Ljudska prava - pitanja PDF

**PO ČEMU SE RAZLIKUJU UTUŽIVA OD NEUTUŽIVIH LJP?** Utuživa i neutuživa ljudska prava razlikuju se prema mogućnosti da se neka prava mogu osvrtati putem tužbe, pred sudskim ili nekim drugim državnim organom. Utuživa ljudska prava: mogu ostvariti putem sudskih ili administrativnih postupaka. To zna...

**PO ČEMU SE RAZLIKUJU UTUŽIVA OD NEUTUŽIVIH LJP?** Utuživa i neutuživa ljudska prava razlikuju se prema mogućnosti da se neka prava mogu osvrtati putem tužbe, pred sudskim ili nekim drugim državnim organom. Utuživa ljudska prava: mogu ostvariti putem sudskih ili administrativnih postupaka. To znači da pojedinac može podnijeti tužbu ili pritužbu sudu ili drugom nadležnom organu kako bi zaštitio svoje pravo. Primjeri utuživih prava uključuju pravo na slobodu izražavanja, pravo na pravično suđenje ili pravo na privatnost. Neutuživa: Ova prava su inherentna pojedincu, ali ih nije moguće direktno ostvariti putem pravosudnog sistema. Umjesto toga, njihova zaštita često ovisi o političkoj, moralnoj ili drugoj vrsti javnog pritiska. Primjeri neutuživih prava uključuju pravo na život, pravo na rad, ili pravo na obrazovanje. Razlika između ova dva tipa prava je bitna u kontekstu kako se mogu provoditi i zaštititi u praksi. Utuživa prava pružaju jasnu zakonsku osnovu za traženje pravde kroz pravni sistem, dok se neutuživa prava često tumače i primjenjuju kroz političke procese i društvene norme. 2. **Što kod međunarodnih ugovora predstavljaju fakultativne klauzule, a što su rezerve?** Neki ugovori sadrže fakultativne klauzule, odnosno imaju fakultativne protokole, sto znaci da se najviši dostignuti standardi, predviđeni datim sporazumom i obveze konkretne države po tom sporazumu, mogu značajno razlikovati. Države putem rezervi umanjuju svoje obveze predviđene ugovorom. Rezerve su formalne jednostrane izjave kojima se jedna ugovornica ograđuje od izvjesnih odredbi ugovora, bilo to tako sto isključuje njihovu primjenu na sebe ili tako sto tim odredbama daje određeno tumačenje. Toleriranje rezervi u određenoj mjeri dovodi ugovorne stranke u neravnopravan položaj, a s druge strane omogućuje da se u članstvo višestranih međunarodnih ugovora dobije sto veći broj država. Rezerve proizvode pravno dejstvo samo ako ih druge ugovorne strane izričito prihvate. 3. **Što je meko pravo?** Redovno, pravno obvezujuće međunarodno pravo, ponekad se naziva "čvrstim pravom". Postoji nešto sto se naziva mekim pravom. Pod njim se imaju u vidu norme, sadržane u međunarodnim dokumentima, kojima se utvrđuju odgovarajuće obveze za države i za druge subjekte međunarodnog prava, ali sve to bez pravne sankcije. U najširem smislu, meko pravo su norme bez pravne sankcije. 4. **Kakvi moraju biti pravni lijekovi za zaštitu LJP?** U demokratskim zemljama treba da se gradi sistem pravnih sredstava, tj. Pravnih lijekova kojima će pojedinci raspolagati radi zaštite svojih prava. Pravni lijekovi kojima treba svatko da raspolaže obično su različite tužbe ili žalbe. Pravni lijekovi treba da budu dostupni svima koji trebaju svoja prava stvarno da koriste, moraju biti efektivni i djelotvorni. To podrazumijeva njihovu dostupnost i efikasnost. Moraju niti dostupni svakom licu koje se nalazi pod jurisdikcijom države koja je prekršila neko ljudsko pravo. Lijekovi za zaštitu ljudskih prava trebaju biti učinkoviti, dostupni i pravedni kako bi osigurali punu zaštitu ljudskih prava pojedinaca. 5. **Što znači diskriminacija?** Diskriminacija se određuje kao svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propustanje koje se gleda u isključivanju, ograničavanju ili davanju prvenstva, u odnosu na lica, grupe ili članove porodice. Diskriminacija označava nepravedno ili neopravdano postupanje prema nekome ili nečemu na temelju određenih osobnih karakteristika ili svojstava. To može biti; rasna disk, spolna, dobna, religijska, na temelju individualiteta, Itd.. 6. **Što su ugrađena (inherentna) ograničenja?** Za razliku od stavljanja van snage pojedinih prava i sloboda u pojedinim slučajevima, neka garantirana prava i slobode su ograničena stalno i to samom formulacijom zajamčenog prava. Zato se takva ograničenja i nazivaju inherentna ograničavanja. Ova ograničenja definirana su preciznim nabrajanjem izuzetaka kada se neko pravo i sloboda ne može koristiti, tj kada se na njega nitko ne može pozivati. Jasno je određeno da u određenim slučajevima, utvrđenim zakonom, neka lica moraju trpjeti posljedice zbog toga sto su svojim ponašanjem povrijedile opći interes. 7. **Što je odbor (Komitet) za LJP i koja je njegova uloga?** Od svih ugovornih tijela najširu nadležnost ima Komitet za LJP. Ovom komitetu povjerene su različite funkcije koje imaju za cilj da obezbjede države ugovornice. Te funkcije se sastoje u sprovođenju sistema izvještavanja i mehanizama međudržavnih žalbi. Osnovna funkcija komiteta je da razmatra izvještaje koje su sve države ugovornice dužne da podnesu kao i o napretku u uživanju tih prava. Komitet usvaja zaključke o pojedinim državnim izvještajima koji se dostavljaju Generalnoj skupštini. On upozorava Generalnog sekretara Una o teškim kršenjima LJP koje je otkrio prilikom razmatranja državnih izvještaja. 8. **U kojim tijelima Europski sud za LJP razvija sporove iz svog djelokruga?