Osnovne Kineziološke Transformacije OKT 1 i 2 Cjelina PDF
Document Details
Uploaded by ConvincingAutomatism8276
University of Mostar
dr.sc. Ivan Zeljko
Tags
Summary
Ova prezentacija govori o osnovnim kineziološkim transformacijama, fokusirajući se na uvod u transformacijske postupke u kineziologiji. Detaljno analizira antropološki status ljudi, uključujući osobine i sposobnosti, kao i kako se oni mogu mijenjati kroz kineziološke procese.
Full Transcript
OSNOVNE KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE 1 Uvod u transformacijske postupke u kineziologiji PREDAVANJA Pripremio: dr.sc. Ivan Zeljko, doc. 1. CJELINA "OKT" I ANTROPOLOŠKI STATUS Generalno, ljudsko se biće može opisati na veliki broj načina od kojih ovdj...
OSNOVNE KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE 1 Uvod u transformacijske postupke u kineziologiji PREDAVANJA Pripremio: dr.sc. Ivan Zeljko, doc. 1. CJELINA "OKT" I ANTROPOLOŠKI STATUS Generalno, ljudsko se biće može opisati na veliki broj načina od kojih ovdje izdvajamo: Anatomsko-fiziološki model (pristup) – Proučava organe, organske sustave, njihovu građu i funkciju Antropološki model (pristup) – Proučava ljudske osobine i sposobnosti – Počiva na činjenici da se često neke ljudske osobine i sposobnosti manifestiraju kroz interaktivno djelovanje većeg broja organskih sustava – U ovom modelu postoji određeni broj osobina i sposobnosti koje je potrebno poznavati kako bi se moglo objektivno utvrditi koje je od njih, i u kolikoj mjeri moguće mijenjati putem kinezioloških transformacijsih procesa Antropološki status definiraju... ANTROPOLOŠKE OSOBINE – Konativne osobine – "crte ličnosti" – Zdravstvene osobine – status – Socijalni status – Morfološke osobine – "građa tijela" ANTROPOLOŠKE SPOSOBNOSTI – Motoričke sposobnosti – Funkcionalne sposobnosti – Kognitivne sposobnosti – "inteligencija" Antropološki status definiraju... ANTROPOLOŠKE OSOBINE – GLAVNA ZNAČAJKA NE MOŽE SE DEFINIRATI “DOBRO” I “LOŠE”, TJ. NE MOŽE SE DEFINIRATI DA LI VEĆA RAZINA NEKE OSOBINE DEFINIRA I VEĆU RAZINU KVALITETE ILI NE ANTROPOLOŠKE SPOSOBNOSTI – GLAVNA ZNAČAJKA MOŽE SE DEFINIRATI “DOBRO” I “LOŠE” JER JE JASNO DA VEĆA RAZINA SPOSOBNOSTI DEFINIRA ODREĐENU KVALITETU I OBRNUTO U osnovi... Radi se o SKUPINAMA osobina i sposobnosti niti jedna od njih nije jednoznačno određena već se unutar svake nalazi veći broj “podsposobnosti” (podsegmenata) Drugim riječima: – Izmjerimo li jednu od skupina ili podskupina izmjerili smo samo jednu od njih – Tek ako izmjerimo sve onda smo izmjerili CJELOKUPAN ANTROPOLOŠKI STATUS – Izmjeriti cjelokupan ANTROPOLOŠKI STATUS nije objektivno moguće, ali se ovisno o potrebama može definirati (i izmjeriti) ono što nas zanima DAKLE... a) LJUDI SE MEĐUSOBNO RAZLIKUJU UPRAVO PO STUPNJU RAZVIJENOSTI POJEDINIH DIMENZIJA ANTROPOLOŠKOG STATUSA b) ANTROPOLOŠKI STATUS SE NEIZOSTAVNO MIJENJA a) LJUDI SE MEĐUSOBNO RAZLIKUJU UPRAVO PO STUPNJU RAZVIJENOSTI POJEDINIH DIMENZIJA ANTROPOLOŠKOG STATUSA Ljudi se razlikuju po stupnju razvijenosti: 1. Antropoloških osobina (viši-niži; agresivniji-manje agresivni; socijalizirani – nesocijalizirani,...) 2. Antropoloških sposobnosti (brži-sporiji; inteligentniji – manje inteligentni; snažniji – manje snažni,...) b) ANTROPOLOŠKI STATUS SE NEIZOSTAVNO MIJENJA MIJENJA SE: – Kroz rast i razvoj (ljudi rastu u visini, povećava im se tjelesna težina, snaga, inteligencija,...) – Uslijed djelovanja okoline (okolina djeluje na promjene socijalnog statusa, zdravstvenog statusa,...) – Uslijed djelovanja kinezioloških transformacijskih stimulusa Problem ZNANJA ZNANJA također definiraju razlike među ljudima, ali ne ulaze u ANTROPOLOŠKI MODEL, ali nam često trebaju pa ih NEMOJTE ZABORAVITI U kineziologiji najzanimljivija su MOTORIČKA ZNANJA Osnovne kineziološke transformacije Znanstveno nastavna disciplina koja proučava najučinkovitije trenažne procese (kineziološke transformacijske procese) pomoću kojih je moguće unaprijediti i/ili održavati na dostignutoj razini FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI, MOTORIČKE SPOSOBNOSTI I MORFOLOŠKE DIMENZIJE ljudskih bića, neovisno o dobi, spolu i razini prethodno stečenih motoričkih znanja Osnovne kineziološke transformacije Znanstveno nastavna disciplina koja proučava najučinkovitije trenažne procese (kineziološke transformacijske procese) pomoću kojih je moguće unaprijediti NASTAVNA DISCIPLINA i/ili znanstvene spoznaje ZNANSTVENA DISCIPLINA održavati na dostignutoj razini znanstveno istražuje i vrednuje prenosi kroz nastavni FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI, proces u druga područja kineziološke transformacijske procese. primijenjene kineziologije MOTORIČKE Drugim SPOSOBNOSTI riječima, eksperimentalno I MORFOLOŠKE (edukacija, sport, utvrđuje što određuje pojedine DIMENZIJE ljudskih bića, neovisno kineziološke transformacijske o dobi, rekreacija, kineziterapija) spolukolika programe, i razini prethodno im je učinkovitost i stečenih koji motoričkih se mogu smatrati učinkovitijima, a znanja koji manje učinkovitima Za početak... upoznat ćemo se sa "objektima" kinezioloških transformacijskih procesa Drugim riječima... upoznat ćemo se sa osobinama i sposobnostima (dimenzijama) koje su cilj kineziološkog transformacijskog djelovanja CILJ KINEZIOLOŠKOG TRANSFORMACIJSKOG DJELOVANJA (u OKT-u) MOGU BITI SAMO: MOTORIČKE SPOSOBNOSTI FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI PROMJENJIVE MORFOLOŠKE OSOBINE RAZLOG TOME SAMO OVE DIMENZIJE ANTROPOLOŠKOG STATUSA MOGU SE MIJENJATI POD UTJECAJEM KINEZIOLOŠKIH STIMULUSA MEĐUTIM... MOTORIČKE SPOSOBNOSTI MORFOLOŠKE OSOBINE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI SVE TRI GRUPE SPOSOBNOSTI I OSOBINA IZUZETNO SU MEĐUTIM... POVEZANE I JEDNA NA DRUGU U VEĆOJ ILI MANJOJ MJERI UTJEČU. SAMIM TIM POTREBNO JE 1. POZNAVATI TE ODNOSE 2. PREDVIDJETI POSLJEDICE (ŠTO ĆE SE DOGODITI S OSTALIMA PROMIJENIMO LI NEKU OD NJIH) MOTORIČKE SPOSOBNOSTI MORFOLOŠKE OSOBINE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI Vrste kinezioloških transformacijskih procesa Generalno kineziološki transforamcijski procesi – postupci dijele se na : 1. Opće 2. Specifične Vrste kinezioloških transformacijskih procesa Generalno kineziološki transforamcijski procesi – postupci dijele se na : OPĆI KINEZIOLOŠKI TRANSFORMACIJSKI 1. Opće POSTUPCI služe kako bi se djelovalo na 2. Specifične promjene u općim sposobnostima i osobinama ljudi Opća snaga Opća koordinacija Opće funkcionalne sposobnosti … Vrste kinezioloških transformacijskih procesa Generalno kineziološki transforamcijski