Preoblikovanje Reljefa Zemlje Egzogenim Procesima PDF

PREOBLIKOVANJE RELJEFA ZEMLJE EGZOGENIM PROCESIMA Osnovni reljef oblikovan je endogenim pokretima, ali izložen stalnom preoblikovanju egzogenim procesima koje pokreću: - Sunčeva energija - Uzrokuje kretanje u atmosferi -- život na Zemlji - Hidrološki ciklus - Voda, led, vjeta i...

PREOBLIKOVANJE RELJEFA ZEMLJE EGZOGENIM PROCESIMA Osnovni reljef oblikovan je endogenim pokretima, ali izložen stalnom preoblikovanju egzogenim procesima koje pokreću: - Sunčeva energija - Uzrokuje kretanje u atmosferi -- život na Zemlji - Hidrološki ciklus - Voda, led, vjeta i organizmi - Sila gravitacije - Plima i oseka, padinski proces Egzogeni procesi 1. Trošenje stijena 2. Padinski procesi (derazija) 3. Fluvijalni (riječni) procesi erozije i akumulacije 4. Krški procesi (kemijsko otapanje stijena) 5. Marinski (morski) i jezerski (limnički) procesi 6. Glacijalni i periglacijalni (ledenjački) procesi 7. Eolski (vjetar) procesi 8. Biogeni procesi (utjecaj organizma) 9. Antropogeni procesi (utjecaj čovjeka) Egzogenim procesima nastaju padinski, fluvijalni, marinski, glacijalni, eolski, biogeni i antropogeni reljefni oblici. Razlikujemo tri osnovna egzogena proces 1. Denudacija / trošenje 2. Transport 3. Akumulacija / taloženje 1. Trošenje **Mehaničko ili fizičko** uzrok: - **temperaturne amplitude** -- stijene se po danu zagrijavaju i rastežu, a noću hlade i stežu (sušnija područja) - **led** -- smrznuta voda u porama stijena ima veći volumen, a povećani pritisak drobi stijenu (ispod 0°C) - **ledenjaci** -- pri kretanju - **korijen biljke** **Kemijsko** [korozija] -- najvažniji način kemijskog trošenja; padaline koje iz atmosfere pokupe CO~2~ otapaju karbonantne stijene (najviše se ističe vapnenac) **Biološko** najčešće kombinirano mehaničko i kemijsko, npr. korijen biljke pritišće stjenovitu podlogu, razara je i drobi, ali istodobno ju otapa svojim kiselinama 2. PADINSKI ILI DERAZIJSKI PROCESI **[DENUDACIJA]** predstavlja proces spiranja i odnošenja površinskog sloja zemljišta i ogoljivanje stenovite podloge. - Intenzitet denudacije zavisi od količine padavina, nagiba terena i vegetacije **[EROZIJA] -** proces razaranja i odnošenja zemljišta i stjenovite podloge **[DERAZIJA] -** procesi na padincama (gravitacija) **[KOROZIJA] -** kemijsko djelovanje na stjene **[AKUMULACIJA]** - proces nagomilacanja i taloženja razorenog i odnešenog materijala Uvjeti koji utječu na nastanak padinskih procesa 1. nagib padine ( jednak ili veći od 2° ) 2. voda 3. čovjek 4. vegetacija 5. sastav stijena u tlu **[padine]** - dijelovi Zemlje s nagibom većim od 20°, izloženi su kontinuiranom djelovanju vanjskih procesa - **intenzitet oblikovanja padina ovisi o :** geološkom sastavu , tvrdoći, propusnosti, klimi, nagibu, gravitaciji i vegetaciji **[padinski ili derazijski procesi] ⇒** pokreti regolita (rastresit materijal) niz padinu pod utjecajem gravitacije A black line with words Description automatically generated with medium confidence [ ] Tipovi padinskih procesa - **kliženje** -- padinski proces **[brzog ili vrlo] [brzog]** kretanja površinskog materijala niz padinu. Karakterističan je na padinama koje u podlozi imaju sloj **[gline]**. Zbog jakih kiša, glina bubri i destabilizira slojeve iznad sebe, koji