OPĆA POVIJEST PRAVA I DRŽAVE- skripta.docx

Sadržaj {#sadržaj.TOCHeading} ======= [Razvoj znanosti opće povijesti prava i države 2](#razvoj-znanosti-op%C4%87e-povijesti-prava-i-dr%C5%BEave) [1. Antičko razdoblje (5. p.n.e.-5. st.) 2](#anti%C4%8Dko-razdoblje-5.-p.n.e.-5.-st.) [2. Razdoblje ranog kršćanstva (4.-12. st.) 3](#razdoblje-ranog-k...

Sadržaj {#sadržaj.TOCHeading} ======= [Razvoj znanosti opće povijesti prava i države 2](#razvoj-znanosti-op%C4%87e-povijesti-prava-i-dr%C5%BEave) [1. Antičko razdoblje (5. p.n.e.-5. st.) 2](#anti%C4%8Dko-razdoblje-5.-p.n.e.-5.-st.) [2. Razdoblje ranog kršćanstva (4.-12. st.) 3](#razdoblje-ranog-kr%C5%A1%C4%87anstva-4.-12.-st.) [3. Glosatori (11.-13. st.) 4](#glosatori-11.-13.-st.) [4. Postglosatori (13.-16. st.) 5](#postglosatori-13.-16.-st.) [5. Elegantna pravna škola (16.-17. st.) 5](#elegantna-pravna-%C5%A1kola-16.-17.-st.) [6. Škola prirodnog prava (17.-18. st.) 6](#%C5%A1kola-prirodnog-prava-17.-18.-st.) [7. Razvoj historije države i prava u 17. i 18. st. 8](#razvoj-historije-dr%C5%BEave-i-prava-u-17.-i-18.-st.) [8. Historijska škola prava (18. st.) 9](#historijska-%C5%A1kola-prava-18.-st.) [Država i pravo starog vijeka 10](#dr%C5%BEava-i-pravo-starog-vijeka) [9. Istočne države 10](#isto%C4%8Dne-dr%C5%BEave) [Nastanak i razvoj država u Mezopotamiji 11](#nastanak-i-razvoj-dr%C5%BEava-u-mezopotamiji) [Babilonska država i pravo 11](#babilonska-dr%C5%BEava-i-pravo) [10. Zapadne države 18](#zapadne-dr%C5%BEave) [Društveni život Helena prije postanka države 18](#dru%C5%A1tveni-%C5%BEivot-helena-prije-postanka-dr%C5%BEave) [Početak nastajanja države 19](#po%C4%8Detak-nastajanja-dr%C5%BEave) [Atenska država i pravo 19](#atenska-dr%C5%BEava-i-pravo) [Država i pravo srednjeg vijeka (5.-19. st.) 28](#dr%C5%BEava-i-pravo-srednjeg-vijeka-5.-19.-st.) [11. Franačka država i pravo 29](#frana%C4%8Dka-dr%C5%BEava-i-pravo) [12. Engleska država i pravo (11.-15. st.) 39](#engleska-dr%C5%BEava-i-pravo-11.-15.-st.) [13. Turska država i pravo 55](#turska-dr%C5%BEava-i-pravo) [Država i pravo novog vijeka 64](#dr%C5%BEava-i-pravo-novog-vijeka) [14. Engleska država i pravo (16.-20. st.) 64](#engleska-dr%C5%BEava-i-pravo-16.-20.-st.) [15. Država i pravo SAD-a (18.-20. st.) 77](#dr%C5%BEava-i-pravo-sad-a-18.-20.-st.) [16. Francuska država i pravo (1789.-1940.) 89](#francuska-dr%C5%BEava-i-pravo-1789.-1940.) [Razdoblje revolucije 89](#_Toc159230895) [Napoleonovo doba (9.11.1799.-20.4.1814.) 96](#napoleonovo-doba-9.11.1799.-20.4.1814.) [Restauracija (6.4.1814.-24.2.1848.) 99](#restauracija-6.4.1814.-24.2.1848.) [Druga republika (24.2.1848.-7.11.1852.) 101](#druga-republika-24.2.1848.-7.11.1852.) [Drugo carstvo (7.11.1852.-4.9.1870.**)** 102](#drugo-carstvo-7.11.1852.-4.9.1870.) [Treća republika (4.9.1870.-10.7.1940.) 102](#tre%C4%87a-republika-4.9.1870.-10.7.1940.) [Pariška komuna (18.3.-28.5.1871.) 104](#pari%C5%A1ka-komuna-18.3.-28.5.1871.) [17. Ruska i sovjetska država i pravo 106](#ruska-i-sovjetska-dr%C5%BEava-i-pravo) [Rusko carstvo (1861.- ožujak 1917.) 106](#rusko-carstvo-1861.--o%C5%BEujak-1917.) [Rusija kao građansko-demokratska republika (17.3.-7.11.1917.) 112](#rusija-kao-gra%C4%91ansko-demokratska-republika-17.3.-7.11.1917.) [Sovjetska vlast od revolucije do ustava SSSR-a (7.11.1917.-31.1.1924.) 113](#sovjetska-vlast-od-revolucije-do-ustava-sssr-a-7.11.1917.-31.1.1924.) [Razdoblje SSSR-a 1924.-1941. 120](#razdoblje-sssr-a-1924.-1941.) Razvoj znanosti opće povijesti prava i države ============================================= Antičko razdoblje (5. p.n.e.-5. st.) ------------------------------------ - teokratska škola- vidi državu i pravo kao predmet volje bogova - traži se veza između božanskih istina i povijesnih istina običajima se stavlja atribut božanske pravde, a u državi vlast traje onoliko koliko ona ima monopol nad nasiljem te joj se stavlja atribut božanskog zakona - svaka moć je od boga, pa tako i vlast kao moć - u 5. st. p. n. e. u helenskom svijetu počinje racionalizacija grčki filozofi počinju ovozemaljski život podvrgavati sustavnoj racionalnoj spoznaji smatrajući da to područje ima stanovitu samostalnost prema bogovima - tako je započeo proces izdvajanja znanosti iz teologije - filozofija- davanje predmetima sustavnog mišljenja značenje povijesne mudrosti država i pravo dio su općenite spoznaje - neki filozofi u 5. st. p. n. e. stavljaju državu i pravo u prvi plan svog promišljanja - 2 moguća puta promišljanja o tome: - promišljanje kroz povijesne pojedinačnosti Herodot - promišljanje kroz pojmovne općenitosti Sokrat - najstarije historijske podatke o državnom i pravnom životu daju logografi i perijegeti Ilijada i Odiseja - Herodot- otac historije - *Historija*- povijest izlaže u povijesnom obzorju - piše o totalnoj povijesti piše o pojedinim zemljama, narodima koji su ju nastanjivali, običajima, itd. - povijest je vidio kao igru sila koje su zapravo prisustvo bogova u ljudskom životu - on je bio kozmopolit[^1^](#fn1){#fnref1.footnote-ref} - Tukidid- sudionik u peloponeškim ratovima - *Peloponeški ratovi*- sužava vremenski i prostorno svoj predmet - priča o suvremenim događajima, kao događanjima čiji su sudionici još živi - piše zbiljskim rječnikom, bez mitologiziranja - daje izvanredan uvid u helenski svijet, njegovu širinu i različitost, u Atenu kao imperijalističkog hegemona, u atensku demokraciju koja počiva na imperijalizmu, procvatu atenske kulture, itd. - Ksenofont- Tukididov suvremenik i vojskovođa - *Helenika* i *Anabaza*- prikaz helenskog i perzijskog svijeta njegova vremena - *Uspomene o Sokratu*- prikazom Sokratove sudbine u Ateni daje uvid u socijalnu psihu atenskog društva i demokracije - na početku 4. st p. n..e. cvjeta Sokratovo viđenje prošlosti kao kazuističke sublimacije općeg - Platon- razvija takav doživljaj o povijesti i na njoj zasniva svoju filozofiju o državi - *Država*- naumi o savršenoj državi - *Zakon*- ublažavanje prvotnih nauma - Aristotel- gradi spoznaju o historiji, državi i pravu na iskustvu - s učenicima proučava povijesnu, državnu i pravnu različitost Atene od ostalih društava - *Politeia*- izlaže usporedni i historijski razvoj helenskih država - *Ustav Atenski*- uvid u historijski, pravni i državni razvoj 158 polisa - *Politika*- teorijsko djelo o historiji, državi i pravu - Polybius- grčko-rimski historik - *Opća historija*- opisuje razdoblje od 264. do 146. p. n. e. i opisuje rimski ustav na način Aristotelovog *Ustava Atenskog* - naziva ju pragmatičnom historijom kao pouka državnicima - Eratosten- prvi stvara zajedničku kronologiju svih naroda koja omogućuje usporedno izlaganje događaja na cijelom prostoru Istočnog Mediterana - *Geografija*- izlaže povijest svih naroda na spomenutom prostoru - izabire pad Troje kao zajednički početak - Maneto- po želji Ptolomeja II. piše *Egipatsku kroniku* nastavljajući stilom i kronologijom dotadašnje egipatske tradicije - rimski pravni pisci: - Sextus Pomponius- *Ehridion*- historija nastanka prava u državnih službi - Gaj- piše o historiji Zakona 12 ploča - Ulpijan- piše o historijskom razvoju darovanja - takvo stanje pravne znanosti je posljedica rimskog pragmatizma i vladajućih filozofija: epikurejske, stoičke i skeptičke - Grci koji pišu o rimskoj historiji - Diodor Sikulski - Dionizije iz Halikarnasa - Strabon s Ponta - prvi rimski historici: - Terentius Varro- historija države i njenih uredaba - Marcus Tulius Cicero- historije još nekih institucija - Gaius Julius Cezar - Titus Livije - Josephus Flavuis - Cornelius Tacitus - Apijan Razdoblje ranog kršćanstva (4.-12. st.) --------------------------------------- - progoni kršćana postaju sve oštriji sredinom 3. st. i tokom vladavine cara Dioklecijana su najokrutniji - car Konstantin je spoznao kako kršćanstvo može biti spona koja će povezivati brojne narode na području Rimskog Carstva - Milanski edikt (313. godina)- pokušaj poistovjećivanja kršćanstva s državom - za Justinijana, na 5. ekumenskom koncilu, *ecclesia oboediens* postaje *ecclesia regans* carska autokracija je i na vjerskom području dosegla svoj vrhunac - do 3 st. je sva kršćanska teologija na apologetskoj razini, ali u 3. st. počinje uzdizanje kršćanske dogmatike na razinu dotadašnje filozoafije - Aurelius Augustin- najveći crkveni otac ranog kršćanstva - *De civitate dei*- odredio je bit kršćanstva ovim djelom - 22 knjige - gradeći se na neoplatonizmu, volju je vidio kao bit ljudske prirode, a intelekt kao dio znatno složenije i razumom djelomično objašnjive ljudske naravi - odbacuje tezu razum ili vjera i prihvaća tezu **razum i vjera** - odražava stanje svog vremena i kršćanstva u njemu svojim mišljenjem o politici ne zacrtava idealnu državu, a još manje teokraciju - svojstven mu je egzistencijalni realizam - Orozije- Augustinov učenik - *Historia contra paganos*- povijesna dopuna Augustinovog djela - kao Augustinova politička filozofija postane nedostatnom, rodit će se tomizam, kršćanski etatizam i pravni pozitivizam sadržan u djelu Tome Akvinskog *Summa theologica* - takvo stanje zbilje i znanosti razlog su slabog dosega na području sustavnog mišljena o državi i pravu kao zbiljskim pojavama - Euzebije- *Kronika svijeta*- uzor kršćanske historiografije - *Crkvena povijest*- ovim djelom postaje ocem crkvene povijesti najvažnije vrelo za prva 3 stoljeća kršćanstva - pravo je u to doba je uglavnom običajno osim Justinijanove kodifikacije sve ostalo pravo je nanos vremena koje ga i preoblikuje - takvo je bilo i crkveno pravo prevladava običajno i partikularno crkveno pravo - u 6. st. pojavile su se privatne zbirke zaključaka crkvenih sabora i državne odredbe o Crkvi- nomokanoni - preko islamsko-arapskih prodora kršćanstvo će u 12. st. početi novi uspon- skolastiku Glosatori (11.