Opća lingvistika skripta PDF

ŠTO JE LINGVISTIKA Lingvistika -- znanost o jeziku Jezik -- [sredstvo] ljudskog izražavanja / ljudska [sposobnost] Definicije jezika (izbor) *1. Bit jezika je u [priopćavanju]. (H. Schuhardt)* *2. Jezik je [artikuliran, ograničen], u svrhu izražavanja [organiziran glas]. (B.Croce)* *3. Jezik j...

ŠTO JE LINGVISTIKA Lingvistika -- znanost o jeziku Jezik -- [sredstvo] ljudskog izražavanja / ljudska [sposobnost] Definicije jezika (izbor) *1. Bit jezika je u [priopćavanju]. (H. Schuhardt)* *2. Jezik je [artikuliran, ograničen], u svrhu izražavanja [organiziran glas]. (B.Croce)* *3. Jezik je [sistem konvencionalnih (dogovorenih) znakova] koji mogu u bilo kojem času biti [proizvoljno] proizvedeni. (E. A. Ebbinghaus)* *4. Jezik je svaki [izraz doživljaja] nekog duševnog bića. (Eisler)* *5. Jezik je postavljanje [osjetilnih znakova] za [duhovno zahvaćanje] egzistencije (bîti). Materinji jezik je opći oblik [duhovnog oblikovanja svijeta]. (Weisgerber)* *6. Jezik je [specifično ljudski] i [neinstinktivan] način [komuniciranja] [ideja, emocija i želja] uz pomoć [svojevoljno] proizvedenih [simbola]. (Sapir)* *7. Jezik je [sustav znakova] za [izražavanje ideja].(De Saussure)* *8. Jezik je [sredstvo] ili instrument za [komuniciranje] [misli], uključujući [ideje] i [emocije]. (Pillsbury/Meader)* *9. Jezik je na [duhovnim] procesima zasnovano, [socijalno] uvjetovano, [povijesnom razvoju] podložno [sredstvo] za [izražavanje] i [razmjenu misli, predodžaba, spoznaja] i [informacija], kao i sredstvo za [zapisivanj]e (u pismu) i [prijenos (tradicijom) misli] i [znanja. ]* *- U tom smislu jezik označava, s obzirom na vrstu, [specifičan, samo ljudima svojstven oblik izražavanja,] koji se od svih ostalih mogućih jezika, [umjetnih] i [životinjskih], razlikuje: 1) kreativnošću*, *2) sposobnošću pojmovne apstrakcije, 3) mogućnošću metajezičnog razmišljanja. (Bussmann)* 10*. jezik je opisan u nekoj određenoj [gramatici] kao sveukupnost svih rečenica koje ta gramatika [proizvodi]. Ta ukupnost može u principu biti [konačna ili beskonačna]. Ali engleski i koliko se zna, svi ostali [prirodni jezici], obuhvaćaju neograničenu količinu rečenica jer u jezicima postoje [rečenice] i [sintagme] koje se se mogu [neograničeno proširivati/povećavati] a pritom ih još uvijek [kompetentni govornici] shvaćaju kao potpuno [normalne]. (John Lyons)* \- iz navedenih se definicija mogu iščitati neki podaci o mogućim [funkcijama] i [manifestacijama] jezika, kao i o samoj njegovoj [strukturi ] *- autori definicija iz različitih područja:* *lingvisti, filozofi, psiholozi, metodičari jezika* *-* lingvistika proučava [ljudski jezik] u njegovim različitim [funkcijama]: komunikaciji, identifikaciji, ekspresiji \- u različitim [aspektima] njegova [pojavljivanja]: *govorenje*, *slušanje* (proizvodnja/primanje -- produkcija/recepcija)[,] *usmeno*, *pismeno* izražavanje \- na svim [razinama] njegove unutarnje [strukture]: fonetika/fonologija, morfologija, sintaksa, semantika [Jezik kao predmet proučavanja\ ] \- jezični fenomen - jedna od najraširenijih ljudskih djelatnosti bez jezične pojave teško je uopće zamisliti ljudsko društvo \- čini se da ljudi bez jezika ne bi mogli funkcionirati \- [profesionalni interes za jezik]: psiholozi, sociolozi, antropolozi, učitelji, govorni terapeuti (logopedi), kompjutorski stručnjaci različite funkcije jezika u ljudskoj zajednici \- jezično djelovanje je raznorodna i sveprisutna ljudska aktivnost  \- prirodno je da je jezik istovremeno predmet istraživanja različitih znanosti (disciplina) \- svaka znanost promatra jezik iz nekog drugog ugla i bavi se rasvjetljavanjem neke od njegovih specifičnosti - uglavnom unutar svoga osnovnoga predmeta ili kao dio toga predmeta \- Znanost\*: zaokruženo područje, definiran predmet i metode istraživanja [Lingvističke i srodne discipline\ ] Kako različite znanosti pristupaju jeziku: Fizika (akustika) \- jezik kao specifičan zvuk koji nastaje pokretanjem ljudskih govornih organa, tako oblikovan služi u komunikaciji, prenošenju značenja odnosno poruka, dimenzije zvuka, parametri u kojima se opisuju zvukovi: visina - [frekvencija] ili učestalost titranja