procesi – postupci dijele se na : SPECIFIČNI KINEZIOLOŠKI 1. Opće TRANSFORMACIJSKI POSTUPCI koriste se 2. Specifične u specifičnim situacijama (kineziološkim disciplinama) Statička snaga stiska šake u judu Eksplozivna snaga izbačaja lopte u rukometu Specifična koordinacija u zraku kod skokova u vodu … OKT se bavi… OPĆIM, a ne specifičnim kineziološkim transformacijskim postupcima Bez obzira na to … – O KOJOJ SE CILJANOJ GRUPI SPOSOBNOSTI I/ILI OSOBINA RADI, – RADI LI SE O SPECIFIČNIM ILI OPĆIM KINEZIOLOŠKIM TRANSFORAMCIJSKIM PROCESIMA, …KINEZIOLOŠKI TRANSFORMACIJSKI PROCESI IZVODE SE UZ POZNAVANJE FORMALNOG MODELA OPĆIH KINEZIOLOŠKIH TRANSFORMACIJSKIH PROCESA FORMALNI MODEL OPĆIH KINEZIOLOŠKIH TRANSFORMACIJSKIH PROCESA TRENAŽNI OPERATORI FINALNO STANJE PRIJELAZNO STANJE POČETNO STANJE POČETNO ILI INICIJALNO STANJE: FORMALNI MODEL OPĆIH KINEZIOLOŠKIH STANJETRANSFORMACIJSKIH KOJE ODREĐUJE SUBJEKTA KINEZIOLOŠKOG PROCESA TRANSFORMACIJSKOG PROCESA (vježbača) U POČETNOJ FAZI NAŠEG RADA. OVO STANJE NIJE NUŽNO ODREĐENO “NISKOM” RAZINOMTRENAŽNI RAZVIJENOSTI POJEDINE SPOSOBNOSTI ILI OPERATORI OSOBINE (NA PR. SPORTAŠI NA POČETKU FINALNO NATJECATELJSKE SEZONE,..) NITI NUŽNO ZNAČI DA NAKON NJEGA SLIJEDI NAPREDAK (MOŽDA NASSTANJE ZANIMA SAMO SPRIJEČITI “PROPADANJE”, KAO ŠTO JE SLUČAJ KOD STARIJIH OSOBA KOJE SE UKLJUČUJU U RAZLIČITE FITNESS PROGRAME) PRIJELAZNO STANJE POČETNO STANJE PRIJELAZNO ILI TRANZITIVNO STANJE: FORMALNI MODEL OPĆIH KINEZIOLOŠKIH STANJETRANSFORMACIJSKIH KOJE ODREĐUJE SUBJEKTA KINEZIOLOŠKOG PROCESA TRANSFORMACIJSKOG PROCESA (vježbača) U NEKOJ PRIJELAZNOJ FAZI NAŠEG RADA (MOŽE IH BITI I VIŠE) OVO STANJE SLUŽI KAO “KONTROLNA TOČKA” NAŠEG TRENAŽNI RADA I NIJE NUŽNO DA BUDE “VIŠE” NEGO POČETNO STANJEOPERATORI (VIDI PRETHODNI “SLIDE”) FINALNO MEĐUTIM, NUŽNO JE DA DO OVOG STANJA DOVEDE STANJE KINEZIOLOŠKI TRANSFORMACIJSKI PROCES JER SE U PROTIVNOM RADI O “POČETNOM STANJU” PRIJELAZNO STANJE POČETNO STANJE FORMALNI FINALNO MODEL ILI ZAVRŠNO OPĆIH KINEZIOLOŠKIH STANJE: TRANSFORMACIJSKIH PROCESA STANJE KOJE ODREĐUJE SUBJEKTA KINEZIOLOŠKOG TRANSFORMACIJSKOG PROCESA (vježbača) U ZAVRŠNOJ FAZI NAŠEG RADA TRENAŽNI OPERATORI DO NJEGA NUŽNO DOVODI FINALNO KINEZIOLOŠKI TRANSFORMACIJSKI PROCES STANJE NA TEMELJU OVOG STANJA DEFINIRA PRIJELAZNO SE UKUPNA UČINKOVITOST KINEZIOLOŠKOG STANJE POČETNO TRANSFORMACIJSKOG PROCESA STANJE FORMALNI MODEL OPĆIH KINEZIOLOŠKIH TRANSFORMACIJSKIH PROCESA TRENAŽNI OPERATORI TRENAŽNI OPERATORI ILI KINEZIOLOŠKI STIMULUSI FINALNO STANJE OMOGUĆUJU MIJENJANJE SUBJEKTA (VJEŽBAČA) OD POČETNOG STANJA, PREKO PRIJELAZNOG (ILI VIŠE NJIH) PRIJELAZNO STANJA DO FINALNOG STANJA. STANJE UKOLIKO POČETNOSE PROMJENE DOGAĐAJU BEZ DJELOVANJA STANJE TRENAŽNIH OPERATORA (RAST I RAZVOJ PRIMJERICE), ONDA NE GOVORIMO O “KINEZIOLOŠKOM TRANSFORMACIJSKOM PROCESU” FORMALNI MODEL OPĆIH KINEZIOLOŠKIH TRANSFORMACIJSKIH PROCESA TRENAŽNI OPERATORI FINALNO STANJE PRIJELAZNO STANJE POČETNO STANJE Remeteći faktori Remeteći faktori… Mogu ubrzati i usporiti djelovanje kinezioloških operatora – sustava vježbanja Nije ih moguće uvijek sve poznavati, ali ih treba “očekivati” PONOVIMO… TRENAŽNI OPERATORI FINALNO STANJE PRIJELAZNO STANJE POČETNO STANJE Znači li to da možemo… Jedan trening FINALNO STANJE PRIJELAZNO STANJE POČETNO STANJE Ili možda to znači da je onda bolje 5 treninga u danu FINALNO STANJE PRIJELAZNO STANJE POČETNO STANJE Ili možda to znači da je onda bolje FINALNO STANJE 5 treninga u danu PRIJELAZNO STANJE POČETNO STANJE Nema pravila… Bolje rečeno – ima pravila, – i zove se SUPERKOMPENZACIJA Superkompenzacija… SUPRAKOMPENZACIJA OPADANJE SPOSOBNOSTI APLIKACIJA TRENINGA RAZINA TRENIRANOSTI SUPERKOMPENZACIJA SPOSOBNOSTI OPADANJE KOMPENZACIJA SUBKOMPENZACIJA POČETAK OPORAVKA VRIJEME Superkompenzacija… fenomen postizanja veće razine treniranosti od inicijalne (prethodne) nakon apliciranog treninga i adekvatnog oporavka Superkompenzacija… fenomen postizanja veće razine treniranosti od inicijalne (prethodne) nakon apliciranog treninga i adekvatnog oporavka Bez treninga nema napretka Superkompenzacija… fenomen postizanja veće razine treniranosti od inicijalne (prethodne) nakon apliciranog treninga i adekvatnog oporavka Trening nije dovoljan – treba se i odmoriti SUPRAKOMPENZACIJA OPADANJE Subkompenzacija… SPOSOBNOSTI APLIKACIJA TRENINGA RAZINA TRENIRANOSTI SPOSOBNOSTI SUPERKOMPENZACIJA OPADANJE KOMPENZACIJA SUBKOMPENZACIJA POČETAK OPORAVKA VRIJEME SUPRAKOMPENZACIJA OPADANJE Subkompenzacija… SPOSOBNOSTI APLIKACIJA TRENINGA RAZINA TRENIRANOSTI SPOSOBNOSTI SUPERKOMPENZACIJA OPADANJE KOMPENZACIJA SUBKOMPENZACIJA TRENING U UVJETIMA POČETAK SUBKOMPENZACIJE DOVODI OPORAVKA VRIJEME DO PRETRENIRANOSTI SUPRAKOMPENZACIJA OPADANJE Kompenzacija… SPOSOBNOSTI APLIKACIJA TRENINGA RAZINA TRENIRANOSTI SPOSOBNOSTI SUPERKOMPENZACIJA OPADANJE KOMPENZACIJA SUBKOMPENZACIJA POČETAK OPORAVKA VRIJEME SUPRAKOMPENZACIJA OPADANJE Kompenzacija… SPOSOBNOSTI APLIKACIJA TRENINGA RAZINA TRENIRANOSTI SPOSOBNOSTI SUPERKOMPENZACIJA OPADANJE KOMPENZACIJA TRENING U UVJETIMA SUBKOMPENZACIJA KOMPENZACIJE DOVODI DO “ODRŽAVANJA” TRENIRANOSTI POČETAK OPORAVKA VRIJEME SUPRAKOMPENZACIJA OPADANJE Superkompenzacija… SPOSOBNOSTI APLIKACIJA TRENINGA RAZINA TRENIRANOSTI SPOSOBNOSTI SUPERKOMPENZACIJA OPADANJE KOMPENZACIJA SUBKOMPENZACIJA POČETAK OPORAVKA VRIJEME SUPRAKOMPENZACIJA OPADANJE Superkompenzacija… SPOSOBNOSTI APLIKACIJA TRENINGA RAZINA TRENIRANOSTI SPOSOBNOSTI SUPERKOMPENZACIJA OPADANJE KOMPENZACIJA TRENING U UVJETIMA SUPERKOMPENZACIJESUBKOMPENZACIJA DOVODI DO RAZVOJA TRENIRANOSTI POČETAK OPORAVKA VRIJEME Osnovni uvjeti treninga u superkompenzaciji POZNAVANJE 1. osobitosti subjekta trenažnog transformacijskog procesa – vježbača 2. mogućnosti o transformacijskom djelovanju na pojedine dimenzije antropološkog statusa 3. karakteristika i transformacijske učinkovitosti pojedinih kinezioloških transformacijskih operatora 4. remetećih faktora O ČETVRTOM SMO NEŠTO PRIJE REKLI… 2. CJELINA Značajke kinezioloških transformacijskih operatora U prethodnim predavanjima smo… 1. Analizirali antropološki status – Zato da bi znali prepoznati osobine i sposobnosti koje ga čine – Zato da bi znali odabrati one koje su nam zanimljive jer na njih Možemo ili Ne možemo djelovati kineziološkim transformacijskim postupcima U prethodnim predavanjima smo… 2. Vidjeli – što su “osnovne kineziološke transformacije” i – čime se bave kao predmet U prethodnim predavanjima smo… 3. Analizirali “formalni model kinezioloških transformacijskih postupaka” i vidjeli što ga čini U prethodnim predavanjima smo… 4. Upoznali