Egzogeni procesi i oblici - Fluvijalni i marinsko PDF

EGZOGENI PROCESI I OBLICI  EGZOGENI PROCESI I OBLICI Osnovni pokretač vanjskog modeliranja Zemlje Sunčeva Djeluje toplinskom, kemijskom i nuklearnom energija energijom na procese i promje...

EGZOGENI PROCESI I OBLICI  EGZOGENI PROCESI I OBLICI Osnovni pokretač vanjskog modeliranja Zemlje Sunčeva Djeluje toplinskom, kemijskom i nuklearnom energija energijom na procese i promjene Zemljine površine Gravitacijska Važna uloga u padinskim procesima, sila (Zemlje, te riječnim i Sunca, ledenjačkim reljefnim Mjeseca) oblicima Povezanost endogenih i egzogenih procesa s vrstama stijena  UNIŠTAVANJE I TROŠENJE STIJENA ▪ procesi: usitnjavanje;trošenje → prenošenje → taloženje (sedimentacija) 1. mehaničko (ili fizičko) trošenje: usitnjavanje čvrstih stijena, ne dolazi do promjene minerala → pustinje i hladni predjeli 2. kemijsko razaranje ili korozija: niz kemijskih reakcija; dolazi do promjene kemijskog sastava stijena → krš (korozivno djelovanje CO₂ na vapenenac) 3. organogeno raspadanje: trošenje stijena djelovanjem živih organizama a) fizičko (biljke korijenjem) b) kemijsko (izlučivanjem kiselina)  DENUDACIJA ▪ zajednički naziv za sve razorne vanjske procese koji dovode do ogoljivanja terena 1. erozija - razorni rad vode, vjetra i leda 2. derazija - djelovanje gravitacijske sile koja utječe na spiranje, klizanje, odronjavanje itd. 3. korozija - kemijsko djelovanje na stijene Škrapari na Velebitu - primjer korozivnog djelovanja vode  PADINE I PADINSKI PROCESI ▪ padine - nagnuti dijelovi Zemljine površine a. konveksne - ispupčane b. konkavne - udubljene c. normalne d. kose e. strmci  1. Spiranje: ▪ najizraženiji derazijski proces ▪ padinske vode i tekućice odnose usitnjeni rastrošni materijal u niže dijelove ▪ presudni su podloga (glina, krš), biljni pokrov i nagib padine  2. Klizanje ▪ rastresiti materijal se lagano spušta niz padinu ▪ “otkinuti” materijal stvara snažan tlak i izrazito je razoran ▪ izaziva katastrofalna posljedice jer skliznuta masa ruši sve pred sobom  3. Puzanje ▪ sporo kretanje rastresitog materijala prema nižim padinama (dugotrajni događaj) ▪ nastaje kada se rastresiti materijal navlaži ili kada se nalazi iznad zaleđenog stjenovitog dijela ▪ na padinama prekrivenim šumskom vegetacijom dolazi do povijanja stabala  4. Tečenje ili soliflukcija ▪ tečenje zemljišta na površini ▪ zbog stalno zaleđenog tla u dubljim dijelovima podloge (ljetni mjeseci)  5. Odronjavanje ▪ rušenje stijena na strmim dijelovima padina (trenutačni događaj) ▪ Kompaktne stijene se nađu na mekoj podlozi koja mijenja volumen zbog upijanja vode - gube oslonac i uruše se! ▪ npr.¸dodir kompaktnog vapnenca i fliša u Hr. Odronjavanje padine uz obalu mora Trošenje stijena na strmoj padini Odron  6. Urušavanje ▪ stijenska masa gubi stabilnost, te se urušava i oblikuje urušne kupe. ▪ strmci Dinarida i strme obale Jadrana FLUVIJALNI PROCESI I OBLICI  FLUVIJALNI ILI DOLINSKI RELJEF ▪ reljef nastao kombiniranim djelovanjem tekućica (mehanička erozija) i spiranjem dolina ▪ dolina - izdužena udubina nastala djelovanjem tekućice ▪ voda temeljnica ili izdan  OSNOVNI DIJELOVI TEKUĆICA: a) izvor b) korito tekućice c) ušće RIJEČNA EROZIJA:  RIJEČNA EROZIJA Proces kojim se tekućica usijeca i produbljuje tok u stijenskoj podlozi, te počinje stvarati riječnu dolinu. Najjača je u gornjem toku! dubinska (gornji tok) i bočna (sredni i donji tok)  