Grafičke-komunikacije-skripta PDF

SADRŽAJ {#sadržaj.TOCHeading} ======= [Tipografija 2](#tipografija) [Povijest pisma 2](#povijest-pisma) [Povijest pisma i njegova osnovna podjela 3](#povijest-pisma-i-njegova-osnovna-podjela) [Slikovno pismo 3](#_Toc441831406) [Pojmovno pismo 3](#_Toc441831407) [silabičko (slogovno) pismo 4](#...

SADRŽAJ {#sadržaj.TOCHeading} ======= [Tipografija 2](#tipografija) [Povijest pisma 2](#povijest-pisma) [Povijest pisma i njegova osnovna podjela 3](#povijest-pisma-i-njegova-osnovna-podjela) [Slikovno pismo 3](#_Toc441831406) [Pojmovno pismo 3](#_Toc441831407) [silabičko (slogovno) pismo 4](#_Toc441831408) [Alfabet 5](#_Toc441831409) [Glagoljica 6](#glagoljica) [Ćirilica 6](#%C4%87irilica) [KONSTRUKCIJA SLOVNOG ZNAKA 7](#_Toc441831412) [Pismovni elementi 7](#pismovni-elementi) [Pismovne linije 7](#pismovne-linije) [Serifi 8](#serifi) [Osnovna klasifikacija pisma 9](#osnovna-klasifikacija-pisma) [Litografija 10](#litografija) [Tipografski mjerni sustav 11](#tipografski-mjerni-sustav) [Neki od elemenata učinka čitljivosti teksta 13](#neki-od-elemenata-u%C4%8Dinka-%C4%8Ditljivosti-teksta) [Modifikacije (isticanje) teksta dolaskom računala DTP (Desktop publishing): 13](#modifikacije-isticanje-teksta-dolaskom-ra%C4%8Dunala-dtp-desktop-publishing) [Osnovni formati novina 14](#_Toc441831421) [Čitljivost teksta 14](#_Toc441831422) [Razmak (prored) između redovima (leading) 15](#razmak-prored-izme%C4%91u-redovima-leading) [Korektura i korekturni znakovi 15](#korektura-i-korekturni-znakovi) [Mogući pismovni problemi kod prijeloma teksta 16](#mogu%C4%87i-pismovni-problemi-kod-prijeloma-teksta) [Ligatura 16](#ligatura) [Razlika truetype, opentype i postscript fontova 16](#razlika-truetype-opentype-i-postscript-fontova) [Zlatni rez 16](#_Toc441831428) [Fibonaccijev niz 18](#_Toc441831429) Tipografija =========== - pojam sastavljen od dviju grčkih riječi typos - žig, i graphein -- pisati - znanost o slovima, umjetnost uporabe tipografskih slova, izrada, slagarsko umijeće, oblikovanje i funkcionalnost izričaja - [svrha tipografije] - osigurati učestalost uporabe tipografskih materijala kroz olovne retke ili digitalne kodove - optičko reproduciranje misli kroz raspoložive topografske elemente Oko 1450. godine **[Johan Gutenberg]**, (1398/9. -- 1468.) - graver iz Mainza konstruirao je prešu (vinogradarsku) za otiskivanje kao i pomična lijevana olovna slova - Tim izumom pokreće se svijet tiskarstva. Stvoreni su preduvjeti za masovniji uvid u tiskanu riječ - početak razvoja nove grane znanosti -- [GRAFIČKA ZNANOST] Povijest pisma ============== - Početak prije 3.000 godina, Sumerani i klinopis iz Mezopotamije - 8\. st. pr. Kr. -- pisanje po školjkama (Mediteranske zemlje), računanje ulova, trampa, višak robe, popis robe - 4\. st. pr. Kr. -- Mezopotamija -- Sumerani -- poktografsko pismo, kasnije se pridružuje klinasto pismo - 3\. st. pr. Kr. -- klinasto pismo -- Mezopot. (glinene pločice) - 2\. st. pr. Kr. -- prvo pismo u Kini - 2\. st. pr. Kr. -- hijeroglifi u Egiptu - 1\. st. pr. Kr. -- kaligrafija u Kini na svili **[Kamen iz Rozete ]** U Memfisu su se 196. g. pr. Kr. sakupili svećenici iz cijelog Egipta. Vijećali su o tome kakve će se počasti dati mladom faraonu Ptolemeju V. koji je mnogo učinio za hramove i svećenike. Odlučeno je da se u svakom hramu postavi po jedan kraljev kip s pločom na kojoj će se na tri pisma ovjekovječiti