** Europski sud za ljudska prava (ESLJP) razmatra sporove koji potpadaju pod njegovu nadležnost. ESLJP nije sud Europske unije (EU), već je to sud koji je uspostavljen u okviru Vijeća Europe radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda utvrđenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima (EKLP). ESLJP ima nadležnost za razmatranje pojedinačnih pritužbi od strane pojedinaca ili grupa protiv država potpisnica Europske konvencije o ljudskim pravima. Države koje su potpisnice Konvencije obvezane su poštovati odluke ESLJP-a. 9. **Kada je ustanovljen međuamerički sud za LJP i tko mu predsjedava?** Meduamericki sud za LJP osnovan je 1978.god i ima sedam članova, koji se biraju među pravnicima najviših moralnih kvaliteta na 6godina i koji su priznati stručnjaci u oblasti ljudskih prava. Nadležnost suda je fakultativna, odnosno potrebna je posebna izjava države da priznaje obveznu nadležnost suda. 10. **Sto je univerzalni periodični pregled stanja LJP u državi?** Univerzalni periodični pregled stanja ljudskih prava u državi je mehanizam za pregled stanja ljudskih prava koji provodi Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda (UNHRC). Glavni cilj UPR-a je provjeriti i ocijeniti situaciju ljudskih prava u svim državama članicama UN-a, bez obzira na njihovu veličinu, razinu razvoja ili geopolitički položaj. Univerzalni ugovori se prvenstveno oslanjaju na utvrđivanje općeg stanja u nekoj zemlji, na osnovu njegovog izvještaja. Države koje su ratificirale univerzalne instrumente, obvezuju se da tijelu koje nadzire njihovo izvršavanje periodično podnese izvještaj o mjerama koje su poduzele da bi ispunile svoje obveze. Nadležno tijelo onda razmatra izvještaj i na osnovu njega i drugih saznanja donosi odgovarajuće zaključke. Periodično ispitivanje izvještaja ima tu manu sto njome ne može reagirati ja pojedine povrede LJP, ali i tu prednost da tako volje sagledava cjelokupno stanje u jednoj zemlji. 11. **Koji su izvori međunarodnog prava LJP?** U teoriji se ponekad razlikuju izvori međunarodnog javnog prava u materijalnom i formalnom smislu. Pri tome se pod materijalnim izvorima imaju u vidu one društvene činjenice iz kojih izvire pravo. Ovdje pod izvorima međunarodnog prava imamo u vidu samo formalne izvore tj., skupove pravnih pravila, razvrstanih prema zajedničkom kriteriju. Izvori međunarodnog prava su složeniji. Tvorci formalnih izvora međunarodnog prava su države i međunarodne organizacije. Izvori međunarodnog prava isti su kao i izvori međunarodnog javnog prav. To su pojavni oblici u kojima se javljaju skupovi pravila koja su nastala na međunarodnim pravom predviđen način i koja sadrže međunarodnopravno obvezna pravila ponašanja. 12. **Sto je pravo na život i kako je ono zaštićeno?** Pravo ma život predstavlja osnovno pravo, bez čije zaštite nema ostvarenja drugih prava. Sva ostala prvaka kao i kvalitet života uslovljeni su postojanjem ljudskog života. Iz tog razloga pravo na život garantirano je svim osnovnim međuljudskim i regionalnim instrumentima za zaštitu LJP. Međutim ostali instrumenti za zaštitu LJP garantiraju pravo na život odvojeno od ostalih prava i sloboda. PGPP i EKLJP zahtjevaju da pravo na život mora biti garantirano zakonom, a ova obveza države odnosi se na donošenje krivicnopravnih propisa, kojima se kažnjava nezakonito lišavanje ili ugrožavanje života pojedinca. Država mora poduzeti sve razumne korake da bi obezbjedili pravo na život u okviru svoje nadležnosti, kako od povreda koje dolaze od strane službenika tako i od povreda koje dolaze od strane privatnih lica. 13. **Koje su ugrožene kategorije ljudi glede uživanja LJP?** Uživanje ljudskih prava može biti ugroženo kod različitih kategorija; manjine, žene, djeca, osobe sa invaliditetom, stariji ljudi, migranti, izbjeglice, apatridi... 14. **Sto je pozivitvna diskriminacija?** Ako se pripadnicima nac. Manjina prizna pravo na nastavu na maternjem jeziku a ne obezbede u praksi uslovi za to (manjinske skolo, udzbenici) sve se zavrsava na nivou tzv golog prava (nudum jus), tako da kvalitet zivota ostaje daleko ispod onog koji uziva vecina. Mere afirmativne akcije moraju biti predvidjene pravom ali svoju svrhu postizu teek onda kada se dosledno primenjuju u stvarnosti. \- Posto je rec o pravima koja ne vaze za ostali deo stanovnistva, nazivani su ponekad ,,pozitivnom diskriminacijom\`\` da bi se ukazalo na njihovu suprotnost od obicne (negativne) diskriminacije. Medjutim diskriminacija je vec po svojoj definiciji uvek negativna, tako da je taj izraz zamenjen izrazom ,,afirmativna akcija\`\`. 15. **Sto su građanska a sto politička prava?** Građanska prava i politička prava su dva osnovna koncepta ljudskih prava, iako se često koriste zajedno, oni imaju specifične značenja: 1. Građanska prava: Građanska prava odnose se na osnovna prava pojedinca u društvu koja su neophodna za slobodan i dostojanstven život. Ova prava obuhvataju: - Pravo na život i slobodu. - Pravo na privatnost. - Pravo na slobodu izražavanja. - Pravo na pravično suđenje. - Pravo na slobodu kretanja i boravka. - Pravo na posedovanje imovine. - Pravo na ravnopravnost pred zakonom. 2. Politička prava: Politička prava odnose se na prava koja omogućuju građanima da učestvuju u političkom životu svoje zajednice ili države. Ova prava uključuju: - Pravo glasa (aktivno i pasivno). - Pravo na učešće u političkim strankama i organizacijama. - Pravo na izbor i da budu izabrani u javne funkcije. - Pravo na slobodu političkog udruživanja. - Pravo na političko okupljanje i proteste. Ovi koncepti zajedno čine osnovu zaštite ljudskih prava i demokratskog društva, pružajući građanima neophodne slobode i mogućnosti za razvoj i učešće u društvenom i političkom životu. 