Inženjerska grafika i dokumentiranje_1 dio predavanja za K1_2024 (PDF)
Document Details
Uploaded by Deleted User
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
2024
Tags
Summary
This document is a lecture on engineering graphics and documentation, covering topics like historical development, different types of drawings, and technical documentation. It's aimed at first-year undergraduate students (K1) in engineering at the University in Osijek, Croatia.
Full Transcript
SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA OSIJEK INŽENJERSKA GRAFIKA I DOKUMENTIRANJE Osijek, listopad 2...
SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA OSIJEK INŽENJERSKA GRAFIKA I DOKUMENTIRANJE Osijek, listopad 2024. Povijesni razvoj tehničkog crtanja: prije 6.000 godina Nastali prvi tehnički crteži, astronomske i geografske karte. Razvijaju se grafički postupci prilagođeni konkretnom zadatku i struci. XV. Stoljeće Leon Batista Alberti – prva knjiga o perspektivi, dalje je razvijaju poznati umjetnici (De Vinci, Direr), arhitekti i matematičari. 1795. god. Gaspard Monge, grof od Pelusium: objavljuje nakon dvadesetogodišnjeg proučavanja prvu knjigu iz nacrtne ( deskriptivne) geometrije u kojoj su postavljeni njezini znanstveni temelji; osnova MONGE-ovog postupka je povezivanje dviju orto-gonalnih projekcija čije su zrake projiciranja međusobno okomite na istu ravninu slike. njenom razvoju značajno su pridonijeli naši znanstvenici 2 3 4 5 6 Vrste crtanja 7 Vrste crtanja Umjetničko crtanje (osobni doživljaj) Tehničko crtanje (standardizacija) 8 Umjetničko crtanje (osobni doživljaj) Tehničko crtanje (standardizacija) 9 Vrste pismenosti: Osnovna pismenost Poznavanje stranih jezika (jezična pismenost) Informatička pismenost Tehnička pismenost 10 CAD/CAM OD IDEJE DO PROIZVODA INŽENJERSKA KOMUNIKACIJA ❖ Za uspešno odvijanje nekog projekta neophodno je usklađeno djelovanje svih učesnika u tom procesu ❖ Ovo je moguće ako svi učesnici, na odgovarajući način, razmjenjuju potrebne informacije, odnosno, komuniciraju. ❖ Jedan od najboljih načina razmjene informacija u tehnici je grafička komunikacija primjenom tehničkog crteža. INŽENJERSKA KOMUNIKACIJA Tehnički crtež predstavlja univerzalni jezik komunikacije različitog tehničkog osoblja. Po kapacitetu, odnosno mogućoj količini pohranjene ili prenesene informacije, tehnički crtež kao medij značajno nadilazi ljudski govor ili tekst. Kineska poslovica: Slika govori više od tisuću riječi !!! VRSTE TEHNIČKE DOKUMENTACIJE Prema namjeni razlikuju se sljedeći oblici tehničke dokumentacije: projektni zadatak - sadrži sve bitne zahtjeve koju se postavljaju pred projekat (tehničke, ekonomske, pravne prirode i sl.) idejno rješenje - sadrži osnovne informacije o predloženom rješenju, idejni projekat - sadrži temeljnu razradu informacija o predloženom rješenju uključujući plan troškova, investicijski eleborat - sadrži informacije iz idejnog projekta upotpunjene ekonomskom analizom, glavni projekt - sadrži detaljnu razradu idejnog projekta sa svim podacima za izvođenje glavni izvedbeni projekt - izrađuje se na temelju glavnog projekta nakon odabira proizvođača ili dobavljača, dokumentacija za pogon i održavanje - sadrži detaljne upute za uporabu i održavanje. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ❖ Skup svih relevantnih dokumenta o nekom objektu ili nekom sustav naziva se tehnička dokumentacija. ❖ Tehnička dokumentacija mora na jedan sustavan, jasan i jednostavan način davati sve potrebne informacije za odvijanje procesa s opisanim objektom ili sustavom. Tehnički crtež predstavlja najvažniji dio tehničke dokumentacije Tehnički crtež prikazuje predmet u dovoljnom broju projekcija i sa svim podacima potrebnim za izradu predmeta. Izradba tehničkih crteža propisuje se tehničkim zakonima na svjetskoj razini (normama-standardima). Tehnički crtež predstavlja sredstvo sporazumijevanja između konstruktora (osmislio predmet) i radnika (izrađuje predmet) Crtež moraju znati izraditi inženjeri, tehničari i drugi, moraju ga znati i pročitati a posebno djelatnici - majstori za strojevima. Tehničko crtanje je primjena nacrtne geometrije u izradbi crteža tehničkog predmeta uz pojednostavljenja i dopune propisane normama - standardima. Što moram znati da bi se izradio tehnički crtež? - Naučiti rukovati crtaćim alatom/priborom i održavati ga - Upoznati pravila projiciranja i njihovu primjenu - Razviti smisao za preciznost, urednost, čistoću i estetski izgled - Upoznati pravila - standarde za tehničko crtanje 16 Gdje se primjenjuju tehnički crteži? Tehnički crtež se primjenjuje u industrijskoj proizvodnji, gdje se predmeti najčešće proizvode serijski, a potreban je crtež ili nacrt prema kojem se izrađuju predmeti. Jezik crtanja je međunarodan, odnosno postoji međunarodna organizacija koja donosi propise. U skladu s tim pravilima izrađuju se tehnički crteži i sami predmeti izrade. Tehnički crteži rađeni po tim pravilima mogu se proicirati i shvatiti u svim dijelovima svijeta. 17 TEHNIČKI CRTEŽI ❖ Tehnički crteži predstavljaju najvažniji dio tehničke dokumentacije. ❖ Tehnički crtež je osnovni način komuniciranja među tehničarima, inženjerima itd. Tehnički crteži se dijele prema: namjeni načinu izrade načinu prikazivanja TEHNIČKI CRTEŽI PREMA NAMJENI Radionički crtež –pokazuje dio sa svim podacima potrebnim za izradu. Sklopni crtež –prikazuje kako se dijelovi ili sklopovi sastavljaju, kotiraju se samo vanjske i funkcionalne mjere. Mjerna skica –daje priključne mjere za stroj ili više strojeva istog tipa. Projektni crtež –objekat u grubim crtama na bazi proračuna ili iskustva. Ponudbeni crtež –daje bitne karakteristike objekta radi objašnjenja ponude. Reklamni crtež –daje osnovne podatke odnosno pojednostavljeni crtež za reklamne svrhe. Ostali crteži – crtež temelja, ugradbeni crteži, situacijski crteži. 19 TEHNIČKIH CRTEŽI PREMA NAČINU IZVEDBE I NAČINU PRIKAZIVANJA Prema načinu izradbe crteža razlikujemo: izvorni crtež (originalni), kopiju, skicu. Prema načinu prikazivanja objekta razlikujemo: ortogonalni crtež - prikaz trodimenzionalnog objekta pomoću skupa dvodimenzionalnih projekcija, aksonometrijski crtež - prostorni (3D) prikaz. TEHNIČKI CRTEŽI PREMA NAČINU PRIKAZIVANJA Aksonometrijski Ortogonalni Redoslijed izrade predmeta 1. Zamisao 2. Skica 3. Crtež 4. Izrada predmeta Konstruktori odnosno tehničari imaju ideju i zamisao kako neki predmet treba izgledati, onda oni svoju predodžbu skiciraju (prenose na papir bez upotrebe tehničkog pribora). Prema toj skici tehnički crtač će izraditi tehnički crtež, a radnik za strojem mora znati pročitati crtež i izraditi predmet. U zadnje vrijeme konstruktori obavljaju i posao tehničkog crtača (vrijeme crtanja skraćeno je zbog upotrebe računala u projektiranju). 