taj događaj. **[Govorni i pisani oblik komunikacije]** - 700 g. pr. Kr. GRČKA - izum abecede, što preobražava ljudsku komunikaciju u smisleno pismo -- novo stanje uma - premošćuje se jaz govornog i pisanog jezika - priroda komunikacije temeljno se mijenja integracijom teksta, slike i zvuka u isti sustav prezentacije Povijest pisma i njegova osnovna podjela ======================================== []{#_Toc441831406.anchor}Slikovno pismo (Piktografija, Ideografija) - Intelektualni stvaralački proces - Organizirani sistem vizualne komunikacije - Uporaba predmeta sa simboličkom vrijednošću - Spiljski crteži koji su priopćavali trenutke lova - Združivanje asocijacija ideja u temelj za tvorbu slikovnog pisma - **Piktografija i ideografija** - Prva grafička aktivnost u neolitiku (6-3 st. pne) - Prikaz događaj ili misli grupiranjem i nizanjem crteža - Nema obilježja pisma, iznad bilo kojeg jezika: ○ ne mora se posebno učiti ○ nema određen ni konačan broj znakova - Znakovi za prenošenje strukturiranih informacija, - U današnjoj uporabi nema alternativu - Ideografija je viši stupanj piktografije (rimske i arapske brojke, matematički znakovi, kalendari,...) []{#_Toc441831407.anchor}Pojmovno pismo (Klinopis, Egipatski hijeroglifi, Kinesko pismo) - Prva grafička aktivnost u neolitiku (6-3 st pne) - Prikaz događaj ili misli grupiranjem i nizanjem crteža - Nema obilježja pisma, iznad bilo kojeg jezika: ○ ne mora se posebno učiti ○ nema određen ni konačan broj znakova - Znakovi za prenošenje strukturiranih informacija, - U današnjoj uporabi nema alternativu  Slika 2 Primjeri pojmovnog pisma - **[Kinesko pismo]** - Pretpostavlja se da je kinesko pismo najstarije danas upotrebljavano pismo (cca 4.000 g.) -- pojmovno pismo - Pismo se sastoji od oko 60.000 znakova. Znanje oko 2.400 znakova omogućava čitanje oko 99% svih znakova u kineskim novinama i časopisima, dok je za čitanje kineske literature ili tehničkih tekstova potrebno poznavanje otprilike 6.000 znakova. - Problemi za pisaće i slagaće strojeve - U početnoj fazi svaki znak je označavao jednu riječ - Svaki pojam se bilježi posebnom sličicom - Prije se je pisalo okomita a danas vodoravno lijevo na desno []{#_Toc441831408.anchor}Silabičko (slogovno) pismo (Kretsko linearno p., Hebrejsko p., Devanagari, Arapsko p.,) - 5\. st. P.n.e. - Svali znak se odnosi na gramatički slog - Razvijeno od pojmovnog pisma, ali znak za pojam (riječ) se odnosi samo na prvi slog te riječi - Znak se više nije odnosio na pojam kao prije - Razvija se feničko i staro semitsko pismo te indijsko pismo - Hebrejsko kvadratično pismo - Devanagari (Indija) - Japansko - Arapsko Slika 3 Primjeri silabičkog pisma []{#_Toc441831409.anchor}Alfabet ( Grčki alfabet, Fenički alfabet, Latinica, Karoliniška miniskula, Gotička miniskula, Humanistička miniskula) - Početak alfabeta pripisuje se istočnim obalama Sredozemnog mora, (pripisuje se Feničanima ali nema prave osnove) - Ime je preuzeto iz grčkoga, gdje sva slova imaju imena, a prva se dva u nizu kojim se nabrajaju zovu alfa i beta - Alfabet razlikuje grafeme -- znakove za pojedine glasove -- vokale i konsonante - Grčki alfabet, Fenički alfabet, Latinica, Karoliniška miniskula, Gotička miniskula, Humanistička miniskula - **[Latinica]** - Povijest arhaične latinice započinje osnivanjem Rimske države 7 - 6 st. p.n.e. (slična grčkom pismu, nestabilnost forme) - Krajem 3. st. p.n.e., latinica je