16. **Koje su dvije nadležnosti Europskog suda za LJP?** Evropski sud za ljudska prava, koji je sud nadležan za primenu Evropske konvencije o ljudskim pravima, ima dve ključne nadležnosti: 1. Individualne pritužbe: Osnovna funkcija Suda je da primi individualne pritužbe od građana ili grupa građana koji tvrde da su im povređena prava garantovana Konvencijom. Građani mogu podneti pritužbu Sudu ako smatraju da su njihova ljudska prava povređena od strane države potpisnice Konvencije. Sud razmatra ove pritužbe i donosi odluke koje obavezuju države članice da preduzmu određene mere ukoliko se utvrdi povreda Konvencije. 2. Tumačenje Konvencije: Sud takođe ima nadležnost da daje tumačenja odredbi Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ova tumačenja su važna jer pomažu u obezbeđivanju dosledne primene Konvencije u svim državama članicama Saveta Evrope. Evropski sud za ljudska prava igra ključnu ulogu u zaštiti i promovisanju ljudskih prava širom Evrope, obezbeđujući da države članice poštuju standarde koje su se obavezale da će poštovati potpisivanjem Evropske konvencije o ljudskim pravima. 17. **Kako možemo klasificirati ljudska prava?** 18. **Sto podrazumijeva pravo na obrazovanje** 19. **Razlika kolektivnih i individualnih LJP?** Individualna i kolektivna ljudska prava se razlikuju po tome kome su ta prava dodeljena i na koji način se ostvaruju. Evo glavnih razlika: Individualna ljudska prava 1. Subjekt prava: Pripadaju pojedincima. 2. Priroda prava: Osmišljena su da štite osnovne slobode i dostojanstvo svake osobe. 3. Primeri: Pravo na život, slobodu govora, slobodu veroispovesti, pravo na privatnost, pravo na pravično suđenje. 4. Mehanizmi zaštite: Često su zaštićena ustavom, zakonima i međunarodnim sporazumima (kao što su Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima). Kolektivna ljudska prava 1. Subjekt prava: Pripadaju grupama ili kolektivima, kao što su narodi, manjinske grupe ili etničke zajednice. 2. Priroda prava: Fokusiraju se na zaštitu identiteta, kulture i autonomije grupa, kao i na njihovu mogućnost da kolektivno odlučuju o pitanjima koja ih se tiču. 3. Primeri: Pravo na samoopredeljenje, pravo na kulturnu autonomiju, pravo na jezik, pravo na korišćenje prirodnih resursa. 4. Mehanizmi zaštite: Često su regulisana međunarodnim pravom i specifičnim sporazumima (kao što je Deklaracija o pravima autohtonih naroda). Individualna prava su ključna za zaštitu pojedinaca od zlostavljanja i nepravde, dok kolektivna prava omogućavaju grupama da očuvaju svoj identitet i autonomiju. Obe vrste prava su međusobno povezane i važne za sveobuhvatnu zaštitu ljudskih prava. 20. **Sto je ekstradicija i kada je ona dozvoljena?** Ekstradicija je formalna procedura kojom se osumnjiceni za izvrsenje kd predaje vladi druge zemljeradi sudjenja.tj ako je vec osudjeno -- radi izdrzavanja kazne. \- Najcesce se konkretizuje kroz bilateralne ugovore tako sto se daje lista kd ili pak neka generalna klauzula (kd preko 1god) \- U svakom slucaju moraju postojati odredjeni uslovi da bi doslo do ekstradicije: 1. KD mora biti ozbiljno 2\. Mora biti KD u oba sistema 3\. Moraju biti jasni dokazi o krivici 4\. Izruceno lice mora imati pravicno sudjenje 5. kazna mora biti proporcionalna delu \- Neke zemlje zabranjuju izrucenje svojih gradjana Fr, Kina, nemacka, Japan. Slucaj Romana Polanskog. \- EKLJP poznaje zakonito hapsenje lica koje nelegalno ulazi u zemlju ili pak zbog njegove ekstradicije ili deportacije. Na osnovu povelje sve vreme imaju pravo na ispitivanje zaonitosti ove odluke. \- Zabranjeno je otimanje jednog lica da bi se sudilo na teritoriji druge drzave. \- Danas SAD tesko narusava ovo pravo sa tzv extradition rendention -- ekstradicija predajom -- koju primenjuje nad teroristima kada ih salje u druge zemlje na ispitivanje ili zatvaranje -- prevashodno da bi ih podvrgavala torturi. 21. **Kakva je razlika između osnovnih (temeljnih) LJP i posebnih?** Za prava koja su opće prihvaćena kažemo da su to osnovna prava i slobode. Moglo bi se tvrditi da se ona prije svega nalaze u Univerzalnoj deklaraciji o LJP i međunarodnim parkovima o LJP. Postoje i posebna prava i slobode, ona koja su priznata određenim potencijalno naročito ugroženim kategorijama ljudi (pripadnici manjim, žene, djeca, Itd..) 22. **Koje su vrste ugovora (međunarodnih) kao izvor međunarodnog prava?** Usmeni i pismeni ugovori, dvostrani i višestrani ugovori, opći i posebni, legislativni i kontraktualni ugovori, ugovori koji su posvećeni LJP i oni koji se samo djelomično time bave, ugovori koji LJP uređuju na relativno potpun način i oni koji reguliraju samo uža pitanja. 23. **Sto su opća pravna načela kao izvor međunarodnog prava?** Opća pravna načela priznata su od strane prosvijećenih naroda, odnosno civiliziranih naroda. Opća pravna načela su ustvari apstraktne norme koje nastaju i primjenjuju se u unutrašnjim pravnim porecima država. Ona spadaju u glavne formalne izvore međunarodnog prava. 24. **Koje je vrijeme potrebno za implementaciju?