se s fenomenom “superkompenzacije” i – analizirali krivulju superkompenzacije – upoznali se s osnovnim uvjetima treninga u superkompenzaciji Da zaključimo… Cijela dosadašnja priča bila je usmjerena na to da moramo znati – S kim i kakvim “materijalima” radimo (koga “obrađujemo) – Čime taj materijal “obrađujemo” (što nam je “alat” u poslu) Zbog toga se moramo… Upoznatisa značajkama kinezioloških operatora našeg alata Jedanod osnovnih uvjeta postizanja transformacijskih učinaka jest primjena adekvatnih transformacijskih (trenažnih) operatora. Svaka trenažna jedinica ili sat tjelesnog vježbanja može se smatrati transformacijskim operatorom samo onda ako se za njega zna: – izbor, redoslijed i način izvođenja vježbi – kinezioloških sadržaja; – organizacija trenažne jedinice; – veličina trenažnog opterećenja na svakoj pojedinoj vježbi – kineziološkom sadržaj Drugim riječima treba znati… 1. Što se na pojedinom treningu radi (koje vježbe ili kineziološki sadržaji se primjenjuju), ali i kojim redoslijedom? 2. Koje se metode (modaliteti) rada primjenjuju u pojedinom treningu i/ili kojim se metodičkim organizacijskim oblikom rada služiti kako bi trening bio što djelotvorniji? 3. Koji su parametri trenažnog opterećenja na tom treningu – parametri volumena opterećenja? Drugim riječima treba znati… 1. Što se na pojedinom treningu radi (koje vježbe ili kineziološki sadržaji se primjenjuju), ali i kojim redoslijedom? 2. Koje se metode (modaliteti) rada primjenjuju u pojedinom treningu i/ili kojim se metodičkim organizacijskim oblikom rada služiti kako bi trening bio što djelotvorniji? 3. Koji su parametri trenažnog opterećenja na tom treningu – parametri volumena opterećenja? Drugim riječima treba znati… 1. Što se na pojedinom treningu radi (koje vježbe ili kineziološki sadržaji se primjenjuju), ali i kojim redoslijedom? 2. Koje se metode (modaliteti) rada primjenjuju u pojedinom treningu i/ili kojim se metodičkim organizacijskim oblikom rada služiti kako bi trening bio što djelotvorniji? 3. Koji su parametri trenažnog opterećenja na tom treningu – parametri volumena opterećenja? Drugim riječima treba znati… 1. Što se na pojedinom treningu radi (koje vježbe ili kineziološki sadržaji se primjenjuju), ali i kojim redoslijedom? 2. Koje se metode (modaliteti) rada primjenjuju u pojedinom treningu i/ili kojim se metodičkim organizacijskim oblikom rada služiti kako bi trening bio što djelotvorniji? 3. Koji su parametri trenažnog opterećenja na tom treningu – parametri volumena opterećenja? Drugim riječima treba znati… 1. Što se na pojedinom treningu radi (koje vježbe ili kineziološki sadržaji se primjenjuju), ali i kojim redoslijedom? 2. Koje se metode (modaliteti) rada primjenjuju u pojedinom treningu i/ili kojim se metodičkim organizacijskim oblikom rada služiti kako bi trening bio što djelotvorniji? 3. Koji su parametri trenažnog opterećenja na tom treningu – parametri volumena opterećenja? Drugim riječima treba znati… 1. Što se na pojedinom treningu radi (koje vježbe ili kineziološki sadržaji se primjenjuju), ali i kojim redoslijedom? 2. Koje se metode (modaliteti) rada primjenjuju u pojedinom treningu i/ili kojim se metodičkim organizacijskim oblikom rada služiti kako bi trening bio što djelotvorniji? 3. Koji su parametri trenažnog opterećenja na tom treningu – parametri volumena opterećenja? Drugim riječima treba znati… 1. Što se na pojedinom treningu radi (koje S OVIM PROBLEMOM vježbe ili kineziološki sadržaji UPOZNATI ĆEMO SE se primjenjuju), aliDETALJNO i kojimU JEDNOM OD redoslijedom? NAREDNIH PREDAVANJA … 2. Koje se metode (modaliteti) rada primjenjuju u pojedinom treningu i/ili kojim se metodičkim organizacijskim oblikom rada služiti kako bi trening bio što djelotvorniji? 3. Koji su parametri trenažnog opterećenja na tom treningu – parametri volumena opterećenja? Sad ćemo se pozabaviti… 1. Što se na pojedinom treningu radi (koje vježbe ili kineziološki sadržaji se primjenjuju), ali i kojim redoslijedom? 2. Koje se metode (modaliteti) rada primjenjuju u pojedinom treningu i/ili VJEŽBAMA kojim se metodičkim organizacijskim oblikom rada služiti kako bi trening bio KINEZIOLOŠKIM što djelotvorniji? SADRŽAJIMA 3. Koji su parametri trenažnog opterećenja na tom treningu – parametri volumena opterećenja? Podjela kinezioloških sadržaja Konvencionalni Nekonvencionalni Podjela kinezioloških sadržaja Konvencionalni Određena Nekonvencionalni pravilima - konvencijama Motorička znanja iz sportskih igara Neka imaju visoku transformacijsku efikasnost Neminovno je da se primjenjuju ali ne u OKT-u Podjela kinezioloških sadržaja Konvencionalni Određena Nekonvencionalni pravilima - konvencijama Motorička znanja iz sportskih igara Neka imaju visoku transformacijsku efikasnost Neminovno je da se primjenjuju ali ne u OKT-u Podjela kinezioloških sadržaja Konvencionalni Ova su nam Nekonvencionalni zanimljivija jer “nemaju pravila” Bolje rečeno “imaju pravila” ali su nešto drugačija nego ova prethodna Nekonvencionalna kineziološka znanja 1. Biotička motorička znanja – prirodni oblici kretanja 2. Opća kineziološka motorička znanja 3. Radno manipulativna motorička znanja Krenimo od… 1. Biotička motorička znanja – prirodni oblici kretanja 2. Opća kineziološka motorička znanja 3. Radno manipulativna motorička znanja Nekonvencionalna kineziološka znanja 1. Biotička motorička znanja – prirodni oblici kretanja 2. Opća kineziološka motorička znanja 3. Radno manipulativna motorička znanja Krenimo od… 1. Biotička motorička znanja – prirodni oblici kretanja 2. Opća kineziološka motorička znanja 3. Radno manipulativna motorička znanja 1. Ona su nama konkretno najmanje važna, ali … 2. Neka od njih se mogu vrlo efikasno primjenjivati u transformacijskim procesima i postupcima 3. Konačno, nemojte ih zaboraviti Nama su zanimljivija… 1. Biotička motorička znanja – prirodni oblici kretanja 2. Opća kineziološka motorička znanja 3. Radno manipulativna motorička znanja Biotička motorička znanja - prirodni oblici kretanja Obuhvaćajusve one motoričke programe (motorička znanja) pomoću kojih je moguće: – Savladati prostor – Savladati prepreke – Savladati otpore različitih vanjskih objekata – Manipulirati objektima … Upravo prema tome se i dijele na: – BMZ za svladavanje prostora – BMZ za svladavanje prepreka – BMZ za svladavanje otpora – BMZ za manipuliranje objektima Prethodna podjela ustvari je karakteristična za ova područja U drugim dijelovima svijeta postoje drugačije podjele koje okvirno izgledaju … … Upravo prema tome se i dijele na: – BMZ za svladavanje “early movement prostora