-13. st.) ----------------------- - u 10. st. Zapadna Europa ulazi u razdoblje gospodarskog, geografskog i kulturnog napretka - proširenje upotrebe naprednijih načina u poljoprivredi dovodi do demografskog porasta, a onda i do razvoja i odvajanja pojedinih vještina izraz ovog je i pojava gradskih naselja kao mjesta gdje se razmjenjuju proizvodi obrtnika - takva naselja (ograđena, utvrđena, zaštićena od pljačkaša) postaju *burgusi* (gradovi, a stanovništvo buržoazija za njih je svojstveno da su to uglavnom slobodni ljudi koji se bave obrtom i trgovinom - kako se prostor trgovine širi tako se i trgovački prostori razvijaju dalje od trampe ti odnosi postaju sve složeniji i nastaje potreba za pismenim utanačenjem i pravnim određenjem sadržaja odnosa - trgovina i obrt postaju pokretni, trgovački sloj se povezuje na vrlo velikom području i mjesni običaju postaju smetnja - do 12. st. svaka učenost ima samostanski oblik i uglavnom je latinska, kršćanska i rimska, te su učeni ljudi uglavnom svećenici - od 11. st. obrt, trgovina, gradovi, pravni promet, sve počiva na privatnom vlasništvu da bi sudionici u tom pravnom prometu pravno uobličili svoje odnose traže pomoć učenih - poseže se za rimskim pravnim vrelima, ponajviše Justinijanovom kodifikacijom primjenu rimskog prava praksa prihvaća zbog njegove pravne logičnosti sa stanovišta postojećih društvenih potreba - u sjevernoj Italiji je tolika potreba za pravnim stručnjacima da **Irnerius** u Bologni početkom 12. st. osniva pravnu školu u kojoj poučava rimsko pravo - ti pravnici proučavaju kodifikaciju tako da između redaka ili na rubu teksta pišu tumačenje riječi i sadržaja - glose- te bilješke tumačenja, postoje 2 vrste - *glosse interlineales* - *glosse marginales* - one su verbalno-logičkom interpretacijom, na razinu formalno-logičkog silogizma, trebale protumačiti tekst odredbe rimskog prava - glosatori su proučavali samo one odredbe rimskog prava koje su im trebale u praksi - oni su proučavali rimsko pravo: - kazuistički - fragmentarno - pragmatički - dogmatski - antihistorijski - takvim načinom su uvelike izgradili dogmatsko pozitivnu metodu koja će ostati svojstvena načinu mišljenja europskog pozitivnog prava - nakon škole u Bologni se osnivaju slične pravne škole po cijeloj Europi - uz Irneriusa su najpoznatiji Martinus, Bulgarus, Jacobus i Hugo, te kasnije Azo - glosatorski stil proučavanja rimskog prava se kasnije naziva *Mos docendi italicus* - glose najpoznatijih glostora su se razlikovale, iako su se ticale istih odredaba rimskog prava - Franciscus Acursicus- *Glossa magistralis seu ordinaria* djelo gdje su sređene glose tada najpoznatijih glosatora i poredane su ispod odredaba rimskog prva na koje se odnose - začetak škole postglosatora Postglosatori (13.-16. st.) --------------------------- - kasniji glosatori i postglosatori proučavaju rimsko pravo pod znatnim utjecajem vlastitog iskustva sami kazuistički stil doveo je do „podešavanja" sadržaja i značenja rimskog prava po srednjevjekovnoj europskoj zbilji - postglosatori se bave rimskim pravom u tumačenju glosatora tj. rimskim pravom posredovanim glosatorskim tumačenjem - traktati- oblik opsežnog razlaganja kakvog pravnog pitanja - s porastom broja gradova, trgovačkog i pravnog prometa, broj pravnih škola se umnaža - postglosatori svoje spoznaje o pravu počinju prenositi na narodno običajno pravo te nastaju prve zbirke narodnog običajnog prava, a i donekle proširuju svoj interes na rimsko javno pravo - skolastička kazuistička dijalektika je umnogome razvila tehnički aspekt misaonog postupka da je on potamnio sadržaj mišljenja postglosatori pridonose izgradnji dogmatsko-kazuističke metode koju onda preuzimaju i druga polja mišljenja - poznati postglosatori: - Cinus de Pistoia - Bartolus de Sassoferato - nastojao ukloniti razlike između rimskog prava kako su ga recipirali pojedini gradovi razvoj međunarodnog privatnog prava - Baldus de Ubaldis Elegantna pravna škola (16.-17. st.) ------------------------------------ - u 16. st. se gradsko stanovništvo umnožilo, a obrt i trgovina postaju trajno zanimanje jednog dijela društva - unutar građanskog pučanstva dolazi do velikog raslojavanja buržoazija je u tom dijelu usvajala učenost - u 16. st. svjetovni vladari pomoću vjere žele postati tvorci duha nacije - oblik otpora licemjerju kršćanske ideološke birokracije su renesansa i humanizam oni su izraz spoznaje da kršćanska vjera nije isto što i moral, te da moral, umjetnost i znanje je neovisno o kršćanstvu - počinje posezanje za antikom - opći uvjeti renesanse i političke prilike u Francuskoj su bitne odrednice Elegantne škole - Elegantna škola iznikla je iz klime „francuskog dvora" u 16. st., čiji je simbol bila Katarina Medicci - ona je posljednji izravni potomak dinastije Medicci koja je jednako firentinska, kao i papinska, pa će biti simbolična veza u prijenosu rimskih pravnih i političkih ideja s papinskog dvora na francuski - Machiavelli- *Vladar*- svojim nepotpunim realizmom europskim vladarima nije otkrio ništa novo u pogledu sredstava vladanja - Jean Bodin- *Šest knjiga o državi*- teorijski-pravno je uobličena ideja o apsolutnoj monarhiji - u 16. st. rimsko se pravo ne proučava više samo u Italiji. nego se pomiče prema Zapadnoj Europi cilj je dokučiti klasično doba i njegova autentična pravna vrela - rimsko pravo je postalo pravo kršćanske države - rođena je historijska pravna metoda proučavaju se sljedovi pravnih odredaba i uzroke tome se nastoji naći u zbilji iz koje te norme nastaju - Elegantna pravna škola pravu prilazi historijski na višestruk način: - historijski razvoj pravnih instituta - porijeklo i djelovanje normi u pravnom životu - elegantni pravnici odredbe prava smatraju izrazom državno-političkih i opće-društvenih prilika u kojima su nastale proučavaju pravne institute, državno uređenje i državne prilike - razlikuju: - historiju zakona - historiju pravne zbilje - historiju starina sve ono što ima utjecaja na pravne institute - elegantna metoda proučavanja prava se još naziva i *mos docendi Gallicus* jer se škola razvila u Francuskoj - najpoznatiji predstavnici: - Baldinus - Donnelus - Duarenus - Baro - Hotomanus - Jacobus - Cujacius - po njima je historijska metoda bitan uvjet pravne znanosti *Sine historija caecam esse iurisprudentiam* - Elegantna škola u sebi sadrži duboko proturječje zagovara opću primjenu rimskog prava koje počiva na državnom zakonodavnom apsolutizmu, a to je bilo protivnom svemu što je državu ograničavalo u njenoj svemoći i isključivosti Škola prirodnog prava (17.-18. st.) ----------------------------------- - europsko demografsko i gospodarsko težište pomaknulo se na zapad, a on je po načinu proizvodnje postao gradski - takva društvena okolina stvarala je intelektualni i moralni individualizam on je bitno počivao na nekoliko ontoloških i metodoloških pa i psiho-socijalnih premisa: - razborit i radišan pojedinac postaje osnovna društvena vrijednost - ako je čovjek po ičemu uzvišen, ako je išta njegova posebnost- onda je to razum - tu filozofiju je izradila racionalistička filozofija uglavnom Descartes - racionalistička filozofija je sa svojim samoočitim istinama, geometrijsko-mehaničkom metodom, doživljajima povijesti i socijalnog bitka kao budućnosti bila u savršenom skladu s građanstvom u usponu - razumno je ono što se zove zdrav ljudski razum tj. razumno je pojedinačno opća pojedinačnost - ljudi postaju razumni kad vlastitim razumom donesemo logičku istinu - škola prirodnog prava počela je 1625. kad je Hugo Grotius objavio knjigu *De iure belli ac pacis* filozofija racionalizma na području prava je škola prirodnog prava - pripadnike ove škole bi prije mogli nazvati političkim filozofima nego pravnim znanstvenicima gotovo svim pristašama je zajedničko odbijanje historije i iskustva te usvajanje dogmatskog i apstraktnog racionalizma - najpoznatiji pristaše: - Wolf - Puffendorf - Voltaire - Montesquieu - Rousseau - Hobbes - većina njih su pristaše prosvijećenog etatizma u službi znanstvenog inženjeringa - stilom i tehnikom prirodnog prava su izražene vrlo oprečne političke doktrine: - totalitarni etatizam Hobbes - liberalni i ograničeni legalizam i etatizam Locke - liberalni individualizam Montesquieu - kolektivistički totalitarizam Rousseau - u okviru škole prirodnog prava nastale su i oprečne teorije o odnosu između raznih vlasti - skoro sve pristaše usvajaju nekoliko političkih aksioma: - ljudi se rađaju slobodni i jednaki - čovjek je vlasnik svoje slobode i rada - kad rad utjelovi u prirodu, onda je i vlasnik svog dijela priroda - intelektualna destrukcija škole prirodnog prava počela je u 18. st. u okvirima same škole europski čovjek je dovoljno upoznao različita društva da se počeo pitati za različitosti i u povijesnom smjeru - povijesni relativizam započeo je otklanjati absolute političkog racionalizma - Burke postaje rodonačelnik buržoaskog konzervativizma koje će konačno uobličenje naći u *Raspravi o francuskoj revoluciji* 1790. godine - škola prirodnog prava dovela je do novih spoznaja na polju historije raspravljajući o prirodnom pravu u prirodnom stanju, pristaše škole prirodnog prava o tome govore kao: - o povijesnoj zbilji; ili - o metodološkoj pretpostavci - također se raspravlja o legitimitetu: - u demokratskoj struji prihvaćen je legitimitet koji se zasniva na živućoj generaciji Rousseau - struja sklona monarhizmu sklonija je historijskom suverenitetu - državu i zajednicu doživljavaju kao vječnu povijesnu jedinku, a univerzalnu ljudsku povijest kao borbu među njima - da bi dokazali da je takva priroda države, neki su tražili i povijesni dokaz to je upravo dokaz koliko je apstraktno racionalna metoda bila nedovoljna i prošla - škola prirodnog prava imala je izvanrednu i naprednu ulogu u političkim zbivanjima 18. st.\--\> upravo ti događaji bili su zbiljska kritika ograničenosti političkog i intelektualnog voluntarizma, racionalizma i dogmatizma - kraj škole prirodnog prava bio je i kraj izjednačavanja želje intelektualno-političke elite s povijesnom zbiljom Razvoj historije države i prava u 17. i 18. st. ----------------------------------------------- - škola prirodnog prava je tokom 17. i 18. st. kao vrsta moralno-političke filozofije pokušala potisnuti i zamijeniti vladajuću kršćansku političku doktrinu ipak je tokom vremena kršćanska doktrina ostala vladajuća - na proučavanju rimskog prava izgrađena je pravna znanstvena metoda u 17. i 18. st. dolazi do stvaranja nacionalne države kao apsolutne monarhije i stvara se potreba za stvaranjem općenacionalnih pravnih običaja- potaknut je razvoj nacionalno-pravne historije - kada se raspalo Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti, Herman Goring započinje njemačku pravnu povijest u *De origine iuris germanici* 1643. dokazuje da je rimsko pravo strano germanskom pravu - Leibniz- izgrađuje svoju metodu proučavanja prava u kojoj ima dijalektike i povijesnog relativizma - ne osporava racionalnu i mehaničku spoznaju, ali ih relativizira - u raspravi *Methodus nova discende docendaeque iurisprudentiae* izlaže svoju filozofiju o društvu i pravu svijet je savršeno povezan i iznutra jedinstven - ističe se misao o evoluciji: sadašnjost u sebi nosi i prošlost i budućnost - to ga je učinilo osnivačem teorije o historiji prava smatra da se pravna znanost i pravna poduka moraju zasnivati na podjednakom proučavanju pravne historije i pozitivnog prava te na proučavanju prirodnog prava - razlikuje: - unutarnju pravnu historiju proučava pravne institute - kad za predmet ima više pravnih sustava, onda je to **opća unutarnja pravna historija** - vanjsku pravnu historiju proučava ostale društvene pojave koje imaju veze se pravom - kad za predmet ima više društava, onda je to **opća vanjska pravna historija** - Montesquieu- u djelu *O duhu zakona* ukazuje na kontinuitet i evolutivnost svih pojava - naglašava da je čovjek prirodno biće zato postoje veze između društvenih i prirodnih pojava - „duh" zakona (kao opća bit prava) su utjecaji i veze koje postoje između zakona i društvene i prirodne cjeline - razmišljanja o međuovisnosti čovjeka i svojstava prirodne sredine prvi put