FILOZOFIJA ODGOJA - 2. kolokvij PDF

FILOZOFIJA ODGOJA – 2. kolokvij Promišljanje odgoja u antičkoj Grčkoj Uvod Pitagorejci Asketski način života Seljenje duše Čistoća je najuzvišeniji oblik moralnog života Duša se njeguje glazbom, šutnjom i matematikom Sofisti Stari način obrazovan...

FILOZOFIJA ODGOJA – 2. kolokvij Promišljanje odgoja u antičkoj Grčkoj Uvod Pitagorejci Asketski način života Seljenje duše Čistoća je najuzvišeniji oblik moralnog života Duša se njeguje glazbom, šutnjom i matematikom Sofisti Stari način obrazovanja nije bio dovoljan za uspjeh Podučavaju govorništvu Protagorin relativizam Etički sudovi su relativni, mudar čovjek treba izabrati probitačnije stajalište Sofisti su prvi uvidjeli važnost odgoja i obrazovanja za razvoj pojedinca Odgoj se svodio na zadovoljavanje potreba građana za stjecanjem znanja, sposobnosti i vještina koje su im potrebne da bi se što bolje snašli u životu Pripisuje im se utemeljenje govorničkih vještina, zatim, vještine uvjeravanja kao i vještine dokazivanja Svo znanje podvrgavaju razumskoj procjeni Nisu propitivali bit i smisao odgoja Svojim pristupom odgoju omogućili da odgoj uskoro postane predmetom filozofskog interesa Nema bitne razlike između odgoja i obrazovanja Sve može postati predmetom učenja pa je stoga i odgoj vrsta obrazovanja Omogućili su da se djelovanje svih bitnih činitelja u odgojnom procesu učini dostupnim kritičkom propitivanju Doveli čovjeka u središte filozofskog interesa Ako je čovjek mjera svih stvari, kao što je tvrdio Protagora, onda mora biti i mjera odgoja Sokrat Javno poučava bitnim životnim pitanjima Bitna je vrlina, a vrlina je isto što i znanje Iz vrline se rađaju sva ostala čovjekova dobra Odgoj usmjeren postizanju vrline Kao i sofisti, isticao presudnu ulogu odgoja Sokratovska metoda (elenchus) ostala je poznata kao ogledni primjer dolaska do znanja propitivanjem Put k usavršavanju čovjekovih moralnih i intelektualnih vrlina Naglašavao važnost traženja i otkrivanja istine Znanje čovjeku pomaže ne samo da postane moralan nego će potaknuti i njegov samoodgoj Znanje je vrlina, tko zna i moralno će se uzorno ponašati. U skladu s time, tko griješi, griješi iz neznanja Sokrat se odgojem ne samo bavio već ga je i promišljao On je otvorio pitanja o svrsi, sadržaju i načinu odgoja Za razliku od sofista, kojima je cilj bio stvoriti poslušnog građanina, Sokratu je ciljintelektualni uvid i zdrava prosudba Platonova odgojna teorija Djela Država i Zakoni Odgoj zaslužuje najvažnije mjesto u državi Sretna država ona koja osigurava sreću svojim građanima Ustav treba osigurati odgoj temeljen na istinskim vrjednotama Tada država ispunjava svoju svrhu Četiri temeljne vrline Mudrost - Vrlina umnog dijela duše Hrabrost - Vrlina voljnog dijela duše Umjerenost - Vrlina požudnog dijela duše Pravednost - Svatko obavlja svoju zadaću Pravodobnim odgojem može se postići da ljudi postanu plemeniti, hrabri i mudri Lošim odgojem postaju loši i zli  Ljudska duša je besmrtna, u sebe može primiti sva zla, a i sva dobra Najbolji pokazatelj lošeg odgoja potreba za liječnicima i sudcima u druUloga sštvu Veći broj bolesnih osoba i sporova u državi ukazuje na slab odgoj Ako je čovjek neodgojen, nema tko voditi brigu o njegovim postupcima Uloga samokontrole u odgoju Čovjek kod kojeg ono po prirodi bolje nadvlada ono po prirodi lošije je “jači od samog sebe” Čovjek kod kojeg