Hrvatska u vrijeme kneževa 2 PDF

Hrvatska u vrijeme vladara iz narodne dinastije prvi vladar koji je u vladarski naslov knez Dalmatinske stavio hrvatsko ime - milošću božjom kneževine...

Hrvatska u vrijeme vladara iz narodne dinastije prvi vladar koji je u vladarski naslov knez Dalmatinske stavio hrvatsko ime - milošću božjom kneževine knez Hrvata nije Trpimirović započeo uspon pokrštavanje iz Akvileje osnivač dinastije Trpimirovića franački podložnik Hrvatske porazio ga knez Donje na njegovom dvoru boravio ratovao sa Saracenima s neretvanskim knezom Panonije u bitci kod benediktinac Gottschalk – nazvao ga kod Barija i s Družakom ratovao s kupe kraljem – nije istina Mlečanima Venecijom priznaje franačko u Rižinicama pokraj Klisa podigao najgori knez Slavena vrhovništvo benediktinski samostan osnovao biskupiju u Ninu BORNA MISLAV TRPIMIR DOMAGOJ (810.-821.) (835.-845.) (845-864.) (864.-876.) ZDESLAV bizantski štićenik (878.-879.) jačanje utjecaja Bizanta svrgnut s vlasti ratovi – s Mađarima (proširio vlast na Panoniju) i Bugarima (porazio vojskovođu Alogobotura) nije Trpimirović papa Ivan X. (925.) u pismu ga naziva kraljem → u vrijeme njegove vladavine bizantska Dalmacija organizirana prvi hrvatski kralj u temu Splitski crkveni sabor (925.) – vrhovni crkveni car Bazilije I. naredio dalmatinskim gradovima da porez poglavar biti će splitski nadbiskup BRANIMIR plaćaju knezovima Hrvata, Humljana i Travunjana Splitski crkveni sabor (928.) → potvrđeno prvenstvo (879.-892.) papa Ivan VIII. oslonac njegove vlasti – blagoslovio njega, splitskog nadbiskupa i ukinuta i podijeljena ninska njegov narod i državu → jednako međunarodnom priznanju biskupija. → podržao papa Lav VI. gospodarski procvat zabranjeno zaređivanje i promicanje glagoljaških kameni ulomak iz Šopota kraj Benkovca – knez Hrvata → svećenika dok ne nauče latinski → mogu držati najstariji kameni zapis hrvatskog imena bogoslužje ako nema dovoljno svećenika povratak Trpimirovića MUNCIMIR središte: Biaći kod Trogira (892.-910.) TOMISLAV (910.-928..) TRPIMIR II. Hrvatska ostaje jaka država (928.-935.) Hrvatska ostaje jaka država pomaže Bizantu protiv bugarsko- KREŠIMIR I. makedonskog kralja Samuila → u možda utemeljitelj dinastije (935.-945.) Krešimorivća → pobočna grana dinastije zahvalu mu BIZ dodijelio krunu → prvi Trpimirovića → nije dokazano hrvatski okrunjeni kralj → uzeo ime Stjepan majka Jelena → podigla crkvu na Otoku kraj Solina → grobna crkva u uroti ga svrgnula hrvatskih kraljeva braća imao tri sina (Svetoslava, Krešimira III. sklopio savez s MIROSLAV zbacio ga Pribina → prvi poimence i Gojoslava) Mlečanima → iskoristili poznati ban Like, Gacke i Krbave → (945.-949.) i preuzeli kontrolu nad doveo na vlast Miroslavova brata dalmatinskim Mihaela Krešimira II. gradovima STJEPAN DRŽISLAV SVETOSLAV SURONJA (969.-997.) (997.-1000.) STJEPAN II. oteo Mlečanima Zadar, ali ga Mlečani (1030.-1058.) osvojili u korist Bizanta nije Trpimirović oženjen ugarskom princezom Jelenom Arpadović Gebizon – legat pape Grgura VII. donio mu žezlo, mač i zastavu → u crkvi sv. okrunjen u Biogradu → prijestolnica Petra i Mojsija okrunjen → kralj Šibenik – privremeno vladarevo Hrvatske i Dalmacije boravište prisegnuo papi na vjernost → postao kralj Hrvatske i Dalmacije → papin vazal povezivanje gradova na obali sa samostan sv. Grgura u Vrani → zaleđem pod Zvonimirovim kraljevska riznica Dalmacija – pod nominalnom vlašću BIZ prijestolnica: Knin pritiskom odrekao se banovi: krune i povukao u saveznik Normana u ratu protiv BIZ → samostan PETAR o Slavonija – Dmitar Zvonimir predao Veneciji vrhovništvo nad Zvonimir nema KREŠIMIR IV. o Lika, Gacka i Krbava – Gojčo Dalmacijom – ima zakonsku osnovu za nasljednika → došao na proširio hrvatski teritorij osvajanja vlast – umro nakon dvije (1058.-1074.) Crkveni sabor u Splitu (1060.) – papinski legenda o ubojstvu na Kosovu polju godine bez muških legat Majnard → odredbe: Bašćanska ploča nasljednika → posljednji o zabrana bogoslužja na Trpimirović narodnom jeziku (ponovno odobreno na saboru 1064.) o zabrana zaređivanja svećenika koji ne znaju latinski o svećenici ne smiju nositi bradu niti se ženiti vjerojatno ga zarobili Normani DMITAR ZVONIMIR STJEPAN III. (1075.-1089.) (1089.-1091.)