milestones” – BMZ za svladavanje “fundamental prepreka motor skills” – BMZ za svladavanje otpora – BMZ za manipuliranje objektima BMZ za savladavanje prostora… Valjanja Puzanja Hodanja i trčanja Valjanja Kretne strukture koje se prve uče u životu čovjeka Vrlo kompleksna MZ premda tako ne izgleda Angažira muskulaturu na vrlo specifičan način – biološki opravdano Mogu se primijeniti i kod: – Razvoja koordinacije i ravnoteže – Razvoja dimenzija snage (s vanjskim opterećenjem) Puzanja Uče se nakon valjanja Osnova za “početak” puzanja je dovoljna razina snage (???) Kada se primjenjuju kod odraslih opet vrlo specifično angažiraju muskulaturu i zbog toga imaju visoki UTILITET Taj UTILITET očituje se u: – Mogućnosti primjene u URGENTNIM SITUACIJAMA – VISOKOJ TRANSFORAMCIJSKOJ UČINKOVITOSTI Puzanja Uče se nakon valjanja Osnova za “početak” puzanja je dovoljna razina snage (???) Kada se primjenjuju kod odraslih opet vrlo specifično angažiraju muskulaturu i zbog toga imaju visoki UTILITET Taj UTILITET očituje se u: – Mogućnosti primjene u URGENTNIM SITUACIJAMA – VISOKOJ TRANSFORMACIJSKOJ UČINKOVITOSTI Puzanja Uče se nakon valjanja Osnova za “početak” puzanja je dovoljna razina snage (???) Kada se primjenjuju kod odraslih opet vrlo specifično angažiraju muskulaturu i zbog toga imaju visoki UTILITET Taj UTILITET očituje se u: – Mogućnosti primjene u URGENTNIM SITUACIJAMA – VISOKOJ TRANSFORMACIJSKOJ UČINKOVITOSTI Puzanja Uče se nakon valjanja Osnova za “početak” puzanja je dovoljna razina snage (???) Kada se primjenjuju kod odraslih opet vrlo specifično angažiraju muskulaturu i zbog toga imaju visoki UTILITET Taj UTILITET očituje se u: – Mogućnosti primjene u URGENTNIM SITUACIJAMA – VISOKOJ TRANSFORMACIJSKOJ UČINKOVITOSTI Puzanja Uče se nakon valjanja Osnova za “početak” puzanja je dovoljna razina snage (???) KadaU se primjenjuju OVOME JE JAKO VAŽNOkod odraslih opet vrlo PREPOZNATI DA KOD specifično PUZANJA angažiraju IMAMO muskulaturu i zbog toga IZUZETNO imaju visoki “DUG” UTILITET KINETIČKI LANAC Taj UTILITET očituje se u: – Mogućnosti primjene u URGENTNIM SITUACIJAMA – VISOKOJ TRANSFORMACIJSKOJ UČINKOVITOSTI Puzanja Uče se nakon valjanja Osnova za “početak” puzanja je dovoljna razina snage (???) KadaU se primjenjuju OVOME JE JAKO VAŽNOkod odraslih opet vrlo PREPOZNATI DA KOD specifično PUZANJA angažiraju IMAMO muskulaturu i zbog toga IZUZETNO imaju visoki “DUG” UTILITET KINETIČKI LANAC Taj UTILITET očituje se u: – Mogućnosti primjene u URGENTNIM SITUACIJAMA – VISOKOJ TRANSFORMACIJSKOJ UČINKOVITOSTI Puzanja – neke napomene Puzanje se danas često preskače u smislu potpunog učenja Ovo je vrlo opasna pojava jer – Puzanje razvija lokomotorne strukture koje nikad poslije više nećete razviti Puzanja – neke napomene Puzanje se danas često preskače u smislu potpunog učenja Ovo je vrlo opasna pojava jer – Puzanje razvija lokomotorne strukture koje nikad poslije više nećete razviti Puzanja – neke napomene Puzanje se danas često preskače u smislu potpunog učenja Ovo je vrlo opasna pojava jer – Puzanje razvija lokomotorne strukture koje nikad poslije više nećete razviti – Ukoliko preskačete “puzanje” javlja se opasnost da neke mišićne skupine nisu dosegle svoj maksimum razvoja, a pitanje je hoćete li ikad imati priliku to nadoknaditi Puzanja – neke napomene Puzanje se danas često preskače u smislu potpunog učenja Ovo je vrlo opasna pojava jer – Puzanje razvija lokomotorne strukture koje nikad poslije više nećete razviti – Ukoliko preskačete “puzanje” javlja se opasnost da neke mišićne skupine nisu dosegle svoj maksimum razvoja, a pitanje je hoćete li ikad imati priliku to nadoknaditi BMZ za savladavanje prostora… Valjanja Puzanja Hodanja i trčanja Hodanja i trčanja Visoko efikasna motorička znanja Elementarni preduvjeti 1. Dovoljna razina snage (razvijenosti muskulature) 2. Dovoljna razina koordinacije i ravnoteže Hodanja i trčanja Visoko efikasna motorička znanja Elementarni preduvjeti 1. Dovoljna razina snage (razvijenosti muskulature) 2. Dovoljna razina koordinacije i ravnoteže I jedno i drugo razvija se primjenom BMZ koja prethode HODANJIMA I TRČANJIMA Do sada smo više puta kazali da: 1. Nekom “znanju” uvijek prethodi “neko drugo znanje” 2. Treba imati visoku razinu “prethodnog” motoričkog znanja kako bi se prešlo na “drugo” Do sada smo više puta kazali da: 1. Nekom “znanju” uvijek prethodi “neko drugo znanje” 2. Treba imati visoku razinu “prethodnog” motoričkog znanja kako bi se prešlo na “drugo” KOLIKO VISOKU??? Razina usvojenosti motoričkih znanja Motoričko znanje može biti usvojeno na razini: 1. Grubog motoričkog programa 2. Preciznog motoričkog programa – dinamičkog stereotipa gibanja Razina usvojenosti motoričkih znanja Motoričko znanje može biti usvojeno na razini: 1. Grubog motoričkog programa 2. Preciznog motoričkog programa – Grubi dinamičkog motorički program stereotipa gibanja a) Neefikasan b) Prostorno neracionalan c) Vremenski neracionalan Razina usvojenosti motoričkih znanja Motoričko znanje može biti usvojeno na razini: 1. Grubog motoričkog programa 2. Preciznog motoričkog programa – dinamičkog stereotipa gibanja Precizni motorički program 1. Efikasan (ovisno o namjeni) 2. Energetski racionalan 3. Prostorno racionalan Precizni motorički program 1. Efikasan (ovisno o namjeni) 2. Energetski racionalan 3. Prostorno racionalan Grubi motorički program a) Neefikasan b) Prostorno neracionalan c) Vremenski neracionalan Precizni motorički program 1. Efikasan (ovisno o namjeni) 2. Energetski racionalan 3. Prostorno racionalan Grubi motorički program a) Neefikasan b) Prostorno neracionalan c) Vremenski neracionalan Precizni motorički program 1. Efikasan (ovisno o namjeni) 2. Energetski racionalan 3. Prostorno racionalan Grubi motorički program a) Neefikasan b) Prostorno neracionalan c) Vremenski neracionalan Precizni motorički program 1. Efikasan (ovisno o namjeni) 2. Energetski racionalan 3. Prostorno racionalan Grubi motorički program a) Neefikasan b) Prostorno neracionalan c) Vremenski neracionalan Precizni motorički program 1. Efikasan (ovisno o namjeni) 2. Energetski racionalan 3. Prostorno racionalan Grubi motorički program a) Neefikasan b) Prostorno neracionalan c) Vremenski neracionalan Precizni motorički program 1. Efikasan (ovisno o namjeni) 2. Energetski racionalan 3. Prostorno racionalan Grubi motorički program Dok je program grub izuzetno je a) Neefikasan učinkovit u razvoju: b) Prostorno neracionalan a) Koordinacije b) Ravnoteže c) Vremenski neracionalan c) Povećanju kinetičke memorije Precizni motorički program 1. Efikasan (ovisno o namjeni) 2. Energetski racionalan 3. Prostorno racionalan Grubi motorički program Dok je program grub izuzetno je a) Neefikasan učinkovit u razvoju: b) Prostorno neracionalan a) Koordinacije b) Ravnoteže c) Vremenski neracionalan c) Povećanju kinetičke memorije Kad je program “precizan” tek onda je Precizni motorički program primjenjiv u transformacijama 1. Efikasan (ovisno o namjeni) ENERGETSKIH SPOSOBNOSTI (snaga, 2. Energetski racionalan brzina, sila,…) 3. Prostorno racionalan Grubi motorički program a) Neefikasan b) Prostorno neracionalan c) Vremenski neracionalan Kad je program “precizan” tek onda je Precizni motorički program primjenjiv u transformacijama 1. Efikasan (ovisno o namjeni) ENERGETSKIH SPOSOBNOSTI (snaga, 2. Energetski racionalan brzina, sila,…) 3. Prostorno racionalan Grubi motorički program Dok je program grub izuzetno je a) Neefikasan učinkovit u razvoju: b) Prostorno neracionalan a) Koordinacije b) Ravnoteže c) Vremenski neracionalan c) Povećanju kinetičke memorije … Upravo prema tome se i dijele na: – BMZ za svladavanje prostora – BMZ za svladavanje prepreka – BMZ za svladavanje otpora – BMZ za manipuliranje objektima BMZ za savladavanje prepreka Preskoci Naskoci Saskoci Penjanja Provlačenja BMZ za savladavanje prepreka Preskoci Ova BMZ uče se Naskoci nakon što se na Saskoci određenoj – barem minimalnoj razini, Penjanja usvoje znanja za Provlačenja svladavanje prostora ??? Preskoci Nas zanimaju nekonvencionalni preskoci Drugim riječima … ne zanimaju nas konvencionalna gibanja jer ona ulaze u domenu drugih područja kineziologije (sportovi uglavnom) Preskoci Elementarna kretna struktura jasno ovisna o nisu motoričkih faktora Preskoci Elementarna kretna struktura jasno ovisna o nisu motoričkih faktora KOORDINACIJA SNAGA RAVNOTEŽA BRZINA …. Preskoci Elementarna kretna struktura jasno ovisna o nisu motoričkih faktora KOORDINACIJA OVO ZNAČI DVIJE STVARI: SNAGA a) Ako nemamo dovoljno razvijene RAVNOTEŽA ove sposobnosti teško da ćemo moći realizirati preskok BRZINA b) Ako imamo “dovoljno razvijene” …. ove sposobnosti, a “podignemo” zahtjevnost preskoka preko našeg limita možemo očekivati da ćemo efikasno razvijati te sposobnosti Ovu logiku treba pratiti i kod drugih Preskoci kinezioloških sadržaja pa je nećemo opet ponavljati… Elementarna kretna struktura jasno ovisna o nisu motoričkih faktora KOORDINACIJA OVO ZNAČI DVIJE STVARI: SNAGA a) Ako nemamo dovoljno razvijene RAVNOTEŽA ove sposobnosti teško da ćemo moći realizirati preskok BRZINA b) Ako imamo “dovoljno razvijene” …. ove sposobnosti, a “podignemo” zahtjevnost preskoka preko našeg limita možemo očekivati da ćemo efikasno razvijati te sposobnosti Naskoci + Saskoci Nužno vezani jedan Savladavanje prepreka koje nismo u mogućnosti preskočiti Naskoci + Saskoci Nužno vezani jedan Savladavanje prepreka koje nismo u mogućnosti preskočiti Naskoci + Saskoci Nužno vezani jedan Savladavanje prepreka koje nismo u mogućnosti preskočiti Naskoci + Saskoci Nužno vezani jedan Savladavanje prepreka koje nismo u mogućnosti preskočiti Ovdje se već uključuju “dodatni” energetski potencijali jer definitivno zahtijevaju “više svega”, pa tako i više snage, ali što je još važnije i “više vjere u sebe i svoje sposbnosti” Naskoci + Saskoci Zato treba voditi računa Nužno vezani jedan kada ih primjenjivati u Savladavanje prepreka koje trenažnom nismo sustavu u a djece, pogotovo “starijih” mogućnosti preskočiti Ovdje se već uključuju “dodatni” energetski potencijali jer definitivno zahtijevaju “više svega”, pa tako i više snage, ali što je još važnije i “više vjere u sebe i svoje sposobnosti” Penjanja Raspon “penjanja” kreće se od relativno jednostavnih pa do vrlo kompleksnih i zahtjevnih Penjanja Raspon “penjanja” kreće se od relativno jednostavnih pa do vrlo kompleksnih i zahtjevnih Penjanja Raspon “penjanja” kreće se od relativno jednostavnih pa do vrlo kompleksnih i zahtjevnih Osnovni preduvjet… koordinacija (a u nekim situacijama i neanksioznost) Potom … snaga Onda … sve ostalo Provlačenja Premda često ne izgleda tako radi se o vrlo kompleksnim motoričkim radnjama Ovo pogotovo kad treba raditi brzo i ukomponirano s nekim drugim motoričkim znanjem BMZ za savladavanje prepreka Preskoci Ova BMZ uče se Naskoci nakon što se na određenoj – Saskoci barem Penjanja minimalnoj razini, usvoje Provlačenja znanja za svladavanje prostora ??? U protivnom stvar je jako opasna! … Upravo prema tome se i dijele na: – BMZ za svladavanje prostora – BMZ za svladavanje prepreka – BMZ za svladavanje otpora – BMZ za manipuliranje objektima BMZ za savladavanje otpora dizanja nošenja guranja vučenja upiranja višenja BMZ za savladavanje otpora dizanja U prvom redu se suprotstavlja sili teži, nošenja guranja vučenja upiranja višenja BMZ za savladavanje otpora dizanja U prvom redu se suprotstavlja sili teži, ali nošenja nije isključeno da imamo i “dodatni guranja problem” vučenja upiranja višenja BMZ za savladavanje otpora dizanja nošenja guranja vučenja upiranja višenja BMZ za savladavanje otpora dizanja Vrlo visoka nošenja utilitarnost (pogotovo u guranja urgentnim vučenja situacijama) upiranja višenja BMZ za savladavanje otpora dizanja Vrlo visoka nošenja utilitarnost (pogotovo u guranja urgentnim vučenja situacijama) upiranja višenja BMZ za savladavanje otpora dizanja Vrlo visoka nošenja utilitarnost (pogotovo u guranja urgentnim vučenja situacijama) upiranja višenja BMZ za savladavanje otpora dizanja Vrlo visoka nošenja utilitarnost (pogotovo u guranja urgentnim vučenja situacijama) Vrlo visoka upiranja transformacijska višenja efikasnost BMZ za savladavanje otpora dizanja Vrlo visoka nošenja utilitarnost (pogotovo u guranja urgentnim vučenja situacijama) Vrlo visoka upiranja transformacijska višenja efikasnost BMZ za savladavanje otpora dizanja Vrlo visoka nošenja utilitarnost (pogotovo u guranja urgentnim vučenja situacijama) Vrlo visoka upiranja transformacijska višenja efikasnost BMZ za savladavanje otpora dizanja S “guranjima” nošenja prelazimo na guranja koordinacijski manje složena BMZ vučenja upiranja višenja BMZ za savladavanje otpora dizanja S “guranjima” nošenja prelazimo na guranja koordinacijski manje složena BMZ vučenja upiranja višenja BMZ za savladavanje otpora dizanja S “guranjima” nošenja prelazimo na guranja koordinacijski manje složena BMZ vučenja Ali su zato puno upiranja iskoristivija u višenja pogledu transformacija dimenzija snage BMZ za savladavanje otpora dizanja S “guranjima” nošenja prelazimo na guranja koordinacijski manje složena BMZ vučenja Ali su zato