se pokreču i uz relativno slab poticaj. - pokretači klizišta -\> prekomjerna gradnja - **iznenadni pokret regolita na glinovitu sloju** - katastrofalne posljedice → **klizišta** - **spiranje** (jaružanje)**-** najčešće - **[oborinska voda]** ubrzava i pojačava pokretanje površinskih slojeva - [strme padine s rastresitim materijalom] i [nedostatkom vegetacije] mjesta su pojave **spiranja** i **jaruženja** - vodene bujice stvaraju **brazde, vododerine i jaruge** - atmosferska voda odnosi regolit; vegetacija usporava spiranje - **tečenje** (soliflukcija) **-** npr. ljeti iznad stalno zaleđenog tla - regolit pod utjecajem gravitacije teče niz padinu - javlja se u područjima gdje u dubljim slojevima tla **[postoji stalno zaleđeno tlo]** - povišenjem temperature tope se gornji slojevi tla što pokreče tečenje - u slučaju jakih oborina, jakog porasta temperature ili brzog topljenja snijega javljaju se i procesi tečenja blata - dio tečenja je i **puženje** -\> sporo kretanje površinskog sloja tla, može se uočiti kada tlo na padini izgleda kao naborani tepih - **[puzanje] -** razmočeni regolit ili regolit na zaleđenu tlu, pomiče se 1-2 cm/god. - nastaje tzv.\"pijana šuma"( nagnutost donjih stabala ) - **Odronjavanje**, urušavanje - na većim nagibima, - Regolit + gravitacija = [stijenski odroni] - često u kombinaciji sa sniježnim lavinama - kod padina većih [nagiba] i građenih od čvršćih stijena (metamorfne) - faktori koji potiču odronjavanje: potres, vremenske nepogode, čovjek - na padinama sedimentnih stijena javlja se **[osipanje]** - **osipanje -** derazijsko usitnjavan -- **[kršje]** (krhotine), **[sipari]** (akumulacijski oblici) - (npr. uz obalu) 3. FLUVIJALNI PROCESI I OBLICI - Nastaje kombiniranim djelovanjem tekućica I spiranjem padina - Stvaraju se izdužene udubine ili doline - Tekućice -- jedan od najvažnijih oblikovatelja reljefa u novijem geološkom razdoblju (holocen) - Utjecaj: razaranje, prijenos ili transport, akumulacija stijena - - Riječna erozija. složen proces usijecanja I udubljivanja riječkog toka u podlogu - Gradijent -- brzina tećenja - Denudacija dolinskih strana I oblikovanje cjelokupne rijčke doline može bit : dubinska bočna - Oblikovanje reljefa radom rijeka podijeljeno je na: - Mehanizam voda **[gornjeg]** toka - Veliki nagib - **[Dubinska erozija]** -- usijecanje korita, brzi potok, korito u obliku slova V - **[Kanjon]** -- dolinsa visokih I strmih strana - **[Vodopadi]** -- rušenje bode iz višeg u niži dio korita - **[Regresijska erozija]** - unazadno pomicanje vodopada - **[Slapovi]** -- prelijevanje vode preko stepenica, tj. Kaskada - **[Sedrene barijere]** -- poseban tip vodopada na krškim tekućicama - **[Rast sedre]** -- taloženjem kalcijeva karbonata - Mehanizam voda **[srednjeg]** toka - Smanjenje nagiba - Transport materijala - Smanjena dubinska erozija, a izražena **[bočna erozija]** - **[Meandriranje -]**vijuganje rijeke kroz mekše stijene - **[Meandar --]** riječni zavoj - **[Mrtvaja --]** napuštenji rukavac rijeke nastaje probijanjem meandra I odvajajem od toka rijeke - **Potkovičasto jezero (Jarun)** - Mehanizam voda donjeg toka - Smanjnje nagiba - Transportna snaga rijeke smanjena -- akumulacija - Akumulacija u koritu - Sprud -- na mjestima gdje u koritu postoje manje zapreke dolazi