ono što je po prirodi lošije nadvlada ono po prirodi bolje je “slabiji od samog sebe” Vrste ljudi Nemaju svi ljudi iste sposobnosti Postoje tri vrste ljudi Oni kojima je pri rođenju pomiješano zlato (vladari) Oni kojima je pri rođenju pomiješano srebro (čuvari) Oni kojima je pri rođenju pomiješano željezo i mjed (ratari i obrtnici) Ako se dijete rodi u krivom staležu, potrebno ga je preusmjeriti Posebnu brigu treba voditi pri izboru vladara (filozofa) Filozofska duša je pravedna i blaga, a ne nepouzdana i divlja Odgojno-obrazovni sadržaji Zbog dobrog odgoja, mladima potrebno predočavati razne literarne sadržaje Djeca će uočiti dobre i loše postupke junaka i poistovjećivat se s njima Mitološki junaci imaju veliku važnost za odgoj, o bogovima se ne smije ružno govoriti Ako to bude slučaj, djeca će pronalaziti opravdanja za svoje loše postupke Osobita briga mora se posvetiti čuvarima države Kako bi oni postali hrabri, trebaju im se pričati sadržaji koji će pridonijeti da se ne boje smrti Djela o mitskim junacima pažljivo se trebaju probrati, Platon iz odgoja izbacuje čak i Homera, jer Homer govori ružno o bogovima Odgojenicima je također potrebno i primjerima pokazivati što je pravedno, a što ne Djecu treba učiti igrama čvrsstih pravila, jer tako nastaju građani pokorni zakonu Buduće čuvare također treba i voditi na bojno polje, kad god je moguće Odgojne metode Odgoj ne smije biti prisilan Ako su norme ponašanja nametnute, poštovat će ih se zbog prisile Koristit će se svaka prilika da ih se prekrši Dobar odgoj zahtjeva također uzorna odgojitelja On treba vlastitim primjerom poučavati učenike vrlini Samo dobar, pravičan i umjeren odgojitelj neće svoje odgojenike učiniti lošima Podjela odgoja Odgojem se treba postići sklad duše i tijela Odgoj duše – muzički odgoj Odgoj tijela – gimnastički odgoj Muzički odgoj će poslužiti da se što bolje upozna priroda i zanimanje ljudi Tjelesni odgoj će poslužiti za odgoj hrabrosti Između ove dvije vrste odgoja mora se tražiti sredina, težiti skladu Ako se pretjera s tjelesnim odgojem, ljudi postaju grubi i neosjetljivi, a ako se pretjera s duševnim, postati će blagi i slabi borci Platon predlaže osnivanje škole te izradu školskog programa Na prvo mjesto treba doći muzički, a tjelesni odgoj dolazi tek nakon njega Znanje koje se raspoređuje treba se pregledno rasporediti Aristotelovo učenje o odgoju Uvod Nikomahova etika bavi se dobrim uređenjem života pojedinca Politika se bavi dobrim uređenjem životne zajednice Aristotel se odgojem bavi u Nikomahovoj etici i Politici Tri temeljne odrednice: Sredina, Ono što je moguće, Ono što je primjereno Sretan život U Nikomahovoj etici Aristotel nastoji odgovoriti na pitanje u čemu se sastoji sretan život Zaključak je kako se sretan život postiže življenjem u skladu s vrlinom Vrlina je pohvalan način ponašanja tijekom cijelog života. Ona je sredina između dviju krajnosti, manjka i suviška Odgoj i ljudski duh Ljudska duša sastoji se iz dva dijela: razumnog i nerazumnog dijela Jedan dio posjeduje razum, a drugi se treba naučiti pokoravati razumu Cilj odgoja je to postići, njime se naime popravlja ljudska priroda Prvobitna briga države je odgoj njezinih građana Neće znati zapovijedati onaj tko se ne nauči pokoravati Ljudi postaju dobri i čestiti po trima stvarima: Po naravi, Po navici, Po razumu Tijelo je po Aristotelu postankom prije duše, stoga