LIRIKA - Književni rod u stihu (Bosnian) PDF

**LIRIKA** Grč. lyra = žičani instrument - U početku -- vještina pjevanja uz liru ( do 5. st. pr. Kr.) - Razvila se iz obrednih pjesama koje su se pjevale i uz koje se plesalo. Sve su te pjesme sadržavale u sebi puno **RITMA** iz kojeg je nastao shematizirani ritmizirani pjevani jezik...

**LIRIKA** Grč. lyra = žičani instrument - U početku -- vještina pjevanja uz liru ( do 5. st. pr. Kr.) - Razvila se iz obrednih pjesama koje su se pjevale i uz koje se plesalo. Sve su te pjesme sadržavale u sebi puno **RITMA** iz kojeg je nastao shematizirani ritmizirani pjevani jezik tj. **STIH** - U srednjem se vijeku u poeziju uvodi **RIMA** - Lirika u sebi sjedinjuje glazbu, glumu, govor i ples LIRIKA je - **Književni rod u stihu ili prozi koji je kratak i izražava subjektivne (osobne) osjećaje i misli lirskog pjesnika** - Obraća se čitatelju jedinstvom zvuka i smisla - Prepuna je osjećaja i slikovitosti, sažeta i melodiozna - U sebi ima ritma koji odgovara raspoloženju pjesme - Za razliku od epike nikada ne opisuje opće događaje, ni misli već iskazuje **osobne misli** - Zbog kratkoće izgleda jednostavna, no to nije tako -- da bi lirska pjesma bila vrijedna mora imati složenu strukturu koja proizlazi iz pažljivo odabrane kombinacije rime, ritma, pjesničkih slika, stilskih sredstava, motiva itd. - U lirskoj pjesmi svaka riječ mora biti na točno određenom mjestu - Svaka se pjesma sastoji od **STIHOVA**. Stihovi mogu biti podijeljeni u veće grupe -- **STROFE.** Ako pjesma nije podijeljena na strofe onda je **STIHIČNA**, a ako jest **STROFIČNA** **VERSIFIKACIJA ILI STIHOTVORSTVO ILI METRIKA** - **Versifikacija je znanost o stihu** - Versifikacija je disciplina koja proučava vještinu gradnje stiha, povijesni razvitak i postanak stiha te raznovrsnost stihovnih oblika i njihovo podrijetlo - U povijesti se književnosti mogu uočiti neka stalna načela ogranizacije stiha pa se na temelju toga izdvajaju tri versifikacijska sustava: 1. SILABIČKA VERSIFIKACIJA ( broj slogova u stihu) 2. AKCENATSKA ILI TONSKA VERSIFIKACIJA ( temelji se na naglasku -- izmjeni naglašenih i nenaglašenih slogova) 3. KVANTITATIVNA ILI ANTIČKA /KLASIČNA VERSIFIKACIJA ( temelji se na izmjeni kratkih i dugih slogova) **STIH** - **Redak u pjesmi** , pjesnička ritmička jedinica uokvirena u jedan redak pjesme ; **vrsta stiha određuje se prema broju slogova** - Razlikujemo : **vezani stih** ( prema broju slogova- deseterac, peterac, dvanaesterac) **i slobodni stih** ( u pjesmi pisanoj slobodnim stihom nižu se stihovi različite duljine, nema pravilne rime, ritam podsjeća na svakodnevni govor, važan je grafički oblik pjesme) - CEZURA -- stanka; granica među riječima iza nekog sloga **STROFA** - **Veća cjelina u pjesmi** sastavljena od dva ili više stihova koja predstavlja (najčešće) **zaokruženu pjesničku misao** - Prema broju stihova razlikujemo : DISTIH, TERCINU, KATREN, KVINTINU, SEKSTINU, SEPTIMU, OKTAVU, NONU, DECIMU... - **OPKORAČENJE --** pjesničko sredstvo; prenošenje nekoliko riječi u novi stih - **PREBACIVANJE --** prenošenje jedne riječi u novi stih - **PRIJENOS --** prenošenje misli iz jedne strofe u drugu **RITAM** - Pjesnički se ritam razlikuje od ritma svakodnevnog govora. U njegovu stvaranju sudjeluju svi elementi strukture pjesme: pjesnički jezik, stilska izražajna sredstva, broj slogova u stihu i prenošenje riječi. Ritam odgovara raspoloženju pjesme. - Rečenični ritam određen je, u našem jeziku, izmjenom naglašenih i nenaglašenih slogova, naglaskom, intenzitetom riječi, melodijom, intonacijom... NAGLASAK ILI AKCENT **Silazni** kratkosilazni ( ˝ ) dugosilazni (\^ ) **Kratki** **dugi** kratkouzlazni ( ) dugouzlazni ( / ) **uzlazni** - Naš se jezik temelji na **silabičko -- tonskom načelu** ( naglašeni i nenaglašeni slogovi). No starogrčki se jezik i njegova poezija temeljila na izmjeni kratkih i dugih slogova. Njihova metrička jedinica zove se **STOPA** (ima ih tridesetak). - JAMB (U - ) ; SPONDEJ ( - - ) ; TROHEJ ( - U ) ; DAKTIL ( - U U )... - Od stopa se grade stihovi ; **vrste stiha se određuju po broju stopa** , stoga razlikujemo : TRIMETAR ( 3 stope), PENTAMETAR ( 5 stopa)...a najznačajniji stih je **HEKSAMETAR koji se sastoji od 5 daktila i 1 spondeja.