do taloženja materijala I oblikovanja sprudova - Ada -- kada sprud izbije na povrpinu u obliku otoka - Akumulacija izvan korita - Naplavna ravan(poloj / holocene ravni) -- nastaju tijekom visokih vodostaja kada rijeka izlazi iz korita i plavi dno dolina - Melioracija -- poboljšavanje kvalitete tla isušivanjem, navodnjavanjem - Akumulacija na ušću - Delta -- razgranato ušće - Sedimentno tijelo (akumulacija sedimenta) na ušću rijeke u vodenim bazenima - Dolinski reljef = fluvijalni + padinski procesi - Akumulacijom završava oblikovanje reljefa radom rijeka, konačan oblik riječna dolina - **[Riječna dolina]** -- fluvijalna erozija + transport + akumulacija - Elementi: korito, naplavna ravan, dolinske strane  - Jednostavne doline -- koja je prema ušću niža i šira - Složene ili kompozitne -- izmjenjuju se klani (suženja) i kotline (proširenja) - Tipovi s obzirom na pružanje reljefa a. Transferzalne -- poprečne s glavnim crtama reljefa (Kupa, Krka) -- društveno značenje -- omobućuju prostorno povezivanje reljefom izoliranih krajeva b. Longitudinalne -- paralelno s okomitim reljefom, prostranije, pogodne za naseljavanje i agrarno iskorištavanje (Sava) - **[Riječne terase]** -- trajna promjena vodostaja povećala je erozijsku snaku rijeke -- rijaka se usjekla u vlastite nanose i stvorila novo korito i mlađu naplavnu ravan, a starija je zaostala u obliku stepenice 4. Krški??? 5. Marinski - **[Obala]** -- pojas na dodiru kopna I mora ili jezera - Gibanja mora koja modeliraju reljef: - **[Valovi]** - Uzrokuje ih vjetar - Na veličinu vala utječe brzina, smjer i trajanje vjetra te prostranstvo mora - **[Morske struje]** -- horizontalna kretanja morske vode - Kreću se obrnutom smjeru od kretanja kazaljke na sata, glavni razlog tome je Zemljina rotacija - **[Plima i oseka]** -- međudjelovanje Mjeseca I Sunca, te rotacije Zemlje - Pri tome najjači utjecaj ima gravitacija Mjeseca, pa se najveće plime i oseke javljaju za mladog i punog Mjeseca - Izmjene se u jednom danu dvaput, otprilike svakih 12h i 25min - Marinski reljefni oblici -- procesi kojima valovi oblikuju obalu -\> **[abrazija]** - **[Abrazija]** -- razorni rad valova, unazadno pomicanje obale -- najjača na strmim obalama izloženjim jakim vjetrovima - Dva osnovna tipa obala: - **[Niske obale]** - Valovi I morske struje talože materijal te stvaraju **[pjeskovite plaže (žala)]** - Akumulacijski oblici na niskim obalama - **[Sprud / lido]** - Taloženje razorenog materijala i pijeska - **[Pregrada / bar]** - Sprudovi do nekoliko tisuća km - **[Lagune]** - Kada pješćani sprudovi zatvore dio plitkog mora - **[Zaljev / liman]** - Tamo gdje su struje jake sprudovi se vežu uz istaknute rtove i oblikuju zaljeve - **[Strelka]** - Obalni sprud koji se jednim krakom veže za rtove ili poluotoke - **[Primošten / tombolo]** - Pješčana prevlaka (nanosni sprud) koji spaja otok s kopnom. Time je otok pretvoren u poluotok  - **[Strme obale]** - Destrukcijski abrazijski oblici: - **[Klif]** -- strmi, stjenovit odsjek obale nastao destrukcijom valova - **[Valna potkapina]** -- udubljenje po klifu - **[Abrazijska terasa]** -- blago nagnuta podmorska zaravan u podnožju klifa nastala drobljenjem I akumulacijom materijala - **[Hridi i grebeni]** -- otpornije stijene - hridi iznad površine - grebeni