22 23 Poz.1: Tijelo stezača 24 Poz.2: Navojno vreteno Poz.3: Ručica stezača 25 RADIONIČKI CRTEŽ SKLOPNI CRTEŽ MONTAŽNI CRTEŽ SHEMATSKI CRTEŽ 30 PONUDBENI CRTEŽI 31 32 33 REKLAMNI CRTEŽI 34 35 36 37 38 39 40 Norme (standardi) Standardi ili norme za tehničko crtanje su propisi kojima se utvrđuje izrada tehničkog crteža, pa tehnički crtež biva pojednostavljen i jasan. Norme obično nose kraticu države u kojoj se primjenjuju: ISO – međunarodne norme (Internacional Organization for Standardization) EN – europske norme HRN – hrvatske norme DIN – njemačke norme HRN – ISO – hrvatske norme preuzete iz međunarodnih normi ISO HRN – EN – hrvatske norme preuzete iz europskih normi EU http://www.wikiwand.com/bs/Me%C4%91u narodna_organizacija_za_standardizaciju 41 Standardi (norme) u tehničkom crtanju 1. Standard crta (ISO 128) 2. Standard pisma (ISO 3098/1) 3. Standard mjerila (ISO 5454) 4. Standard formata papira (ISO 5457) 5. Standard zaglavlja i sastavnica 6. Standard kotiranja (ISO 129) Osnova za tehničko crtanje je poznavanje standarda (normi) tehničkog crtanja. 43 FORMATI TEHNIČKIH CRTEŽA Tehnički crteži crtaju se na papirima propisanih dimenzija, koji se nazivaju formati. 44 Formati crteža Osnovni i najveći format papira na kojem se crtaju tehnički crteži iz kojeg se dobiju svi drugi manji format je format A0. Površina formata A0 iznosi 1m2 Manji format dobije se polovljenjem dulje stranice većeg formata Omjer kraće i dulje stranice svih formata je 1:√2 45 46 Okvir crteža Prije započinjanja crtanja potrebno je nacrtati okvir koji ograničava prostor crtanja Okvir se crta punom širokom crtom najmanje 0,5 mm širine Svi formati veći od A4 trebaju se zbog ulaganja u mapu, složiti na veličinu formata A4 Formati se prelamaju tako da zaglavlje uvijek bude na prvom mjestu- naprijed i dolje desno 47 Položaji pojedinih formata i način ucrtavanja okvira 48 49 Presavijanje tehničkih crteža Mape i registratori za ulaganje i arhiviranje crteža su formata A4, pa sve veće formate treba presaviti i složiti na veličinu formata A4. Format se previja i slaže uvijek tako da je zaglavlje crteža na prvoj stranici dolje desno, a dio za prihvat u mapu lijevo tako da se crtež može otvoriti bez vađenja iz mape. 50 Presavijanje papira format A2 – Mapa sa mehanizmom Zaglavlje 105 2. previjanje 210 123 4. previjanje 420 3. previjanje 1. previjanje 297 18 210 192 192 Zaglavlje 594 Format A2 - Mapa bez mehanizma Zaglavlje 123 Format A2 3. previjanje 1. previjanje 2. previjanje 420 297 174 210 210 Zaglavlje 594 Presavijanje većih formata na veličinu formata A4 53 Presavijanje različitih formata na veličinu formata A4 STANDARD: ZAGLAVLJA I SASTAVNICA ZAGLAVLJE Svaki tehnički crtež mora imati zaglavlje koje služi za upisivanje osnovnih podataka potrebnih za identifikaciju i upotrebljavanje crteža. Sadrže tehničke i pravne podatke vezane uz crtež SASTAVNICA Uokvireni prostor u donjem desnom kutu crteža Podaci koje mora sadržavati zaglavlje su: - naziv crteža - mjerilo - broj crteža ili list broj - naziv tvrtke (Fakulteta) u kojoj je crtež izrađen - imena i potpise osoba odgovornih za crtež - datum crtanja - materijal izrade pojedinog dijela - poziciju u sklopnom crtežu (ako ima potrebe) 55 Položaj zaglavlja i sastavnice na tehničkom crtežu (A3 i A4 formati) 56 Primjer zaglavlja za radionički crtež 57 Primjer proširenog zaglavlja za tehnički crtež 58 SASTAVNICA Sastavnica je dio crteža, obično se crta iznad zaglavlja, ali se može crtati odvojeno u posebnom crtežu. Koristi se na sklopnom crtežu ( crtežu koji prikazuje kako se sastavljaju određeni dijelovi). U sastavnicu se upisuju svi oni podaci koji su potrebni za ispravnu uporabu crteža, a nisu navedeni u zaglavlju. Sastavnica ima onoliko redaka koliko ima dijelova u sklopu. Sastavnicu mora imati sastavni crtež, crtež sklopa ili podsklopa. 