusion: linguistic, religious and ethnic minorities, children in warzones, children affected by poverty, and refugee children (UNESCO 2005) crucial role that education plays in basic human rights and in future life opportunities relating to social and economic outcomes: young people who experience educational disadvantage are also likely to experience restricted life chances later in life (Smyth i McCoy, 2009) poseban nadzor učeničkih grupa u visokome riziku isključivanja **Mnogostruke dobrobiti inkluzivnoga odgoja i obrazovanja** (Downing i Eichinger, 2003) ** učeniku s teškoćama daje osjećaj pripadnosti društvu, osigurava stimulativno i raznoliko okruženje za učenje i razvoj, omogućuje sklapanje prijateljstava, razvija samopoštovanje i afirmaciju, omogućuje različite vršnjačke uzore** ** ostali se učenici uče poštivanju različitosti i prava manjinskih skupina, solidarnosti, suradnji i empatiji** ** osnaživanje svih učenika, priprema za život u heterogenoj ljudskoj zajednici** ** učitelje takav razred uči da sva djeca imaju jake strane, uči ih vrijednostima individualnog pristupa,kreativnosti, prednostima multidisciplinarnog pristupa, timskog rada, suradnje i partnerstva** **PREZENTACIJA 2:** **Povijesni pregled obrazovanja učenika s teškoćama: od isključivanja do inkluzije** **konkretnija afirmacija prava učenika s teškoćama tek u drugoj polovici 20. stoljeća** MMODS\ \ **1. vrijeme obespravljenosti i/ili ignoriranja** **2. model milosrđa** **3. medicinski model** **4. model deficita** **5. socijalni model** **1. Vrijeme obespravljenosti i/ili ignoriranja** u prvobitnim zajednicama **djeca s teškoćama smatrana nekorisnima**, ostavljana po strani, teret kojega se trebalo riješiti (Zovko, 1999) * Sparta: dopušteno fizičko likvidiranje novorođenčeta, ali tek nakon što ga je pregledao najstariji u* *zajednici* * Atena: ostavljanje djeteta pored puta ili u šumi* * Rim: roditelji mogli „odbaciti" svoje dijete s teškoćama nakon što ga je, neposredno nakon rođenja,* *pregledalo pet odraslih susjeda i dalo „pristanak za odbacivanje"* * Hebreji: zabranjeno „izlaganje", ali dozvoljena prodaja za robove* **2. Model milosrđa** Srednji vijek: **siromaštvo i bespomoćnost vezivalo se uz milosrđe** (kršćanska obveza) ** davanje milodara, tj. prosjačenje kao glavno zanimanje osoba s invaliditetom** otvaraju se azili u različitim ubožnicama, manastirima, samostanima *prva ustanova na području RH namijenjena skrbi djece 1432. u Dubrovniku: „Kuća milosrđa"* ili „Dječje nahodište" (Sunko, 2016) Humanizam i renesansa razvoj gospodarske i političke moći zapadnoeuropskih gradova novi val politike prema sirotinji, **zapošljavanje i organiziranje potpore osobama s invaliditetom i** **beskućnicima** afirmacija pozitivnog stava prema osobama s invaliditetom i njihovim sposobnostima, uključujući i sposobnost za obrazovanje *imućniji pojedinci, karitativna društva, crkveni redovi osnivaju prve škole za „tu" populaciju (*Sunko, 2016) Novi vijek **milosrđe izgubilo društvenu funkciju** vs. **skitnice i prosjaci kao jeftina radna snaga** vjerovanje da je **prisilni rad moćno sredstvo za odgoj zapuštene djece** sirotišta kao prisilne radionice (Bouillet i Uzelac, 2007) **3. Medicinski model** **18. stoljeće: prve „specijalne" škole u Parizu** (škola za gluhe 1770. i škola za slijepe 1784.) 19. stoljeće: unatoč napretku znanosti i medicine, *pesimistično gledanje na oštećenje* * osobu se tretira kao pacijenta* **ako/kad se medicinskom rehabilitacijom postigne određeni stupanj rehabilitiranosti** **(„normaliziranosti"), osobu se dalje zbrinjava pasiviziranjem kroz naknade** * ako rezultati rehabilitacije nisu zadovoljavajući, osobu se izdvaja u instituciju (Bat, 2010)* otvara se velik broj institucija za smještaj djece s teškoćama i osoba s invaliditetom **4. Model deficita** **1980.-.1990.: pojava koncepta integracije**, u različitim europskim državama različiti intenzitet *prijelaz od medicinskoga k socijalnome modelu* produžetak medicinskoga modela, ali u donekle integriranim uvjetima ** dijagnostika usmjerena prema onome što osoba ne može** „mainstreaming": u mnogim zapadnim zemljama djeca s blažim teškoćama uključivana u redovite škole (Igrić, 2015) * pritisak na škole, neučinkovito* * znatno povećan broj učenika kojima je potrebna podrška u učenju (osim učenika s teškoćama, djeca* *pripadnici manjina, djeca iz siromašnih obitelji...)* ** rehabilitacija se i dalje odvija u segregacijskim ili parcijalno integracijskim uvjetima** (Teodorović i Bratković, 2001) i dalje postoje paralelni sustavi specijaliziranoga i redovitoga obrazovanja ** kategoriziranje djece prema oštećenjima, a ne prema funkcionalnim sposobnostima** **5. Socijalni model** ** 1990.