ispod površine - vrste obala prema postanku - **[abrazijske]** - zbog erozijske snage valova prvobitni se reljef toliko izmjenjo da se ne može prepoznati - klifovi, abrazijska terasa, hridi I grebeni - **[ingresijske]** - nastale su potapanjem kopna nakon zadnje oledbe kada se razina mora izdigla za oko 120m a. **[tektonske]** -- potapanje reljefnog oblika koji nisu izmijenjeni abrazijskim djelovanjem - **[dalmatinski tip obale]** -- tip naborane obale, koji se pruža paralelno s pružanjem većih reljefnih oblika (npr. planina), gdje su sinklinale pretvorene u hanale I zaljeve, a antiklinale u otoke I poluotoke b. **[erozijske]** -- potapanje erozijskog reljefa (fluvijalni, glazijalni, eolski, krški) - **[fluvijalne obale:]** - estuarij -- ljevkasto potopljeno riječno ušće - rijas -- potopljeni doljnji tokovi riječnih dolina užih I strmijih strana - delta -- nanosi riječnih ušća slični grčkom slovu - **[glacijalne obale:]** fjord - **[krške obale:]** ponikkve, uvale, polja u kršu, zavale - **[eolske igresijske obale:]** potapanje uzvisina između pustinjskih uzvisina(dina) - **[organogene]** A. **[koraljne obale]** - **[koralji]** -- životinjski organizmi koji žive u kolonijama, razmnožavaju se pupanjem, žive u toplim, čistim I plitkim morima (do 50m) - **[atoli]** -- oko ugaslog vulkana nastanjuju se koralji, gibanjem mora sužava se vulkanska kupa, a rastu koraljni grebeni I zatvaraju prstenasti zaljev, lagunu B. **[mangrovska obala]** - stabla mangrove rastu u ekvatorijalnom području u boćatoj vodi(mješavina slane i slatke vode) neposredno uz obalu; gusto isprepleteno korijenje čini obalu neprohodnom, širenje kopna na račun mora - nanosi se zaustavljaju I talože u korijenu koje izvire iz vode - **[kombinirane]** KRŠKI RELJEFNI OBLICI I PROCESI Osnovna svojstva krša - topivost stijene u vodi - vodopropusnost kroz pukotine - velika čvrstoća, nema boranja - bogatija cirkulacija vode u podzemlju nego na površini Vrelo -- gdje izvire relativno velika količina vode iz podzemlja Estavele -- specifičan tip izvora u kršu -- periodički, šupljina u kršu koja kod visokog pukotinskog vodostaja ima značajke vrelam a pri niskome postaje ponor Rijeke ponornice Vrulje -- izvor ispod površine mora krš007 Dva osnovna tipa krša - krš tropskih krajeva - kupasti krš - krš umjerenih širina - dinarski krš [PODZEMNI KRŠKI OBLICI] Nastaju poniranjem vode i njenim korozijskim djelovanjem Speleologija -- znanost o podzemninm krškim oblicima Speleološki objekti: - **jame** - okomit udubljenja s nagibom vecim od 45**º** - nastaju korozivnim i mehaničkim proširivanjem pukotina - **špilje** ili pećine - vodoravna udubljenja s nagibom manjim od 45**º** - spiljski ukrasi - stalaktiti -- taloženjem kalcijeva karbonata sa stropa - stalagmiti -- uspinjanjem vode prokapnise s podova - stalagnati ili stupovi - zavjese -- nastaju na mjestima gdje vodena otopina ne dolazi samo iz jedne točke (pukotine u stropu) - **kaverne** - podzmne šupljine u kršu koje **[nemaju prirodnog ulaza]** [POVRŠINSKI KRŠKI OBLICI] - kamenice - plitka udubljenja žljebastog oblika, oštrih rubova, često ispunjena vodom - škrape - najmanji, ali najbrojniji krški oblici na površini. Mogu biti u obliku mreža i žljebova - ponikve - ljevkasta udubljenja, dno prekriveno **[crvenicom,]** obradivi