duljina - [vrijeme] ili trajanje zvuka jačina - [snaga] ili jakost zvuka Fiziologija (medicina) \- jezik kao rezultat [rada dišnih i probavnih organa] \- jedna, ali ne primarna funkcija nekih organa u ljudskom tijelu \- posebni organi za jezik/govor ne postoje → govorni organi, slušni organi Filozofija \- jezik kao oruđe ili sredstvo ljudske spoznaje, njime se [oblikuje te prenosi, posreduje spoznaja] \- filozofija jezika -- ontološka i gnoseološka uloga jezika u čovjekovom društvenom i individualnom životu Povijest \- jezik kao [povijesni proces i kao izvor podataka] o povijesnim događajima Psihologija \- jezik kao [psihičko zbivanje], jedna od mentalnih sposobnosti čovjeka uz učenje, pamćenje, zamjećivanje, mišljenje *Psiholingvistika* \- jezik je najuže vezan za pojedinca "*blago pohranjeno u mozgovima ljudi koji pripadaju istoj zajednici"* \- psihički utisci približno jednaki za sve \- psihička stvarnost čiji je organski supstrat u mozgu Sociologija \- jezik kao društvena, sociološka činjenica; [društveni proizvod i društvena datost,] skup društvenih konvencija - jezik postaje potpun tek u mnoštvu govornika \- [po postanku i po namjeni] jezik je društvena činjenica, vezan za govornu zajednicu \- jezična raslojavanja - društvene kategorije i slojevi *Sociolingvistika* \- prostorna rasprostranjenost - dijalekti \- vertikalna stratifikacija -- sociolekti \- standardni jezik (službeni, javni, književni)\ - idiolekt -- jezik pojedinca\* Semiologija \- opća teorija o znakovnim sustavima \- jezik kao jedan od mogućih znakovnih sustava: prometni znakovi, likovni znakovi, dimni signali \- Morseov sustav znakova \- sustav znakova u reklami, kazalištu, književnosti Filologija\ Klasična / neofilologije\* \- disciplina koja je prethodila lingvistici (u modernome smislu) \- dodirne su točke lingvistike i filologije brojnije i čvršće nego s ostalim znanostima \- za filologa je primarno proučavanje TEKSTUALNIH zapisa pisanoga jezika \- za lingvista -- govoreni i pisani jezik Osnovni zadatak filologije: \- utvrđivanje ZNAČENJA nekoga teksta, namjere autora \- onomastika (antroponimija, etnonimija, toponimija,oronimija, hidronimija) \- dokumenti - darovni ugovori, poslanice, oporuke, zakoni, religijski tekstovi, umjetnički tekstovi, znanstveni, prijevodi Biblije \- natpisi na građevinama i spomenicima \- filolog nastoji pribaviti informacije o: razdoblju, kulturi u kojoj je tekst nastao, društvenim okolnostima, samome autoru teksta, pismu \- filolozi moraju poznavati strukturu jezika na kojem je analizirani tekst, moraju znati glasove, oblike, rečenična pravila, rječnik, povijesni razvoj jezika, različite stilove \- ali poznavanje jezika je samo [SREDSTVO] do konačnoga cilja - tumačenja konkretnoga teksta (iz područja književnosti, povijesti, prava, etnologije, religije \...) \- filologija ima dužu tradiciju nego lingvistika \- [u okviru filologije započela su zapravo i lingvistička istraživanja ] [Razlike između lingvistike i filologije] \- nezavisno od ukupnoga značenja teksta lingvistika nastoji dokučiti kako FUNKCIONIRA jezik kao [sredstvo izražavanja] \- konstruiraju se modeli ili TEORIJE kojima se pokušava proniknuti u mehanizam jezika, principe njegova funkcioniranja kao \"oruđa ljudske misli\" \- što čini jezik - kakvi izrazi, riječi, znakovi, pojmovi; kakva pravila \- kako jezične jedinice nastaju \- kako se koriste u prenošenju najrazličitijih poruka u jezičnoj zajednici [Pitanja na koja lingvistika nastoji odgovoriti] \- Što jezik zapravo jest? \- Kako je jezik organiziran i kako funkcionira? \- Kako djeca usvajaju jezik? / Kako se jezik uči? \- Što je različitim jezicima zajedničko i kakve razlike/varijacije među jezicima postoje? \- Zašto se jezici mijenjaju? \- U kojoj se mjeri razlike u socijalnom statusu govornika ili društvenoj grupi, ocrtavaju u jeziku? Lingvistika - znanstvena disciplina \- Lingvistika se kao posebna [sveučilišna disciplina] ustalila 60-ih 20.st. godina (u svijetu, ali i kod nas)\ - *19. st.