-ih: pojava koncepta inkluzije** ** ne inzistira na promjeni i prilagodbi osobe, već nastoji ublažiti i otkloniti barijere koje sprečavaju** **pojedince i društvene grupe u sudjelovanju u društvu na ravnopravnoj osnovi** * kompletna promjena paradigme i restrukturiranje škole* * pravo na razumnu prilagodbu i mjere potpore svima koji zbog bilo koje osnove nisu ravnopravni* *(zdravlje, jezik, religija, rod, socioekonomski status...) s većinskom populacijom, a zbog čega ne mogu* *ostvariti svoja ljudska prava, uključujući i pravo na obrazovanje* **Iako je socijalni (inkluzivni) model definiran svim međunarodnim i nacionalnim propisima, u** **suvremenim društvima i dalje supostoje sva tri opisana modela** Nacionalne legislative \+ Međunarodni dokumenti Opća povelja UN-a o ljudskim pravima (1948) Konvencija UN-a o pravima djeteta (1989) The World Declaration on Education for All (Jomtien Declaration) (1990) The UN Standard Rules on the Equalisation of Opportunities for Persons with Disabilities (1993) Izjava iz Salamanke i Okvir za akciju (1994) World Education Forum: Framework for Action, Dakar (2000) UNESCO Guidelines for inclusion: ensuring access to education for all (2005) Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (usvojena 2006 / stupila na snagu 2008.) Povijesni pregled obrazovanja učenika s teškoćama u RH specijalno školstvo u regiji (bivša SFRJ Jugoslavija) datira od druge polovice 19. stoljeća 1885., Zagreb, prva škola za gluhe (kasnije pod nazivom Zemaljski zavod za gluhonijeme), Adalbert Lampe 1888., prva knjiga o odgoju slijepih, početnica na Brailleovu pismu, Brailleova abeceda za slovenski i bugarski jezik, prvi časopis iz područja obrazovanja slijepih „Slijepčev prijatelj" 1895., Zavod za odgoj i obrazovanje slijepe djece (prvi takav u regiji), Vinko Bek 1911., Ljubljana, prvi specijalni odjeli za djecu s intelektualnim teškoćama 1930., Zagreb, posebni odjel „za poduku djece s poteškoćama u razvoju" 1940., od postojećih odjela osnovana specijalna osnovna škola 1946., Zagreb, Centar za odgoj i obrazovanje pri ustanovi za rehabilitaciju djece s cerebralnom paralizom 1947., ustanove za odgoj i smještaj djece s većim intelektualnim teškoćama 1960., prvi odjeli za odgoj djece s većim intelektualnim teškoćama (važan korak, djeca ostaju u svojoj obitelji i sredini) 1980., Zakon o odgoju i obrazovanju (omogućio uključivanje djece s teškoćama u redovite škole) 1990., osnivanje udruge roditelja učenika s teškoćama (aktivno uključivanje u zagovaranje odgoja i obrazovanja u redovitim uvjetima 1990., Ustav Republike RH 2000., Povjerenstvo Vlade RH za osobe s invaliditetom 2002., Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine 2003., Vijeće za djecu i Ured pravobranitelja za djecu 2006., Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine 2006., HNOS (Hrvatski nacionalni obrazovni standard) 2007., Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom od 2007. do 2015.... **PREZENTACIJA 3:** **Djeca i učenici s teškoćama: zakonska regulativa** Temeljni dokumenti ** Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (1997/\.../2023)** ** Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (2008/2010)** pročišćeni tekstovi! Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (1997) u čl. 6 referira se na Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (2008) „Predškolski odgoj ostvaruje se na temelju DPS..., a kojim se utvrđuju: 1\. **mjerila za broj** djece u odgojnim skupinama,... 6\. **predškolski odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama** (djece s teškoćama u razvoju i darovite djece U dječjem vrtiću ostvaruju se: redoviti programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima, ** programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju**, programi za darovitu djecu rane i predškolske dobi, programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, programi predškole, drugi odgojno-obrazovni programi. čl. 17 U dječjim vrtićima **programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju** **organiziraju se po posebnim uvjetima i programu koji propisuje ministar** nadležan za obrazovanje. **Vrstu i stupanj teškoće u razvoju djeteta** te potrebu odgovarajućih uvjeta za njegu, odgoj i zaštitu djece s teškoćama u razvoju, na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite, **utvrđuje stručno povjerenstvo** ustrojeno prema zakonu kojim su uređeni odnosi u području socijalne skrbi. čl. 20 **Prednost pri upisu djece u dječji vrtić** kojem je osnivač jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave za iduću pedagošku godinu imaju djeca roditelja invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca oba zaposlena roditelja, **djeca** **s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela** **iz sustava socijalne skrbi ili potvrdu izabranog pedijatra ili obiteljskog liječnika.