** Vreme za implementaciju -- rokovi Implementacije: da li se obavezuju na momentalnu impl ili postupnu najcesce se navodi u ugovoru. Ovde se vodi racuna o ekonomsko- kulturnom i dr statusu zemlje. \- Npr PGPP predvidja trenutnu, PESKP postupnu \- Efektivna pravna sredstva za ostvarivanje LJP: pravilo je da pre nego sto se neko obrati medjunar sudskoj instanci prethodno iscrpe sva pr sredstva koja su mu na raspolaganju u njegovoj drzavi. Ovo pravilo je potvrdjeno presudom pred MSP u slucaju Interhandel \- Naravno ovo se odnosi samo na pojedince, ne na drzavu kada stavlja prituzbu na drugu drz. \- Medjutim narocito je bitno da ti pravni lekovi budu dostupni i efikasni\.....ali i da su izvrsni 25. **Što je preferencijalni tretman?** Preferencijalni tretman ili afirmativna akcija je zajednički naziv za skup raznovrsnih mjera koje se poduzimaju u korist određenih grupa (etničkih manjina, domorodačkih naroda, žena, Itd..) i njihovih pripadnika, kako bi se otklonile posljedice diskriminacije ili zapostavljanja kojima su te grupe ranije bile izložene. Preferencijalni tretman predstavlja sredstvo za prevazilazenje duboko ukorijenjenih praksi kojima se onemogućava ostvariva je suštinske jednakosti u društvu. Preferencijalni tretman predstavlja preduzimanje određenih mjera radi ispravljanja posljedica diskriminacije, tako sto se obezbjedili preferencijalni tretman za pripadnike diskriminiranih grupa. Te mjere mogu biti različite, od mjera kojima se ukidaju diskriminacijske prakse, preko mjera pomoći manje zastupljenim gripama, posebno na poslovima gdje su izrazito malo zastupljeni, do upotreba sistema kvota i drugih mjera kako bi se ostvarila faktična jednakost. 26. **Koje su vrste ograničenja LJP?** Stavljanje van snage pojedinih prava i sloboda u vanredni okolnostima Ugrađena (inherentna) ograničenja Fakultativna ograničenja 27. **Sto su ugovorna tijela UN-a?** Poseban položaj u sistemu Ujedinjenih nacija imaju ugovorna tijela. To su komiteti osnovani posebnim ugovorima o LJP radi nadzora nad njihovom implementacijom. Njihove članove, koji su nezavisni stručnjaci i djeluju u osobnom svojstvu, ne biraju organi Una, već samo države koje su ratifikovale odgovarajući ugovor ili mu pristupile. Ugovorna tijela su autonomni organi van hijerarhije UN, ali su povezana sa sistemom UN. 28. **Tko provodi mehanizam nadzora nad izvršenjem presuda Europskog suda za LJP i kako?** Presude su obvezne i predviđa da države ugovornice preuzimaju obvezu da se povisuju pravosnaznoj presudi Suda i svakom predmetu u kome su stranke. Ovo je jedini mehanizam zaštite LJP koji predviđa i mehanizamnadzira nad izvršenjem presuda Suda. Tako Komitet ministara zahtjeva od države protv koje je presuda donijeta da je izvještava o mjerama koje je poduzela u cilju sprovodenja presude. Komitet ministara drži nekoliko sastanaka godišnje na kojima razmatra da li su presude izvršene ili nisu i kada se uvjeri da je država sprovela mjere koje je Sud naložio, donosi posebnu rezoluciju kojom konstituira da je država ispunila svoju obvezu. Ukoliko država odbija da izvrši presudu, Komitet ministara može poduzimati diplomatske inicijative, donositi rezolucije kojima se određuje privremene mjere radi sprovodenja presuda i utvrđuje rok za njihovo izvršenje, prijetiti suspenzijom, Itd... 29. **Koji su načini djelovanja (metode) nevladinih organizacija u zaštiti LJP?** Metode koje koriste MVO razlikuju se zavisno od različitih faktora kao sto su ovim sredstava kojima raspolažu, kategorija ljudi koju pretežno štite. Ovi činioci opredjeljuju da li ce se NVO upustiti samo u pripremanje izvještaja o stanju LJP u nekoj državi ili će pak krenuti sa postupcima zaštite pred međunarodnim tijelima putem pravnih sredstava koja im stoje ja raspolaganju ili će krenuti u široka međunarodna lobiranja za usvajanje nekog ključnog instrumenta iz oblasti zaštite LJP. 30. **Objasnite uvjet zasnovanosti na odredbi međunarodnog ugovora kao uvjet prihvatljivosti individualne predstavke.** Zasnovanost na odredbi ugovora- Zahtjev mora biti zasnovan na nekoj odredbi ugovora za čije je sprovođenje nadležan međunarodni organ (mora biti kompatibilan s međunarodnim instrumentom) Zahtjev je kompatibilan ako je pravo koje je navodno prekršeno zajamčeno ugovorom u pitanju. Suglasnost postoji kada je žalilac u nadležnosti države čijim postupcima prigovara. Kompatibilnost se odnosi na vremensko važenje ugovora. 31. **Kako dijelimo LJP prema kriteriju ostvarivanja ciljeva tih prava u društvu?** Ljudska prava prema kriteriju ostvarivanja ciljeva u društvu dijelimo na: 1. Građanska i politička prava: - Cilj: Zaštita individualnih sloboda i političke participacije. - Primeri: Pravo na život, slobodu govora, pravo na pravično suđenje, pravo na slobodu okupljanja i udruživanja. 2. Ekonomska, socijalna i kulturna prava: - Cilj: Osiguranje dostojanstvenog života i pristupa osnovnim socijalnim uslugama. - Primeri: Pravo na rad, pravo na obrazovanje, pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na adekvatan životni standard. 3. Kolektivna ili grupna prava: - Cilj: Zaštita interesa i identiteta grupa unutar društva. - Primeri: Pravo na samoopredeljenje, prava manjinskih i autohtonih naroda, pravo na očuvanje kulturnog identiteta. 32. **Koja su dva elementa međunarodnopravno običaja?** Međunarodni običaj ima dva elementa: -opca praksa: o njoj može sa se govori samo onda kada postoji neprotivrijecna praksa dovoljno dugotrajnog ponavljanja od strane dovoljno velikog broja subjekata. Nije dovoljno da se akt izvrši samo jednom ili nekoliko puta kao sto nije dovoljno ni njegovo dugotrajno ponavljanje od strane jedne države. -savjest o pravnoj obaveznosti: uslov da postoji savjet o obveznosti odgovarajućeg postupanja svodi se na zahtjev da subjekti međunarodnog prava postupaju u skladu sa određenim običajnim pravilima zato sto su svjesni da su pravno dužni da ih poštuju. 