59 Sklopni crtež i pozicijski brojevi 60 Primjer sastavnice za sklopni crtež 61 Sastavnica za sklopni crtež - dimenzije 62 Standard mjerila umanjeno 1:2 prirodno 1:1 uvećano 5:1 63 STANDARD MJERILA Mjerilo je omjer između predmeta prikazanog crtežom i predmeta u prirodnoj (naravnoj) veličini. Tehničkim crtežima se prikazuju predmeti različitih veličina. Predmeti se u tehničkim crtežima nastoje prikazati prirodnoj veličini 1:1 Veće predmete crtamo umanjeno, a manje uvećano. 64 Normom (ISO) su propisana mjerila te su prikazana u tablici: Prirodna 1:1 veličina Mjerila za 1:2 1:5 1:10 umanjenje 1:20 1:50 1:100 itd. Mjerila za 2:1 5:1 10:1 povećanje 20:1 50:1 100:1 itd. M1:5 Mjerila se unose na crtež na tri načina: 1. Riječju mjerilo: Mjerilo 1:5 crtaći papir priroda 2. Skraćeno slovom M: M 1:5 3. Samo brojevima: 1:5 65 Predmeti manjih dimenzija ponekad se moraju zornije prikazati, te se mjerilo uvećava. 66 Glavno mjerilo crteža obvezno se unosi u zaglavlje, a sporedna mjerila ispisuju se uz pripadajuće detalje crteža. 67 68 Primjer crteža s više mjerila 69 NAPOMENA ! Bez obzira crta li se predmet u prirodnoj veličini povećano ili smanjeno, u crtež se uvijek unose stvarne mjere predmeta. 70 Standard crta 71 Standardom crta (ISO 128) propisani su: 1. vrsta crte 2. oblik crte 3. širina crte 4. namjena crte 72 U tehničkom crtanju upotrebljavaju se 10 standardom propisanih vrsta crta Prema ISO 128 propisani su vrsta, oblik, širina i namjena crte Omjer široke i uske crte mora biti 2:1 Prema standardnu imamo dvije linijske skupine definirane prema širini crte A odnosno pune široke. a) Linijska skupina 0.5 mm b) Linijska skupina 0.35 mm 73 Namjena pojedinih vrsta crta Namjena crta: Crtom (a) crtaju se bridovi koji se vide i sve druge glavne crte Crtom (b) crtaju se pomoćne crte, kote, pokazne crte i šrafura Crtom (c) crtaju se bridovi koji se ne vide Crtom (d) crtaju tragovi ravnina presijecanja (tok zamišljenog presjeka) Crtom (d) crtaju se središnjice (simetrale) Crtom (f) crtaju se prijelomi, djelomični ili skraćeni pogledi i presjek djelomični 74 75 76 77 Primjeri različitih crta koje se koriste na tehničkim crtežima 78 79 80 Pravilna upotreba osnih linija 85 Standard tehničkog pisma 86 Tehničko pismo Svaki inženjer treba znati tehničke crteže opisivati tehničkim pismom Tehničko pismo može biti široko, srednje ili usko, a može biti: - uspravno (pod 90°) ili koso (nagib 75°). Sva slova i brojevi na tehničkom crtežu moraju biti napisana tehničkim pismom prema normi ISO 3098/1. Visina i širina tehničkog pisma se izražava u širinama crte kojom se piše: - visina velikih slova i brojeva je 10 širina crte (a) (10∙0.5=5 𝑚𝑚) - širina velikih slova je 6 širina crte (a) (6∙0.5=3 𝑚𝑚) - visina malih slova je 7 širina crte (a) (7∙0.5=3.5 𝑚𝑚) - širina malih slova i brojeva je 5 širina crte (a) (5∙0.5=2.5 𝑚𝑚) - razmak između slova je najmanje 2 širina crte (a) (2∙0.5=1 𝑚𝑚) - razmak između riječi je najmanje 5 širina crte (a) (5∙0.5=2.5 𝑚𝑚) - razmak između redova je 16 širina crte (a) (16∙0.5=8 𝑚𝑚) 87 Standardne visine velikih slova tehničkog pisma: (ovise o formatu tehničkog crteža) H = 2.5 – 3.5 – 5 – 7 – 14 - 20 mm 88 89 Znakovi tehničkog pisma prema standardu ISO 3098/1 90 Označavanje tehničkih crteža Svaki tehnički crtež mora biti označen na jedinstven način, kako bi se izbjegla mogućnost zamjene jednog crteža drugim. Način označavanja crteža nije propisan standardom. Oznaka crteža se uobičajnosastoji od kombinacije slova i brojeva. Primjer označavanja tehničkog crteža ❖ S obzirom da propisanog standarda za označavanje crteža nema, prijedlog za označavanje školskih crteža bi mogao biti sljedećeg oblika: IG. 01. 01. Broj pozicije sklopa Broj sklopa Oznaka npr. kolegija – Inženjerska grafika