**.., djeca samohranih roditelja, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih\..., djeca koja su ostvarila pravo na socijalnu uslugu smještaja, u udomiteljskim obiteljima, djeca koja imaju prebivalište ili boravište na području dječjeg vrtića te djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu ili roditelja korisnika zajamčene minimalne naknade. **Način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić utvrđuje osnivač dječjeg vrtića** **svojim aktom.** **Prosudbu o uključivanju djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim** **programima za djecu s teškoćama u razvoju\... donosi stručno povjerenstvo** dječjeg vrtića **stručni suradnici, viša medicinska sestra i ravnatelj** čl. 24a U skladu s potrebama djece s teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovnoj skupini uz suglasnost osnivača, odnosno u dječjem vrtiću kojem je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uz suglasnost izvršnog tijela osnivača, a **prema procjeni stručnog** **povjerenstva dječjeg vrtića, može raditi treći odgojitelj ili jedan pomoćnik za djecu s** **teškoćama u razvoju ili stručni komunikacijski posrednik.** **Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe** (2008/2010) Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama jest: dijete s teškoćama (!) -- dijete s utvrđenim stupnjem i vrstom teškoće po propisima iz socijalne skrbi, koje je uključeno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u dječjem vrtiću, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu ili darovito dijete -- dijete kojem je utvrđena iznadprosječna sposobnost u jednom ili više područja uključeno u jasličke i vrtićke programe predškolskog odgoja i naobrazbe. **Djecom s teškoćama smatraju se:** 1\. djeca s oštećenjem vida, 2\. djeca s oštećenjem sluha, 3\. djeca s poremećajima govorno-glasovne komunikacije, 4\. djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim čimbenicima ili psihozom, 5\. djeca s poremećajima u ponašanju,\ MIVAZ 6\. djeca s motoričkim oštećenjima, 7\. djeca sniženih intelektualnih sposobnosti, 8\. djeca s autizmom, 9\. djeca s višestrukim teškoćama, 10\. djeca sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima (dijabetes, astma, bolesti srca, alergije, epilepsija i slično). Lakšim teškoćama djece smatraju se: slabovidnost, nagluhost, otežana glasovno-govorna komunikacija, promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim čimbenicima ili psihozom, poremećaji u ponašanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotoričnost, poremećaji hranjenja, enureza, enko(m)preza, respiratorne afektivne krize, motorička oštećenja (djelomična pokretljivost bez pomoći druge osobe), djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija). Težim teškoćama djece smatraju se: sljepoća, gluhoća, potpuni izostanak govorne komunikacije, motorička oštećenja (mogućnost kretanja uz obveznu pomoć druge osobe ili elektromotornog pomagala), djeca značajno sniženih intelektualnih sposobnosti, autizam, višestruke teškoće (bilo koja kombinacija navedenih težih teškoća, međusobne kombinacije lakših teškoća ili bilo koja lakša teškoća u kombinaciji s lakom mentalnom retardacijom). Programi rada za djecu s teškoćama provode se s djecom starosne dobi od šest mjeseci do polaska u školu, i to uključivanjem djece u: odgojno-obrazovne skupine s **redovitim programom** odgojno-obrazovne skupine s **posebnim programom** ** posebne ustanove.** čl. 6 U odgojno-obrazovne **skupine s redovitim programom uključuju se, na temelju mišljenja** **stručnog povjerenstva** (osnovanog po propisima iz područja socijalne skrbi), mišljenja **stručnih suradnika** (pedagoga, psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila), **više medicinske sestre i ravnatelja** dječjeg vrtića kao i odgovarajućih medicinskih i drugih nalaza, mišljenja i rješenja nadležnih tijela, ustanova i vještaka, i to: **djeca s lakšim teškoćama koja s obzirom na vrstu i stupanj teškoće**, uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta **mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u skupini,** **a uz osnovnu teškoću nemaju dodatne teškoće,** osim lakših poremećaja glasovno-govorne komunikacije; **djeca s težim teškoćama uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta, ako je nedovoljan broj** **djece za ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.** **Mjerila za broj djece u o-o skupini** u **redovitom** programu (!) utvrđuje se **ovisno o dobi djeteta i broju djece s teškoćama** uključene u odgojnu skupinu od navršenih šest do navršenih 12 mjeseci može se uključiti najviše 5 djece, od 13 do 18 mjeseci može se uključiti najviše 8 djece, od 19 do 24 mjeseca može se uključiti najviše 12 djece, u trećoj godini može se uključiti najviše 14 djece, u četvrtoj godini može se uključiti najviše 18 djece, u petoj godini može se uključiti najviše 20 djece, u šestoj godini može se uključiti najviše 23 djece, u sedmoj godini do polaska u školu može se uključiti najviše 25 djece **U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti**, na temelju mišljenja stručnih suradnika dječjeg vrtića, **samo jedno dijete s lakšim teškoćama** i tada se **broj djece u skupini smanjuje za** **dvoje djece**. U odgojno-obrazovnu skupinu **može se uključiti samo jedno dijete s većim ili kombiniranim** ***teškoćama** ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim programom* i **tada** **se broj djece smanjuje za četvero.