* prvi komparatisti, mladogramatičari \- Moderna/suvremena lingvistika ima nedvosmislen identitet (nasuprot filologiji ili fonetici, npr.) određen: vlastitim [predmetom istraživanja], definiranim [znanstvenim područjem] koje obuhvaća odgovarajućim [znanstvenim metodama] koje koristi u svojim istraživanjima. [Područje lingvistike] \- Višedimenzionalno, ovisno o opredjeljenjima i interesima lingvista \- opća (teorijska) lingvistika - istraživanje općih principa prema kojima funkcionira jezik, tj. pojava koje se mogu uočiti [u bilo kojem ljudskom jeziku] i [vrijede univerzalno] \- deskriptivna lingvistika - proučavanje usmjereno na č[injenice jednog konkretnog jezika] Operativna **definicija** lingvistike \- Lingvistika proučava najraširenije, najrasprostranjenije i najupotrebljivije sredstvo ljudske komunikacije -- prirodni ljudski jezik. PRIRODNI LJUDSKI JEZIK \- Jezik je sustav znakova koji ljudi koriste u međusobnoj komunikaciji, u normalnim okolnostima [usvaja spontano,] **prirodnim putem** u ranom djetinjstvu, **u približno istoj dobi,** bez obzira o kojem se jeziku radilo *- supostojanje **[različitih teorija]** koje nastoje objasniti porijeklo i razvoj ljudskoga jezika* [Tri teorije usvajanja jezika\ ] \- dijete uči jezik tako da u jeziku koji sluša, kojim je okruženo, otkriva formalne kategorije (gramatiku) koje su dio njegova urođenog znanja -- **NATIVISTI** \- dijete uči jezik/govor kroz uporabu jezika u komunikacijskoj situaciji, imitacijom -- **EMPIRISTI** \- na temelju općih kognitivnih sposobnosti - spoznaja prethodi razvoju jezika - kombinacija nativističkih i empirističkih shvaćanja -- **KOGNITIVISTI** Usvajanje i/ili učenje jezika **Kontroverze:** \- jezik je urođen, ugrađen u svakoga u nas \- jezik se "uči" u društvenoj okolini, zajednici \- okolina uvjetuje kojim će jezikom dijete progovoriti, tj. u kojem će se konkretnom jeziku realizirati njegova urođena sposobnost \- "Urođena" gramatika Svako dijete "**zna"** gramatiku u značenju teorije jezika, dijete upotrebljava gramatički korektne iskaze, ali **ne zna** lingvistički opis jezičnih struktura, odnosno [metajezik]!! *daj loptu; jučer smo bili kod bake; sutra ćemo ići na Sljeme* - DA.- glagol, Imerativ 2.l Sg, Ak ž.r.sg; *smo bili* Perf, *ćemo ići* Futur \...itd. -- NE! \- Djeca izgovaraju i nove rečenice koje nikada dotad nisu čula [(jezična kreativnost]) \- Učenje/usvajanje jezika (bez treninga): za razliku od učenja sviranja instrumenta, vožnje bicikla - uz trening, upute [Univerzalna gramatika] \- čovjek ima tzv. **urođene predispozicije** za usvajanje jezika koje određuju tijek i rezultate jezičnoga usvajanja; [iskustvo i upotreba] nužni su da bi se pokrenuli **urođeni jezični mehanizmi** \- Noam Chomsky: **dijete se rađa s univerzalnom gramatikom** -- nju čine urođeni univerzalni principi i određeni broj fiksnih opcija koje će se aktivirati uslijed djetetove izloženosti određenoj govornoj okolini **- univerzalna gramatika**, UG -- gramatički obrasci urođeni [svim ljudima] zbir unutarnjih značajki [svih jezika] (jezici gotovo uvijek imaju riječi koje se razlikuju po vrsti i funkciji, negaciju, upitne riječi, kategoriju brojivosti)[\ ]- *psihološki nativizam* - teza o postojanju fizičke, neurološke podloge u ljudskom mozgu koja omogućuje jezik, nasuprot *empirističkoj* tezi - tzv."tabula rasa" [Rani jezični razvoj\ ] ***Sva djeca** prolaze kroz više-manje **iste faze** usvajanja jezika i govornoga razvoja*: **„KRITIČNO RAZDOBLJE"** -- sposobnost da se usvoji jezik biološki je povezana s dobi; za usvajanje prvoga jezika (pokazalo se da nije ireleventno do koje dobi dijete mora biti izloženo jeziku, odnosno jezičnim *inputima* kako bi se normalno razvile sve njegove jezične sposobnosti) pitanje je koja je to dob: prve 3 godine / do 6. godine /do početka puberteta??? (plastičnost mozga; lateralizacija funkcija u mozgu) Fonologija - do 5. godine (moraju biti usvojeni glasovi)\ Sintaksa - do 12. godine -- mora se izgraditi gramatika; Semantika (značenja) -- ne ovisi u znatnoj mjeri o kritičnom razdoblju [Poveznice /jezični razvoj\ ] \- Posebnost jezika kao sredstva komunikacije *ostvaruje se [ljudskim govornim organima]* (organi s drugačijim primarnim, biološkim funkcijama -- disanje, hranjenje) *- za ovladavanje prirodnim jezikom [nije nužno poznavati eksplicitno iskazana pravila] (pravila se osvješćuju proučavanjem, učenjem u školi \...)