puno upiranja iskoristivija u višenja pogledu transformacija dimenzija snage BMZ za savladavanje otpora dizanja S “guranjima” nošenja prelazimo na guranja koordinacijski manje složena BMZ vučenja Ali su zato puno upiranja iskoristivija u višenja pogledu transformacija Ovo je “generalno dimenzija snage pravilo” pa ga upamtite BMZ za savladavanje otpora dizanja Vrijedi sve isto kao nošenja i guranja – Manje koordinacijski guranja zahtjevno vučenja – Više energetski upiranja zahtjevno višenja BMZ za savladavanje otpora dizanja Vrijedi sve isto kao i nošenja guranja – Manje koordinacijski guranja zahtjevno vučenja – Više energetski upiranja zahtjevno bolji trening snage višenja BMZ za savladavanje otpora dizanja Kod ovih dvaju nošenja stvarno već samo guranja “snaga klade valja” Ukoliko nema vučenja dovoljno snage ne upiranja može se izvesti niti višenja “otprilike” ???? BMZ za savladavanje otpora dizanja Kod ovih dvaju nošenja stvarno već samo guranja “snaga klade valja” Ukoliko nema vučenja dovoljno snage ne upiranja može se izvesti niti višenja “otprilike” ???? BMZ za savladavanje otpora dizanja Kod ovih dvaju nošenja stvarno već samo guranja “snaga klade valja” Ukoliko nema vučenja dovoljno snage ne upiranja može se izvesti niti višenja “otprilike” ???? BMZ za savladavanje otpora dizanja Kod ovih dvaju nošenja stvarno već samo guranja “snaga klade valja” Ukoliko nema vučenja dovoljno snage ne upiranja može se izvesti niti višenja “otprilike” ???? BMZ za savladavanje otpora dizanja nošenja guranja vučenja upiranja višenja BMZ za savladavanje otpora dizanja Koordinacija - tek onda snaga nošenja guranja Više snaga - manje koordinacija vučenja upiranja Skoro samo snaga višenja BMZ za savladavanje otpora dizanja Koordinacija - tek onda snaga nošenja guranja Više snaga - manje Ovdje možemo dozirati koordinacija opterećenje vučenja upiranja Skoro samo snaga višenja Kod ovog vrlo teško doziramo opterećenje jer se uvijek radi o vlastitoj tjelesnoj težini … Upravo prema tome se i dijele na: – BMZ za svladavanje prostora – BMZ za svladavanje prepreka – BMZ za svladavanje otpora – BMZ za manipuliranje objektima BMZ za manipuliranje objektima hvatanja dodavanja i bacanja vođenja žongliranja BMZ za manipuliranje objektima hvatanja Precizne strukture koje dodavanja i osiguravaju uvjete za razvoj koordinacije, i to sukcesivno , bacanja postupno i “lako dozirano” vođenja žongliranja BMZ za manipuliranje objektima hvatanja Precizne strukture koje dodavanja i osiguravaju uvjete za razvoj koordinacije, i to bacanja sukcesivno , postupno i “lako dozirano” vođenja žongliranja BMZ za manipuliranje objektima hvatanja Precizne strukture koje dodavanja i osiguravaju uvjete za razvoj koordinacije, i to bacanja sukcesivno , postupno i “lako dozirano” vođenja žongliranja Vratimo se malo nazad... Podjela kinezioloških sadržaja Konvencionalni Nekonvencionalni Podjela kinezioloških sadržaja Konvencionalni Određena Nekonvencionalni pravilima - konvencijama Motorička znanja iz sportskih igara Neka imaju visoku transformacijsku efikasnost Neminovno je da se primjenjuju ali ne u OKT-u Nekonvencionalna kineziološka znanja 1. Biotička motorička znanja – prirodni oblici kretanja 2. Opća kineziološka motorička znanja 3. Radno manipulativna motorička znanja Nekonvencionalna kineziološka znanja 1. Biotička motorička znanja – prirodni oblici kretanja 2. Opća kineziološka motorička znanja 3. Radno manipulativna motorička znanja Opća kineziološka motorička znanja jošjedna nekonvencionalna grupa motoričkih znanja nisu dogovorena ali to ne znači da su potpuno “bez pravila” pravila postoje i vezana su za – maksimalnu učinkovitost Opća kineziološka motorička znanja ... nastala su temeljem želje i potrebe za maksimiziranjem kinezioloških transformacijskih efekata smislile su ih Vaše kolege, a nisu nastala biološkim razvojem Opća kineziološka motorička znanja Strukturirana su temeljem njihove efikasnosti na – vježbe aerobne i anaerobne izdržljivosti – vježbe snage (repetitivne, statičke, eksplozivne,...) – vježbe koordinacije i agilnosti – vježbe brzine – vježbe ravnoteže – vježbe preciznosti – vježbe fleksibilnosti Posebno se iz ovih grupa “vade” – vježbe za transforamciju voluminoznosti – vježbe za smanjenje potkožnog masnog tkiva Opća kineziološka motorička znanja Ova cijela priča predugo bi trajala i zahtjeva veću količinu znanja iz “ostalih” predmeta studija pa je ostavljena za 6. semestar Ajmo opet malo nazad... Svaka trenažna jedinica ili sat tjelesnog vježbanja može se smatrati transformacijskim operatorom samo onda ako se za njega zna: – izbor, redoslijed i način izvođenja vježbi – kinezioloških sadržaja; – organizacija trenažne jedinice; – veličina trenažnog opterećenja na svakoj pojedinoj vježbi – kineziološkom sadržaj Drugim riječima treba znati… 1. Što se na pojedinom treningu radi (koje vježbe ili kineziološki sadržaji se primjenjuju), ali i kojim redoslijedom? 2. Koje se metode PITANJE (modaliteti) SADRŽAJA rada RADA SMO primjenjuju u pojedinom OBRADILI treningu i/ili U PRETHODNIM kojim se metodičkim organizacijskim POGLAVLJIMA KADA SMO oblikom rada služiti kako GOVORILI O bi trening bio što djelotvorniji? NEKONVENCIONALNIM 3. Koji su parametriMOTORIČKIM trenažnog ZNANJIMA opterećenja na tom treningu (BITOIČKA, – parametri RADNOvolumena opterećenja? MANIPULATIVNA, OPĆA) Drugim riječima treba znati… 1. Što se na pojedinom treningu radi (koje vježbe ili kineziološki sadržaji se primjenjuju), ali i kojim redoslijedom? 2. Koje se metode (modaliteti) rada primjenjuju u pojedinom treningu i/ili kojim se metodičkim organizacijskim oblikom rada služiti kako bi trening bio što djelotvorniji? 