standardizirana - Od 2. st. p.n.e. vladavina Rime pridonosi širenju pisma sredozemljem, opisuju se bitke i pobjede na slavolucima, oblici su definirani, - Javljaju se serifi kao završetci na krajevima slova, pisma postaju monumentalnija (naglašenija) - Prvotno, latinica je sadržavala 21 znak (s desna na lijevo pisanje), J, U, W, Y, Z su kasnije nadodani  Slika 4 Primjeri alfabeta Glagoljica ---------- - Početak alfabeta pripisuje se istočnim obalama Sredozemnog mora, (pripisuje se Feničanima ali nema prave osnove) - Ime je preuzeto iz grčkoga, gdje sva slova imaju imena, a prva se dva u nizu kojim se nabrajaju zovu alfa i beta - Alfabet razlikuje grafeme -- znakove za pojedine glasove -- vokale i konsonante Slavensko pismo nastalo polovicom 9. st. - Karakteristično zaobljeno pismo koje nema takvog oblika u drugim pismima - Poznati tekst je na Bašćanskoj ploči (oko 1100. g.) - Bašćanska je ploča kameni spomenik (isklesan bijeli vapnenac) visok 99,5 cm, širok 199 cm, debljine od 7.5--9 cm i težak oko 800 kg. Ćirilica -------- - Istočno slavensko pismo (grčko pismo prilagođeno slavenskim jezicima), s vremenom autoriziralo u čast sv. Ćirila - U 12. st. nastaje Bosančica (bosanska ćirilica), napisana je povelja Kulina Bana 1189. g. (koristi se u Bosni, Dubrovniku, sred. Dalmaciji) (kraj prve prezentacije) []{#_Toc441831412.anchor}**[KONSTRUKCIJA SLOVNOG ZNAKA]** Slika 5 Postupak izrade metalnih slova za tiskarsku prešu Pismovni elementi ----------------- Osnovni pismovni prostor (mjera) naziva se četverac, ili Kvadratni prostor u kojem je definirano slovo  Pismovne linije ---------------  Serifi ------ - Potez, crta, završna crta Maleni ukrasni potezi, zadebljanja, na rubovima slovnih znakova. - Potječu od rimske kapitale. - Gutenbergovo pismo *Tekstura* ima serife - Knjigotisak najviše oštećuje rubove slova. Zbog mekoće olova, gotovo sva pisma od 15. do 20. stoljeća imala su serife, dodatna proširenja na krajnjim dijelovima slova, kako bi slovo izdržalo više otisaka - Slova mehaničkih pisačih strojeva izrađena su od čelika uz dodatak serifa kako bi se manje izrezala indigo traka - Kod nekih fontova (renesansna antikva) serifi pospješuju čitljivost jer se u podnožju slova stvara "optička linija" slovnog retka. Osnovna klasifikacija pisma ---------------------------  **** Osnovna klasifikacija pisma 1 7 Osnovna klasifikacija pisma 2  **** pismovni rez (kraj druge prezentacije) Litografija =========== - najstarija tehnika plošnoga tiska, kojoj kao tiskovna forma služi kamena ploča sitnoporozne strukture, npr. ploča od vapnenačkoga kamena (litografski kamen) 1. Crtež koji se namjerava tiskati izrađuje se masnom kredom ili litografskim tušem na samoj ploči, odn. na posebno pripremljenu papiru pa se potom prenosi na ploču 2. Površina ploče zatim se kemijski obrađuje otopinom arapske gume kako bi dijelovi bez crteža (slobodne površine), kada se navlaže vodom, postali odbojni za masnoću 3. Na tako dobivenu tiskovnu formu nanosi se masno bojilo koje prihvaćaju samo tiskovni elementi (crtež), a ne i slobodne površine - Litografiju je 1798. izumio A. Senefelder - Izvorno se rabila kao grafičkoreproduktivna tehnika, npr. za tisak ilustracija u knjigama; za tu se namjenu više ne koristi, jer ju je s vremenom zamijenio offsetni tisak s AL tiskovnim formama - Zbog jednostavnosti tehničkoga postupka litografiju su brzo prihvatili likovni umjetnici, koji su u njoj našli