* [- prvi jezik uči se nesvjesno,] *pravila se usvajaju spontano i znaju implicitno* u ljudskoj zajednici prirodni se jezik **nasljeđuje** i **prenosi** kroz povijest [Teorije o porijeklu i postanku jezika] ***- 6000 različitih jezika!*** ***MONOGENEZA** - svi su jezici nastali iz jednog zajedničkog izvora: kulturna evolucija (ili "Božja volja")* *- očekivana sličnost* ***- razlike** kao posljedica odvajanja* ***POLIGENEZA** - istovremeno pojavljivanje jezika u različitim dijelovima svijeta:* *- očekivana različitost* ***- sličnost** kao posljedica ograničenja govornika i [konvergencije] (uzajamni utjecaji zbog kontakata)* *Teorija **zajedničkoga porijekla i sličnosti** među jezicima ima brojne znanstvene potvrde (**jezične porodice**): indoeuropska, semitsko-hamitska*, *ugrofinska, turkijska, dravidska, itd., itd.* *- **[nostratička]** teorija -- kompariraju se prajezici [različitih porodica] ne bi li se među njima otkrila genetska veza, tj. eventualan zajednički prajezik* [Površinska sličnost ili različitost] - [strukturna podudarnost: ie. jezična porodica] \- **prezentska paradigma glagola »biti« - jesam-jesi-jest (sam-si-je):** [Površinske različitosti / strukturne sličnosti jezikâ] **[Jezična srodnost]** **KONTAKTNA** - interferencije jezika koji nemaju zajedničko porijeklo, u dodiru - preuzimanje jezičnih karakteristika -- glasovi, oblici, konstrukcije -- *[jezični savezi]* \- [tzv. balkanski jezični savez]: albanski, rumunjski, makedonski, bugarski, a po nekim osobinama i novogrčki; \- [karakteristike:] nestanak ili redukcija deklinacije imenica i pridjeva, izražavanje padeža imenica i pridjeva pomoću padežnih oblika zamjenica, nestanak sintetičkog infinitiva (ponegdje nestanak infinitiva uopće ), analitička opisna komparacija pridjeva i priloga, tvorba futura pomoću konjunktiva **GENETSKA** - zajedničko porijeklo, isti prajezik; *[jezične porodice]* **- Tipološka** klasifikacija jezika -- uspoređivanje dvaju ili više jezika i utvrđivanje stupnja podudarnosti među njihovim jedinicama [Jezične univerzalije] **Različita tumačenja postojanja univerzalija:** \- zajedničko porijeklo jezika \- urođenost čovjekove sposobnosti da se služi jezikom \- identičnost logičkih struktura \- ostvarivanje jezika u govoru uz pomoć istih ljudskih bioloških/fizioloških sposobnosti \- analogna društveno-povijesna determiniranost JEZIČNA DJELATNOST \- glasovno, tj. govorno prenošenje obavijesti i spoznaja o različitim oblicima ljudske aktivnosti pri čemu se upotrebljava poseban znakovni sustav -- jezik \- zajednički naziv koji obuhvaća i jezik i govor, a podrazumijeva jezičnu pojavu ili fenomen kao cjelinu = jezična djelatnost \- specifičan oblik društvenoga djelovanja čovjeka kojim on utječe na univerzum oko sebe mijenjajući i univerzum i sebe sama Jezična djelatnost: jezik - govor \- lingvistika je znanost koja jezik i govor shvaća kao dva aspekta čovjekova jezičnoga djelovanja \- terminološko razlikovanje jezične djelatnosti, jezika i govora zacrtao je 1916. godine Ferdinand de Saussure (Cours de linguistique générale) \- de Saussure: "Jezik je skup (jezično-govornih) navika koje čovjeku-govorniku omogućavaju da razumije druge i da oni razumiju njega" de Saussureova terminologija: [Jezik] \- skup formi \- gramatički sustav -- skriven koji virtualno (ne pojavno, nego moguće) postoji u mozgu svakog člana neke jezične zajednice \- društvena tvorevina čije postojanje omogućava pojedincu da koristi svoju jezičnu sposobnost [Komunikacijski akt/čin ] \- u shemi komunikacijskog akta mjesto jezika unutar cjelokupnoga fenomena jezične djelatnosti, nalazi se u psihičkome dijelu \- polazište svake komunikacije je u mozgu/umu govornika, a cilj u mozgu/umu slušatelja (\* dodatne sheme!) [Pojmovi/koncepti] \- de Saussure naziva činjenice koje govornici nekog jezika imaju u svojoj svijesti, tj. predodžbe o onom što doživljavamo - POJMOVIMA \- svaki POJAM ili concept, kad jezično oblikujemo svoju poruku ili razumijevamo tuđu, povezuje se u našoj svijesti s mentalnom predodžbom lingvističkih jedinica uz pomoć kojih će se poruka moći realizirati [Akustičke slike ] \- AKUSTIČKE SLIKE omogućavaju da