** Za heksametar su metričari antike vjerovali da je najstariji stih uopće - poklon boga Apolona - Kako mi imamo posve drugačiji sustav naglašavanja, antičke stihove ne možemo dobro prevesti. Ipak, oni su prihvaćeni i prevođeni otkad se odlučilo da se stopa u hrvatskom jeziku mora zasnivati na naglasku, a ne na dužini i kratkoći sloga. **RIMA ili SROK** - **Glasovno podudaranje na kraju stiha** Možemo je podijeliti: +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ | **PO PODUDARANJU | **PO BROJU SLOGOVA** | **PO RASPOREDU RIME** | | SAMOGLASNIKA** | | | +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ | **Čisti srok --** ako | **Muška rima --** ako | **Usporedna ili parna | | su svi glasovi isti | se glasovno podudara | rima -- aabb** | | (laže -- maže) | 1 slog ( bol- dol) | | | | | **Križna ili ukrštena | | **Nečisti srok --** | **Ženska rima --** | rima- abab** | | ako je neki suglasnik | ako se glasovno | | | različit ( prezrelih | podudaraju 2 sloga ( | **Obgrljena rima | | -- prevrelih) | zraku -- traku) | abba** | | | | | | | **Dječja rima --** | **Monorima ili | | | ako se glasovno | nagomilana rima -- | | | podudaraju 3 sloga | aaaa** | | | | | | | | **Prepletena rima aba | | | | bcb** (prenosi se u | | | | drugu strofu) | | | | | | | | **Isprekidana rima - | | | | abcb** | +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ **TEMA** - Jedinstveno značenje djela. Glavna misao koju pjesnik obrađuje. Temom lirske pjesme može postati sve. Ipak, neke se skupine tema javljaju češće od ostalih. To su ključne emocije i situacije u ljudskom životu ( ljubav, smrt, prolaznost vremena, bol, čežnja, domoljublje, društvene nepravde itd. - Tema se u lirici obrađuje razvijanjem motiva **MOTIV** - Izvor i poticaj nekog djelovanja ; zaokružena pojedinost u poeziji iz kojeg izrasta tema ; ono što pokreće pjesnika i njegove osjećaje izražene u pjesmi - **Najmanji i osnovni dio teme** **KOMPOZICIJA** - Pokazuje način na koji je djelo sastavljeno u cjelinu. Razlikujemo **VANJSKU KOMPOZICIJU** -- OBLIK PJESME ( grafički raspored stihova, vrstu stiha, strofa, ritam...) i **UNUTARNJU KOMPOZICIJU (** tema, motiv...) **FIGURE** - Stari su retoričari i pjesnici književnost shvaćali kao lijep način pisanja te su smatrali da je ukrašen govor bitna osobina književnosti. Popisivali su i razvrstavali sredstva lijepog pisanja, koja su nazvali figurama - Figura je **vrsta pjesničkog ukrasa, izražajno stilsko sredstvo.** Mogu se podijeliti u 4 velike skupine: 1. TROPI ILI FIGURE RIJEČI -- figure prenesenog značenje, mijenjaju značenje i na tome se temelje; nastaju promjenom osnovnog značenja riječi ( simbol, metafora, personifikacija, alegorija...) 2. GLASOVNE FIGURE -- ne mijenjaju značenje, zasnivaju se na učinku pojedinih glasova u govoru ( onomatopeja, asonancija, aliteracija, anafora, epifora, simploka, anadiploza...) 3. FIGURE KONSTRUKCIJE- ne mijenjaju značenje, odnose se na poredak riječi u rečenici ( inverzija, retoričko pitanje, asindenton...) 4. FIGURE MISLI -- ne mijenjaju značenje, odnose se na širi smisao od onoga što je rečeno ( oksimoron, poredba, hiperbola, gradacija, ironija...)