ga je potrebno prije odgajati Kod djece se srdžba, volja i požuda javljaju prije uma i promišljanja Zbog toga briga oko tijela ima prednost pred brigom o duši Država i odgoj Isti odgoj koji stvara moralna čovjeka, stvorit će i moralna građanina ili moralna kraljevskog podanika Zakonodavac treba voditi brigu o odgoju svojih građana od samog početka Do sedme godine, odgajati treba u kući Od rođenja treba voditi računa o tjelesnoj snazi djeteta Paziti na prehranu, veliki naglasak staviti na mlijeko Navikavati djecu na hladnoću od malih nogu, jer to pridonosi zdravlju i ratnim djelatnostima Djecu do pete godine nije dobro tjerati na učenje ili teški rad, da se ne uspori njihov razvoj Igre trebaju što više nalikovati budućim zanimanjima, viku i plač ne zabranjivati, jer pridonose dječjem zdravlju. Iz države se treba prognati bezobraznost u govoru Mladima zabraniti gledanje nepristojnih slika Satirične igre i komedije mogu gledati tek kad dosegnu dob u kojoj mogu sudjelovati u zajedničkim blagovanjima Tada će ih odgoj štititi od štetnih utjecaja takvih stvari Organizacija odgojno-obrazovne djelatnosti Obrazovanje se treba podijeliti na dva razdoblja ➔ Obrazovanje od sedme godine do spolne zrelosti  ➔ Obrazovanje od spolne zrelosti do 21. godine Nastavni predmeti u Aristotelovo vrijeme ➔ Pisanje i čitanje ➔ Tjelovježba ➔ Glazba i crtanje Pisanje, čitanje i crtanje imaju mnogostruki doprinos životu Tjelovježba pridonosi muževnosti Glazbom se ljudi bave uglavnom zbog užitka Ne odgajati samo zbog korisnosti nečega Odgajati i zato što se time mogu steći mnoga druga znanja Odgajati prvo u navikama pa onda u poukama Briga o odgoju ne smije biti posvećena samo jednoj vrlini To odnemaže društvu, a odgojenike otupljuje Tjelesni odgoj treba se provoditi pažljivo Djecu podvrći lakšim vježbama Izbjegavati strožu prehranu i silovite napore da ne bi došlo do tjelesne kržljavosti U odgoju se ne smije u isto vrijeme naprezati tijelo i duh jer ovi napori imaju suprotno djelovanje – duh sputava tijelo, a tijelo duh Glazba utječe na ćudoredne značajke duše, pa je stoga treba približiti mladeži Glazba je također neki prirodni užitak koji u sebi ima suglasje i razmjer pa je time slična duši, koja u sebi također ima suglasje i razmjer Djeca i mladi glazbu trebaju i izvoditi, a ne samo slušati, kako bi u starosti mogli prestati s izvođenjem i ispravno prosuđivati skladbe Bavljenje glazbom ne smije biti prekomjerno, jer će priječiti kasnije dužnosti. U odgoj ne uključivati frulu i slične instrumente, jer izražavaju zanosno uzbuđenje Glazba, osim odgojne, ima i katarktičnu funkciju. Glazba je užitak, a užitak doprinosi pročišćenju i olakšanju Novovjekovne odgojne teorije Wolfgang Ratke Osnivač didaktike i pedagogijski reformator Glavno djelo Memorijal Kritizirao je sustav studija koji se temeljio isključivo na grčkim i rimskim klasicima  Ustao protiv pretjeranog kultiviranja pamćenja, nastavne metode moraju se uskladiti s naravi djeteta ili strukturom nastavnog gradiva Sve se mora raditi po redu i prema djetetovom prirodnom razvoju Ratkeova pedagoška načela Treba raditi samo jednu stvar odjedanput, djetetov duh ne treba raspršiti na previše predmeta Treba često ponavljati istu stvar, baviti se nekim pitanjem dok ga učenici potpuno ne shvate. Mijenjati pristupe kako bi održali zanimljivost Djecu se ne smije siliti da uče napamet ono što ne shvaćaju