nalazimo kod Hipokrata - kod Montesquieua je novo uspostava veze između društvenih i izvandruštvenih uvjeta sredine - on izlaže političku filozofiju, a kroz nju izgrađuje suvremeno politološko i ustavno-pravno nazivlje - u 2. polovici 18. st. je zaživio Leibnizov utjecaj središte svih novih studija postaje sveučilište u Gottingenu - Gottingenska škola prava- teorijske pravno-historijske zasade postaju sredstvo pravnih i političkih studija koje su upravljene prošlošću da bi neke teorijske zablude škole prirodnog prava iskoristile za napad na njenu političku sadržinu - osnivač je J. Pitter počeo je proučavati njemačko državno pravo koje je nužno vodilo u historiju - ističe posebno mjesto i samostalnost pravne historije, koja proučava promjene u pravnim institutima i promjene u ozbiljenju pravne norme - Gustav Hugo- postavlja pitanje izvora prava - odbacuje tvrdnju da je zakonodavac stvaralac prava - na temelju historije germanskog prava, ističe da je pravo poput svih duhovnih tvorevina naroda rezultat narodnog običaja - kao i Leibniz razlikuje: - vanjsku pravnu historiju proučava pravna vrela i njihov razvoj - unutarnju pravnu historiju proučava razvoj pojedinih instituta i grana Historijska škola prava (18. st.) --------------------------------- - ovo učenje je rezultat njemačkog klasičnog idealizma, te izraz povijesnog iskustva francuske revolucije i njenih međunarodnih posljedica - Hegel 1807. objavljuje *Fenomenologiju duha*, gdje je sadržana njegova filozofija povijesti i prava po njemu između tog dvoje postoji duboka veza jer ih je zajedno oblikovao razvoj: dijalektika pojmova otkriva dijalektiku stvari - prema tome, jedinka univerzalne ljudske povijesti je nacija - A. Thibaut- 1814. objavljuje brošuru *O potrebi općeg građanskog prava za Njemačku* zagovara da za cijelu Njemačku bude donesen građanski zakonik koji bi unificirao njemačko građansko pravo - F. K. Von Savigny- 1815. objavljuje brošuru *O pozivu našeg vremena u pogledu zakonodavstva i pravne znanosti* kritizira Thibauta i uspostavlja svoju filozofiju prava - njegova teorija je evolutivna jer je sadržana nejasno izražena misao da je pravo društvena pojava - osnivač historijske škole - historijska škola naglašava nacionalnu posebnost prava smatra da je pravo nedjeljivi dio duha nacije i naglašava samo-razvoj duha nacije - stupanj nacionalne posebnosti i njezine različitosti određuje stupanj usvajanja stranog nešto strano može prodirati u duh nacije ukoliko ga ona sadržava po svim mogućnostima - po Savignyju je razvoj prava organski, prirodni razvoj koji ima 3 stupnja: - stupanj narodnog običajnog prava - stupanj znanstvenog prava - stupanj kodifikacije - svakom od tih stupnjeva odgovara opće stanje duha nacije te uvjeti i način života - Georg Puchta- Savignyjev sljedbenik - 1828\. objavio *Običajno pravo* gdje mnoge Savignyjeve postavke objašnjava, proširuje te čitavu teoriju zasniva na Schellingovoj romantičarskoj filozofiji - uz razvoj prava promatra i razvoj države tj. običaje koji uređuju njen život - njegova teorijska razmatranja imaju i političke opcije - mnoge postavke historijske škole osporava Hegel, a još više Eduard Gans glavni predmet tog napada je naglašena posebnost nacionalnog prava i umanjena uloga države u stvaranju prava - Baltazar Bogišić- hrvatski pristaša historijske škole - na temelju nauka ove škole je proučavao slavenska narodna prava - 1888\. je na tim osnovama izradio *Opći imovinski zakon za kneževinu Crnu Goru* - u 19. dominira struja starohegelovaca ili novohegelovaca (od njih su potekli marksisti) - u 2. polovici 19. st. logikom pozitivističke filozofije nastaju razne pozitivističke i parcijalne pravne škole u svima njima je vidljivo stvarno stanje prava i njegova uska veza s državom - pravo dobiva instrumentalno značenje, a takvo stanje prava pravu daje tehničko svojstvo, a pravnik je samo pravni tehničar - pozitivistička škola- poput glosatorske dogmatike želi dokučiti pravo značenje norme - škola interesne jurisprudencije- ističe svrhu prava pa i pojedine norme na razini normativne tehnike traži da svaka norma sadrži i svoju svrhu tj. interes koji želi zaštititi - to otkriva nemoć normativnog pozitivizma i iluziju savršene norme - sociološka škola prava- oblik relativizacije pozitivističke pravne tehnike kroz tzv. socijalne momente - normativna škola prava- po njoj je pravo puka pravna tehnika vrhunac pozitivističke škole Država i pravo starog vijeka ============================ Istočne države -------------- - tokom 5. i 4. tisućljeća p. n. e. plemena se trajno naseljavaju u području Eufrata i Tigrisa te na prigodnim mjestima podižu naselja pogodna za obradu susjednih područja te za obranu - prva takva naselja se javljaju u južnoj Mezopotamiji Sumer, sastoji se od: - Ur - Uruk - Lagaš - Larsa - Uma - malo kasnije je naseljeno područje sjeverne Mezopotamije Akad, sastoji se od: - Nipur - Kiš - Babilon - Sipar - ta područja su naseljena semitskim narodima, ali između njih postoje kulturne, gospodarske i jezične razlike - dio društva se počinje izdvajati, a određene stečene spoznaje i moći povezuju s bogovima sebe predstavljaju kao oruđe bogova - tako se posredstvom vjere uzdiže svećenički sloj koji čitavu organizaciju povezuje s i podvrgava hramu bog zaštitnik postaje znak zajednice, te prve države su teokracije, kojima bog zaštitnik upravlja pomoću prvosvećenika (ensi, patesi ili išaku) - zbog blizine velikih rijeka razvija se veliki sistem odvodnjavanja koji zahtijeva masovni rad - Montesquieu je zaključio da su prirodni uvjeti (klima, tlo) presudni za postanak države ### Nastanak i razvoj država u Mezopotamiji - tokom 4. tisućljeća u Mezopotamiji su se naseljavale plemenske skupine koje žive u gradovima i počinju se raslojavati - tokom tisućljeća mnoge države Sumera i Akada žive samostalno, ali su među njima česti sukobi na čelu tih država su prvosvećenici - način proizvodnje i bliskost plemenske zajednice iz kojih su nastale državice ima za posljedicu naglašen kolektivizam - zemlja je vlasništvo države-hrama, koju društveni pripadnici zajednički obrađuju, a manje parcele hram izdaje u zakup - hram lokalnog božanstva je stepenasta građevina, najveća u državi - to je sudište, kulturno i vjersko središte, škola, arhiv, skladište i riznica sav društveni život je usredotočen u hramu - prvosvećenik je vođa, ratnik, čiji su vojni uspjesi dokaz veze s bogom i temelj legitimiteta - u Lagašu je 2400. g. p. n. e. izbila pobuna pod vodstvom Urukaginua protiv svećenstva i prvosvećenika jer su gazili kolektivizam u korist hramovske birokracije - izvršen je pokušaj odvajanja službe prvosvećenika od službe vojnog zapovijedanja uzrok je prenaglašavanje duhovno-ideološke uloge prvosvećenika - tijekom prve polovine 2. tisućljeća bilo je ujedinjenje cijele Mezopotamije nemalu ulogu je odigrao hidrotehnički sustav te vojno-obrambeni sloj, pošto su izdvojene države imale zajedničke neprijatelje - Sargon I. postaje kralj Akada, potom i Sumera proglasio se kraljem sve 4 strane svijeta ### Babilonska država i pravo - u 19. st. osamostaljenje dinastije u Babilonu Babilon se uzdiže kao samostalan grad-država koji se širi na prostor Akada - za dinastije Hamurabija doživljava (teritorijalni) vrhunac jer seže od Perzijskog zaljeva na jugu do Ninive na sjeveru, od planine Elam na istoku do Sirije na zapadu - Hamurabijeva država slabi za vrijeme njegova sina Samsiluna u 16. st. postaje plijenom Hetita, u 7. st. postaje središte novobabilonske države, a u 6. st. uključuje se u Perzijsku državu #### Društvo i gospodarstvo - poljoprivreda je bila visoko razvijena bila je vrlo važna za državu te država čak pomaže pri inovaciji i izradi poljoprivrednog oruđa - kralj je neposredni upravitelj izvođenja poljoprivrednih radova - zemlja se obrađuje zajedničkim radom kojim rukovodi država, gradovi i seoske općine - poljoprivreda daje velike viškove kojima raspolaže država - Mezopotamija je razvila razne obrte i umijeća njihovu važnost pokazuje njihova organiziranost: - obrtničke udruge su nezavisne organizacije pod vladinim nadzorom - svaki obrt ima svoj dio grada - zvanje je nasljedno mnoga umijeća su se čuvala kao obiteljske/cehovske tajne - u Mezopotamiji je razvijena unutarnja i vanjska trgovina - trgovci i obrtnici su plaćali porez u novcu - trgovina je bila dobro organizirana i pod nadzorom države - država-hram je svoje proizvode prodavala i bavila se trgovinom - trgovački poslovi morali su se odvijati napismeno kako bi mogli biti nadzirani, lako dokazljivi i radi prometne sigurnosti država nadzire mjere i utege; počinje žigosanje kovine - u Babilonu nije bilo kasta tj. pripadnost određenom društvenom sloju je posljedica zanimanja, imovinskog stanja i osobne slobode - osnovna pravna podjela je na slobodne i neslobode - slobodni ljudi: - za njih postoji obveza kuluka - svi su dužni služiti vojsku - podijeljeni su u 2 skupine: - avilu- gospoda - za povredu njih primjenjivao se lex talionis, a ako bi oni povrijedili nekog, plaćali bi novčanu kaznu - birokracija i vojska - muškenu- siromasi - niži proizvođački društveni sloj - pomoćne, nenaoružane službe - uz opću vojnu obvezu, postojala je i polustajaća formacija; **ilku** - dio vojske koji nije stalno na okupu vojnici-zemljoradnici - kao oblik plaće za svoju službu dobivali su komad zemlje - zemlju su mogli dati u zakup samo kad su u ratu i ako je 3 godine uzastopno nisu obrađivali gubi i nju i službu - jedino damgari mogu vršiti promet ilku zemljom, ona također nije mogla biti predmet sudske pljenidbe - nisu plaćali porez - robovi: - moglo se postati na razne načine: - zarobljeništvom u ratu - sudskom presudom - samoprodajom u ropstvo - glava obitelji je mogla prodati članove u ropstvo - vlasnici su država, hramovi, sela, gradovi, pojedinci - moglo je biti privremeno ili trajno - prema Hamurabijevom zakoniku, dužničko ropstvo nije smjelo trajati dulje od 3 godine ako bi dugovinski rob umro od zlostavljanja, određeno je da se mora ubiti gospodarev sin (često izigrano adopcijom) - imali su određenu pravnu i poslovnu sposobnost - zaključivali su brak - djeca su nasljeđivala status majke - slobodan čovjek je mogao osloboditi svoju djecu izjavom „vi ste moja djeca" - vlasnici su pokretne imovine - vlasnik nije smio ubiti roba - imali su pravo samopomoći ili su mogli tražiti da ih se dalje proda - mogli su nastupati u pravnom prometu kao zastupnici gospodara uz pisani ugovor i 2 svjedoka - ipak su bili ljudi niže vrste obrijani i žigosani - država je smrću kažnjavala: - pokušaj bijega - prikrivanje bijega - prikrivanje odbjeglog roba - smatrani su pokretnom imovinom - ubojstvo roba od strane trećeg kažnjeno je novčanom kaznom dvostruko nižom od one za ubojstvo slobodnog, a odšteta se plaćala gospodaru #### Državno ustrojstvo i pravo - babilonsku državu proučavamo zbog obilja pisanih vrela rano je otkriveno pismo i razvijen promet - G. F. Grotefend postavio je temelje za očitavanje klinastog