se izvanjezične činjenice (preko pojmova) verbalno izraze \- AK nisu materijalni zvuk, fizička stvar, nego psihički otisak toga zvuka predodžbe koje stječemo na temelju iskustva, svjedočanstva svojih osjetila (dokaz: govor samog sa sobom - bez micanja usana \- JEZIK čine akustičke slike - pohranjene u mozgovima ljudi koji pripadaju istoj jezičnoj zajednici (de Saussure) riječi jezika za čovjeka su akustičke slike \- za de Saussurea je jezik u svojoj biti - pohrana, pohranilište, spremište -- "stvar koja je primljena izvana i postoji u masi govornika" \- akustička slika je \"prije svega prirodna predodžba riječi kao virtualan jezični čin, izvan svakog ostvarenja u govoru" \- motorni vid jezika - onaj što se podrazumijeva ako se misli na predočavanje glasova neke riječi, njenu artikulaciju kao mišićnu sliku fonatornog čina - može zauzimati samo podređeno mjesto u odnosu prema akustičkoj slici "\... zato treba izbjegavati svaki govor o fonemima od kojih su one sastavljene" (de Saussure) \- zvuk nema nikakvu vrijednost u jeziku ako ga ne prepoznajemo ZADAĆA LINGVISTIKE \- na temelju prikupljenih podataka ustanoviti **opća načela i zakonitosti** koji upravljaju strukturom i razvojem jezičnoga sustava **- JEZIČNI OPIS = POPIS + PROPIS** \- U različitim se znanstvenim disciplinama jezik pojavljuje kao nezaobilazna činjenica: **fizika (akustika), fiziologija (medicina), filozofija, psihologija/psiholingvistika, sociologija/sociolingvistika, povijest, povijest i teorija književnosti, klasična i neofilologije** \- ali, jedino je lingvistici jezik **osnovni predmet** znanstvenoga proučavanja (unutar lingvističke domene) [Temeljne pretpostavke suvremene lingvistike\ \ ]- primarna funkcija jezika je **KOMUNIKACIJSKA** \- KOMUNIKACIJA predstavlja osnovnu društvenu funkciju jezične pojave (postoje i druge funkcije - poetska, mistifikacijska) \- jeziku je **primarno** prenošenje obavijesti, sporazumijevanje među ljudima \- **Komunikaciju** u kontekstu lingvistike možemo promatrati kao [*prostor ostvarenja* jezika] Dvije osnovne orijentacije u određivanju [sadržaja komunikacije]: \- inzistira na [povezanosti komunikacije s informacijom] i smatra da se u komunikacijskim procesima i porukama koje se u njima realiziraju nužno javlja neka informacija \- svaku razmjenu poruka, [bez obzira na postojanje informacije] koju u sebi nosi, karakterizira kao komunikaciju [Lingvistika kao dio teorije obavijesti] \- ovakvim se stavom lingvistika svrstava u područje *[opće teorije informacija]* koja proučava prenošenje obavijesti /informacije uopće, vrste informacija, medije koji to prenošenje omogućavaju \- kao dio opće teorije obavijesti, lingvistika se može svrstati i u područje *[kibernetike ]* \- to je teorija koja se bavi sustavima prenošenja, pohranjivanja i prerade obavijesti u svrhu upravljanja i reguliranja obavijesti \- specifičnost je lingvistike da proučava prenošenje informacija posebnim sustavom -- **prirodnim jezikom** jezična djelatnost obavlja se **govorom** [Model komunikacijskog procesa (Shannon,1948)] Interaktivni model Transakcijski model Prenošenje obavijesti -- govorni čin/akt (sustav) [Jakobsonov komunikacijski model jezika\ ] Jezične funkcije prema Jakobsonu: **- REFERENCIJALNA ILI KOMUNIKACIJSKA** FUNKCIJA - odnosi se na ono [čemu] se govori \- **POETSKA** FUNKCIJA - fokusira se poruka sama za sebe; [kako?] **- EMOTIVNA** ili **EKSPRESIVNA** FUNKCIJA - stav govornika prema onome što govori ili kome govori; [tko?] \- **KONATIVNA** FUNKCIJA - odnosi se na one aspekte jezika kojima se ostvaruje željeni učinak kod slušatelja; [kome?] \- **FATIČKA** FUNKCIJA - upotreba jezičnih sredstava da se održi veza među sudionicima komunikacije; [čime?] \- **METAJEZIČNA** FUNKCIJA - odabir zajedničkoga kôda sa sugovornikom Jakobsonov komunikacijski model jezika: \- Prema Jakobsonovom funkcionalističkom pristupu, komunikacija jest proces u kojem se jezična djelatnost povezuje pomoću vremenskih i prostornih koordinata s izvanjskim svijetom (Škiljan, 2000). [Zaključak\ ] \- U komunikacijskom procesu nije dovoljno samo vladati jezikom komunikacije, potrebno je poznavati [kôdove, kanale i izraze] koji se mogu [legitimno] koristiti u komunikaciji sa [različitim osobama] i u [različitim kontekstima.] \- Za izbor određene komunikacijske forme ključni su [eksterni sociokulturni odnosi i situacijski čimbenici.] \- Proces komunikacije je [socijalno označen] kontekst ljudske interakcije i kao takav je opterećen mnogobrojnim izvanjezičnim faktorima. JEZIČNI ZNAK \- dijelovi znaka zapravo su neodvojivi *- ilustracija* -- list papira: jedna strana papira **predstavlja** misao (ideju), a druga glasove (*recto-verso*) \- *de Saussurea: jezični su znakovi shvaćani [unilateralno,] kao glasovne slike koje su zapravo jednodimenzionalne oznake nečega* (imena) *- [nakon] de Saussurea jezični se znak shvaća kao [dvostrana tvorevina]: veza neke PREDODŽBE (pojma) s određenom GLASOVNOM (akustičkom) SLIKOM* \- *tako je hrv. glasovna slika **KUĆA** nositelj predodžbe o **"[KUĆI UOPĆE]"** kojom se govornik [u nekom konkretnom govornom činu] može referirati na neku [konkretnu] kuću* *-* [obje strane jezičnog znaka] nisu materijalne, nego PSIHIČKE veličine (kategorije, jedinice) [Osobine jezičnog znaka: arbitrarnost\ ] \- veza izraz/sadržaj nije nužna, nije prirodna ni logična, nego je proizvoljna \- asocijativna veza jednoga označitelja s jednim označenim, što u načelu nije ničime motivirano \- *dokaz: ogroman broj različitih ljudskih jezika u kojima se isti sadržaji povezuju s najrazličitijim izrazima* *-* ta se karakteristika naziva **ARBITRARNOST-** ali zato što je jez. znak arbitraran, on mora posjedovati i neko obilježje/svojstvo koje će omogućiti da komunikacija jezikom uopće bude moguća [Osobine jezičnog znaka: konvencionalnost\ ] \- konstitutivni dijelovi znaka (označitelj i označenik) [neodvojivi su] i veza među njima za sve je govornike određenoga jezika [obligatorna] \- *kad se jednom uspostavi ta veza, ne može se mijenjati, tj. nijedna individua ne može proizvoljno mijenjati uspostavljenu vezu izraz/sadržaj* \- to se svojstvo znaka naziva **KONVENCIONALNOST** [Osobine jezičnog znaka: linearnost] \- treća je osobina jezičnog znaka je **LINEARNOST** \- odnosi se na svojstvo znaka da se on nužno u govoru ili pismu ostvaruje sukcesivno, u slijedu Motivirani znakovi \- ne postoji neki dublji princip koji bi jednom označitelju dao prednost pred bilo kojim drugim označiteljem u sklapanju veze s nekim pojmom **izuzeci**: **IKONIČKI ZNAKOVI** \- ONOMATOPEJA - zvuk u kojem izraz imitira stvarni zvuk na koji se odnosi -- (kukuriku, vauvau...) \- takav znak [nije arbitraran] nego je MOTIVIRAN \- motivirani znakovi su u znatnoj manjini u odnosu prema arbitrarnima u svakom jeziku \- SEKUNDARNO MOTIVIRANI ZNAKOVI: vjetrokaz, putokaz; toplomjer, brzinomjer [Priroda jezičnog znaka ] \- što se u svijesti govornika zaista događa, možemo samo naslućivati, tj. zaključivati prema vanjskim - govornim - manifestacijama jezika koje su nam [neposredno dostupne] (govor, govorni akt, tekst) \- [jezik se **postulira** da bi se objasnile te pojave koje su nam dostupne] [Konstrukti - dedukcija] \- konstruktima se barata u [deduktivnim znanstvenim teorijama] \- hipotetsko-deduktivni pristupi u istraživanju jezičnih pojava \- metoda pokušaja i pogreške ("*black box")* \- novi konstrukti uvode se u jezičnu teoriju dok se ne postigne zadovoljavajuće tumačenje koje najbolje odgovara činjenicama uočenim iskustvenim promatranjem NEPROMJENJIVOST I PROMJENJIVOST JEZIČNOG ZNAKA \- **jezik je definiran *u strukturalizmu\** kao statičan sustav, ali \...** **-** jezični [znak je promjenjiv]! \- promjene se događaju sporo u tijeku vremena \- [načelo promjene zasnovano je na načelu kontinuiteta:] ono što traje, može se i mijenjati \- na razini jezičnog **izraza** (akustičke slike) \- na razini jezičnog **sadržaja** (pojma) \- uvijek se [mijenja njihov odnos] [Sinkronija i dijakronija] \- trajanje/kontinuitet znaka u vremenu nužno je vezano za njegove **promjene** \- čim uđu u upotrebu, znakovi su izloženi promjenama *(to vrijedi i za umjetne jezike)* \- de Saussure: *"Vrijeme preobličuje sve stvari \..."