Nužno je voditi računa o jedinstvenosti u svim stvarima: metoda nastave treba biti jedinstvena, udžbenici sastavljeni prema istom planu U nastavi se naglasak mora stavljati na opća načela, ići od poznatog k nepoznatom, povezivati nove pojmove s već stečenima Sve se treba temeljiti na zapažanju i iskustvu Jan Amos Komensky Jedan od nezaobilaznih likova moderne pedagogije. Zbog zasluga nazvan “učiteljem naroda”. Tri djela: Otvorena vrata jezika, Svijet u slikama, Velika didaktika Glavni cilj odgoja izgraditi krjeposnu i pobožnu osobu koja se već na Zemlji priprema za vječni život Zbog toga je nužan cjelovit moralni i religiozni odgoj Komensky – Pedagoške ideje Plan organizacije škole ➔ Prve 24 godine ➔ Četiri razdoblja po 6 godina ➔ Materinska škola, pučka škola, gimnazija i akademija Didaktička načela ➔ Od lakšeg k težem ➔ Od jednostavnijeg k složenijem ➔ Od poznatog k nepoznatom ➔ Nastavu učiniti zanimljivom i prilagoditi je mentalitetu djeteta  ➔ Rabiti konkretne primjere, jasne i precizne dokaze Disciplina čini dijete boljim Privikava ga na red i poslušnost Čuva njegovu krijepost i formira u njemu naviku dobra No to se ne postiže silom i strogim kažnjavanjem, nego nadzorom i pažnjom John Locke Glavno djelo: Misli o odgoju Tjelesni odgoj ➔ Što više vremena provoditi na čistom zraku i privikavati se na studen ➔ Umjereno jesti i rano ustajati ➔ Preporučuje jahanje, plivanje, mačevanje i ples ➔ Hrana treba biti jednostavna, objed ne mora biti uvijek u isto vrijeme ➔ Izbjegavati meso do druge ili treće godine, jer će dijete će tako očuvati zdravlje, pogotovo zube. ➔ Za dobar san djece potrebno je imati tvrdu postelju i običan pokrivač Intelektualni odgoj ➔ Intelektualni odgoj treba osposobiti djecu za budući život i posao, stoga trebaju učiti samo ono što će im u životu biti od koristi. ➔ Učenje treba biti ugodno i nenametljivo, najbolji način učenja je učenje kroz igru. ➔ Djeci ne treba davati ništa pod vidikom ozbiljnog rada. Tekstovi s kojima se djeca susreću trebaju biti zanimljivi, ilustrirani i prilagođeni dobi djeteta. Moralni odgoj ➔ Osobitu važnost Locke pridaje moralnom odgoju. Čitav odgoj sastoji se u formiranju dobrih moralnih navika. ➔ U prvom redu to se postiže odgojem volje. Dijete treba naviknuti na svladavanje strasti i instinkta, a u tome roditelji i odgojitelji ne smiju biti popustljivi. ➔ Najbolja pouka u moralnosti je dobar primjer. Osjećaj časti i svijest o odgovornosti također su snažna odgojna sredstva. ➔ Dijete treba odgojiti tako da bude sposobno vladati svojim željama. Obitelj treba igrati ključnu ulogu u zaštiti djeteta od negativnih utjecaja okoline. Velik naglasak stavlja na tjelesni odgoj  Konkretni savjeti za održavanje tjelesnog zdravlja i kondicije Locke – Pedagoška načela Locke ne preferira kaznu kao uspješno odgojno sredstvo U potpunosti protiv kazni koje dijete ponižavaju Za tjelesno kažnjavanje samo u slučaju krajnje tvrdoglavosti i nepokornosti Djeca su razumna bića i s njima treba postupati kao s takvima Djeca su u stanju shvatiti što odrasli žele od njih, ako su zahtjevi jasni Poruke upućene djeci trebaju biti izrečene na njima odgovarajući način Djecu učiti samo one predmete koji su im potrebni za život (matematika, zemljopis, povijest...) Glazba i crtanje trebaju zauzeti posljednje mjesto ili ih uopće ne treba poučavati Dobar metoda sastoji se u usklađivanju nastave s