prostor - normalne- nastale djelovanjem vode koja ponire(korozija) - urušene -- modro i crveno jezero - uvale - duguljasta udubljenja nastala korozijom ili spajanjem više ponikava - zaravni - nastaju fluvijalnom erozijom i korozijom - karakteristični za tropska podrčja, u našim krajevima stvaraju se tijkom vlažne i tople klime u tercijaru (gornji pliocen) - mogu se naći oko toka Zrmanje, Krke, Čikole - polja u kršu - nastaju duž rasjeda i občnim korozijskim djelovanjem vode - obilježavaju ih rijeke koje jednom dijelom teku površinom a drugim poniru u podzemlje - obradii prostor s naseljima na rubovima - hrv: Ličko, Gacko, Krbavsko (gorska hrv), Sinjsko, Imotsko i Vrgoračko (primorska hrv) GLACIJALNI RELLJEF 1. GDJE NALAZIMO LEDENJAČKI RELJEF? - prostori hladnih klima - viših geografskih širina - visoki planinski prostori 2. KADA JE LED IMAO VAŽNU ULOGU U OBLIKOVANJU RELJEFA I U DRUGIM PODRUČJIMA NA ZEMLJI? - Razdoblja glacijala (ledeno doba) 3. U KOJIM ERAMA SE JAVLJAJU GLACIJALE ILI OLEDBE? - prekambrij (neoproterozoik) - mlađi paleozoik - kenozoik(neogen) 4. ZAŠTO NASTAJU OLEDBE? - zbog klimatskih promjena 5. ZAŠTO NASTAJU KLIMATSKA PROMJENE? - promjena nagiba Zemljine osi - smanjenje radijacije - promjene CO2 u zraku 6. KOJI OBLIK PADALINA PREVLADAVA U VISOKIM PLANINAMA I I VIŠIM GEORAFSKIM VISINAMA? ZAŠTO? - Snjieg, zbog niskih temperatura 7. ŠTO JE SNJEŽNA GRANICA - Visina iznad koje se led zadržava cijele godine 8. GDJE JE NAJVIŠA,A GDJE NAJNIŽA SNJEŽNA GRANICA? - **[Ekvator (Ande)--oko 6000m ]** - Alpe-2500-3000m - Aljaska-600m - južni Grenland- 90m - **[Antarktika-razina mora]** - Hrvatska -- 1300m (Dinara,Biokovo,Velebit,Risnjak) 9. KOLIKU POVRŠINU OBUHVAĆA LEDENJAČKI POKROV? - 11% 10. KAKO NASTAJE FIRN ILI ZRNATI LED - prokapljivanje vode u slojeve snijega,ponovno smrzavanje,srastanje i formiranje grudica 2-5 mm - FIRN - kristali se spajaju i nastaje LEDENJAČKI LED 11. KAKO NASTAJE LEDENJAČKI LED I KOJA SU DVA OSNOVNA OBLIKA? - Ledenjački pokrov- akumulacije ledene mase (antartika 90,6%, grenland 9.4%) - Dolinski ledenjaci u visokim planinama 12. OBJASNI MEHANIZAM TOKA LEDENJAKA - Pokret glacijalnih oblika-promjena temperature(klime) - **Zona akumulacije**-na višim nadmorskim visinama,stvaranje veće količine od one koja se rastopi - **Zona ablacije(odvajanja**)-na nižim djelovima --veća količina otopljenog snijega - **Linija ravnoteže**-područje gdje je masa leda uvijek ista 13. KAKO SE NAZIVA GLACIJALNA EROZIJA? - Egzarazija -- brazdanje podloge destrukcijskim radom ledenjaka 14. ŠTO JE TIL? - nesortirani i neuslojeni materijal koji transportira i taloži ledenjak 15. ŠTO JE CIRK I KAKO NASTAJE? - amfiteatralno udubljenje u vršnim dijelovima visokih planina, mjesto gdje se nalazi početak ledenjaka ("glava" ledenjaka) - nastaje skupljanjem snijega i firna u izvorišnim dijelovima dolina - iznad cirka-grebe ili trn 16. OBJASNI I NACRTAJ NASTANAK LEDENJAČKE DOLINE. - Dolina koja ostaje nakon prolaska ledenjaka, duboka je i ima [**oblik slova U**.] 17. ŠTO JE MORENA I KAKVA MOŽE BITI PREMA MJESTU POSTANKA? - 18. ŠTO SU LEDENJAČKA JEZERA? 19. ŠTO JE FJORD? 20. ŠTO JE gelisoliflukcija? 21. Objasni pojam periglacijalni procesi i oblici 22. Što je merzlota ili permafrost? 23. POSLJEDICE GLOBALNOG ZATOPLJENJA?