Riječni transport Odvija se u srednjem i donjem toku. Krupniji Sitno kamenje, glina, pijesak fragmenti  Slapovi - stubasto prelijevanje Slapovi Krke Vodopadi - pad riječne vode iz višeg u niže korito Niagara Angel u Venezueli REGRESIVNA EROZIJA  AKUMULACIJA MATERIJALA ▪ Taloženje riječnog materijala u donjem dijelu riječnog toka. ▪ smanjenje brzine rijeka = smanjenje transportne moći (pijesak,sitni šljunak) = akumulacija materijala 1. meandri (riječni zavoji) 2. mrtvaje (potkovasta jezera) 3. riječni sprudovi 4. ade (riječni otoci) Nastanak riječnih terasa DELTA Δ Mississippi ?  RIJEČNA DOLINA riječno korito dolinske strane naplavne ravni Vijuganje rijeke i taloženje materijala  Kanjoni Kanjon Krnjeze Grand Canyon  ELEMENTI I VRSTE DOLINE ▪ prema uzdužnom profilu: jednostavne složene ili kompozitne sutjeska ili klanac kotlina ▪ prema pružanju glavnih reljefnih oblika: transverzalne ili poprečne longitudinalne ili uzdužne ANTECEDENTNE ILI PRETHODNE zaravan ili pineplen MARINSKI I JEZERSKI (LIMNIČKI) PROCESI I OBLICI  OBALA: ▪ uzak pojas kopna koji graniči s morem ili jezerom ▪ rad valova Dužina obale na Zemlji - > 500 000 km Žal DESTRUKTIVNI (ABRAZIJSKI) OBLICI OBALE - 86 % ▪ vjetar → rad valova → abrazija ABRAZIJSKI OBLICI OBALE: A) EROZIJSKI 1. klif ili strmac 2. abrazijska ravan ili terasa 3. valna potkapina 4. ostjenjak Klif ili strmac Ostjenjaci Potkapina  ABRAZIJSKI OBLICI OBALE: B) AKUMULACIJSKI OBLICI OBALA – 14 % ▪ na niskim obalama nakupljanje golemih količina razorenog materijala 1. pješčani sprudovi, pregrada ili bar - pješčani nasipi 2. lagune - sprudovi (kružno) zatvorili dio plitkog mora 3. zaljev ili liman - jedna kraj spruda spojen s rtom na obali 4. strelka - sprud jednim krajem vezan za rtove i poluotoke 5. tombolo ili primošten - otok spojen kopnom nanosima abradiranog materijala Sprudovi Lido kod Venecije Zlatni rat na otoku Braču (strelka) Lagune Tombolo Mt. Saint Michelle u francuskoj Normandiji.  VRSTE OBALA: 1. abrazijske obale - klifovi, sprudovi, žal… 2. ingresijske obale - nastale potapanjem a) tektonske - potapanjem epirogenih, rasjednih, nabirnih, potresnih ili vulkanskih područja dalmatinski tip obale - sinklinale su zaljevi i kanali, a antiklinale otoci i poluotoci; dinarski pravac pružanja norveški tip obale b) erozijske - potapanjem reljefa koji je nastao djelovanjem erozije a) fluvijalne - estuariji i rijasi, delte b) glacijalne - fjordovi c) krške - uvale, polja u kršu d) eolske 4. organogene - fitogene, zoogene a) koraljni tip obale; b) obale s mangrovama 5. kombinirane 1. Abrazijske obale Žal 2. Ingresijske obale Dalmatinski tip obale - pružanje i razvedenost ESTUARIJ, RIJAS I DELTA Limski kanal Fjord - glacijalne erozijske obale  3. Organogene obale Veliki koraljni greben, Australija Mangrove obale Hvala na pažnji !  Glacijalni reljef Ledenjak Pasterze ispod Glossglocknera  Glacijalni reljef ▪ 1/10 reljefa Zemlje ▪ glacijali - hladna razdoblja (posljednje prije 11 500 g.) Pleistocenska glacijacija  Mogući uzroci nastanka glacijala: 1. promjena Zemljina položaja prema Suncu 2. smanjenje sunčeve radijacije 3. promjena količine CO₂ u zraku 4. promjena smjera kretanja morskih struja 5. pojačano djelovanje vulkana - vulkanska prašina u zraku  FORMIRANJE LEDA ▪ Snježna granica - visina iznad koje snijeg ostaje cijele godine (s porastom geografske širine, niža nadmorska visina). ▪ firn - zrnati led ↓ (pritisak + vlaga) ▪ ledenjački led Pretvorba snijega u led  POJAVNI OBLICI LEDA NA ZEMLJI a) LEDENJACI (DOLINSKI, PLANINSKI, CIRKNI, VISEĆI…) b) LEDENI POKROVI (Antarktik i Grenland) c) LEDENI ŠELFOVI (oko Antarktika, stvara se od ledenjaka) d) LEDENE KAPE (polarne, subpolarne) e) LEDENE SANTE (pokrivaju Arktički ocean) sante - smrznuta morska voda - ledene ploče 0.5 - 2(3)m f) LEDENI BREGOVI - 1/9 vani - veliki blokovi leda - nakon otkidanja rotiraju za 1800 i nastavljaju putovanje morem; na površini ne nose stijene, jer nakon rotacije one padaju u more  LEDENJACI: ▪ ledeni pokrovi koji se kreću ▪ DOLINSKI LEDENJACI - smješteni u dolinama između planina Veliki dolinski ledenjak, Aljaska  LEDENJAČKI POKROVI (ENG. INLAND ICE) ▪ akumulirane mase leda koje prekrivaju velike površine (do 50 000 km²); kreću se u svim smjerovima od središta akumulacije - ARKTIK, ANTARKTIK Polarni ledeni pokrov Antarktika  Ponašanje LEDENJAKA Zona otjecanja ZONA AKUMULACIJE  EGZARAZIJA (egzaracija) Brazdanje i trošenje podloge pod utjecajem ledenjaka. ▪ CIRK (KARNICA) - polukružna udubina u izvorišnom dijelu doline koju oblikuje ledenjak svojom težinom. ▪ TIL -rastrošni materijal koji nosi ledenjak, otrgnuti fragmenti stijena. Brzina kretanja ledenjaka  Cirk ili karnica Cirque de Navacelles, Francuska Cirk s malim ledenjakom, Canadian Rocky Mt. EROZIJSKI LEDENJAČKI OBLICI a) prije oledbe b) tijekom maksimuma oledbe c) nakon oledbe  bočna morena MORENA središnja morena -“tijelo” / oblik kojim se til transportira kao i oblik koji nastaje nakon topljenja ledenjaka 1. BOČNA MORENA 2. SREDIŠNJA MORENA Yukon Territory, Kanada - morene  bočna morena središnja morena čeone morene Bočna morena kraj recesijska podinsk krajnj ledenjaka morena a a Eratički blokovi ledenjak morena morena a Čeona i podinska morena  Akumulacijski reljefni oblici tijekom oledbe nakon oledbe sedimentom drumlini ispunjene depresije eske kame r čeona morena čeona morena zona otapanja blokovi kotlići zaostali (kettle) povlačenjem ledenjaka ESKERI (ozari) esker, Washington, SAD  Drumlini - eliptični brežuljci, nakupine šljunka drumlin, Plymouth, Massachusetts KAME - površinske morene - humci stijena koji zaostaju povlačenjem ledenjaka kame, Grenland LEDENJAČKA JEZERA oblikuju se u depresijama nastalim ledenjačkom erozijom ledenjački sedimenti - brana - jezero nastaje između ledenjaka koji se povlači (otapa) i morene (brana) Canadian Rockies - četiri stadija postanka Velikih jezera (Great Lakes) koji su prvotno nastali kao ledenjačka jezera: pri povlačenju ledenjaka/leda prema sjeveru, jezerski bazeni su se punili vodom (otopljenim ledom) Fjord KRETANJE LEDENIH POKROVA kreću se od središnjeg povišenog područja na niže prema rubu ledenog pokrova planine izviruju snijeg iznad površine leda ledeni brijeg kretanje leda čvrsta stijena/kopno  voda ulazi u pukotine, smrzava se stijene su vučene i fragmenti stijena se kidaju uz dno ledenjaka uslijed kretanja ledenjaka Strije / brazde strije i polirane stijene u južnoj Australiji - uzrokovane glacijacijom (oledbom) u gornjem paleozoiku  Periglacijalni procesi i oblici Na mjestima gdje je srednja godišnja temperatura niža od 0°C ▪ stalno smrznuto tlo (eng. permafrost; rus. merzlota) ▪ GELISOLIFLUKCIJA Gelisoliflukcija Pingo ▪ Uzvišenje nastalo zbog pojave leda u tlu.  GLOBALNO ZATOPLJENJE Arktik 1979. Arktik 2004. U posljednjih 30 god. srednja temperatura na Zemlji je porasla za 0, 5°C. Budućnost ???