pisma #### Formalno-pravna vrela za upoznavanje prava u Mezopotamiji - o pravu Mezopotamije saznajemo na osnovi: - zakonskih tekstova- države Mezopotamije su u 3. tisućljeću svoju volju izražavale normativnim aktima najbitniji zakoni: - Ur-Namu - Lipid Ištar - Zakon vladara Bilalame - Hamurabijev zakonik poznat skoro u cjelini - vladarska pisma- vladareve upute nižim činovnicima - isprave o pravnim poslovima- najpotpuniji izvor za upoznavanje društvene zbilje isprave o pravnim poslovima i drugim pravno-relevantnim činjenicama #### Oblik vladavine - po obliku vladavine Babilon je bio neograničena kraljevina pokušava se zasnovati kao svjetovna vlast i odvojiti se od svećenstva i hramova - od Hamurabijeva zakonika nastoji dokinuti lokalne pravne posebnosti i uspostaviti pravno jedinstvo u najvažnijim pravnim područjima - babilonska vlast se za pokorene države temelji na načelu ratnog osvajanja pa su svi dijelovi ogromne države strogo ovisni o centralnoj vlasti - vladar-lugal je nositelj sve vlasti, ali je zbiljski najvažnija vojna - sudstvo i uprava su u rukama države, ali vladar može mjesnim organima izdavati naputke i mijenjati stvarnu nadležnost - vladar je za svoju državu patesi, a za pokorene lugal - središnja vlast je u rukama vojnog i upravno-sudskog činovništva - nubanda- vladarev pomoćnik, upravitelj dvora i carskih imanja - upravlja javnim radovima i državnim financijama - išaku- upravlja državnom upravom na cijelom području (u njegovim rukama je vojni i upravno-sudbeni stroj) - pisari- na čelu su središnje birokracije, uvijek je 2 - država je podijeljena na upravne pokrajine (na čelu je **šakanaku**), a one se dijele na upravne kotareve (na čelu je **rabinau**) - kotar je grad ili seoska općina - babilonska uprava je monokratska jer je na čelu svake jedinice po 1 službenik #### Porezi - pošto je država znatan dio zemlje izdavala pojedincima u zakup, s dijela obrađene zemlje zakupnici su davali desetinu priroda kao porez - vlasnici stoke također plaćaju porez u naturi - trgovci su porez plaćali u dijelu proizvoda - bilo je i carine i maltarine, uz porez se koristio i kuluk koji su plaćali svi slobodni (porez na osobu) #### Vojska - postoji opća vojna obveza za sve slobodne avilu- naoružani, muškenu- nenaoružani - vojska po zvanju- za vrijeme aktivne službe svi vojnici su dobivali plaću - smještaj i hrana vojnika su padali na teret stanovništva gdje se vojska nalazi - ako je vojnik pao u zarobljeništvo država je otkupljivala njegovu slobodu prvo njegovom imovinom, zatim imovinom iz hrama njegova grada i na kraju državnim novcem - brak vojnika je pod posebnom zaštitom- žena vojnika se smije preudati samo ako nema sredstava za život, a ako se muž vrati iz zarobljeništva, ona mu se vraća - vojni bjegunac gubi pravo na ženu - ako vojnik dođe kao rob na prostor babilonske države, mora biti oslobođen #### Sudstvo - u Babilonu je bilo svjetovno sudstvo - vladar je vrhovni sudac, a na nižim razinama su državni činovnici - Hamurabi nije dopustio da sudstvo ostane u rukama svećenstva - redoviti mjesni sud- rabinau kao predsjedatelj i 4 do 8 prisjednika - ako stranka nije zadovoljna, ide na viši sud: - sud pokrajine- šakanaku kao predsjedatelj i 6 do 10 prisjednika - ako stranka opet nije zadovoljna, tužbu ulaže samom lugalu - uz spomenute sudove, u svakoj pokrajini postoji sudsko vijeće od 4 do 8 profesionalnih sudaca (službenika koji vrše i upravne poslove) - svećenstvo je u sudstvu zadržalo stanovitu ulogu: - pred svećenicima se priseže, oni su posrednici u pozivanju na sud, često su izborni suci, sudski bilježnici, vještaci, porota, itd. #### Opće obilježje babilonskog prava - babilonsko pravo je nastavak ranijeg mezopotamskog prava i njegov najrazvijeniji stupanj - Hamurabijev zakon pokazuje da je: - državna vlast teritorijalna i svjetovna - njena veza s moralom i vjerom ostaje ideološka - vjera je potpuno odsutna na planu pravne sankcije #### Pojedine grane prava - Hamurabijev zakon ima oblik kazuističkog kaznenog zakona i određenu sistematizaciju: - članci 1-5: o sudu - članci 6-126. o stvarima - članci 127-195: o braku i obitelji - članci 196-214: o zaštiti života i tijela - članci215-282: o radu ##### Stvarno pravo - zauzima najveći dio Hamurabijeva zakona - postoji zajedničko i privatno vlasništvo - zajedničko vlasništvo: - subjekti su država, hramovi, gradovi i općine - objekti su zemlja i druge nekretnine, ali i pokretnine - zemlja u zajedničkom vlasništvu je obrađivana davanjem u individualni zakup, koji ne može biti dio pravnog prometa ni *inter vivos* ni *mortis causa* - privatno vlasništvo: - trpi manje ograničenja u interesu države - privatni vlasnici plaćaju porez u plodinama - može biti dio pravnog prometa i *inter vivos* i *mortis causa* - krađa se u nekim slučajevima nadoknađuje tridesetostrukom vrijednošću ukradene stvari - Hamurabijev zakon štiti posjed i služnosti ##### Obvezno pravo - ne razlikuje ugovorne od vanugovornih obveza - u praksi su za mnoge ugovore postojale stalne forme-formulari, kojih su se stranke pridržavale jer su u sažetoj formi izražavale bit pravnog posla - zato je najveći dio ugovora pisan, jer sadržava bitne odrednice sadržaja, imena svjedoka, potpise, itd.\--\> biti s zatvoreni u glinenu ovojnicu na kojoj je sažeto ispisan sadržaj ugovora - za neizvršenje ugovora bile su predviđene razne odgovornosti uglavnom je postojala imovinska odgovornost, a ako odgovorni nema imovine da nadoknadi štetu onda pada u dužničko ropstvo - vrste obvezno-pravnih ugovora: - kupoprodaja- obavljana uvijek uz predaju stvari i isplatu kupoprodajne cijene - prodaja na poček- postojao je dogovor među strankama kao da je kupac isplatio cijenu i onda pozajmio od prodavatelja istu svotu - predmet su bile nekretnine i pokretnine - damgari se profesionalno bave prometom nekih dobara - šamalu su se bavili trgovanjem dragocjenim kovinama i za poslodavce su bili vezani posebnom vrstom ugovora - u ugovorima o kupoprodaji često su se navodile pravne osnove vlasništva tj. svi prijašnji vlasnici klauzula o jamstvu na evikciju - zakup- o njemu u Hamurabijevom zakoniku ima niz odredaba - predmet je najčešće zemlja ili stan - zakupni rok je dug (5 god.) ili kratak (1 god.) - zakupnina iznosi ½ ili 1/3 priroda, a u slučaju zakupa vrtova onda 2/3 priroda - najam- predmet su volovi, magarci, kola, brod, itd. - ugovor o najmu određuje cijenu najma - u Hamurabijevom zakoniku ima dosta odredaba o odgovornosti za oštećenje ili uništenje predmeta najma - osobni najam- podvrsta ugovora o najmu - zaključuju ga radnici: ciglari, zidari, itd. - za njih Hamurabijev zakonik određuje najamninu veličina naknade za poslove ovisi o imovinskom stanju osobe za koju je usluga napravljena - radnik odgovara za stručnost i kakvoću odrađenog posla zavisno o stupnju oštećenja H.Z. određuje razne načine obeštećenja - cilj tih kazni je da se osigura stručnost u obavljanju posla - najamnina za izvršen posao se plaća u žitu ili drugom novcu - zajam- jedan od najčešćih ugovora - način pretvaranja slobodnih ljudi u robove - H.Z. štiti dužnika od samovolje vjerovnika ako dužnik umre od vjerovnikovog zlostavljanja, a bio je sin zajmoprimca bit će ubijen vjerovnikov sin - dužnik koji ne može vratiti dug zbog propale ljetine biva za tu godinu oslobođen kamata, a otplatni rok se za toliko produžava - ostava- ugovor o čuvanju tuđe stvari - morao je biti zaključen pismeno i uz svjedoke - za ostavu se plaća, a ukoliko čuvar utaji čuvano, mora vratiti dvostruko - posebne odredbe vrijede za ostavu koju učini putnik na putu utaja ove ostave kažnjiva je peterostrukom vrijednosti - nalog- ugovor o izvršenju neke činidbe za nalogodavca - ugovor o društvu- cilj je zajedničko davanje ili uzimanje zajma, vođenje nekog posla, itd. - gubitak i dobitak se dijele na jednake dijelove ##### Bračno i obiteljsko pravo - bitna društvena svrha braka je stvaranje potomstva - u načelu je brak monogamni, osim ako nema potomstva onda je dopušten drugi brak ili robinja-konkubina - ako je supruga nerotkinja „besprijekorna", odluka o drugom braku je u njenim rukama - ako ne želi biti druga supruga, onda može razvesti brak - ako muž razvede brak, mora ju imovinski obeštetiti - ona uvijek zadržava prvenstvo nad drugim suprugama - ako supruga nerotkinja nije bila uzorna žena, muž ju može zadržati kao robinju - robinja koja je gospodaru rodila djecu ne može biti prodana - brak se zaključuje ugovorom između mladoženje i mladinog staratelja cilj je da se utvrde međusobne obveze - mladoženja često daje tirhatu (ženidbeni dar) on daje pravo na odustanak: ako muž odustane, gubi ga, a ako žena odustane onda vraća dvostruko - mlada donosi šeriktu (miraz) time žensko dijete odmah dobiva svoj dio nasljedstva - njime upravlja muž - tirhatu i šeriktu su oblik imovinskog jamstva za ponašanje supružnika u braku - razvod braka: - ako je muž kriv žena ima pravo na razvod, uzima i šeriktu i tirhatu - ako je žena kriva muž razvrgava brak i uzima i šeriktu i tirhatu - ako nitko nije kriv: - ako je žena rodila djecu, muž joj vraća miraz i daje u plodouživanje dobra da bi mogla odgojiti svoju djecu - udovica s maloljetnom djecom se može udati samo uz sudsko odobrenje i mora se popisati sva dječja imovina - ako u braku nema djece, muž ženi vraća miraz - ako je žena oboljela, muž može oženiti drugu, ali mora uzdržavati bolesnu i ne može tražiti razvod braka - žena za vrijeme braka dobiva svoje naslijeđe od bračne imovine u slučaju da nadživi muža u obliku nudunua (bračni dar) - ako nije dobila nudunu, zajedno sa sinovima dobiva jednak dio naslijeđa nakon muževe smrti t imovinu može ostaviti djetetu koje najviše voli - žena u Babilonu ima pravnu i djelatnu sposobnost, u pravnom prometu nastupa u vlastito ili muževo ime, može imati svoj obrt, itd. - za muževe obveze odgovara samo ako su nastale za vrijeme trajanja braka - mogla se bračnim ugovorom osigurati od eventualnosti - preljubnicu se osuđuje na smrt vješanjem, a nevinost dokazuje ordalijama tj. potapanjem u vodu - obiteljski odnosi imaju patrijarhalno obilježje: - roditeljska vlast pripada ocu, a na majku prelazi samo smrću oca - djeca su dužna na poslušnost, a roditelj se može odreći svog djeteta samo ako: - to dopusti sud - je ponovljeno teško djelo protiv oca - usvojenje je često korišteno iz razloga: - stjecanja potomstva - određivanja nasljednika - legitimacije vanbračne djece - stjecanja hranitelja - prikrivanja ropstva - oslobođenja od ropstva, itd. - ako bi posvojenje bilo prekinuto, usvojenik dobiva 1/3 nasljednog dijela pokretne imovine koja bi mu pripala nakon smrti usvojitelja ##### Nasljedno pravo - sinovi su nužni zakonski nasljednici - supruga nasljedni dio dobiva za života muža u obliku muževog dara, ako ga nije dobila, sa sinovima dijeli imovinu - prvorođenje **ne daje** prednost - ako ostavitelj nema sinova, nasljeđuju unuci, ako ni njih nema onda stričevi nasljeđuje se po muškoj liniji ##### Kazneno