Geologija: Procesi trošenja stijena

Egzogeni procesi i oblici

• Egzogeni procesi su vanjski procesi koji mijenjaju Zemljinu površinu.
• Sunčeva energija je osnovni pokretač vanjskog modeliranja Zemlje i utječe toplinski, kemijski i nuklearno na promjene Zemljine površine.
• Gravitacijska sila (Zemlje, Sunca i Mjeseca) ima važnu ulogu u padinskim procesima i oblikovanju riječnog i ledenjačkog reljefa.

Uništavajње i trošenje stijena

• Proces usitnjavanja i trošenja stijena je osnovni dio ciklusa stijena.
• Mehaničko trošenje podrazumijeva usitnjavanje stijena bez promjene njihove kemijske sastav.
• Kemijsko trošenje je niz kemijskih reakcija dolazi do promjene kemijskog sastava stijena.
• Organogeno raspadanje uključuje trošenje stijena koje uzrokuju živi organizmi.

Denudacija

• Denudacija je zajednički naziv za sve razorne vanjske procese koji dovode do ogoljivanja terena.
• Erozija je razorni rad vode, vjetra i leda.
• Derazija je djelovanje gravitacijske sile (klizanje, odronjavanje i sl.)
• Korozija je kemijsko djelovanje na stijene.

Padine i padinski procesi

• Padine su nagnuti dijelovi Zemljine površine.
• Padine mogu biti konveksne, konkavne ili normalne, ovisno o svojem obliku.
• Kose ili strme padine su podložne padinskim procesima.

Spiranje

• Spiranje je najizraženiji derazijski proces.

• Padinske vode i tekućice odnose usitnjeni rastvoreni materijal u niže dijelove.

• Spiranje je presudna za oblikovanje oblika reljefa.

• Klizanje*

• Rastresit materijal se lagan spušta niz padinu.

• Pritisak je veliki razoran i posljedice su katastrofalne.

Puzanje

• Sporo kretanje rastresitog materijala niz padinu.
• Puzanje nastaje zbog nagiba terena i vlaženja ili zaleđenja materijala.

Tečenje ili soliflukcija

• Tečenje zemljišta na površini zbog stalno zaleđenog tla.
• U dubljim dijelovima podloge (ljetni mjeseci) dolazi do tečenja.

Odronjavanje

• Rušenje stijena na strmim dijelovima padina.
• Odronjavanje je trenutačni događaj.
• Kompaktne stijene na mekoj podlozi gube oslonac i uruše se, dovodeći do posljedica.

Urušavanje

• Stijenska masa gubi stabilnost i urušava se.
• Urušavanje je obično povezano s strmim terenima ili padinama.

Fluvijalni procesi i oblici

• Fluvijalni procesi su procesi oblikovanja reljefa povezani s djelovanjem tekuće vode.
• Doline su izdužene udubine nastale djelovanjem tekućice.
• Voda teče koritom te oblikuje doline.
• Voda temeljnica ili izdan nastaje od tekućica.

Osnovni dijelovi tekućica

• Izvor je početak tekućice.
• Korito je dio kroz koji teče tekućica.
• Ušće je mjesto gdje tekućica ulazi u drugo tijelo tekućine (more, jezero...).

Riječna erozija

• Riječna erozija je proces kojim se tekućica usijeca u stijenskoj podlozi.
• Najjača je u gornjem toku.
• To može utjecati na dubinsku i bočnu eroziju.

Akumulacija materijala

• Taloženje riječnog materijala u donjem dijelu riječnog toka.
• Smanjenje brzine rijeke rezultira smanjenjem transportne moči.
• Meandri i mrtva jezera su primjeri akumulacije materijala.

Nastanak riječnih terasa

• Nastaju nakon dugogodišnjeg djelovanja riječnih voda.

Delta

• Delta je trokutasta akumulacija materijala (pijesak, šljunak) nastala gdje rijeka ulazi u more ili jezero.
• Primer delte je delta rijeke Mississippi.

Riječna dolina

• Riječna dolina se sastoji od riječnog korita i dolinskih strana.
• Plavne ravni se formiraju tijekom vremena.

Kanjoni

• Duboke, uske doline izrezbarene rijekama.
• Primjeri su Grand Canyon i kanjon Krnjeza.

Elementi i vrste doline

• Elementi koji čine dolinu su uzdužni profili, jednostavni i složeni oblici.
• Vrste dolina su transverzalne, longitudinalne i depresije.

Marinski i jezerski (limnički) procesi i oblici

• Marinski i jezerski procesi obalnih područja oblikuju obalnu liniju.
• Obale su pojas kopna koji graniči s morem ili jezerom.
• Dužina obala je dugačak pojas koji se razlikuje po obliku i karakteristikama.