3. Koji su parametri Sada ćemo oopterećenja trenažnog ovome... na tom treningu – parametri volumena opterećenja? Metode rada u OKT-u U kineziologiji se koristi niz metoda tj. načina i oblika (modaliteta) rada. Odabir je vezan za mogućnost kvalitetnog djelovanja na pojedine (specifično zanimljive) dimenzije antropološkog statusa Metode rada u OKT-u Općenito, metode (modaliteti) se dijele na dvije osnovne grupe i to: 1. metode učenja i usavršavanja 2. metode vježbanja (treniranja) Metode rada u OKT-u Općenito, metode (modaliteti) se dijele na dvije osnovne grupe i to: 1. metode učenja i usavršavanja 2. metode vježbanja (treniranja) Zašto je uopće potrebna ova podjela? Metode rada u OKT-u Općenito, metode (modaliteti) se dijele na dvije osnovne grupe i to: 1. metode učenja i usavršavanja 2. metode vježbanja (treniranja) Zašto je uopće potrebna ova podjela? Vratimo se malo nazad kad smo govorili o... Precizni motorički program 1. Efikasan (ovisno o namjeni) 2. Energetski racionalan 3. Prostorno racionalan Grubi motorički program a) Neefikasan b) Prostorno neracionalan c) Vremenski neracionalan Kad je program “precizan” tek onda je Precizni motorički program primjenjiv u transformacijama 1. Efikasan (ovisno o namjeni) ENERGETSKIH SPOSOBNOSTI (snaga, 2. Energetski racionalan brzina, sila,…) 3. Prostorno racionalan Grubi motorički program Dok je program grub izuzetno je a) Neefikasan učinkovit u razvoju: b) Prostorno neracionalan a) Koordinacije b) Ravnoteže c) Vremenski neracionalan c) Povećanju kinetičke memorije Metode rada u OKT-u Precizni motorički program Efikasan (ovisno o namjeni) Energetski Općenito, racionalan metode (modaliteti) se Prostorno racionalan dijele na dvije osnovne grupe i to: 1. metode učenja i usavršavanja 2. metode vježbanja (treniranja) Grubi motorički program Neefikasan Prostorno neracionalan Vremenski neracionalan Metode rada u OKT-u Precizni motorički program Efikasan (ovisno o namjeni) Energetski Općenito, racionalan metode (modaliteti) se Prostorno racionalan dijele na dvije osnovne grupe i to: 1. metode učenja i usavršavanja 2. metode vježbanja (treniranja) Grubi motorički program Neefikasan Prostorno neracionalan Vremenski neracionalan Metode rada u OKT-u Općenito, metode (modaliteti) se dijele na dvije osnovne grupe i to: 1. metode učenja i usavršavanja 2. metode vježbanja (treniranja) Metode rada u OKT-u Općenito, metode (modaliteti) se dijele na dvije osnovne grupe i to: 1. metode učenja i usavršavanja 2. metode vježbanja (treniranja) Metode učenja i usavršavanja skupmetodičkih postupaka kojima se ostvaruju uvjeti da se neko novo motoričko znanje nauči ili da se već postojeće motoričko znanje, usavrši. Metode učenja i usavršavanja skup metodičkih postupaka kojima se ostvaruju uvjeti da se neko novo motoričko znanje nauči ili da se već postojeće motoričko znanje, usavrši. Metode učenja i usavršavanja 1. sintetička metoda učenja i usavršavanja 2. analitička... 3. kombinirana... Sintetička metoda primjenjuje se u slučajevima kada se motoričko znanje uči u cjelini. Ova je metoda primjerena učenju motoričkih zadataka niskog kompleksiteta – jednostavnih struktura gibanja Međutim... Sintetička metoda Ponekad se i kompleksni motorički zadaci ili zadaci visokog kompleksiteta uče primjenom sintetičke metode. To je slučaj kod motoričkih znanja – koji su sastavljeni od većeg broja već poznatih dijelova – koji se trebaju naučiti na razini grubog motoričkog programa Analitička metoda Analiza - rastavljanje motoričkog zadatka na sastavne dijelove. Primjenjuje se uglavnom kada se uče motorički zadaci visokoga kompleksiteta. Kombinirana metoda Sintetička+ analitička zajedno Kada se “tako isplati” Najčešće u poligonima prepreka (neke elemente znamo ili su jednostavni sintetički; nešto ne znamo ili je komplicirano pa trebamo rastavljati analitički) Metode rada u OKT-u Općenito, metode (modaliteti) se dijele na dvije osnovne grupe i to: 1. metode učenja i usavršavanja 2. metode vježbanja (treniranja) Metode rada u OKT-u Općenito, metode (modaliteti) se dijele na dvije osnovne grupe i to: 1. metode učenja i usavršavanja 2. metode vježbanja (treniranja) Metode vježbanja koriste se kad je znanje već naučeno pa ga sad treba upotrijebiti u transformacijama ili održavanju nekih dimenzija antropološkog statusa Metode vježbanja Upotrijebimo li metodu koriste se kad je znanje već vježbanja, a da znanje nije naučeno javlja se naučeno pa ga problem: sad treba 1. neadekvatnosti upotrijebiti u utjecaja (zbog nemogućnosti primjene transformacijama nedovoljnog volumena ili održavanju nekih opterećenja) dimenzija 2. ozljede (pokušamo li se oglušiti na ovo antropološkog prethodno i upotrijebimo statusa “dovoljno” opterećenje) Metode vježbanja dijele se prema 1. uvjetima u kojima se vježbanje odvija 2. dinamike promjene fiziološkog opterećenja tijekom treninga - vježbanja 1. metoda standardno-ponavljajućeg vježbanja 2. metoda promjenjivog vježbanja 3. metoda situacijskog vježbanja Metode vježbanja Ovakvo vježbanje izvodi se u stalnim – nepromijenjenim uvjetima dijele se prema Primjer – trčanje po ravnom 1. uvjetima u kojima se vježbanje odvija 2. dinamike promjene fiziološkog opterećenja tijekom treninga - vježbanja 1. metoda standardno-ponavljajućeg vježbanja 2. metoda promjenjivog vježbanja 3. metoda situacijskog vježbanja Metode vježbanja Treniranje u raznolikom uvjetima Primjer –... dijele se prema 1. uvjetima u kojima se vježbanje odvija 2. dinamike promjene fiziološkog opterećenja tijekom treninga - vježbanja 1. metoda standardno-ponavljajućeg vježbanja 2. metoda promjenjivog vježbanja 3. metoda situacijskog vježbanja Metode vježbanja Treniranje u situacijskim uvjetima Primjer –... dijele se prema 1. uvjetima u kojima se vježbanje odvija 2. dinamike promjene fiziološkog opterećenja tijekom treninga - vježbanja 1. metoda standardno-ponavljajućeg vježbanja 2. metoda promjenjivog vježbanja 3. metoda situacijskog vježbanja Metode vježbanja dijele se prema 1. uvjetima u kojima se vježbanje odvija 2. dinamike promjene fiziološkog opterećenja tijekom treninga - vježbanja 1. metoda standardno-ponavljajućeg vježbanja 2. metoda promjenjivog vježbanja 3. metoda situacijskog vježbanja Metode vježbanja dijele se prema 1. uvjetima u kojima se vježbanje odvija 2. dinamike promjene fiziološkog opterećenja tijekom treninga - vježbanja 1. metoda standardno-ponavljajućeg vježbanja 2. metoda promjenjivog vježbanja 3. metoda situacijskog vježbanja Metode vježbanja dijele se prema 1. uvjetima u kojima se vježbanje odvija 2. dinamike promjene fiziološkog opterećenja tijekom treninga - vježbanja 1. kontinuirana metoda rada 2. diskontinuirana metoda rada 3. intervalna metoda rada Metode vježbanja dijele se prema 1. uvjetima u kojima se vježbanje odvija 2. dinamike promjene fiziološkog opterećenja tijekom treninga - vježbanja 1. kontinuirana metoda rada 2. diskontinuirana metoda rada 3. intervalna metoda rada Metode vježbanja dijele se prema 1. uvjetima u kojima se vježbanje odvija 2. dinamike promjene fiziološkog opterećenja tijekom treninga - vježbanja 1. kontinuirana metoda rada 2. diskontinuirana metoda rada 3. intervalna metoda rada Metode vježbanja dijele se prema 1. uvjetima u kojima se vježbanje odvija 2. dinamike promjene fiziološkog opterećenja tijekom treninga - vježbanja 1. kontinuirana metoda rada 2. diskontinuirana metoda rada 3. intervalna metoda rada Drugim riječima treba znati… 1. Što se na pojedinom treningu radi (koje vježbe ili kineziološki sadržaji se primjenjuju), ali i kojim redoslijedom? 