pravo - kazna ima svojstvo odmazde i time se postiže društvena svrha kazne **generalna** i **specijalna prevencija** - odmazda se vrši kroz načelo taliona cilj odmazde je duševna i tjelesna patnja, iako je najčešći način kažnjavanja bila imovinska kazna - babilonsko pravo nije poznavalo načelo krivnje tj. subjektivni element nije bitan element delikta - u Babilonu se traži izoštrena svijest, pogotovo od onih koji neki posao obavljaju kao stalno i stručno zanimanje, pa su oni kažnjeni i za manje propuste - pojam krivnje se veže uz uobičajene okolnosti - nema individualizacije svijesti, nego je prosječna svijest objektivna pravna norma (i ako je donesena za posebne slučajeve) donesena je generično - pravo ima izoštrenu svijest ponajprije prema nosiocima vlasti, pa prema aviluu, pa prema muškenuu - avilu babilonsko pravo štiti načinom obeštećenja kad god je moguće koristi se lex talionis - za neke delikte su propisani i načini izvršenja kazne: bacanje u vodu, vješanje, otkidanje ruku, nogu, itd. - jedini ostatak kolektivne kazne je dužnost grada da plati štetu počinjenu razbojstvom na prostoru grada ako počinitelj nije poznat ##### Sudski postupak - sudstvo nije odvojeno od uprave - građanski i krivični postupak su isti: - postupak je usmen, kontradiktoran i javan - stranke svoje tvrdnje dokazuju ispravama, svjedocima, prisegama i ordalijama - ordalije su korištene samo kad se pretpostavlja da nema drugih dokaza - dokaz prisegom je za određene slučajeve tj. zakon određuje koja će stranka prisegnuti - prisega je nepobitan dokaz - svjedoci su kao dokaz samo oni koji su vidjeli, čuli ili prisustvovali u djelu - zbog takve dokazne snage, svjedoci su u svim ugovorima - kod svjedočenja postoji i protusvjedočenje - svjedočenje ima presudnu ulogu u postupku pa se kažnjavalo za lažno svjedočenje- bila bi ista kazna koja bi bila izrečena stranci da je iskaz istinit - novčana kazna sva pripada stranci - same sudske presude su bile napisane kao ugovori - stranke su se morale obvezati da neće ponovno pokretati postupak, a stranka koja je temeljem presude bila obvezana na određenu činidbu, prisegla je da će ju izvršiti - neizvršenje je povlačilo novu parnicu, a postojala je i globa zbog neizvršenja Zapadne države -------------- - prve države na zapadu uobličila su plemena koja su sličila narodima prednje Azije tokom nekoliko stoljeća jug Balkana su naseljavala helenska plemena - ona ugrožavaju i pokoravaju starosjedioce, a s vremenom usvajaju određeni stupanj razvoja - na poluotoku Atiki ostala su 4 jonska plemena okružena Doranima: - Geleontes - Aigikoreis - Argadeis - Hopletes - na prijelazu u 1. tisućljeće p. n. e. mnoga plemena dostižu stupanj stalnog bavljenja poljoprivredom - bili su na neplodnom brdskom prostoru koje je ostavljalo mjesta za stočarstvo - zato su se ta plemena vrlo rano počela baviti trgovinom - Magna Graecia: grčke kolonije u južnoj Italiji i Siciliji ### Društveni život Helena prije postanka države - o razdoblju od 9. do 8. st. p. n. e. znamo iz izvora materijalne kulture i pisanih vrela najvažnije vrelo su Ilijada i Odiseja - u ahajsko doba većina Helena živi u plemenima na zadnjem stupnju barbarstva - javljaju se prvi obrti, ali je i dalje osnovno sredstvo za život stočarstvo i poljoprivreda (masline i vinova loza) - društvena organizacija ostaje uvelike ista plemenskoj: - bitna društvena cjelina je pleme=**fila**, fila se sastoji od bratstava=**fratrija** tj. od dijelova plemena koji potječu od zajedničke braće - fratrija se sastoji od rodova=**genos**, tj. od velikih monogamnih obitelji patrijarhalnog tipa - za opstanak je bitno pleme, a za opstanak plemena je bitna njegova vojna moć - agora- plemenska skupština svih, za rat sposobnih, muškaraca - na agori se odlučuje o svim bitnim pitanjima i to je tzv. mjesto saopćavanja volje bogova - vojna demokracija - bule- plemensko vijeće sastavljeno od starješina svih plemenskih rodova - kasnije se sastoji samo od najuglednijih (kratistoi) starješina - to je izvršni organ plemena, na njemu se raspravlja o svim pitanjima o kojima odlučuje skupština - bazilej- plemenski starješina, pleme ga je biralo u skupštini - vođa plemena, njegove ratničke sposobnosti su najbitnije jer je borba vođena uz neposredno predvodništvo bazileja - on je predstavnik plemena prema drugima, odlučuje o ratnom plijenu i njegovoj razdiobi, svojevrsni je sudac, itd. - uznapredovala proizvodnja i višak proizvoda stvaraju mogućnost da se ratni zarobljenici zadržavaju i koriste kao robovi - najveći dio ratnog plijena dobiva bazilej i starješine rodova početak imovinskog raslojavanja ### Početak nastajanja države - dolazi do stvaranja izdvojenih gospodarsko-plemenskih jedinica koje imaju svoju krv, bogove i običaje te svoj prostor; polis - polis- krvna, gospodarska, moralna cjelina - polisa je bilo previše da bi se razmišljalo da je jedan samodovoljan, te se s uobličenjem polisa stvaraju savezi **(amfiktioniji)** različitih sadržaja i stupnjeva - u tom ratničkom vremenu grade se utvrde oko grada te zajednica dobiva svoju prostornu jezgru - u životu polisa ne sudjeluju svi stanovnici na jednak način zajednicu doživljavaju kao veliku obitelj - ratničke zasluge predaka se mogu nasljeđivati, a tako i imovina postaje trajnija i sigurnija te postaje mjerilo društvene vrijednosti - nastaju aristoi (najbolji) i eupatridai (dobra roda) - plemenska organizacija i dalje traje, ali dolazi do nasljeđivanja položaja bazileja - otac bazilej je svoje sposobnosti ugradio i prenio u svoje sinove koji ga nasljeđuju - od 10. do 8. st. p. n. e. nalazimo stare organe plemena, a društvo je raslojeno na: - demos - plemensku aristokraciju - bazileja ### Atenska država i pravo #### Početak državnosti na Atiki - na Atiki početkom 1. tisućljeća pr. n. e. žive spomenuta 4 jonska plemena okružena Doranima - zbog trajnog susjedstva i životne ugroženosti od Dorana, 4 plemena čine trajni obrambeni savez- **simahiju** - na Atiki se diže **akropola**- strma uzvisina, koja je pogodna za utvrdu u slučaju napada te je ujedno i mjesto okupljanja sva 4 plemena - na to mjesto se uz plemenske osobe skupljaju i **metoikoi**- stranci, te trgovci i trgovci-obrtnici - meteci trajnim naseljavanjem postaju dio života u Ateni - plemenska pravda vrijedi samo za pripadnike plemena, pa se javlja potreba za priznavanjem prostornosti običaja ili bar njegovog dijela - postoje slični, isti ali i različiti običaji plemena - rješenje za taj problem pokušava dati Tezej - Tezejeve promjene (**12.-10. st.p.n.e.**): - bit je synoikismos- savez sva 4 plemena - izbor zajedničkog bazileja koji doživotno vrši poslove koji se tiču sva 4 plemena - plemena biraju kandidate (iz svakog plemena po 1) i onda kockom biraju - podjela društva na: - eupatride plemenite, aristokracija - geomore zemljoradnike - demiurge obrtnike - podjela Atike na **naukrarije tj. 48 oblasti** (svako pleme 12) - svaka naukrarija je dužna sagraditi ratni brod, opremiti posadu i dati 2 naoružana konjanika - upravitelj je naukrar - vidi se prvi tračak državnosti #### Razvoj Atenske države - dijeli se na 2 razdoblja: - od početaka državnosti do 595. g. p. n. e. Atena kao aristokratska republika - od 595. g. p. n. e. do nestanka Atene kao samostalne države Atena kao demokratska republika ##### Prvo razdoblje: aristokratska republika - u početku je doživotno izabran bazilej jedini stalni zajednički službenik za sva 4 plemena - broj poslova bazileja raste i on se više ne može s tim nositi sam - u 9. st. uz njega je uspostavljen **polemarh**- zajednički međuplemenski i nadplemenski organ - on je zajednički vojni zapovjednik - plemenske aristokracije uvode i **arhonta eponima**- zajedničkog službenika za upravne i sudbene poslove - **sva trojica su birana kockom**, ali službe nisu doživotne nego traju **10 godina** i osoba može biti birana za službu **samo 1 u životu** - od 683. g. p. n. e. služba traje samo 1 godinu - **areopag**- zbor bivših arhonata koji se okupljaju na Aresovu brijegu - bitan razlog za uzdizanje njihove moći je kratkoća arhontske službe - Atenjani su u zabludi da je pravo isto što i pravda i popis zakona dovodi do općeg zahtjeva da se zakoni ispišu - aeropag uspostavlja **tezmotete**- 6 novih službenika koji „poznaju" zakon - Drakonovi zakoni (**621. g.p.n.e.**) - sređeni običaji koje su skupili tezmoteti - proširenje sudske nadležnosti atenske države - predavanje određenih delikata u njenu nadležnost - zamjena krvne osvete novim oblicima kažnjavanja - česta smrtna kazna - uz bazileja, aeropaga, polemarha i eponima osniva se **sud efeta** - u nadležnosti je nehotično ubojstvo Atenjanina, meteka, roba, delikti teških tjelesnih ozljeda, itd. - u 7. st. kovani novac ulazi u promet i stavlja seljake u nepošten i loš položaj atensko društvo je količinski u bitnome seljačko #### Drugo razdoblje: demokratska republika - Solonove promjene (**595. g.p.n.e.**): - gospodarske: - proveo je **sisahtiju=** stresanje tereta - Atenjanin više ne može pasti u dugovinsko ropstvo - svi dugovi koji su prijetili slobodnim Atenjanima su ukinuti - ukinuta je hipoteka kao jamac vraćanja novca - izvršena je devalvacija - političke: - politička prava je učinio ovisnima o prirodu sa zemlje - podijelio je građane prema količini priroda sa zemlje - **pentakosiomedimni** (više od 500 medimna priroda sa zemlje) - **hipeis** (između 300 i 500 medimna priroda sa zemlje) - **zeugiti** (između 200 i 300 medimna priroda sa zemlje) - **thetes** (manje od 200 medimna priroda sa zemlje) - prema pripadnosti razredu određuju se političke dužnosti i prava - takva politička organizacija se **zove timokracija** - Atena je uz ranije organe dobila nove: - **ecclesia**=narodna skupština- organ neposredne demokracije - članovi su svi slobodni Atenjani - **bule**=vijeće- tijelo za koje svako pleme bira po 100 članova - izraz federalizma i jednakosti 4 plemena - **heliaia**=sud- vrhovni sudski organ - izraz najviše, jedinstvene i jedne pravde za sve Atenjanine - sud običajne i narodne pravde - pasivno biračko pravo je ograničeno: - za arhonte se mogu kandidirati samo pentakosiomedimni - za bule i heliaju se mogu kandidirati samo pripadnici prva 3 razreda - nakon Solona, stara podjela prema zanimanjima ne gubi na značaju - Pizistratova tiranija (**560.-510. g.p.n.e.