Geografija oblikovanja reljefa

Kada stijene na strmim padinama pod utjecajem gravitacije puštaju u oblik krhotina, a zatim se gomilaju na dnu padine.

Kada stijene na strmim padinama padaju naglo u velikim komadima, a uzrok može biti potres ili vremenske nepogode.

Vodopadi nastaju kada rijeka pada s visoke stijene u niži dio korita.

Proces erozije pri kojem se voda "usijeca" dublje u korito rijeke.

Doline s visokim i strmim stranama, nastale dubinskom erozijom u gornjem toku rijeke.

Dijelovi Zemlje s nagibom većim od 20°. Izloženi su stalnom djelovanju vanjskih procesa.

Intenzitet oblikovanja padina ovisi o faktorima kao što su geološki sastav, prisutnost vode, tvrdoća, propusnost, klima, nagib, gravitacija i vegetacija.

Pokreti regolita (rastresitog materijala) niz padinu pod utjecajem gravitacije.

Brzo klizanje materijala niz padinu, često uzrokovano glinom u podlozi. Glina bubri zbog jakih kiša i destabilizira slojeve iznad sebe.

Oporinska voda ubrzava i pojačava pokretanje površinskih slojeva. Najčešći tip padinskog procesa.

Sporo tečenje tla niz padinu. Javlja se u područjima s permafrostom (stalno zaleđenim tlom).

Sporo kretanje površinskog sloja tla, vidljivo kao naborani tepih. Javlja se zbog razmočenog regolita ili regolita na zaleđenom tlu.

Brzo ili vrlo brzo kretanje površinskog materijala niz padinu.

Promena nivoa vode u rijeci dovodi do toga da rijeka erodira svoje vlastite nanose i stvara novo korito. Stara korita ostaju povišena, kao stepenice.

Pojas na dodiru kopna i mora ili jezera.

Valovi su uzrokovani vjetrom, a njihova veličina ovisi o brzini, smjeru i trajanju vjetra te o veličini vodenog prostora.

Horizontalno kretanje morske vode.

Izmjene razine mora koje nastaju zbog kombiniranog djelovanja Mjeseca i Sunca. Gravitacija Mjeseca ima najveći utjecaj.

Proces erozije obale od strane valova. Valovi erozivno djeluju na obalu, odnosno uništavaju obalu.

Niske i ravne obale nastaju taloženjem pijeska i sedimenata od strane morskih struja i valova. Tako se stvaraju pjeskovite plaže.

Sprudovi su nakupine pijeska koje se formiraju u blizini obale.

Strmi stjenovit odsjek obale nastao destrukcijom valova.

Udubljenje po klifu, nastalo erozijom valova.

Blago nagnuta podmorska zaravan u podnožju klifa nastala drobljenjem i akumulacijom materijala.

Obala koja je nastala zbog pretjerane erozije od valova.

Tip naborane obale gdje su sinklinale pretvorene u uvale, a antiklinale u otoke i poluotoke.

Ljevkasto potopljeno riječno ušće, nastalo potapanjem.

Potopljeni doljnji tokovi riječnih dolina, sa strmim i uskim stranama.

Nanosi riječnih ušća, slični grčkom slovu Delta.

Mjesto gdje izvire relativno velika količina vode iz podzemlja.

Tip izvora u kršu koji se periodički mijenja. Kad je vodostaj visok, djeluje kao vrelo, a kad je nizak, postaje ponor.

Rijeka koja ponire u podzemlje, a zatim se ponovno pojavljuje na površini.

Tip izvora ispod površine mora.

Znanost o podzemnim krškim oblicima.

Okomito udubljenje u kršu s nagibom većim od 45°.

Vodoravna udubljenja u kršu s nagibom manjim od 45°.

Podzemne šupljine u kršu bez prirodnog ulaza.

Zona akumulacije je područje na višim nadmorskim visinama gdje se nakuplja više snijega nego što se otopi, stvarajući led.

Zona ablacije je područje na nižim dijelovima ledenjaka gdje se više leda topi nego što se nakuplja.

Linija ravnoteže na ledenjaku je područje gdje je količina nakupljenog i otopljenog leda jednaka. Označava granicu između zone akumulacije and zone ablacije.

Egzarazija je erozija uzrokovana destruktivnim radom ledenjaka. Led smanjuje širinom dolina i polira kamenje, stvarajući karakteristične oblike reljefa.

Cirk je amfiteatralno udubljenje u vršnim dijelovima visokih planina koje nastaje skupljanjem snijega i firna u izvorišnim dijelovima doline.