2. Koje se metode (modaliteti) rada primjenjuju u pojedinom treningu i/ili kojim se metodičkim organizacijskim oblikom rada služiti kako bi trening bio što djelotvorniji? 3. Koji su parametri trenažnog opterećenja na tom treningu – parametri volumena opterećenja? Drugim riječima treba znati… Još nam je ostalo ovo… 1. Što se na pojedinom treningu radi (koje vježbe ili kineziološki sadržaji se primjenjuju), ali i kojim redoslijedom? 2. Koje se metode (modaliteti) rada primjenjuju u pojedinom treningu i/ili kojim se metodičkim organizacijskim oblikom rada služiti kako bi trening bio što djelotvorniji? 3. Koji su parametri trenažnog opterećenja na tom treningu – parametri volumena opterećenja? Volumen opterećenja Ukupna količina rada postignuta na pojedinom trenažnom satu ili određenom broju treninga Volumen opterećenja Ukupna količina rada postignuta na pojedinom trenažnom satu ili određenom broju treninga Generalna podjela volumena opterećenja – Neadekvatan Prenizak Previsok – Adekvatan Volumen opterećenja Ukupna količina rada postignuta na pojedinom trenažnom satu ili određenom broju treninga Generalna podjela volumena opterećenja – Neadekvatan PRENIZAK VOLUMEN OPTEREĆENJA NE IZAZIVA TRANSFORMACIJU JER SE RADI Prenizak O VOLUMENU Previsok“ISPOD PRAGA PODRAŽAJA” – Adekvatan TZV. “SUBLIMINALNI VOLUMEN” Volumen opterećenja Ukupna količina rada postignuta na pojedinom trenažnom satu ili određenom broju treninga PREVISOKI VOLUMEN Generalna podjela volumenaJE OPTEREĆENJA opterećenja “PRESTRESAN” I ORGANIZAM SE NE – Neadekvatan USPIJEVA DOVOLJNO Prenizak EFIKASNO OPORAVITI I Previsok POVEĆATI TRENIRANOST – Adekvatan TZV. “SUPRALIMINALNI VOLUMEN” Volumen opterećenja Ukupna količina rada postignuta na ADEKVATNI VOLUMEN pojedinom trenažnom satu ili određenom ODGOVARA I PO PITANJU broju treninga CILJA TRENINGA I PO Generalna PITANJU podjela STANJA volumena TRENIRANOSTI. PRIMJENOM opterećenja OVAKVIH VOLUMENA , UZ – Neadekvatan ADEKVATAN OPORAVAK Prenizak POVEĆAVA SE RAZINA Previsok TRENIRANOSTI – Adekvatan TZV. “LIMINALNI VOLUMEN” Volumen opterećenja Ukupna količina rada postignuta na pojedinom trenažnom satu ili određenom broju treninga Generalna podjela volumena opterećenja – Neadekvatan Kako ovo uopće Prenizak utvrditi ??? Previsok – Adekvatan METODE ZA UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREĆENJA GLAVNA PODJELA METODA ZA UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREĆENJA 1. UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREĆENJA U TRENAŽNIM JEDINICAMA SA PRIMARNIM CILJEM USVAJANJE I UNAPREĐENJE MOTORIČKIH ZNANJA 2. UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREĆENJA U TRENAŽNIM JEDINICAMA SA PRIMARNIM CILJEM TRANSFORMACIJE SPOSOBNOSTI I OSOBINA METODE ZA UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREĆENJA GLAVNA PODJELA METODA ZA UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREĆENJA 1. UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREĆENJA U TRENAŽNIM JEDINICAMA SA PRIMARNIM CILJEM USVAJANJE I UNAPREĐENJE MOTORIČKIH ZNANJA 2. UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREĆENJA U TRENAŽNIM JEDINICAMA SA PRIMARNIM CILJEM TRANSFORMACIJE SPOSOBNOSTI I OSOBINA Aditivni model PRETPOSTAVKE: Aditivni model DVA TRENINGA MOGU IMATI JEDNAKI UKUPNI VOLUMEN, A DA IMAJU POTPUNO RAZLIČITE POJEDINE PODKOMPONENTE OVISNO O CILJNOJ USMJERENOSTI TRENINGA MIJENJA SE I ODNOS IZMEĐU POJEDINIH PODKOMPONENTI U ADITIVNOM MODELU METODE ZA UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREĆENJA GLAVNA PODJELA METODA ZA UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREĆENJA 1. UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREĆENJA U TRENAŽNIM JEDINICAMA SA PRIMARNIM CILJEM USVAJANJE I UNAPREĐENJE MOTORIČKIH ZNANJA 2. UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREĆENJA U TRENAŽNIM JEDINICAMA SA PRIMARNIM CILJEM TRANSFORMACIJE SPOSOBNOSTI I OSOBINA Produktivni model Produktivni model PRETPOSTAVKE: 1. AKO SU DVA TRENINGA JEDNAKOG EKSTENZITETA, INTENZITET JE TAJ KOJI ODREĐUJE VOLUMEN I OBRNUTO 2. AKO SU I EKSTENZITET I INTENZITET VEĆI BITNO JE KOLIKO SU VEĆI OD ISTIH PARAMETARA USPOREDNOG TRENINGA 3. AKO JE JEDNA KOMPONENTA MANJA, A DRUGA JE VEĆA PRATI PRETPOSTAVKU 2. Zašto je potrebno poznavati parametre volumena opterećenja? Volumen opterećenja definira dinamiku superkompenzacije Volumen opterećenja definira efekte rada Volumen opterećenja utječe na neke od remetećih faktora Zašto je potrebno poznavati parametre volumena opterećenja? Volumen opterećenja definira dinamiku superkompenzacije Volumen opterećenja definira efekte rada Trening manjeg Trening većeg volumena volumena Volumen opterećenja utječe na neke od remetećih faktora Zašto je potrebno poznavati parametre volumena opterećenja? Volumen opterećenja definira dinamiku superkompenzacije Volumen opterećenja definira efekte rada DVA TRENINGA MOGU SE RAZLIKOVATI U EFEKTIMA SAMO ZBOG Volumen RAZLIKE Uopterećenja utječe na neke VOLUMENU OPTEREĆENJA od remetećih faktora PRIMJER: 1. TRČANJE 45 MINUTA “LAGANO” EFEKT NA PROMJENE MORFOLOŠKE GRAĐE (SMANJENJE POTKOŽNOG MASNOG TKIVA) 2. TRČANJE 45 MINUTA “SREDNJE” EFEKT NA PROMJENE AEROBNIH SPOSOBNOSTI Zašto je potrebno poznavati parametre volumena opterećenja? Volumen opterećenja definira dinamiku superkompenzacije Volumen opterećenja definira efekte rada Volumen opterećenja utječe na neke od remetećih faktora VEĆI VOLUMENI OPTEREĆENJA IZRAŽENO MIJENJAJU (POVEĆAVAJU) RIZIK OD OZLJEĐIVANJA I OBRNUTO Promjena volumena opterećenja kroz vrijeme – KRIVULJA RAZVOJA Krivuljarazvoja opisuje veličinu promjena pojedinih dimenzija antropološkog statusa, a pod utjecajem trenažne aktivnosti. Što ovo znači u “stvarnosti”? 16,5 prvo mjerenje 16 drugo mjerenje 15,5 treće mjerenje 15 14,5 14 13,5 13 12,5 12 najlošiji srednji najbolji Znači da… Kod visoko treniranih osoba prag podražaja je visok, a transformacije su minimalne. Suprotno, kod nisko treniranih osoba prag podražaja je nizak, a transformacije pojedinih dimenzija antropološkog statusa su naglašene i izražene. Znači da… Kod visoko treniranih osoba prag podražaja je visok, a transformacije su minimalne. Suprotno, kod nisko treniranih osoba prag podražaja je nizak, a transformacije pojedinih dimenzija antropološkog statusa su naglašene i izražene. Kako zaskočiti krivulju razvoja? Progresivno diskontinuirano opterećenje 3. CJELINA STRUKTURA I KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE PROMJENJIVIH ANTROPOLOŠKIH DIMENZIJA