**): - Pizistrat je prvi atenski demagog - jača skupštinu da bi kao vođa naroda mogao uzdignuti sebe - svoju imovinu daje seljacima za uzimanje jeftinih zajmova - uvodi pokretne sudove koji idu po selima i dijele pravdu - izgrađuje Atenu i tako zapošljava gradsku sirotinju - podiže atensku trgovinu i privlači trgovački sloj - progoni svoje eupatridske neprijatelje - protivnici Pizistratove tiranije ukazuju da su se 3 elementa pretvorila u neograničenu vlast: - **isogonia** jednakost po podrijetlu - **isotimija** jednakost u časti - **isegoria** jednakost prava glasa - Klistenove promjene: - prostor postaje bitna osnova države - atenski prostor je podijeljen u **tritije (trećine):** seosku, gradsku i primorsku one nisu jednake - tritije su se dijelile na **općine** (demi u svakoj trećini, ukupno ih je 100), a u 10 kotareva je bilo smješteno tih 100 općina - one imaju svoju skupštinu i predsjednika=**demarha** - kotarevi također imaju svoju skupštinu koja zasjeda po tritijama - svaka fila u svojoj agori ždrijebom između kandidata koje predlažu demi te file biraju po: - 1 arhonta - 50 buleuta - 500 redovitih i 100 dodatnih helijasta - narodna skupština je dobila nadležnosti: - svake godine bira 10 stratega te druge vojne i financijske službenike iz kruga svih atenskih građana - provodi ostracizam - svake godine prilikom 6. zasjedanja skupštine predsjedatelj pita trebaju li pripremiti ostrake ako je većina za, onda je sazvana nova skupština s kvorumom od 6000 građana zatim svatko na komadu glinene pločice piše ime nekoga tko je ugledan, ima veliku moć i sl. čije ime je napisano 3001 put, taj biva progonjen iz Atene na 10 godina - ostracizam je jedini slučaj kad se u skupštini tražio kvorum - uvedena je obvezna vojna služba za sve muškarce od 18 godina 501. g. pr. n. e. - ratovi protiv Perzije povećali su ulogu konjanika - 487.g.p.n.e. arhontska služba postaje dostupna razredu hipeis, a 30 godina kasnije u zeugitima ##### Atičko-delski savez - obrambeni savez preko 200 polisa sa sjedištem na otoku Delosu - o poslovima saveza članice odlučuju na **synderionu**- skupštini izaslanika svih članica - kao prilog vojnoj moći daju brodovlje ili mornaricu ili sredstva za izgradnju istog - savez svoje brodovlje gradi u Ateni, a atenski stratezi su postali savezni stratezi - Atena nema ustav u klasičnom smislu, ali su običaji i navike predaka vrste živog ustava - Efijaltove promjene (**462. g.p.n.e.**) - areopagu su oduzete većina dužnosti, tako da je on sada više zadužen za vjerski autoritet; brine o vjerskim svečanostima, o održavanju hramova, itd. - da uspije reforma, Efijalt je morao ishoditi progonstva protivnika reforme - Atena je 451. g.p.n.e. prenijela blagajnu saveza s Delosa na Akropolu - 449\. g.p.n.e. okončala je grčko-perzijske ratove - Periklove promjene (**443.-429. g.p.n.e**.): - jasno su određene nadležnosti svih organa - uvođenje **misthoforie**- plaće za obavljanje i sudjelovanje u državnim poslovima - određeno je da će ubuduće atenskim građanima moći postati samo oni čija su oba roditelja Atenjani - uveden je institut graphe paranomon - javna tužba protiv zakonskog prijedloga koji je protivan demokraciji - u Periklovo vrijeme je stvoren Peloponeški savez kao perzijsko prisustvo u helenskoj politici - Peloponeški ratovi (**431.-404. g.p.n.e.**)- ratovi između Atenskog i Peloponeskog saveza - u ljeto 411. g.p.n.e. skupština je ukinula ostracizam, grafe paramon, i još neke tužbe te je pristala da ustukne pred oblicima posredne demokracije u proljeće 410. g.p.n.e. te su promjene odbačene - **Sparta** preuzima prevlast u helenskom svijetu i njena dvadesetogodišnja dominacija je osnova za stvaranje Drugog pomorskog saveza 378. g.p.n.e. - Atena ulazi u Korintski savez 338. g.p.n.e. nakon poraza u bitci kod Heroneje #### Društvo i gospodarstvo - atensko društvo je bilo poljoprivredno osnovni poljoprivredni proizvodi su žito, ulje i vino - stočarstvo je također igralo važnu ulogu - atenska poljoprivreda nije mogla izdržati nadmetanje s jeftinijim žitaricama pa su neke kulture i propale - Atena je agrarnu prenapučenost rješavala putem **kleruhija** tj. stvaranjem naseobina svojih građana izvan Atene - obrt je poprilično razvijen- postoje srednji, mali i krupni obrtnici - temeljna društvena podjela je na slobodne i neslobodne u klasi slobodnih se dijele na Atenjane i strance - državljanstvo u Ateni se stjecalo rođenjem (*ius sanguinis*) - osnovna razlika atenskih građana je do 8. st. bila prema plemenima usporedno s tim se javljaju razlike prema zanimanjima, a kasnije se javlja i razlika prema količini priroda sa zemlje - do Klistenovih promjena, bratstvo jer određivalo tko je njihov član muško dijete, rođeno u braku, su svečanim činom uvodili u punoljetne i punopravne zajednice kad je ono navršilo 16 godina - Atenjani stječu punoljetstvo i politička prava s 20 godina - svi koji nisu Atenjani, a slobodni su stranci meteci su stalni doseljenici u Atenu - bili su slobodni, ali nisu imali politička prava - stranac se mogao doseliti u Atenu ako bi neki Atenjanin jamčio za njega, a i onda je polemarh određivao općinu u koju se može naseliti - usvojenje nije mijenjalo status atenskog građanina - atenski građani su imali prava i dužnosti, to je činilo građansku čast - u nekim dijelovima je bila opća i jednaka, a u drugima nije - svi Atenjani su imali pravo sudjelovanja u organima neposredne demokracije, te su svi služili, vojsku i ostajali vojni obveznici do 50. godine - bogati građani su imali porezne obveze: - opremanje brodova - održavanje i opremanje sportskih igara - održavanje pjevačkih i glumačkih zborova, i dr. - atimija- oduzimanje građanske časti može biti potpuna ili djelomična - robovi neslobodni: - privatni robovi- nabavljani kupnjom na tržištu robova - pravni položaj je bio gori od onog državnih robova - nisu imali pravnu i djelatnu sposobnost - nisu imali pravo na brak bez gospodareva odobrenja - gospodar je odgovarao za roba kao za člana svoje obitelji - moglo ih se kažnjavati, ali ne zlostavljati ili ubiti - bili su gospodareva pokretna imovina - ako su bili zlostavljani imali su pravo samopomoći ili azila u hramu - državni robovi- vrsta prinudnih državnih službenika osobe kojima je država odredila što moraju raditi - nisu mogli napustiti Atenu - mogli su se ženiti i imati djecu - mogli su imati pokretnu imovinu i vlastite robove - imali su pravnu i djelatnu sposobnost - robovi su mogli biti oslobođeni; - običnom izjavom vlasnika - oporukom - pristankom vlasnika da se rob sam otkupi #### Državno ustrojstvo ##### Narodna skupština - do Solona, najvažniji organ vlasti je areopag - nadzirao je sve ostale organe - središte političkih odluka i sudište - od Solona, eklezija preuzima tu ulogu - skup svih Atenjana oblik neposredne demokracije - u nju ulaze svi Atenjani stariji od 20 god. - redovita i izvanredna zasjedanja - redovita zasjedanja- unaprijed određena - politička godina je bila podijeljena na 10 pritanija, i svakog 1. dana u pritaniji je eklezija zasjedala - dnevni red svakog zasjedanja je unaprijed odlučen - bule su uvijek mogle sazvati ekleziju - red skupštine se odvijao prema običajima - zasjedanje je obično trajalo 1 dan i glasovanje je bilo javno - za sva pitanja o kojima je eklezija trebala odlučiti trebalo je izvršiti pripreme - nadležnost: - donošenje zakona - odluke o ratu i miru - dizanje vojske - potvrđivanje međunarodnih sporazuma - razmatranje odnosa s drugim državama - nadziranje državnih financija ##### Vijeće (bule) - postoji od Solomonovih izmjena - ima 400 članova- u svakom plemenu je birano po 100 na vrijeme od godinu dana - Klistenovim promjenama vijećnike se biralo po kotarevima 500 članova, po 50 biranih u svakom ždrijebu - to tome, vijeće se sastoji od delegacija 10 kotareva - povremeno vijeće zasjeda u punom sastavu, a između zasjedanja tekuće poslove obavlja delegacija vijećnika iz 1 kotara - koja će delegacija biti dežurna, odlučuje se ždrijebom ona postaje pritanija - pritanija svaki dan ima drugog predsjedatelja, a kad zasjeda cijelo vijeće, onda ta osoba predsjeda cijelom vijeću - pritanija obavlja redovite poslove, a vijeće saziva kad treba diskrecionu ocjenu neke teme - sjednice vijeća su javne - ima 2 vrste poslova: - priprema za odluku skupštine - ono o čemu vijeće odlučuje samo diplomacija, vojska, financije, nadzor nad državnim službenicima, itd. - **dokimazija**- postupak potvrde građanskih svojstava novoizabranih državnih službenika - u obliku javnog sudskog ispitivanja ##### Areopag - do Klistenovih promjena zbiljski najvažniji organ vlasti - njegovi članovi nisu neposredno birani, nego su to bivši arhonti - jedini organ u kojem je članstvo doživotno - priroda areopagove ocjene je **sudsko-pravna** - nastupao je kao **vrsta ustavnog sud**a njihova odluka je bila **neopoziva** ##### Heliaia - najviši sud - nazvan je tako jer zasjeda pod vedrim nebom da bogovi osvjetljuju njenu pravdu i da se suci ne bi okužili od zločinaca - pokazuje da je pravda djelo običaja naroda - svake godine se biralo 5000 redovnih i 1000 dodatnih sudaca, te kad se skupi dovoljno predmeta, ždrijebom se biralo koji predmeti idu kojem vijeću - vijeće od 201 člana- imovinski predmeti - vijeće od 501 člana- građanski predmeti - vijeće od 1501 člana- kazneni predmeti - nije bila jedini vrhovni sud, ni sud čija se nadležnost proteže na cijelom području ##### Državni službenici - službenici u čijoj je nadležnosti zbog prirode posla i visine službe bilo političkih ili diskrecionih odluka - moraju proći dokimaziju, pa prisegnuti da će službu obavljati u skladu sa zakonom - areopag, bule i eklezija su ih mogli pozvati na odgovornost - nakon završene službe, podnose izvještaj ispituju ih bule i heliaia - službenici su odgovarali za utvrđene manjkavosti - do Klistena su najvažniji službenici bili bazilej, polemarh, arhont-eponim, 6 tezmoteta i kolakreti - nakon Klistena su najvažniji: - 10 stratega - 10 taksijarha (zapovjednici pješadije) - 10 filarha - 10 hiparha - državna služba je počivala na načelima izbornosti, kratkoće mandata, kolegijalnosti i odgovornosti - u Ateni nije bilo poglavara države - događalo se da skupština, u izvanrednim okolnostima, 1 ili nekolicini stratega povjeri dužnost odlučivanja neovisno o ekleziji i vijeću #### Atensko pravo - o atenskom pravu uglavnom znamo iz nepravnih vrela - svi Atenjani su formalno bili 1 klasa - u pogledu poimanja prava, Atenjanima je jasna razlika između norme i njene konkretizacije - postoji hijerarhija pravnih vrela samo zakon kao opće apstraktno pravno pravilo ima svojstvo trajnog pravnog izvora - Atenjanima je jasan pojam konačnosti i pravomoćnosti pojedinačne odluke - atensko društvo je samo po sebi razvilo neke posebne pravne grane, posebno obvezno pravo i pomorsko pravo ##### Stvarno pravo - stvarno pravo nosi oznake starog plemenskog prava: **isključivo pojedinačno vlasništvo** - **kleros**- nečija imovina nečiji zemljišni posjed - **stranci** nisu mogli biti vlasnici nekretnina preko **određene vrijednosti** - pravo vlasništva je zaštićeno na nekoliko načina: - tužba o plodovima - tužba o pravu vlasništva - tužba o smetanju posjeda - tužba za rasipništvo - od Klistenovih izmjena se u svakom demu vodi popis građana i njihove imovine - u Ateni se razvila **hipoteka** kao založno pravo na tuđoj nekretnini - mogla je biti zasnovana **ugovorom** ili **sudskom presudom** - založena hipoteka **ostaje u posjedu dužnika**, ali je **van pravnog prometa** ##### Obvezno pravo - ne poznaje formalizam ni teorijska razgraničenja između ugovora - jednom uspostavljene obveze postaju