* \- u lingvistici KATEGORIJA VREMENA otvara dva moguća puta koja se *de facto* bitno razlikuju i razilaze, dva principa koji predstavljaju i dva dijela lingvistike (svaki princip ima vlastitu unutarnju logiku) [Dvije lingvistike: dijakronijska i sinkronijska\ ] ***DIJAKRONIJSKA LINGVISTIKA (evolutivna)*** **-** opisivanje **sukcesivnih stanja** u jeziku = razmatranje fenomena koji čine da [jezik prelazi iz jednog stanja u drugo] \- obuhvaća sve što je evolucija (razvoj, "kretanje" koje se sastoji od niza povezanih etapa) \- *suprotnost prema [sinkronijskom] gledištu, sa svrhom da se istakne križanje dviju vrsta fenomena koji se odnose na isti predmet* [\ ]Primjeri: dijakronija -- sinkronija *[Dijakronija (visokonjemački)]* **1. faza** - gast (sg) - gast**i** (pl) -- "gost" hant (sg) - hant**i** (pl) -- "ruke" -i \"pl" **2. faza** gasti → g**e**sti (pl) hant[i] → h**e**nti (pl) **-a-** \> -e- (+ -i) *(završno **-i** izazvalo je [prijeglas] prethodnog vokala)* **3. faza** gesti → gest**e** henti → hent**e** **-i** \> **-ə** *(završno **-i** izgubilo tipičnu vokalsku boju i postalo **-ə)*** *[suvr. Njemački\ ]* Gast (sg) - Gäste (pl) \[gæst**ə**\] Hand (sg) - Hände (pl) \[hænd**ə**\] [Sinkronijske i dijakronijske činjenice ] **\ Činjenice dijakronijske i sinkronijske serije *[nemaju]* isti karakter:** \- dijakronijska činjenica odnosi se na jedan jedini element \- da bi se pojavio novi element u dijakroniji, mora se maknuti stari \- dijakronijski fenomeni ne čine sustav, iako ga uvjetuju  Mladogramatičarska škola - 19. st. \- opisivali dijakronijske promjene (*Lautgesetze kennen keine Ausnahme*) individualnim psihičkim razlozima *F. de Saussure i A. Meillet*\ -- razloge za promjene vide u uzajamnom djelovanju jezika i govorne zajednice [Sintagmatski nasuprot asocijativnim (pararadigmatskim) odnosima\ ] **A** -- u jednom **stanju** jezika (sinkroniji) sve počiva na odnosima (*in praesentia*) \- riječi stupaju u [odnose koji se zasnivaju na *linearnom* karakteru jezika] \- predmet stječe svoju [vrijednost] samo time što je [suprotstavljen] onom koji mu prethodi ili nakon njega slijedi \- *[isključena je] mogućnost da se dva elementa izgovore istovremeno* \- elementi se slažu jedan za drugim u govornome lancu \- [sintagma] se uvijek sastoji od dviju ili više uzastopnih jedinica: moj↔ novi ↔ auto [Sintagmatski i asocijativni/pradigmatski odnosi u jeziku] **- svaka *sintagma podrazumijeva izvjestan redoslijed i* određeni broj elemenata** **- *[asocijativne činjenice]* ne pojavljuju se ni u određenom broju ni u određenom redu** \- oba oblika grupiranja funkcioniraju simultano [Sintagmatski i asocijativni odnosi\ ] \- **analogni primjer: riječ u rečenici / antički stup ugrađen u zgradu*** * *- sintagmatski odnos* -- stup je fizički povezan s gredama i cijelom konstrukcijom; ima svoje mjesto u prostoru *- paradigmatski odnos* - taj isti stup izgrađen je u nekom stilu, npr*. dorskom,* a to asocira i jonski i korintski stil (usporedbu s njima) iako oni nisu fizički prisutni \- pojam sintagme može podrazumijevati 2 riječi ili 2 grupe riječi (složenice, dijelove rečenica, cijele rečenice) *Čovjek spava.* *Nepoznat čovjek spava.* *Vrlo simpatičan čovjek spava.* *Čovjek kojeg smo nedavno upoznali spava dubokim snom.* *\...spava sjedeći na klupi u parku.* *\...spava tako čvrsto da ga ni buka helikoptera nije probudila.* *IDENTITET I VRIJEDNOST JEZIČNOG ZNAKA* *- za **jezični znak**, koji je spoj [dviju apstraktnih/psihičkih veličina] koje se ne mogu definirati prema svojim fizičkim svojstvima, bitna je njegova **[diferencijalna ili razlikovna priroda]**,* *- Zahtjev: znak mora biti različit od svih ostalih znakova u sustavu nekog jezika* *postavlja se pitanje [jednakosti] i [različitost]i u jeziku, odnosno pitanje:* *ENTITETA («biće, bitno, bitnost») i* *IDENTITETA («istovjetnost, identičnost»)* *Jučer sam u Ljubljanu putovala vlakom u 12.30 i namjeravam istim putovati sljedeći tjedan.* ***Može li se reći da je vlak isti?*** ***Po čemu?*** ***vlak** Zgb-Lj - 12.30 - svaki dan* ***vlak** Zgb-Klc - 12.30 - svaki dan* ***vlak** Zgb-Lj - 14.00 - petkom* ***Po čemu je vlak isti?*** ***-** očito **ne** prema [materijalnim] karakteristikama - kompozicija, vagoni, osoblje, putnici, kava\...