** Ako je u odgojno-obrazovnu skupinu uključeno dijete s težim teškoćama, prema procjeni stručnog tima **može raditi još jedan odgojitelj ili stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila** (!) Za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djecu s teškoćama, darovitu djecu te djecu sa zdravstvenim potrebama) u posebnim programima **osigurava se odgovarajuća oprema** (!) Odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom 10-satni, poludnevni, kraći 1\. s motoričkim oštećenjima u DV Vladimira Nazora (Sigečica) 2\. s višestrukim teškoćama, sniženih intelektualnih sposobnosti u DV Duga (Ferenščica) i u DV Sopot 3\. s motoričkim oštećenjima, sniženih intelektualnih sposobnosti u DV Potočnica (Trešnjevka) 4\. s višestrukim teškoćama u DV Utrina 5\. s višestrukim teškoćama -- prema koncepciji M. Montessori u DV Vrbik 6\. s poremećajem iz autističnoga spektra u DV Bajka (Trešnjevka Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2008/\.../2023) Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čl. 62. daroviti učenici učenici s teškoćama Učenici s teškoćama Čl. 65. Učenici s teškoćama su: učenici s teškoćama u razvoju, učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima Temeljni dokumenti Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2008) Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (2015) Pravilnik o utvrđivanju psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnog povjerenstva (2014) Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama (2010/2019) Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima (2018/2024!) Smjernice za rad s učenicima s teškoćama (2021) Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u Razvoju (2015) Orijentacijska lista vrsta teškoća Prilog 1., sastavni dio ovog pravilnika svrha joj je definirati orijentacijske skupine i podskupine teškoća u svrhu definiranja programske i profesionalne potpore primjerene potrebama učenika **Orijentacijska lista vrsta teškoća** 1\. Oštećenja vida 2\. Oštećenja sluha 3\. Oštećenja jezično-govorne-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju 4\. Oštećenja organa i organskih sustava 5\. Intelektualne teškoće 6\. Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja 6.5. Poremećaji iz autističnoga spektra 6.6. Poremećaji aktivnosti i pažnje 7\. Postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom Razvoju Čl. 2 Odgoj i obrazovanje učenika temelji se na načelima prihvaćanja različitosti učenika, prihvaćanja različitih osobitosti razvoja učenika, osiguravanja uvjeta i potpore za ostvarivanje maksimalnoga razvoja potencijala svakoga pojedinog učenika, izjednačavanja mogućnosti za postizanje najvećega mogućeg stupnja obrazovanja te osiguravanja odgoja i obrazovanja učenika **što bliže** **njegovu mjestu stanovanja.** Svi sudionici odgojno-obrazovnoga procesa i pružatelji profesionalne potpore obvezni su u radu i u korištenju dobivenih podataka i rezultata **poštovati stručne i etičke norme** te **osigurati tajnost** prikupljenih podataka radi zaštite prava i interesa učenika. **Programska potpora** Primjereni programi i oblici odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama ostvaruju se **uz programsku i** **profesionalnu potporu te pedagoško-didaktičku prilagodbu.** **Programska potpora obuhvaća** različite vrste **primjerenih** programa odgoja i obrazovanja, **dodatne** odgojno-obrazovne i **rehabilitacijske** programe te privremene oblike odgoja i obrazovanja koji se provode u školama i drugim javnim ustanovama. Primjereni program odgoja i obrazovanja je nastavni plan i program i/ili kurikulum koji omogućava odgojno-obrazovno napredovanje učenika poštujući specifičnosti njegove utvrđene teškoće, specifičnosti njegova funkcioniranja i njegove odgojno-obrazovne potrebe **Vrste primjerenih programa odgoja i obrazovanja učenika** **1. redoviti program uz individualizirane postupke (čl. 5)** **2. redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke (čl. 6)** **3. posebni program uz individualizirane postupke (čl. 8)** **4. posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz** **individualizirane postupke (čl. 9)** **Primjereni programi odgoja i obrazovanja ostvaruju se u:** ** redovitome razrednom odjelu,** ** dijelom u redovitome, a dijelom u posebnome razrednom odjelu,** ** posebnome razrednom odjelu,** ** odgojno-obrazovnoj skupini.