33. **Sto je doktrina kao pomoćni izvor međunarodnog prava?** Ranije veci ugled danas drzave nisu voljne da o pitanjima koje ih pogadjaju dozvole pojedincima da odlucuju. Pitanje objektivnosti zbog drugacijih Sistema. Kao I pitanje kriterijuma strucnosti. Medjutim svakako da stavovi naucnih institucija ima veci znacaj ( Institut za medjunarodno pr) ipak I tu se javljaju slicna pitanja. \- Medjutim iako nisu izvor MP, veliki znacaj imaju radovi na katalogizaciji ili definisanju odredjenih pojmova. Npr Desen, Kapotorti, Ejde, radovi na definisanju pojmova I katalogu prava manjina. 34. **Sto je kultura LJP u jednoj državi?** Pod kulturom LJP jedne države podrazumijeva se rad na izgradnji države, odnosno društva koje je naklonjeno civilizacijski usvojenim LJP od strane međunarodne zajednice. Države trebaju da inzistiraju na tolerantnosti između različitih većinskih i manjinskih grupa, ravnopravnosti polova, prijateljskom odnosu prema svim rasama, nacijama i etničkim grupama koje žive pod njenom jurisdikcijom. Ona podrazumijeva da lica poznaju prava koja im pripadaju, da pokazuju spremnost da priznaju i poštuju tuda prava, da imaju sposobnost da identificiraju povrede osnovnih prava, kao i da posjeduju odlučnost da iskoriste sva sredstva koja im stoje na raspolaganju radi zaštite tih prava. 35. **Sto su apsolutno zaštićena prava i sto se u njih ubraja?** Prava koja nikada ne mogu biti ograncena, tj jedino ogranicenje se tice uzivanja istih prava od str drugih osoba. A\) Najkracu listu daje EKLJP -- 1) Pr na zivot, 2) zabrana torture i necovecnog i nehumanog postupanja, 3) zabrana ropstva i ropskog polozaja, 4) zabrana retroaktivnog krivicnog zakonodavstva, 5) zabrana izricanja smrtne kazne, 6) zabrana ne bis in idem -Ovaj kratki spisak kasnije je Protokolima dodatno prosiren. B\) PGPP i Americka Konvencija su otisle dalje od ovog, pa jos uvrstavaju i PGPP - 7) zabranu zatvaranja zbog neizvrsenja ugovorne obaveze, 8) sloboda misli, savesti i veroispovesti. \- AK- 9) Pr na pravnu sposobnost, 10) prava porodice, 11) Pr na ime, 12) pr deteta, 13) pr na drzavljanstvo, 14) Pr na ucestvovanje u vlasti, 15) Sudske garantije bitne za uzivanje ovih prava. \- Prosirenje ove liste! Npr pravo na ispitivanje zakonitosti kaznjavanja\... C\) Africka povelja -- uopste ne postoji klauzula po kojoj se LJ P mogu ikada derogirati\...ipak\... Apsolutno zaštićena prava su ona prava koja se ne mogu ograničiti niti suspendovati ni pod kojim okolnostima, čak ni u vreme vanrednog stanja ili rata. Ona predstavljaju temeljne vrednosti koje međunarodno pravo smatra neotuđivim i neosporivim. 36. **Koje je najvažnije tijelo UN glede zaštite LJP?** \- Za 60 godina postojanja UN neki organi i pomocna tela nisu bila u mogucnosti da odgovore zadacima zbog kojih su osnovani. Znacajne promene su bile izvrsene u oblasti zastite ljudskih prava, a najznacajnija je bila zamena Komisije za ljudska prava novim telom, Savetom za ljudska prava. Komisija je prestala sa radom 16.6.2006.g, a Savet je poceo sa radom tri dana kasnije. \- Savet je osnovan Rezolucijom 60/251 Generalne skupstine kao pomocni organ Generalne skupstine sa sedistem u Zenevi. \- Savet ima 47 clanova koji se biraju na period od 3 godine sa mogucnoscu izbora dva puta uzastopno, direktnim i tajnim glasanjem od strane apsolutne vecine clanova Generalne skupstine. \- Generalna skupstina uz 2/3 vecinu moze suspendovati pr na clanstvo drzavi koja cini ozbiljne I sistematske povrede lj.p. \- Savet se sastaje redovno tokom godine i to najmanje 3 puta godisnje, cije sednice ne mogu trajati krace od ukupno 10 nedelja. Takodje, Savet moze da odrzava i specijalna zasedanja, koja pokrece clan Saveta uz podrsku najmanje 1/3 clanova tog tela. \- Osnovni prinicipi na kojima Savet bazira svoj rad jesu: 1. univerzalnost, 2\. nepristrasnost, 3\. objektivnost i 4\. konstruktivni medjunarodni dijalog i saradnja. \- Savet je odgovoran za unapredjenje univerzalnog postovanja zastite ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez ikakave diskriminacije i to na pravican i jednak nacin. - On treba da ukaze na krsenja ljudskih prava, ukljucujuci i sistematske povrede i da u tom smislu daje preporuke. \- Takodje treba da dorinese sprecavanju povreda ljudskih prava putem dijaloga i saradnje. \- Ali bi trebalo da bude sposoban da brzo odreaguje u situacijama koje to zahtevaju -- Ovaj zadatak je vec 2006 ok odgovorio -- Rezolucija o stanju LJP na okupiranoj Palestinskoj teritoriji , slanje Speciajalnog izvestioca i Osuda krsenja LjP. Od str Izraela u Libanu. \- Da bi odgovorio svom zadatku, Savet treba da radi na unapredjivanju obrazovanja u oblasti ljudskih prava, izgradnji savetodavnih sluzbi, pruzanju tehnicke pomoci, kao i na izgradnji institucija. Treba da sluzi kao forum za dijalog kod tematskih pitanja za sva ljudska prava. Savet, takodje, upucuje Generalnoj skupstini preporuke radi daljeg sirenja medjun.prava u oblasti ljudskih prava. \- Savet nadgleda izvrsenje obaveza drzava clanica u odredjenom vremenskom periodu putem uzajamnog dijaloga i uz puno ukljucenje drzave o kojoj je rec. O tome A\) donosi preporuke ali I B\) podnosi godisnje izvestaje Generalnoj skupstini. I on cini deo univerzalnog periodicnog pregleda. 