razvojem i kapacitetom djeteta, da se ide postupno, nove spoznaje povezivati s postojećima Odgoj također zahtijeva i dobra odgojitelja, koji treba biti razuman, mudar, bistar. On se treba brinuti o pravilnom obrazovanju djece i štititi ih od poroka. Jean Jacques Rousseau Francuski enciklopedist Propovjednik građanskog individualizma Glavno djelo Emile ili o odgoju “Evanđelje za odgojitelje” Napisana pod velikim Lockeovim utjecajem Posebnost Rousseaua ➔ Napredak je vrlo štetno djelovao na čovjeka ➔ Doprinio je čovjekovu otuđenju od samog sebe i stvaranju nejednakosti među ljudima ➔ Za spas čovječanstva potreban povratak na prvobitno stanje ➔ “Natrag k prirodi” ➔ Odbacivanje povijesnih kulturnih i društvenih stečevina ➔ Vraćanje u prvobitno stanje pravog čovjeka, onakvog kakav je izišao iz ruke Stvoritelja i kakav je postojao samo u trenutku rođenja Rousseau – Pedagoška načela Svaki čovjek je po naravi dobar, slobodan, jednak i brat Idealna država slobode jednakosti i bratstva treba utemeljiti idealan odgoj Dijete se treba prepustiti vlastitom razvoju, bez ikakva vanjskog utjecaja Najviše što se za svakog može učiniti je ne ometati prirodni razvoj njegovih sposobnosti Rousseauovu teoriju često nazivaju teorijom negativnog odgoja Zato što je po njemu uloga odgojitelja stvoriti situaciju u kojoj će dijete stjecati iskustvo, ukloniti sve što ometa djetetov prirodni razvoj Odgoj treba biti 1. Prirodan ➔ Pustiti dijete prirodnom razvoju ➔ Zaštititi ga od svih društvenih utjecaja 2. Negativan ➔ Odstraniti sve što sprječava prirodni razvoj djeteta 3. Sukcesivan ➔ Do 12. godine odgoj osjetila Od 12. do 15. godine odgoj inteligencije ➔ Od 15. godine moralni i religijski odgoj ( odgoj emocionalnosti) 4. Privlačan 5. Izravan ➔ Iskustvom stvari, a ne čitanjem knjiga Moderna promišljanja o odgoju Johann Heinrich Pestalozzi Autor temeljnih ideja moderne pedagogije Iznimno utjecao na J. F. Herbarta Nije pisao sustavno, jedina ambicija je bila vršiti učiteljsku službu Piše tri važna djela ➔ Večernji sati jednog pustinjaka ➔ Leonard i Gertruda ➔ Kako Gertruda odgaja svoju djecu Pestalozzi – Pedagoške ideje Odgoj se mora uskladiti s prirodnim zakonima čovjekova razvoja Odgojitelj stoga mora poznavati zakonitosti ljudskog organizma i njegova psihičkog života Jedino tako moguće simultano i progresivno usavršavanje duševnih i tjelesnih djetetovih moći Intuicija temeljno načelo svake spoznaje Postaviti dijete naspram stvarima i priviknuti ga da zapaža s više osjetila Učenje se treba odvijati po načelu koncentričnosti studija U svakom predmetu koji se studira treba početi od najjednostavnijih elemenata, prijeći na novo gradivo, stalno ponavljajući temeljna načela i ideje Nastava mora dati nužne spoznaje o životu No puno je važnije ići za usavršavanjem djetetovih duhovnih sposobnosti To se postiže ljubavlju i povjerenjem, a ne represijom i strogom disciplinom Ni na koji način ne gušiti djetetovu narav Odgoj i nastava ne mogu biti uniformirani, treba voditi računa o spolu, razlici talenta i društvenom položaju djeteta Johann Friedrich Herbart Svoje prve znanstvene radove objavio pod Pestalozzijevim utjecajem Profesor filozofije u Götingenu i Königsbergu ➔ Opća pedagogija izvedena iz svrhe odgoja ➔ Opća praktična filozofija ➔ Nacrt pedagoških istraživanja Polazi od postojanja različitih odgojnih konepcija Pri utvrđivanju načela, pedagogija