** Rješenje **Primjerene programe odgoja i obrazovanja**, dodatne odgojno-obrazovne i rehabilitacijske programe **utvrđuje Stručno povjerenstvo Ureda** u **postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja učenika**. u obzir se uzima nalaz i mišljenje iz drugih postupaka utvrđivanja teškoća te sva medicinska, psihološka, edukacijsko-rehabilitacijska i druga dokumentacija koju roditelj/skrbnik podnese. **Rješenje** Ureda treba sadržavati: naznaku odnosi li se primjereni program na **pojedine nastavne predmete (navesti ih) ili se odnosi na** **cjelokupni nastavni plan i program**/kurikulum. **prijedlog potrebne pedagoško-didaktičke prilagodbe** **navedenu najbližu školu učenikovu prebivalištu**/boravištu, koja provodi utvrđeni primjereni program obrazovanja u koju se učenik upisuje **Škola je dužna u najkraćem roku osigurati nužnu pedagoško-didaktičku prilagodbu** potrebnu učeniku sukladno njegovim potrebama...te **kontinuirano pratiti rezultate** odgoja i obrazovanja učenika. Stručno povjerenstvo osnovne škole zaduženo za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, kao i stručni suradnici i nastavnici srednje škole kada procijene da postoji potreba predlažu Stručnom povjerenstvu Ureda utvrđivanje primjerenog programa obrazovanja ili ukidanje rješenja o primjerenom programu obrazovanja **1. Redoviti program uz individualizirane postupke** s obzirom na vrstu teškoće mogu svladavati redoviti nastavni plan i program/kurikulum bez sadržajnog ograničavanja (!), ali su im zbog specifičnosti u funkcioniranju potrebni individualizirani postupci u radu samostalnost učenika vrijeme rada metode rada provjeravanje vještina, znanja i sposobnosti učenika praćenje i vrednovanje postignuća učenika aktivnost učenika tehnološka, didaktička i/ili rehabilitacijska sredstva za rad i primjerene prostorne uvjete iz jednog, više ili svih predmeta razrađen kao pisani dokument izrađuju ga učitelji/nastavnici u suradnji sa stručnim suradnicima škole dužni dati na uvid roditelju/skrbniku učenika tijekom prve polovice polugodišta provodi se u redovitome razrednom odjelu škole (osim učenicima kojima su, s obzirom na vrstu teškoće i specifičnosti funkcioniranja, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja, a oni se ponajprije odnose na višegodišnju habilitaciju/rehabilitaciju učenika; Dubrava) provode ga učitelji/nastavnici koji izvode nastavu i ostalim učenicima u tom razrednom odjelu **2. Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke** za učenike koji s obzirom na vrstu teškoće ne mogu svladavati nastavni plan i program/kurikulum bez sadržajnog ograničavanja te im je zbog specifičnosti u funkcioniranju potreban individualizirani pristup u radu i sadržajna prilagodba program koji se sadržajno i metodički prilagođava učeniku smanjivanje opsega nastavnih sadržaja do najniže razine usvojenosti obrazovnih postignuća propisanih nastavnim planom i programom/kurikulumom za razred u koji je učenik uključen, a iznad razine posebnog programa iz jednog, više ili svih predmeta izrađuju ga kao pisani dokument izrađuju ga učitelji/nastavnici za svaki pojedini nastavni predmet u suradnji sa stručnim suradnicima škole dužni dati na uvid roditelju/skrbniku učenika tijekom prve polovice polugodišta provodi se u redovitome razrednom odjelu škole, a provode ga učitelji/nastavnici (u srednjoj se školi) odnosi se na sve obrazovne predmete, strukovne predmete i praktičnu nastavu **3. Posebni program uz individualizirane postupke** posebno strukturirani sadržaj nastavnih planova i programa/kurikuluma izrađen prema mogućnostima i sposobnostima učenika iz svih ili pojedinih predmeta iz svih predmeta provodi se u posebnim razrednim odjelima škole, a provodi ga edukacijski rehabilitator i učitelj/nastavnik iz pojedinih predmeta provodi se u posebnim razrednim odjelima, dok se redoviti program uz individualizirane postupke ili redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke iz ostalih predmeta provodi u redovitome razrednom odjelu (Centar za autizam) matični razredni odjel učenika je onaj odjel u kojem učenik svladava više od 70% nastavne satnice obrazovnih programa **4. Posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima** **svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke** program koji se provodi u odgojno-obrazovnoj skupini kao obvezno osnovno obrazovanje koji s obzirom na funkcionalne sposobnosti učenika ima za cilj osposobiti učenika za najjednostavnije aktivnosti svakodnevnoga života i rada provodi se od 6. do 21. godine života provodi se u odgojno-obrazovnim skupinama u školama sukladno Mreži školskih ustanova ili uz suglasnost Ministarstva, a izvodi ga edukacijski rehabilitator **Dio primjerenoga programa odgoja i obrazovanja učenika su i...** **Dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi** ** program edukacijsko-rehabilitacijskih** **postupaka,** ** program produženoga stručnog postupka,** ** rehabilitacijski programi.