zakon za stranke - ugovor se osniva na suglasnosti stranaka- često su korišteni pisani, tipski ugovori - **izvršenje ugovora je osiguravano:** - hipotekom - kaparom - zalogom - jamstvom - osobnim jamstvom - nemoralni ugovori su ništavni - obvezno-pravni ugovori: - ugovor o kupoprodaji- stranke ga zaključuju neformalno - predmet su nekretnine, pokretnine i dr. - kupac stječe vlasništvo tek isplatom pune cijene - ugovor o zakupu - ugovor o djelu - ugovor o zajmu - ugovor o posudbi tuđe stvari - ugovor o ostavi - ugovor o društvu ##### Bračno i obiteljsko pravo - brak je dio moralne dužnosti za bazileja i stratege su mogli biti birani samo oženjeni - ugovor o braku se sklapa između mladoženje i mladinog staratelja - nakon zaključivanja slijede ženidbene svečanosti - sa ženine strane ne postoji obveza miraza - brak je monogamni, a muž je ženin staratelj - žena je samo majka i domaćica - ona je i odgajateljica maloljetne djece - konkubinat muža je bio čest, ali konkubina nije imala pristup bračnoj zajednici - samo zakonita djeca su nasljednici, vanbračna djeca su meteci - razvod braka: - muž vraća ženu njenoj obitelji (vraća miraz), ili; - žena i njen otac pred arhontom eponimom moraju saopćiti valjane razloge za razvod braka - otac je imao pravo na život i smrt svoje djece - odnos između roditelja i djece je dio morala - sa 18 godina muška djeca stječu političku, pravnu i bračnu zrelost - robovi su se također ženili ##### Nasljedno pravo - do Solona postoji samo običajno nasljeđivanje, a od Solona postoji i mogućnost oporuke koju su mogli sačiniti samo muškarci bez zakonite muške djece - vanbračna djeca nemaju pravo na nasljedstvo - **institut epiklera**- kad umrlog nadživljava samo kćer, on ima pravo oporukom ostaviti imovinu samo ako onaj koji dobiva imovinu oženi njegovu kćer ##### Kazneno pravo - nema bitne razlike između odgovornosti za štetu i odgovornosti iz delikta svaka odgovornost uključuje krivnju, a svaka krivnja naknadu štete ili osvetu - svatko tko je smatrao da je oštećen mogao je prema oštetitelju poduzeti sljedeće radnje: - osveta - traženje imovinske naknade - traženje presude od suda - krivac sve može izbjeći dobrovoljnim izgnanstvom - atimija je uz novčanu vrlo česta kazna - glava obitelji, vlasnik roba/stoke/imovine -- odgovornost ?? - stupanj krivnje ima za posljedicu stupaj odgovornosti tj. veličinu naknade ili kazne ##### Sudski postupak - 2 vrste: - dike (privatni) - provodi se kad je povrijeđen tužiteljev privatni interes - pokreće ga oštećeni i može odustati u svakom trenu - presudu **izvršavaju stranke** - sva kompenzacija pripada stranki - graphe (javni) - provodi se kad tužitelj nastupa radi zaštite općeg interesa - pokreće ga bilo tko, ali nema odustajanja (inače se plaća kazna; kao i kod gubitka parnice) - troškove nitko ne plaća - presudu **izvršavaju državni organi** - tužitelj za čiji prijedlog ne bi glasala 1/5 članova vijeća osuđivan je za zloupotrebu ovog pravnog sredstva i snosi posljedice - sudski postupak: - počinje javnim prozivanjem protustranke na dolazak pred sud - pred državnim službenikom tužitelj stavlja tužbeni zahtjev, a protustranka prigovore - stranke službeniku podnose dokaze - pred magistratom (anakrizis) stranke gube pravo na davanje daljnjih dokaza i spor se iznosi pred sud - sudski postupak: - tužba - odgovor tuženog - saslušanje svjedoka - uvid u isprave - tajno glasovanje sudaca ako je jednak broj glasova, tuženi je oslobođen - novo glasovanje o obeštećenju - ako sudi niži sud, postoji mogućnost priziva heliaji - **dike exoules=** tužba za izvršenje; osuđivanom je izrečen rok za izvršenje, ukoliko ga ne poštuje, protustranka može sama izvršiti presudu ako se osuđeni tomu opire, podiže se ova tužba - **dike pseudomartyrion=** tužba protiv svjedoka za lažno svjedočenje Država i pravo srednjeg vijeka (5.-19. st.) =========================================== - početak srednjeg vijeka se obično veže uz propast Zapadnog Rimskog Carstva 476. - između 5. i 9. stoljeća se uobličuje feudalizam - razdoblje pravog feudalizma traje od 10. do 15. stoljeća - ova periodizacija trpi različitosti germanskog sjevera, romanskog jugozapada, grčkog jugoistoka i slavenskog istoka - **europski feudalizam** počinje na prostoru **rimske Galije** koju su naselili **germanski barbari** - rimski činjenični odnosi u poljoprivredi i germanska organizacija vlasti kao isključivo vojne stvorili su feudalizam kao svijet privatizirane države - zemlja je obrađivana kao **latifundija** (veleposjed plantažnog tipa) robovskim radom, a vlasnici su država i pojedinci - slabost rimskog vojno-činovničkog i pravno-opresivnog mentaliteta dovela je 313. g. do Konstantinovog javnog prihvaćanja kršćanstva - **kolonat**- zemljišni zakupni odnos gdje latifundisti na svoje posjede koloniziraju seljake, daju im dio latifundije u zakup, a kao zakupninu traže dio plodina - latifundiste računaj da će prodajom plodina platiti porez i napraviti sebi neku dobit - **precaria data**- zakupni odnos dogovaran bez roka - svi ti odnosi su obični obvezno-ugovorni odnosi proizašli iz slobodne volje stranaka - to nije feudalizam! to je oblik organizacije proizvodnje, izrabljivanja i odnosa u proizvodnji - u 3. stoljeću dolazi do prekidanja kolonatskog odnosa jer se gospodarski ne isplati #### Barbari, njihovo društvo i osvajanje - barbar- rimski naziv za ljude niže kulture svaki stranac - oni sredinom 1. st.p.n.e. ulaze u rimski vojno-politički interes - **J. Cezar: O *Galskom ratu*** opisuje život i običaje tih naroda - to su narodi na stupnju plemenske zajednice s tek početnim tračkom raslojavanja i izdvajanja plemenske aristokracije i pojavom patrijarhalnog ropstva - oni su u većoj mjeri zemljoradnici - njihova zajednica ima stupanj vojne demokracije - Rim ih zarana uključuje u svoje legije pa rimska vojska u 2. st. ima germanska obilježja - Huni su 375. pokrenuli najveći i najžešći val naseljavanja u Carstvo - Germani su ako plaćenička vojska kao plaću dobivali zemlju koju je njihov narod uživao - na području sjeverne Galije Salijski Franci zemlju uživaju sami - Germani su dobili pravo naseljavanja pod uvjetom da plaćaju porez- tribut u obliku određenog broja ratnika - vazalitet- ugovorni, pravno-privatni odnos - kao osobna vojna služba dobiva svoje jamstvo- beneficij (zemlja za obrađivanje) - takav posjed kao osnova egzistencije, koji je „nasljedan" počinju u 10. st. nazivati feud, a uživatelja feudalcem - u razdoblju od 10. do 12. st. u Zapadnoj Europi ropstvo (uglavnom) nestaje Franačka država i pravo ----------------------- #### Povijesni pregled - germansko pleme Franci su sredinom 4. st. na području Galije najvažnija skupina u plemenu su Salijci - kao federati, Franci su dio rimske vojske u borbama protiv drugih germanskih plemena a 451. se s rimskim vojnicima bore na Katalonskim poljima i pobjeđuju Hune - sredinom 5. st. nestaju posljednji ostaci rimske vlasti u Galiji i Hispaniji ##### Prvo razdoblje: uspostavljanje patrijarhalne kraljevine (5.-8. st.) - u Galiji postoje posljednji ostaci rimske vlasti prvo dolazi do razračuna vođa germanskih plemena i iz tih sukoba se izdiže Klodvig iz roda Merovinga - Klodvig- nameće se svim Francima kao vođa (rex) - pobjeđuje rimske čete kod Soissonsa 486. godine početak franačke države - 498\. godine, zajedno s 3000 svojih vojnika u Reimsu od biskupa Remigija prijašnji pogani primaju kršćanstvo - stoluje u Parizu - u osvojenim krajevima ne koristi *ius hospitalis* nego cijele veleposjede proglašava kraljevskim domenama - u času Klodvigove smrti franačka država se dijeli među 4 Klodvigova sina dijele ju na upravna područja - oni idućih 10-ak godina zajednički ratuju, proširuju Franačku i započinju rat protiv Burgundije - Klotar- jedini preživjeli Klodvigov sin - Franačka je za njegove vladavine pripojila germanska plemena istočno od Rajne - nakon njegove smrti Franačka je opet podijeljena među njegova 4 sina, od kojih samo 3 ostaju živi i kasnije ju dijele na 3 dijela: - Austrazija sjeveroistočno od Pariza - Neustrija zapadno i sjeverno o Pariza - Burgundija južno od Pariza - franačka plemenska aristokracija svoje međusobne sukobe prelama preko braće te na državnom saboru u Parizu priznaju Klotara II kao vladara koji donosi Edictum Clotarii - Edictum Clotarii (**614. g**.)- puna potvrda moći aristokracije: - kralj se obvezuje da će za upravitelja upravne jedinice imenovati plemića iz odnosne grofovije - taj grof će biti nadležan za sve poslove od kraljeva interesa, nadstojnik kraljeva doma, zapovjednik kraljeve konjice na tom području majordom - de facto aristokracija preuzima vlast, a majordom na svom području postaje stvarna vlast - Dagobert- nasljednik Klotara II - pokušava skršiti aristokraciju - plemstvo pod vodstvom Pipina Starijeg i biskupa Arnulfa prisiljava Dagoberta na ustupke - Pipin II.- unuk Pipina Starijeg - 680\. g. postaje majordom Austrazije, a kasnije vojnim uspjesima i majordom cijele Franačke - majordom nije mogao mijenjati političku tradiciju ili preuzeti kraljevu vlast - nakon Pipinove smrti dolazi do sukoba oko nasljeđa: - dvorska struja podržava Pipinova maloljetnog unuka - ribuarsko plemstvo podupire Pipinova vanbračnog sina Karla - **Karlo** osvaja vlast i postaje jedini majordom - Karlo Martel- s vojskom zauzima Austraziju, Neustriju i Burgundiju - pokorio je Frize, Alamane i Sase - 732\. g. sukob franačke i arapske vojske kod Poitiersa uspješno je potiskivao Arape - osnova njegovog vojnog uspjeha je stvaranje konjice uspostavljene na vazalno-beneficiranom odnosu - nakon smrti državu je podijelio na 2 majordomata koje je ostavio sinovima: Karlmanu i Pipinu Malom - Karlman se povukao u samostan, a Pipin ostaje jedini majordom u službi Merovinškog kralja - na narodnom saboru plemstva u Soissonsu 751. g., plemstvo je proglasilo Pipina za kralja ##### Drugo razdoblje: uzdizanje vojnog staleža i slabljenje kraljevina (8.-10. st.) - razdoblje kad Franačka i rimska Crkva ujedinjuju čitavu zapadnu Europu - Pipin Mali- papa ga kruni 754. g. i daje mu naslov patricius Romanorum - on zauzvrat daje papi Pipinovu darovnicu od Langobarda oduzima Ravenski egzarhat i predaje ga papi na upravu; tako nastaje Papinska država - obvezuje neposredne proizvođače na bivšem crkvenom zemljištu da, uz ono što daju beneficijaru, još 2/10 daju i Crkvi - zahvaljujući beneficijarnom sustavu istisnuo je Arape i zavladao državom koja se prostire od Pirineja do Tiringije - uz potvrdu sabora velikaša, državu je razdijelio sinovima Karlu i Karlmanu - u ratu među braćom Karlman je poginuo - Karlo je upao u Italiju, pokorio Langobarde, uzima njihovu krunu i proglašava se Rex Francorum et Langobardum atque Patricius Romanorum - svi dijelovi Franačke priznaju Karla za kralja - prvi franački kralj koji je po tituli „kralj po milosti Božjoj" - na Božić 800. g. papa ga kruni u Rimu te on postaje Imperator Romanum - Aachenskim mirom 812. g. i Bizant priznaje imperatorsku krunu - libri Carolini (790.