37. **Sto se presudom Europskog suda može naložiti državi koje prekrše LJP?** Sud odluke donosi vecinom glasova prisutnih sudija, ako su podeljeni, ponovo se glasa, a ako je rezultat opet podeljen, predsednik ima odlucujuci glas. \- Uzdrzavanje od glasanja nije moguce ali je dopusteno izdvojeno misljenje. \- Najcesce se dosudjuju novcani iznosi ali moguce je da naloze preduzimanje individualnih (ponavljanje postupka, povlacenje odl o deportaciji) i opstih mera ( propusti u zakonodavstvu ili tumacenju normi, neadekvatna praksa sudskih organa\...). \- Ovo je jedini mehanizam zastite lj.pr. koji predvidja i mehanizam nadzora nad izvrsenjem presuda suda. \- Tako Komitet ministara zahteva od drzave izvestaje o merama koje je preduzela, kada se uveri o tome donosi rezoluciju kojom se ovo potvrdjuje ili ne. \- Moze donositi i interim rezolucije kojima nalaze privremene mere i utvrdjuje rokove za izvrsenje. Presudom Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) država koja je prekršila ljudska prava može biti obavezana na sledeće: 1. Naknada štete: Država može biti obavezana da isplati pravednu naknadu (kompenzaciju) podnositelju predstavke za pretrpljenu materijalnu i nematerijalnu štetu. 2. Restitucija: Država može biti naložena da preduzme mere kako bi se situacija vratila u stanje pre kršenja, ako je to moguće. 3. Prestanak kršenja: Država može biti obavezana da prestane sa praksom ili zakonodavstvom koje je dovelo do kršenja prava. 4. Izmena zakona ili praksi: Država može biti obavezana da izmeni zakone, regulative ili prakse kako bi se sprečilo buduće kršenje istih prava. 5. Objava presude: Država može biti naložena da objavi presudu ili njen sažetak kako bi se osiguralo da je javnost informisana o presudi i njenim implikacijama. Presude ESLJP su obavezujuće za države članice Saveta Evrope, a izvršenje presuda nadgleda Odbor ministara Saveta Evrope kako bi se osiguralo da države u potpunosti poštuju odluke Suda. 38. **Kada je usvojena Američka konvencija o LJP i koja su njena obilježja?** 39. **Koja je razlika između individualnih i međudržavnih predstavio glede kršenja LJP?** Razlika između individualnih i međudržavnih predstavki glede kršenja ljudskih prava je u tome ko podnosi predstavku i na koji način se ona razmatra: 1. Individualne predstavke: - Podnositelji: Podnose ih pojedinci ili grupe pojedinaca koji tvrde da su njihova ljudska prava direktno povređena. - Postupak: Predstavka se direktno podnosi međunarodnom tijelu za zaštitu ljudskih prava (npr. ESLJP, Interamerička komisija za ljudska prava). - Cilj: Zaštita prava žrtava kršenja, obeštećenje ili pravna satisfakcija za povrede koje su pretrpeli. 2. Međudržavne predstavke: - Podnositelji: Podnose ih države koje tvrde da je druga država prekršila ljudska prava svojih državljana ili građana. - Postupak: Predstavka se podnosi u ime države članice ili grupa država međunarodnom tijelu (npr. Međunarodni sud pravde, Odbor za ljudska prava UN-a). - Cilj: Osveta ili obeštećenje za prekršaje ljudskih prava između država, traženje pravde za građane koji su pretrpjeli štetu. Glavna razlika je u tome što individualne predstavke štite direktno prava pojedinaca ili grupa, dok međudržavne predstavke reaguju na kršenja ljudskih prava na međunarodnom nivou između država. 40. **Tko sve može podnijeti individualnu predstavlu pred Europskim sudom za LJP?** 41. **Koje uvjete mora ispuniti svaka država pri izricanju smrtne kazne prema Paktu o G i P pravima?** 42. **Sto predstavlja pravo na sudjelovanje u javnim poslovima?** 43. **Sto su izbjeglice?** 44. **Koja su osnovna manjinska prava?** 45. **Kada je dozvoljeno lišavanje života prema Europskoj konvenciji o zaštiti LJP i temeljnih sloboda?** 46. **Koja tri elementa čine mučenje prema Konvenciji UN protiv mučenja?** Izvlače se 3 suštinska elementa iz definicije koja čine mučenje: 1\) nanošenje teškog duševnog ili fizičkog bola ili patnje 2\) od strane ili uz pristanak i odobravanje državnih vlasti 3\) sa određenim ciljem poput prikupljanja informacija, kažnjavanja ili zastrašivanja 47. **Koja su prava osoba lišenih slobode prema Europskoj konvenciji?** 48. **Sto uključuje pravo na privatnost?** 49. **Kakvi moraju biti izbori prema Čl. 3 prvog protokola Europske konvencije o zaštiti LJP da bi se ostvarili aktivno i pasivno biračko pravo?** 50. **Sto su interno raseljena lica?** \- Lica koja ostaju na teritoriji drz u kojoj zive ali iz razlicitih razloga prinudjena da promene prebivaliste. Prisilna deportacija, prirodne katastrofe, epidemije\... \- zbog slicnosti polozaja i problema sa kojim se suocavaju i o njima se brine Visoki komesar UN. 51. **Koji je najvažniji međunarodnopravni instrument koji se odnosi na pravo djece?** Konvencija UN o pravima deteta -- utvrdjuje osnovna prava dece i duznosti roditelja, kao i drzave da im u tome pomogne, zabrana diskriminacije dece\.... Ostala dokumenta PGPP, PESKP, Zenevske konvencije, Regionalni ugovori, Institucije UNICEF 52. **Zašto se osobama sa invaliditetom priznaju posebna prava?** 53. **Sto su manjine?** 54. **Kakva moraju biti pravna sredstva za ostvarenje LJP u demokratskim zemljama?** 55. **Objasnite načelo zlouporabe ljudskih prava?** 56. **Kako je nastao i koja je uloga Vijeća (Savjeta) za LJP?** 57. **Tko i kako nadzire implementaciju Europskog suda?