** **Privremeni oblici odgoja i obrazovanja** ** nastava u kući,** ** nastava u zdravstvenoj ustanovi,** ** nastava na daljinu.** **Prednosti primjerenih programa** omogućava ostvarivanje prava „štiti" kroz školovanje podložan promjeni usmjeravanje pri upisu u srednju školu prilagodba na ispitima državne mature studiranje uz prilagodbu timski pristup dobra inicijalna procjena jasni ciljevi krenuti od jakih strana učenika samopouzdanje i motivacija oblici prilagodbe roditelj i učenik aktivno sudjeluju evaluacija Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi (NN 124/2009, NN 73/2010) **redoviti razredni odjel u pravilu ima 30 učenika** u redoviti razredni odjel može se **uključiti najviše 3 učenika s teškoćama** (kojima je utvrđen primjereni program obrazovanja) pa ti odjeli mogu imati najviše: odjel s **jednim učenikom s teškoćama može imati najviše -- 28 učenika** odjel s **dva učenika s teškoćama može imati najviše -- 26 učenika** odjel **s tri učenika s teškoćama može imati najviše -- 24 učenika** ukoliko neki od učenika ima pomoćnika u nastavi, broj učenika se ne smanjuje redoviti razredni odjel u kojem se izvodi nastava prema posebnom nastavnom programu (u redovitim osnovnim školama i u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama) 4-9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti 3-8 učenika s oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenike s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove 4-7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti s kombiniranim i višestrukim teškoćama 2-3 učenika s autizmom **PREZENTACIJA 4:** **Intelektualne teškoće** Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (2008/2010) Djecom s teškoćama smatraju se: 1\. djeca s oštećenjem vida, 2\. djeca s oštećenjem sluha, 3\. djeca s poremećajima govorno-glasovne komunikacije, 4\. djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim čimbenicima ili psihozom, 5\. djeca s poremećajima u ponašanju, 6\. djeca s motoričkim oštećenjima, 7\. djeca sniženih intelektualnih sposobnosti, 8\. djeca s autizmom, 9\. djeca s višestrukim teškoćama, 10\. djeca sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima (dijabetes, astma, bolesti srca, alergije, epilepsija i slično). Orijentacijska lista vrsta teškoća 1\. Oštećenja vida 2\. Oštećenja sluha 3\. Oštećenja jezično-govorne-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju 4\. Oštećenja organa i organskih sustava 5\. Intelektualne teškoće 6\. Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja 6.5. Poremećaji iz autističnoga spektra 6.6. Poremećaji aktivnosti i pažnje 7\. Postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom razvoju **5. Intelektualne teškoće** stanja u kojima je značajno **otežano uključivanje u društveni život, a povezano je sa zaustavljenim** **ili nedovršenim razvojem intelektualnog funkcioniranja**, što je utvrđeno na osnovi medicinske, psihologijske, edukacijsko-rehabilitacijske i socijalne ekspertize intelektualna razina ispitana mjernim instrumentima približna je kvocijentu inteligencije Wechslerova tipa od 0 do 69, ako nije utvrđena izrazita emocionalna labilnost **Podskupine** 5.1. **laka** intelektualna teškoća -- radi postizanja odgovarajućega socijalnog funkcioniranja potrebno osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje (IQ od 50 do 69) 5.2. **umjerena** intelektualna teškoća -- radi postizanja djelomičnoga socijalnog funkcioniranja potrebno osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje u zadovoljavanju jednostavnih radnih aktivnosti (IQ od 35 do 49) 5.3. **teža** intelektualna teškoća zbog koje treba, radi zadovoljavanja najjednostavnijih osnovnih osobnih potreba, komuniciranja s okolinom i obavljanja najjednostavnijih radnih aktivnosti, osigurati primjerene uvjete za rehabilitaciju, njegu i pomoć (IQ od 20 do 34) 5.4. **teška** intelektualna teškoća (IQ od 0 do 19) redoslijed tematiziranja teškoća različit od orijentacijske liste inteligencija vjerojatno jedna od najosjetljivijih tema individualnih razlika istovremeno, među onima lako uočljivima Uvodno... korijeni testiranja početkom 20. stoljeća Alfred Binet (1857-1911), konstrukcija testa identifikacija djece koja trebaju pomoć pri svladavanju školskoga programa procjena intelektualnoga funkcioniranja, standardizirano testiranje inteligencije WPPSI-IV (The Wechsler Preschool and Primary Scale of Intelligence): 2 g i 6 mj do 7 g i 7 m **WISC-IV-HR / WISC-V** jedan od **najpoznatijih i najčešće upotrebljavanih testova inteligencije za djecu koji pruža informacije o općoj intelektualnoj sposobnosti djeteta te o nizu njegovih specifičnih kognitivnih sposobnosti** identifikacija i procjena intelektualnog funkcioniranja, kao sastavni dio baterija za neuropsihološku procjenu djece i adolescenata kao i za identifikaciju