se treba obratiti filozofiji, a kod pitanja metode djelovanja psihologiji Treba se odlučiti za onu koja se može izvesti iz pouzdanih prvotnih načela Herbart – Normativnost odgojno-obrazovne djelatnosti Praktična filozofija izlaže temeljne norme i vrijednosti za ljudsko djelovanje One služe kao osnovica za utvrđivanje odgojnih ciljeva Tako znanost o odgoju postaje normativna disciplina Zadaća joj je odrediti načela odgojnog djelovanja Herbart – Pet vrhovnih normi ljudskog djelovanja Ideja unutarnje slobode ➔ Čovjek može slobodno odlučivati između različitih mogućnosti Ideja savršenstva ➔ Svaki se čovjek nastoji razvijati u pravcu usavršavanja Ideja dobrohotnosti ➔ Spremnost pomaganja drugima i podupiranja u nevolji Ideja prava Ideja prikladnosti ➔ Povezivanje između htijenja i djelovanja Ove ideje su ujedno i vrhovni ciljevi odgoja Zadaća je odgoja poticanje odgojenika Usmjeravanje na prihvaćanje i nasljedovanje tih ideja Herbart – Odgojno-obrazovne metode Zadaća psihologije je: ➔ Istražiti zakonitosti granica uvjeta i razlika ➔ Receptivnost odgojenika za odgojno obrazovne utjecaje ➔ Omogućiti plansku pripremu pedagoških mjera ➔ Općenito, istražiti pitanja metodologije istraživanja Herbart – Organizacija nastave Priprema (uvođenje u novu temu) Prikaz novog (zornost) Povezivanje novog sa starim (asocijacija) Sažimanje kao tvorba apstraktnih pojmova (sustav) Praktična primjena naučenog (metodika) John Dewey Najvažnije djelo: Odgoj i demokracija, uvod u filozofiju odgoja vrijednostima ima smisla govoriti samo u određenoj relaciji, što u konačnici znači negiranje postojanja krajnjega cilja vrijednosti ima smisla govoriti samo kao o posrednoj vrijednosti, odnosno vrijednosti kao sredstvu  Dewey odgoj promatra kao proces koji pomaže društvenim grupama da se održe u svome postojanju Napretkom civiliziranoga društva povećava se jaz između urođenih sposobnosti mladih generacija, na jednoj strani, te mjerila i običaji starijih generacija, na drugoj strani Dewey ističe da odgoj i samo odgoj premošćuje taj jaz Dewey – Pedagoške ideje Odgoj može biti formalan i neformalan U skladu s razvojem društvenih grupa i složenošću odnosa, nužno je uvođenje formalnoga, sustavnog odgoja Ako se škola odvoji od vrlo važnih odgojno-obrazovnih faktora koji djeluju u vanjskoj sredini, umjesto društvenoga duha stvorit će knjiški i pseudo-intelektualni duh. Preduvjeti odgoja: ➔ Djetetova nezrelost, koja je dobar temelj za stjecanje znanja i iskustva ➔ Plastičnost: sposobnost da pojedinac uči iz iskustva zadržavajući ono što će mu koristiti u raznim životnim situacijama Zagovornik tzv. aktivne ili radne škole Ideal društvenoga odgoja je poziv na radikalnu rekonstrukciju pedagoških principa, baziranu na potpuno novoj koncepciji Dijete je, međutim, po svojoj naravi aktivno: ono hoće raditi, stvarati, proizvoditi. Narav djeteta traži da škola primjenjuje princip «učiti radeći» («learning by doing») Zato dijete, a ne učitelj, mora biti u središtu škole Dewey – Odgojni ciljevi Vanjski i unutarnji Unutarnji ciljevi ➔ Proizlaze iz slobodnoga razvoja vlastitoga iskustva pojedinca i rezultat su njegove motivacije Vanjski ciljevi ➔ Sredstva za ostvarivanje nečijih tuđih, daljnjih ciljeva, a ne onih vlastitih Dewey osobito ističe važnost razvoja moralne svijesti, koja treba biti cilj svakog odgoja, jer to omogućava uspješno sudjelovanje u društvenome životu.