mogućnost da svoja djela jeftino umnože i učine pristupačnima širokom sloju korisnika. **[9 Prikaz izrade litografije]** Tipografski mjerni sustav ========================= - Početkom tiskarstva te izumom tiskarskog stroja (Guttenberg - oko 1450.) javlja se potreba za uvođenjem standarda u veličini pisma kao i ostalog tipografskog slagarskog materijala - Francois-Ambroise Didot -- standardizira prvi tipografski sustav 1775., (europski standard) poznat pod nazivom **Didotov mjerni sustav** - **Didotov ili europski (najpoznatiji je cicero)** - **Pica (Angloameričke zemlje) - 4,233 mm** - **Inch -- 2,54 cm** - **Milimetri - mm** - **Tipografska točka (point typographique; 0,3759mm; Didot)** - danas je na europskom prostoru prihvaćen kao standardni sistem: **(DIN 16507 - 1 Printing technology - Typesizes - Part 1: Hot metal type setting and related techniques,** Deutsches Institut Fur Normung E.V. (German National Standard) / 01-Sep-1998 / 4 pages). Neki od elemenata učinka čitljivosti teksta =========================================== - veličina i izgled pisma (font, rez,...), udaljenost čitanja - Pismovna veličina koja se smatra optimalnom je 10/12 pt do 11/13,2 pt ¬ - Serifna ili groteskna pisma, kurent ili verzal - dužina retka (broj stupaca, razmak između njih,...) - Optimalna čitljivost retka je cca 80mm gdje zavisno od pisma i reza, broj slovnih znakova se kreće od 50 -- 60 (s razmacima) - razmak između slova, riječi, redaka, - isključivanje odlomka, poravnanje, - kontrast teksta (boja pisma i boja podloge) - format stranice (knjige, časopisa, novine,...) - broj stupaca (širina), margine (čitljivost duplerica) - stil prijeloma (Zlatni rez,...) - kvaliteta tiska i podloge, tisak u negativu (Knockout) i dr - Općenito, cjelokupno grafičko oblikovanje (Layout) nekog časopisa ili knjige utječe n čitljivost i na taj način se približava ili udaljava krajnjem korisniku - Izbjegavanje u tekstu (prijelomu) ostavljati "udovice" i "siročiće". - Udovice - ostavljen prvi red na dnu stranice (stupca) kod prijeloma kao zasebni odlomak čime je narušena čitalačka harmonija praćenja tematike - Siročići - posljednji red u odlomku koji je prebačen u sljedeći stupac ili zasebno tvori završetak pisma Modifikacije (isticanje) teksta dolaskom računala DTP (Desktop publishing): --------------------------------------------------------------------------- - Elektronski kurziv -- promjena vertikalne osi slovnog znaka (nagib od -- 45 0 do + 45 0) - Promjena širine slova odnosno reza, proširenje 10 x - Spacioniranje i podrezivanje (razmak između slova) - Rotiranje slova oko osi (0 - 3600) s promjenjivim ishodištem tj, centrom rotacije - Ispunjenje slova (površina) uzorkom druge tipografije - Raster -- kao ispuna slova  []{#_Toc441831421.anchor}Osnovni formati novina**[:]** - cijeli format "broadsheet" 43 x 58 cm - tabloidni format 29 x 43 cm - "berliner" format 28 x 40 cm - mali formati (slični A4) 22x29cm; 30x33cm ¬ i dr. []{#_Toc441831422.anchor}Čitljivost teksta bitna je karakteristika koja se postiže razmacima između slovnih znakova (**kerning**), (bijelina). - Izostanak te naredbe, uočljiv na tekstu kod pisaćeg stroja, ili na sličnim fontovima (courier) Svakom slovu dodijeljen je isti prostor što narušava sklad pisma Razmak (prored) između redovima (leading) ----------------------------------------- - bitna karakteristika dobre čitljivosti, - razmak između osnovnih