nadarene djece, već od dobi od 6 godina (6 g 0 mj do 16 g 11 mj) „identifikacija djece s umjerenim ili težim poteškoćama u učenju i čitanju, hiperaktivne djece, djece s poremećajima pažnje, emocionalnim poremećajima, poremećajima u ponašanju, oštećenjima sluha, s problemima u produkciji i razumijevanju govora" **Mjeri (četiri indeksa):** **opća inteligencija** verbalno shvaćanje (verbalna inteligencija, kristalizirana inteligencija - korištenje informacija, vještina, znanja i iskustava) perceptivno rasuđivanje (neverbalna inteligencija, fluidna inteligencija - logičko razmišljanje i rješavanje problema u novim situacijama) **specifične kognitivne sposobnosti** radno pamćenje (raspon pamćenja brojeva, pamćenje nizova slova i brojeva, računanje) brzina obrade informacija (šifriranje, prepoznavanje simbola, uparivanje simbola s jednostavnim geometrijskim likovima ili brojevima) Neki od primjera subtestova Slaganje kocaka - dijete pomoću crveno-bijelih kocaka nastoji reproducirati predložak koji gleda Sličnosti -- djetetu se prezentiraju dvije riječi koje označavaju uobičajene stvari ili pojmove, a ono treba objasniti po čemu su navedene stvari slične Slikovno poimanje -- djetetu se prezentiraju dva ili tri reda sličica, a njegov zadatak je odabrati iz svakog reda jednu sličicu kako bi se sastavila skupina s nekom zajedničkom karakteristikom Rječnik -- u slikovnim zadacima dijete imenuje crteže, dok u verbalnim zadacima definira riječi koje ispitivač glasno čita Neverbalno rasuđivanje -- dijete gleda nepotpunu matricu i između pet predloženih mogućnosti odabire dio koji nedostaje **Etiologija intelektualnih teškoća** u većini slučajeva nije jasna i jednoznačna kombinacija raznih uzroka: genetskih, kromosomskih, pre-, peri- i postnatalnih utjecaja glavni predisponirajući čimbenici: **1. nasljednost (5%):** **2. rana oštećenja u embrionalnom razvoju (30%):** **3. trudnoća i perinatalni problemi (10%):** **4. opće zdravstveno stanje u dojenačkoj dobi (5%)** **DSM-5 (2014)** (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje) retardiran = usporen (kasne s mentalnim razvojem, sporije obavljaju kognitivne funkcije) zbog negativnih konotacija upotreba s vremenom sužavana na znanstvene i zdravstvene krugove Rosa's Law, SAD (2009) - \'mentally retarded\' officially removed from the health and education code ** DSM-5, termin mentalna retardacija zamijenjen -- intelektualna onesposobljenost** „Intelektualna onesposobljenost poremećaj je s početkom za vrijeme razvojnog perioda koji uključuje i intelektualne deficite i deficite adaptivnog funkcioniranja u konceptualnom, socijalnom i praktičnom području." **Dijagnostički kriteriji** ** moraju biti ispunjena sljedeća tri kriterija:** **1. deficit intelektualnih funkcija** **2. deficiti adaptivnog funkcioniranja** **3. početak intelektualnih i adaptivnih deficita za vrijeme razvojnog perioda** **1. Deficit intelektualnih funkcija** dijagnoza se temelji na **kliničkoj procjeni i standardiziranom testiranju** intelektualnih i adaptivnih funkcija intelektualne funkcije: rasuđivanje, rješavanje problema, planiranje, apstraktno mišljenje, prosuđivanje, učenje iz poduke i iskustva te praktično razumijevanje takvim testiranjem mogu se prepoznati područja razmjernih snaga i slabosti instrumenti moraju biti **normirani prema sociokulturnom porijeklu i materinjem jeziku (!)** **Razine težine intelektualne onesposobljenosti** 1\. (F70) **laka** (IQ od 50-55 do 70), 80% populacije s intelektualnim onesposobljenostima 2\. (F71) **umjerena** (IQ od 35-40 do 50-55), 12% 3\. (F72) **teža** (IQ od 20-25 do 35-40), 7% 4\. (F73) **teška** (IQ ispod 20-25), 1% DSM-5 podjela određena na osnovi adaptivnog funkcioniranja, a ne IQ rezultata! ** IQ rezultati nisu dovoljni za procjenu rasuđivanja u situacijama u stvarnom životu i svladavanju** **praktičnih zadataka** adaptivno funkcioniranje je ono što određuje potrebnu razinu podrške (!) npr. osoba s IQ rezultatom iznad 70 može imati teške probleme adaptivnog ponašanja u socijalnom prosuđivanju i socijalnom razumijevanju da je njezino stvarno funkcioniranje usporedivo s funkcioniranjem osoba s nižim IQ rezultatom **Lake intelektualne teškoće (Davison i Neale, 1999!)