Destruktivni (abraziijski) oblici obala

• Vjetar i rad valova su glavni procesi erozije.
• Uključuje oblike kao što su klifovi, potkapine i ostjenjaci.

Abraziijski oblici obala (erozijski)

• Abraziijski oblici obala nastaju djelovanjem valova.
• Ključni dijelovi su klif ili strmac, abrazijska ravan i valna potkapina s ostjenjakom.

Ostjenjaci i potkapine

• Ostjenjaci su zategnute litice na obali.
• Potkapine su udubljenja u stijeni koja nastaju djelovanjem valova.

Abraziiski oblici obala (akumulacijski)

• Nakupljanje golemih količina razorenog materijala nakon djelovanja valova.
• Pješčani sprudovi, lagune, zaljevi, stree, tombolo i otoci.

Sprudovi

• Su uski pješčani nasipi ili otoci koji se protežu prema van zbog taloženja.
• Primjer su Lido kod Venecije i Zlatni rat na otoku Braču.

Lagune

• Su pješčane lagune zatvorenih obalnih voda koje su odvojene od mora.

Tombolo

• Su otoci koji su se povećali nakon taloženja materijala.

Vrste obala

• Vrste obala se razlikuju po procesu formiraja (abrazijske, ingresijske, organgogene...).

Glacijalni reljef

• Glacijali (ledenjaci) su glavni proces formiranja reljefa u hladnim klimatičkim uvjetima.
• Hladna razdoblja su razdoblja kada je temperatura općenito niža.
• Snježna granica je visina iznad koje snijeg ostaje tijekom cijele godine.

Formiranje leda

• Snježna granica, firn i ledenjački led su glavne faze nastanka leda.

Pojavni oblici leda na Zemlji

• Ledenjaci, leđeni pokrovi (Antarktik i Grenland) i leđeni shelfovi su glavni tipovi.
• Ledene kape, sante i ledeni bregovi su drugi tipovi.

Ledenjaci

• Ledeni pokrovi i dolinski ledenjaci su glavni tipovi ledenjaka.
• Veliki dolinski ledenjaci poput onih na Aljasci izvršena ogromna snaga erozije.

Ledenjački pokrovi (Inland Ice)

• Velike skupine leda koje prekrivaju velike površine od Arktika do Antarktika.

Ponašanje ledenjaka

• Led je u stalnom kretanju.
• Razlika između akumulacije i zone trošenja.

Egzaracija (egzaracija)

• Brazdanje i trošenje podloge od ledenjaka.
• Cirk ili karnica je polukružna udubina u izvorišnom dijelu doline koju oblikuje ledenjak.
• Til su raspršeni materijali koje nosi ledenjak (fragmenti stijena).

Cirk ili karnica

• Polukružne udubine u gorju koje su oblikovane djelovanjem ledenjaka.
• Primjer je park Canadian Rocky Mountains i francuska pokrajina.

Erozijski ledenjački oblici

• Erozija od ledenjaka stvara različite oblike.
• Prije, za vrijeme i nakon oledbe (ledenjaka).

Morena

• Morena je taloženi materijal kojim se transportuje led.
• Oblik nastaje nakon topljenja ledenjaka.

Akumulacijski reljefni oblici

• Oblici koji nastaju taloženjem materijala tijekom ili nakon otapanja leda.
• Uključuju drumlinski, eskerski, kamski i druge oblike.

Eskeri

• Nizovi grebena ili brežuljaka nastali od taloženih materijala unutar ledenjaka.

Drumlini

• Eliptični brežuljci koji nastaju od nakupine šljunka uslijed kretanja ledenjaka.

Kame

• Humci od stijena postavljenih kroz povlačenje ledenjaka.

Ledenjačka jezera

• Ledenjačka jezera nastaju u depresijama nastalim ledenjačkom erozijom.

Četiri stadija postanka Velikih jezera

• Razvoj ledenjačkih jezera tijekom vremena.

Fjord

• Duboke, uske i uvale usječene kroz velike ledenjake.

Kretanje ledenih pokrova

• Kretanje leda od srednjeg povišenog područja do ruba ledenog pokrova.

Strije/brazde

• Uske i duboke brazde koje nastaju od djelovanja leda na stijenu.

Periglacijalni procesi

• Periglacijalni procesi povezani su s klimatičkim uvjetima gdje je srednja godišnja temperatura ispod 0°C.
• Stalan smrznuto tlo ili permafrost čest je u tom području (Rus).
• Gelisolilukcija je primjer takvog procesa.

Pingo

• Uzvišenje nastalo zbog podzemnog leda.

Globalno zatopljenje

• Srednja temperatura na Zemlji je u posljednjih 30 godina porasla za 0,5 stupnjeva Celzijusa.
• Projekcije pokazuju daljnji porast.

Izvori i dodatne napomene

• Slike i grafovi iz prezentacije pružaju dodatne vizualne informacije.