pismovnih linija - razmak između četveraca - Premali ili preveliki razmak utječe na čitljivost te otežava koncentriranost na sam sadržaj, - Prored se uobičajeno mjeri postotkom u odnosu na pismovnu veličinu osnovnog teksta. - Standardni razmak je 120% (12 pt / 14,4 pt prored), za web puno veći (do 180%)  Korektura i korekturni znakovi ============================== - Pronalaženje i ispravljanje grešaka u slogu (prijelomu) - Osnovne faze korekture: - čitanje osnovnog (pristiglog) teksta i označavanje korekturnim znakovima - ispravljanje (korigiranje) teksta nakon korekturnih znakova **[\ ]** Mogući pismovni problemi kod prijeloma teksta ============================================= - pogreška u originalnom rukopisu od autora - DTP operater kod unosa teksta (kopiranja, place,...) - pemac (zamjena slova ili brojki) - tehnički neispravno pismo (font, rez,...) - pismo koje nije prikladno za sve platforme (MAC, PC) - pismo koje je naknadno dorađivano odnosno nije prikladno za sve tipkovnice (ČŽŠĆĐ) Ligatura ======== - spajanje dvaju susjednih slova, ti, fi... - zavisi od vrste pisma Razlika truetype, opentype i postscript fontova =============================================== - **[TrueType fontovi]** - jasni, čitljivi, omogućavaju skaliranje na različite veličine - podržani su na izlaznim jedinicama (pisači) koji su podržani na Windows platformi - **[OpenType fontovi ]** - Sadrže širu porodicu znak. (rukopisni stil,brojke,simbole,glifovi) - Osigurano skaliranje i podržani pisači na Windows platformama - **[PostScript fontovi ]** - Programski fontovi vezani uz izlazne uređaje, podržavaju fontove na osvjetljivačima, potreba za njihovom instalacijom i na samim uređajima (jedan dio za prikaz na monitoru a drugi za uređaj) []{#_Toc441831428.anchor}**[Zlatni rez]** (lat. Sectio aurea) - Euklid (grčki matematičar) 300 g. pr. Kr. prvi zapisuje definiciju zlatnog reza - Vitruvije crta ljudsko tijelo u kružnici 1 st. pr. Kr. - Kineski zid (početak gradnje 500 g. pr. Kr.) - Konstantinov slavoluk (rimsko carstvo) - Aja Sofija (Istanbul), Notre Dame, Taj Mahal - Toranj u Kanadi 533 m (342 m) = 1.618 - geometrijska proporcija koja zadanu dužinu dijeli na njene manje dijelove gdje se manji dio odnosi prema većem dijelu kao i veći prema cijeloj dužini. - Iracionalni broj Φ (fi) =1,61803968...... = (1 + √5) /2 - Odnos stranica formata papir, odnos stranica tekstualnog bloka i odnos samog tekstualnog bloka prema površini stranice je prema pravilu zlatnog reza. - Proporcije - Zlatni rez je proporcija koja je najugodnija ljudskom oku jer ono reagira na razmjer (božanska proporcija) - Smatra se "najidealnijim" proporcijama (omjerom) - Format papira = 10 x 16,18 cm (Φ =1,61803968...... ) - Preporuča se pravilo zlatnog reza kao pomoćno sredstvo za određivanje proporcija u izboru pismovnih veličina (Tipografija), dužine redaka, površine sloga, margina, \...  []{#_Toc441831429.anchor}Fibonaccijev niz: 1,1,2,3,5,8,13,....... - Fibonacci je na primjeru mladih zečeva objasnio matematički niz. Pretpostavka je da imamo mladi par zečeva koji se razmnožavaju svaki mjesec (muški + ženski potomak) a potomci ne umiru. Svaki sljedeći mjesec roditelji su spremni za potomke. Roditelji dobivaju par mladih zečeva prvog dana u mjesecu od 1.3.). Potomci također nakon dva mjeseca dobivaju svoje potomke. Shema prikazuje roditelje (bijeli kružić i sivi kružić kad su roditelji spremni za potomstvo)