** ne moraju postojati upadljive konceptualne razlike sa zakašnjenjem stječu jezične vještine, no većina se njime služi u svakodnevnom životu do svojih kasnijih mladenačkih godina obično usvajaju akademske vještine do razine šestog razreda osnovne škole u odrasloj dobi sposobni obavljati jednostavnije poslove i imati socijalne interakcije mnogi postignu određeni stupanj samostalnosti te su u mogućnosti brinuti o sebi **2. Deficiti adaptivnog funkcioniranja** ** koliko dobro osoba ispunjava standarde zajednice o osobnoj neovisnosti i socijalnoj odgovornosti** obično prvi znak na temelju kojeg se javlja sumnja na prisutnost intelektualnih teškoća ** oštećenje adaptivnog funkcioniranja -- manja mogućnost prilagodbe okolini** različite svakodnevne **konceptualne, socijalne i praktične vještine** barem jedno područje adaptivnih vještina oštećeno na način da je neophodna trajna podrška u različitim okruženjima (kuća, škola, posao, društvo) **konceptualne, socijalne i praktične vještine** 1\. **konceptualne** (akademske): pamćenje, jezik, čitanje, pisanje, matematičko rasuđivanje, stjecanje praktičnog znanja, rješavanje problema i prosuđivanje u novim situacijama 2\. **socijalne**: shvaćanje misli, osjećaja i doživljaja drugih osoba, empatija, vještine interpersonalne komunikacije, sposobnost za prijateljstvo i socijalno prosuđivanje 3\. **praktične**: učenje i upravljanje sobom u različitim životnim okruženjima, osobna njega, odgovornost na poslu, upravljanje novcem, rekreacija, upravljanje svojim ponašanjem, organizacija školskih i radnih zadataka **3. Početak intelektualnih i adaptivnih deficita** ** moraju se javiti tijekom razvojnog perioda (prije 18. godine života), u djetinjstvu ili adolescenciji** (za intelektualne sposobnosti važne) promjene razvoja živčanog sustava završavaju već oko 14. (najkasnije do 20. godine) teže int. teškoće može se prepoznati već u prve dvije godine po kašnjenju u motoričkim, jezičnim i socijalnim obilježjima lake int. teškoće se ne moraju prepoznati sve do školske dobi kada postaju očite teškoće s akademskim učenjem intelektualne teškoće koje se javljaju iza 18. godine nisu neurorazvojni već neurodegenerativni Poremećaj Popratna obilježja intelektualnih teškoća 1\. Percepcija 2\. Pažnja 3\. Mišljenje 4\. Govor 5\. Pamćenje 6\. Učenje 7\. Motivacija 8\. Razvoj ličnosti 9\. Emocionalni razvoj 10\. Socijalni razvoj 11\. Moralni razvoj 12\. Problemi u ponašanju Percepcija teškoće vidne percepcije: diskriminacija boja, oblika po izgledu, položaju i smjeru, percipiranje lika i pozadine teškoće slušne percepcije: koncentrirano slušanje, razlikovanje i pamćenje glasova, riječi i govornih cjelina Pažnja nemogućnost razlikovanja bitnih od nebitnih karakteristika podražaja, nemogućnost procjene što treba upamtiti teškoće u održavanju i usmjeravanju pažnje Govor kvantitativno i kvalitativno skromniji rječnik teškoće učenja jezika Pamćenje smanjen kapacitet kratkoročnog i radnog pamćenja (manipulacija, primjer: niz obrnutim redoslijedom) smanjen broj informacija koje se mogu pohraniti u dugoročnom pamćenju smanjena mogućnost analize i sinteze informacija Motivacija nedostatak motivacije u školskoj okolini naučena bespomoćnost lako odustajanje kada nešto percipiraju teškim Socijalni razvoj ovisni o mišljenju drugih žele pripadati grupi naivnost i lakovjernost Problemi u ponašanju teškoće u prihvaćanju kritike teškoće u shvaćanju/procjeni rizika ograničena samokontrola bizarno i neprimjereno ponašanje agresivna ponašanja i samoozljeđivanje uloga stručnoga tima u socijalizaciji učenika s teškoćama (!) **Komorbiditet** ** istovremena psihička, neurorazvojna, zdravstvena i fizička stanja česta uz intelektualne teškoće** čestoća nekih stanja 3-4 puta viša nego u općoj populaciji (npr. psihički poremećaji, cerebralna paraliza i epilepsija) ** najčešći komorbidni poremećaji: poremećaji aktivnosti i pažnje, depresivni i anksiozni poremećaji...** „lakovjernost i pomanjkanje shvaćanja rizika može imati za posljedicu iskorištavanje od drugih i moguću viktimizaciju, prijevare, nenamjerno uključivanje u kriminalne radnje, lažna priznanja, rizik za fizičko i seksualno zlostavljanje...\" I za kraj ponovimo... Vrste primjerenih programa odgoja i obrazovanja učenika 1\. redoviti program uz individualizirane postupke (čl. 5) 2\. redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke (čl. 6) 3\. posebni program uz individualizirane postupke (čl. 8) 4\. posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke (čl. 9) 2\. Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke za učenike koji s obzirom na vrstu teškoće ne mogu svladavati nastavni plan i program/kurikulum bez sadržajnog ograničavanja te im je zbog specifičnosti u funkcioniranju potreban individualizirani pristup u radu i sadržajna prilagodba program koji se sadržajno i metodički prilagođava učeniku smanjivanje opsega nastavnih sadržaja do najniže razine usvojenosti obrazovnih postignuća propisanih nastavnim planom i programom/kurikulumom za razred u koji je učenik uključen, a iznad razine posebnog programa iz jednog, više ili svih predmeta izrađuju ga kao pisani dokument izrađuju ga učitelji/nastavnici za svaki pojedini nastavni predmet u suradnji sa stručnim suradnicima škole dužni dati na uvid roditelju/skrbniku učenika tijekom prve polovice polugodišta provodi se u redovitome razrednom odjelu škole, a provode ga učitelji/nastavnici (u srednjoj se školi) odnosi se na sve obrazovne predmete, strukovne predmete i praktičnu nastavu