** Nadzor nad implementacijom presuda Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) vrši Odbor ministara Vijeća Europe. Proces uključuje: 1. Izvještavanje: Država izrađuje plan ili izvještaj o poduzetim mjerama za izvršenje presude. 2. Pregled: Odbor ministara pregledava plan kako bi osigurao adekvatnost mjera. 3. Praćenje: Odbor redovito prati napredak putem sastanaka i dopisivanja. 4. Preporuke: Odbor može izdati preporuke za dodatne mjere. 5. Zatvaranje: Kada su sve mjere poduzete, Odbor zatvara nadzor. Ovaj proces osigurava odgovornost država za provedbu presuda u skladu s međunarodnim standardima. 58. **Sto se ne smatra probuđenim radom prema čl. 4 Europske konvencije?** \- EKLJP Clan 4. Ni od koga se ne moze zahtevati PR! - Daje definiciju koji to rad ne spada u PR: 1\. U sklopu lisenja slobode 2\. Sluzba u vojsci 3\. Nesreca koja preti opstanku ili dobrobiti zajednice 4. Sastavni deo uobicajenih gradjanskih duznosti \- Zabrana ropstva je apsolutna prinudnog rada ima izuzetke. Rad koji obavljaju zatvorenici, vanredne situacije i građanske dužnosti. 59. **Sto je sloboda izražavanja i sto ona uključuje?** Svaki demokratski politički proces i razvoj svakog ljudskog bića zahteva ostvarenje slobode izražavanja. Ona predstavlja posebno pravo, i zato zauzima centralno mesto u ostvarenju ljudskih prava. \- Sloboda govora štiti se svim međunarodnim instrumentima koji se bave zaštitom ljudskih prava, a prvi put je proklamovana u čl.19 Univerzalne deklaracije, koji kaže da: „svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obaveštenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice." Dakle, pravo na primanje i saopštavanje informacija i ideja bez mešanja javnosti je bitna komponenta svakog demokratskog društva. Sloboda izražavanja podrazumeva slobodu saopštavanja ali i slobodu primanja informacija. Ova sloboda po čl.10 EKLJP garantuje se svakome, dakle i fizičkim i pravnim licima. - Štiti se usmeno i pismeno izražavanje, izražavanje putem štampe, kao i izražavanje u umetničkom obliku (reči, slike, štampani dokumenti, radio program, filmovi,elektronske informacije). Štiti se svaka vrsta izražavanja bez obzira na sadržaj i bez obzira da li je upućeno od pojedinca, grupe ili medija. 60. **Sto je afirmativna akcija i kakve te mjere trebaju biti?** Afirmativna akcija (affirmativus -- potvrdan, actio -- radnja) odn podsticajne mere ili preferencijalni tretman je zajednicki naziv za skup raznovrsnih mera koje se preduzimaju u korist odredjenih grupa (etnickih manjina, domorodackih naroda, zena) i njihovih pripadnika, kako bi se otklonile posledice diskriminacije i nasilne asimilacije odn zapostavljanja kojima su te grupe ranije bile izlozene. Cilj tih mera je da se otkloni nastala nepravda i da se same grupe kao takve dovedu u stanje stvarne jednakosti sa ostalim gradjanima u drustvu. Mere koje su nuzno potrebne i privremene treba da su: 1\) objektivno potrebne 2\) da traju samo do postizanja cilja zbog kog su uvedene -- pune ravnopravnosti sa ostalima. \- U osnovi svode se na sistemski utvrdjeno i pravom propisano favorizovanje odnosnih grupa i njihovih pripadnika (jedan oblik preferencijalnog tretmana). \- Potreba za takvim merama proistice iz cinjenice da za postizanje stvarne ravnopravnosti i jednakosti polozaja grupa o kojima je rec i njihovih pripadnika sa ostalim stanovnistvom nije dovoljno obezbediti im samo jednaka prava sa ostalima i nediskriminaciju, vec je nuzno pruziti im i sira, dodatna prava. Bez toga, mada formalno jednaki oni ne bi bili stvarno jednaki. 61. **Koje su obveze manjina pri uživanju njihovih prava?** Obveze manjina pri uživanju prava uključuju: 1. Poštivanje zakona. 2. Neugrožavanje prava drugih. 3. Doprinos društvu. 4. Mirno ostvarivanje prava. 5. Sudjelovanje u dijalogu 62. **Koje su mjere države dužne poduzeti u zaštiti djece prema Konvenciji UN o pravima djece?** Prema Konvenciji UN o pravima djeteta, države su dužne poduzeti sljedeće mjere u zaštiti djece: 1. Osigurati najbolji interes djeteta: Sva djeca moraju biti zaštićena i njihovi interesi prioritetni. 2. Prava na život, opstanak i razvoj: Osigurati uvjete za preživljavanje i razvoj djeteta. 3. Zaštita od nasilja i zlostavljanja: Zaštititi djecu od svih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja. 4. Pravo na obrazovanje: Osigurati dostupnost i kvalitetu osnovnog obrazovanja. 5. Zaštita od eksploatacije: Spriječiti dječji rad i trgovinu djecom. 6. Pravo na izražavanje mišljenja: Osigurati djetetu pravo na slobodno izražavanje mišljenja u svim pitanjima koja ga se tiču. 7. Socijalna i zdravstvena zaštita: Osigurati pristup adekvatnoj zdravstvenoj zaštiti i socijalnim uslugama. 63. **Sto je pravo naroda na samoodređenje (opredjeljenje)?** Kolektivno ljudsko pravo, ne pripada pojedincima, nego kolektivitetima, odn.narodima. 20. vek je istakao ovo pravo naroda, kao ideju koja ce doprineti punom ostvarenju svih ostalih individualnih prava. Povelja UN konacno potvrdjuje ovo novouspostavljeno nacelo medjunarodnog prava, pojacavajuci njegov znacaj, dajuci mu epitet jednog od osnovnih ciljeva UN-a. \- PGPP i PESKP -- 1\) Svi narodi imaju pr na samoopredeljenje, na osnovu kog odredjuju svoj polozaj 2\) Slobodno raspolazu svojim bogatstvima i izvorima Ni na koji nacin narod ne moze biti lisen svojih vlastitih sredstava opstanka. 