* *- identitet vlaka proizlazi iz njegova **mjesta u redu vožnje**: smjer i vrijeme* *- odnos prema ostalim vlakovima koji idu u [istom smjeru] (ali u različito vrijeme) **ili** u [isto vrijeme] (ali u različitim smjerovima)* *- materijalna strana ovdje je samo usputna* *- drugačije je u slučaju prstena, igračke, kaputa, obiteljskog nasljeđa (izgubljeni predmet ne može se nadoknaditi jer je njegov i[dentitet] upravo [u supstanciji)]* *[Lingvistički identitet]* *riječ: **s** u **s** r e **s** t i* *«**s**» je svaki puta (fizički) različito [realizirano]* *druga pozicija u riječi, drugačiji glasovni* *kontekst: \[\#**s**V\], \[V**s**C (son)\], \[V**s**C\]* *- ali funkcija, **odnos** svakoga od tih /**s/** prema drugim jedinicama u glasovnom sustavu hrvatskoga jezika, uvijek je isti -- nije **š**, nije **t**, nije **č** \...* *s ≠ š* *s ≠ t* *s ≠ č* *- [čitav jezični mehanizam počiva na identičnostima i različitostima]* *- različitost je samo protivna strana identičnosti* *- svaka ponovljeno izgovorena riječ novi je fonični i psihološki čin* *- veza između jedne i druge uporabe [iste riječi] **ne** počiva na materijalnoj identičnosti ni na točnome podudaranju smisla, nego na elementima koji čine tu riječ i koji su dio širega sistema* *- to su elementi koji imaju svoju **[vrijednost]** u (određenom) jezičnom sustavu* *- de Saussure: **usporedba jezika sa šahom:** nije bitno od kojeg je materijala izgubljena figura, bitno je da se poštuju PRAVILA* *- nova figura mora funkcionirati isto kao ona koja je izgubljena tj. mora u sustavu imati istu [vrijednost]* *- jezik funkcionira **kao šah** - nije bitna materija;* *izgubljena figura može se nadomjestiti bilo čime, sve dok se poštuju **pravila igre** tj. **odnosi među figurama*** *- **za jezik je bitno da se održavaju [isti odnosi među pojedinim jezičnim jedinicama ]*** *Vrijednost jezičnog znaka -- valeur* *- tvrdnja iz Saussureova Kursa: neki element jezika postaje stvaran i konkretan tek kad dobije svoju vrijednost i s njom postaje jedno* ***- u jeziku** se pojam vrijednosti poklapa s pojmom identičnosti * *- identično je ono što funkcionira jednako * *- jednako se mogu ponašati predmeti/činjenice čiji identiteti nisu materijalni * *- ono što funkcionira jednako, ima istu vrijednost* *VRIJEDNOST podrazumijeva dvije stvari:* *- jednu stvar koja može biti zamijenjena za neku drugu stvar čija se vrijednost određuje (jedna stvar **različita** od druge)* *- drugu ili druge **istorodne** stvari s kojima se može usporediti ona čija se vrijednost određuje* *[vrijednost novčanice od 10 HRK]* *može se zamijeniti za novine (različita stvar)* *može se usporediti s 5HRK, 15HRK, 100HRK* *(istorodne stvari -- novčanice istog sustava ili istorodne stvari nekog drugog sustava 1 Euro, 5 Eura\...)* *[Vrijednost riječi (jezičnog znaka) u jeziku]* *- riječ označava ideju (različita stvar)* *- riječ se uspoređuje s drugim riječima u istom ili drugačijem sustavu (istorodne stvari)* *- nije dovoljno utvrditi da nekoj glasovnoj slici odgovara određeni pojam: ona se mora usporediti s drugim riječima u jeziku koje s njom mogu biti u opreci* *- **riječ ima vrijednost samo na temelju [opreka ili opozicija] u koje ulazi u sustavu*** *[Riječ - značenje (smisao)]* *Značenje vs. Vrijednost\ * ***Isto značenje, različita vrijednost** * *- ZNAČENJE -- odnos prema stvarnosti* *- VRIJEDNOST -- odnos prema drugim riječima i cjelini sustava* ***- Za jezik je bitan pojam vrijednosti** * *- vrijednost je sustav [ekvivalencija između stvari različita reda] u jeziku: označitelji i označenici, tj. akustičke slike i pojmovi (zvukovi/glasovi i ideje)* *- **jezik povezuje elemente različite prirode i ta veza proizvodi FORMU a ne supstanciju *** *- kad bi vrijednost ovisila o supstanciji, ona bi bila neslobodna* *- **vrijednost je relativna** jer je veza između zvuka i ideja proizvoljna* *- zbog toga je potrebna ZAJEDNICA da bi ustanovila vrijednosti (opći pristanak, običaj) - sama individua nije sposobna ustanoviti ijednu vrijednost* *- vrijednost se ne sastoji samo u spoju izvjesnog zvuka i izvjesnog pojma, nego se mora sagledati kao sastavni DIO SUSTAVA* *[4 de Saussureove dihotomije]* *- Jezik -- govor (jezična djelatnost)* *- Akustička slika -- koncept : izraz -- sadržaj (jezični znak)*