-792. g.)- Karlo smatra da ima carstvo od samoga Boga, te da je i u dogmatskim pitanjima iznad pape - Ludvig Pobožni- okrutnim mjerama je uklonio sve moguće suparnike - okružio se svećenicima - snagu vladavine dokazivao je uzastopnim krunjenjima - najstarijeg sina Lotara određuje za cara - oduzete crkvene zemlje želi vratiti Crkvi - 2 x je svrgavan s vlasti - Ludvigovi sinovi su Franačku mirom u Verdunu 843. podijelila na 3 jednaka dijela: - zemlje istočno od Rajne---pripale njemačkom Ludvigu - zapadne zemlje pripale Karlu Ćelavom - pojas od Sjevernog mora do Rima pripao Lotaru - Verdunski mir se uzima kao kraj Franačke - u 8. st. Europu zapljuskuje novi val prodora Germana Normani tj. vikinzi #### Društveni i gospodarski razvoj - društveni, gospodarski, pravni i politički život se mogu podijeliti na 2 razdoblja, paralelna s dinastijom Merovinga i Karolinga - Galija je u rimsko vrijeme bila poljoprivredni svijet, a zbog prirode veleposjeda, promet dobara vršen je bez sudjelovanja neposrednih proizvođača osnovni razlog za promet dobara je opskrba vojske uz granicu - društvene strukture nisu svugdje u Franačkoj iste - Franačka smatra osvojena područja svojima u smislu da joj pripada dio proizvoda pokoreni su u položaju robova - seljaci su dužni obrađivati zemlju i novim gospodarima davati dio proizvoda - pokoreni zadržavaju svoju plemensku aristokraciju, koja je veleposjednik i vojni obveznik prema Franačkoj - na bivšim veleposjedima postoje i koloni i robovi - različitost odnosa na zemlji biva izjednačena obvezom davanja dijela priroda uživaocu zemlje - Franačka ne poznaje promet dobara - monetarna reforma Karla Velikog svodi se na kovanje srebrnog denara - Franačka je posve seljačka zemlja gradovi iz rimskog doba su nestali - Franačka tek u 8. st. postaje kršćanska zemlja samostani se javljaju u 7. st. i postaju središte prožimanja seljačkog života kršćanskim navikama - postoje 3 odvojena društvena sloja - oratores - bellatores - laboratores - rodovska aristokracija je preko benificijarnog sustava evoluirala u vojnu aristokraciju - kršćanska Crkva kao organizacija ideologije priznaje faktičnu vlast kao najvišu - samostan Cluny u 10. st. Crkvena vlast je izraz Boga i njegove vječnosti, svjetovna pragmatičnost je u službi ideološkog apsoluta - svećenstvo postaje poseban stalež odvaja se od svjetovnog mača - postoje sitni seljački posjedi u okviru plemenskog posjeda, samostanski sitni posjed i veleposjed - veleposjed su uživali kralj, kraljeva pratnja i Crkva, a obrađivali su ih seljaci, koloni i robovi - obdarenik koji je od kralja dobio posjed je od 8. st. s njim mogao slobodno raspolagati za života, a nakon smrti posjed dijeli sudbinu preostale imovine #### Državno ustrojstvo - osnova franačke države su pleme i vojska - sva plemena nisu ista, i po unutarplemenskim i po međuplemenskim odnosima - Franci prije doživljavaju plemensko-običajno pravo nego državnu naredbu - pravosuđe je u rukama plemena, a država je u svojoj biti egzekutiva kao vojska - u razdoblju Karlovića, vojno-teritorijalno poimanje vlasti potiskuje plemenski element - Franačka je za cijelog trajanja patrijarhalna kraljevina - klerici su jedini pismeni ljudi, a latinski je jezik pismenosti ##### Kralj - izabrani plemenski vođa izbor je ograničen na kraljevski rod, jer kraljevske zasluge prelaze na kraljevski rod - svaki član kraljevskog roda može sudjelovati u izboru ukoliko pokaže vlastite sposobnosti - kralj ne određuje nasljednikasvi njegovi potomci postaju kraljevi nakon njegove smrti pa onda u ratovima pokazuju svoje sposobnosti - ako dijele državu u domene, potomci ih dijele da u svakoj ima jednak broj romanskog, germanskog i franačkog stanovništva - kralj nema neograničenu vlast, vlada po običajima plemena - plemenski običaji priznaju i zasluge vojne tj. upravne aristokracije - kralj te običaje priznaje Ediktom Klotara 614. g. aristokratski rodovi postaju posrednici između kralja i plemena - vojska traži dostojnog vođu nasljedno načelo uzmiče pred izborom sposobnog - javlja se elevatio- vojska na prijestolje uzdiže jednog iz kraljevskog roda bez obzira na jednakost ostalih članova - borba između nasljednog načela i izbora sposobnog nastavit će se i u 10. st. - u Francuskoj će biti nasljedno načelo, a u Njemačkoj izbor sposobnog - s Karlovićima su i crkvene ideje sve prisutnije u državi - za Merovinga je simbol kraljevske vlasti koplje, a za Karlovića križ, štap i sveto ulje za pomazanje tokom krunidbe - samo legitimni vladar ima bannus - bannus- pravo narediti ili zabraniti pod prijetnjom kazne - može se odnosi na prostorne, vremenske ili opće određene odnose - upravni bannus- ima svojstvo upravnog akta - naredbodavni bannus- regulira nove, običajem neregulirane odnose - služi da se pojedinim osobama ili stvarima pruži posebna zaštita - mundeburdium- starateljska vlast ili zaštita - mundeburdium regis- kralj ima zaštitu nad djecom, udovicama, Židovima, klericima, hodočasnicima, itd. - 2 vrste zaštite: - opća- dana putem opće naredbe - daje pravo da se zahtijeva da se njegov spor konačno rješava pred kraljevim sudom - privatna- ugovorena osobno putem simboličnog čina - ona je osnova vazaliteta - osnova sve kraljeve vlasti je ugovor - od 6. st. se razvija običaj da kralj traži podaničku prisegu u tom cilju nakon ustoličenja putuje kraljevstvom da primi prisegu podanika - kasnije umjesto njega to čine missi - kralju je kao vođi i ratniku pripadao najveći dio ratnog plijena - glavni kraljev prihod je prirod s kraljevih domena - ostali prihodi: - godišnji darovi - globe - carine tj. sajmišne pristojbe - tributi pokorenih i ratni plijen - obveza podanika da ugoste kralja ili kraljevu pratnju - dvor- sveukupno osoblje koje je stalno kralju na raspolaganju - najbitniji dio dvora je trustis regia tj. kraljeva garda - to je jezgra vojske - na čelu im je kralj, a od 7. st. i majordom - majordom- upravitelj cijelog dvorskog kućanstva - upravitelj dvora, kraljeve vojske i predsjedatelj kraljevskog suda - najprije ga postavlja kralj, a kasnije ga izabire plemstvo - grof dvora- voditelj kraljevog suda te svih naredbodavnih i normativnih poslova - grof konjice - rizničar - referendarius- upravitelj dvorske kancelarije - redigira i ovjerava kraljevim pečatom sve njegove isprave - arhikapelan- predstojnik dvorske kapele i dvorskog svećenstva ##### Narodna skupština - Campus Martinus- skupština franačkih ratnika koja se sastaje svake godine u ožujku - čine ju svi franački muškarci sposobni za rat - to je uglavnom smotra vojske i donošenje odluka općim odobravanjem ##### Sabor velikaša - na njemu sudjeluju velikaši iz cijelog kraljevstva - raspravlja se o svim pitanjima koja se tiču vlasti i države - postaju oblik ograničenja vlasti - uz njih se sastaje i Sabor dvorskog i obližnjeg plemstva - skup kraljevih pouzdanika - zbrajaju ljetni ratni prihod i rade planove za proljeće - klerikalna i diplomatska skupština - Crkveni sabor: - saziva ga kralj - na njemu vijećaju samo biskupi, iako prisustvuju i svjetovni velikaši - kralj nije dužan pitati sabor za savjet i na njihove savjete se može oglušiti - iz sabora dvorskog plemstva nastat će Curia regis kao skup državnog plemstva ##### Vojno-upravna i sudska organizacija - u temelju uprave i sudstva je vojska - oni su različiti u romanskim i germanski krajevima u romanskim su teritorijalno-rimski, a u germanskim plemenski - vojvodine- najveće teritorijalne jedinice cijela Franačka nikad nije bila podijeljena na vojvodine - vojvoda- upravitelj vojvodine - vojni zapovjednik i vođa vojske vojvodine - one su različite po veličini i prirodi najčešće su vojne jedinice koje se podudaraju s plemenskim - imaju svoje narodne skupštine, plemstvo i sabor velikaša - imaju svoje plemensko pravo, a niži službenici zavisni su od vojvode - grofovije- manje jedinice od vojvodina cijela Franačka je podijeljena na grofovije - nose različite nazive i različitim dijelovima zemlje i obavljaju različite nadležnosti - grof- izvršitelj svih kraljevih nadležnosti u području grofovije - prije su kraljevi imenovali članove svoje pratnje, ali su se Ediktom Klotara obvezali da će izabrati plemića s tog područja za grofa - kao plaću dobiva beneficij - od 9. st. je služba nasljedna - ima pravo bannusa, te ubire 1/3 novčane globe koja pripada kralju - za nadzor grofova, kralj šalje misse domenice - obično idu 2: jedan za svjetovna, a drugi za duhovna pitanja - njihov rad je uređen posebnim kraljevim uredbama **capitularijem missorumom** - pratili su rad grofova tako da bi sazvali skupštinu naroda - oni su i oblik putujućih sudaca Karlo Veliki ih koristi u svrhu ujedinjenja države - vicaria/centena- najniža organizacijska jedinica - u germanskim dijelovima su to rodovske jedinice, a u romanskim teritorijalne - imaju oblik sudskih jedinica i narodnog sudovanja - thing- glavni organ, skup svih slobodnih muškaraca tog područja - predsjedatelj je thunginus - skupština pri svakom suđenju bira 7 nepristranih poznavatelja običaja tj. rachinburge koji upućuju narod u običaje - do Karla Velikog, thing sam sudi sve predmete, ali ga Karlo kapitularijem ograničava samo na causa maiores - sudstvo je jednostupanjsko, a kraljev sud je izvanredno sudište - sudovi vlastele: - vazal je vrsta domaćina i odgovara za postupke svojih ukućana nastupa kao njihov zastupnik i nad njima vrši pravdu - svi kraljevi svjetovni i crkveni vazali stječu imunitet ovo vrijedi za vlastelinstva: - ne daju daće u korist države - kraljevski službenik ne može ordinirati na vlastelinstvu - vlastelin ima sudbenost na svom vlastelinstvu - crkveni sudovi: - nadležni su za crkvene predmete i za klerike vrijedi sudbenost crkvenih sudova - u 6. st. Crkva zahtjeva sudbenost za klerike i nad svjetovnim stvarima - u pogledu crkvene imovine je vrijedilo franačko pravo: - zgrade crkve i sva crkvena imovina je vlasništvo privatne osobe na čijem se zemljištu spomenute nalaze i ta osoba raspolaže time kao s ostalom imovinom - biskupe bira narod i kler - u romanskim krajevima je predfranačko kršćanstvo biskupe učinilo narodnim predstavnicima #### Vojska i razvoj feudalizma - svi slobodni ljudi su bili vojni obveznici bili su dužni da se sami naoružaju i kao pješaci se odazovu pozivu - podići vojsku je mogao kralj, vojvoda, markgrof ili grof - od 807. g. kraljevi pozivi počinju uzimati u obzir imovinsko stanje podanika - vojnu opremu moraju nabaviti svi oni koji imaju određenu imovinu - oni koji ju nemaju se udružuju u grupe i zajednički financiraju opremu za jednog, a dok je taj u ratu ostali zbrinjavaju njegovu obitelj adiutorium - kraljevi vazali čine posebne vojne odrede i služe neposredno pod kraljevim zapovjedništvom - do 8. st. franačka vojska je jedinstvena i državna, a nakon postaje poluprivatna i feudalna - u Galiji vazalitet postoji još od keltskih vremena kao privatno-pravni institut - određena osoba se činom komedacije dragovoljno stavlja pod za