3\) Drzavne ugovornice duzne su da olaksaju pr naroda na samoopredeljenje --ukljucujuci i one koje upravljaju nesamostalnim teritorijama. Pravo na samoopredeljenje ne moze nikada posluziti kao opravdanje za narusavanje nacela zastite teritorijalnog integriteta drzava. Niti se tumaciti van sistema UN. 64. **Sto je prigovor savjesti?** Pravo da se odbije neka obaveza koja se namece pojedincu, ukoliko su njegova uverenja u suprotnosti sa obavezom. \- Uglavnom se odnosi na nosenje oruzja i sluzbe u vojsci -- ali se moze i sire postaviti -- kao rad u preduzecu u namenskoj industriji i sl. \- Medicinski radnici po pitanju abortusa ili eutanazije 65. **Sto je mučenje, nečovječno ponašanje, kažnjavanje i ponižavajuće postupanje?** \- Kao relevantna definicija mučenja uzima se iz čl.1.st.1 Konvencije UN protiv mučenja: \- „izraz „mučenje" označava bilo koji akt kojim se nekom licu namerno nanosi veliki bol ili patnja, bilo fizička ili duševna, u svrhu dobijanja od njega ili treće osobe obaveštenja ili priznanja, kao kažnjavanje za dela koja je on ili treće lice učinilo ili je osumnjičeno da ih je učinilo, da bi se ono ili neko treće lice primoralo ili zastrašilo\..." \- Izvlače se 3 suštinska elementa iz definicije koja čine mučenje: 1\) nanošenje teškog duševnog ili fizičkog bola ili patnje 2\) od strane ili uz pristanak i odobravanje državnih vlasti 3\) sa određenim ciljem poput prikupljanja informacija, kažnjavanja ili zastrašivanja. \- Pored ove definicije, jedino još Međuamerička konvencija o sprečavanju i kažnjavanju mučenja postoji „mučenje treba da bude shvaćeno kao bilo koji akt, namerno izvršen kako bi fizički ili duševni bol ili patnja bili naneti osobi tokom krivične istrage, kao sredstvo zastrašivanja, kao lično kažnjavanje, preventivna mera, kazna ili radi nekog drugog cilja". Praksa ESzLJP: \- EKLJP ne daje definiciju torture -- ona se izvlaci iz clana 3. Nehumano ili ponizavajuce postupanje tako da sud utvrdjuje da li je neki akt dostigao minim stepen surovosti. \- Uzimajuci u obzir: a. Trajanje postupka b\. Fizicke elemente c\. Mentalne psihicke el postupka d\. Pol, starost, zdravlje zrtve u pitanju. \- Slucaj Danska, Fr, Svedska, Holand vs Grcka 1967. Utvrdjeno stepenovanje: 1\. Mucenje: necovecno postupanje sa odr ciljem 2\. Necovecno postupanje,kaznjavanje: postupanje koje namerno izaziva teske patnje, duhovne ili fizicke 3\. Ponizavajuce postupanje, kaznjavanje: grubo ponizava osobu pred drugima ili primorava na ponasanje protiv njene volje i savesti. Slucaj Irska vs UK zbog nedozvoljenih metoda ispitivanja clanova IRA 1\. Mucenje: necovecno postupanje koje izaziva ozbiljnu i surovu dusevnu ili fizicku patnju. 2\. Necovecno postupanje: izazivanje jakih fizickih dusevnih patnji 3\. Ponizavajuce postupanje, kaznjavanje: zlostavljanje, sposobno da slomi moral i prouzrokuje patnju. Mučenje, nečovječno ponašanje, kažnjavanje i ponižavajuće postupanje su različiti oblici zlostavljanja, definirani prema međunarodnim standardima ljudskih prava: 1. Mučenje: Namjerno nanošenje jake boli ili patnje, bilo fizičke ili psihičke, s ciljem iznuđivanja informacija, priznanja, kažnjavanja, zastrašivanja ili prisile. 2. Nečovječno ponašanje: Postupci koji uzrokuju ozbiljnu tjelesnu ili mentalnu patnju, ali ne dosežu razinu intenziteta mučenja. 3. Nečovječno kažnjavanje: Kazne koje su izrazito okrutne i izazivaju veliku patnju ili poniženje, bez opravdanog razloga. 4. Ponižavajuće postupanje: Postupci koji ponižavaju ili omalovažavaju osobu, stvarajući osjećaj inferiornosti ili povredu dostojanstva. 66. **Kakva moraju biti stanja odgovornosti?** Stanja odgovornosti moraju ispunjavati određene uvjete kako bi se utvrdila odgovornost za određena djela: 1. Protupravnost: Djelo mora biti protivno zakonima ili pravilima koja su na snazi. 2. Krivnja: Osoba mora biti svjesna svojih postupaka i njihovih posljedica, te postupati namjerno ili iz nehaja. 3. Uzročnost: Mora postojati uzročna veza između djela i nastale štete ili posljedica. 4. Šteta ili posljedica: Mora postojati stvarna šteta ili posljedica koja je nastala kao rezultat djela. 5. Povezanost s počiniteljem: Mora biti jasno da je osoba koja se smatra odgovornom zapravo počinila djelo ili je imala kontrolu nad situacijom koja je dovela do štete. 67. **Kakvi moraju biti pravni lijekovi za zaštitu LJP u nacionalnim pravnim sustavima?** Pravni lijekovi za zaštitu ljudskih prava u nacionalnim pravnim sustavima moraju biti: 1. Djelotvorni: Moraju pružati stvarnu i učinkovitu zaštitu prava, omogućujući ispravljanje povreda. 2. Dostupni: Moraju biti lako dostupni svim pojedincima, bez nepotrebnih prepreka ili komplikacija. 3. Neovisni i nepristrani: Tijela koja odlučuju o pravnim lijekovima moraju biti neovisna i nepristrana, osiguravajući fer i objektivno razmatranje slučajeva. 4. Brzi: Postupci moraju biti provedeni u razumnom roku kako bi se spriječila daljnja šteta ili produbljivanje povrede prava. 5. Adekvatni: Moraju omogućiti ispravno nadoknađivanje štete, uključujući financijsku odštetu, restituciju, rehabilitaciju ili druge odgovarajuće mjere. 6. Transparentni: Postupci i odluke moraju biti transparentni, osiguravajući povjerenje javnosti u pravni sustav. 68. **Koja su osnovna manjinska prava?** Iako ima slabosti (utvrdjuje da lica ne mogu biti lisena odnosnih prava, manjinska prava svodi na tri dimenzije -- kulturu, veru I jezik, ne predvidja mehanizme kontrole I zastite) je ostala najvazniji medjunarodnopravno obavezujuci dokument na univerzalnom nivou.