Motivacija - Druga parcijala Uvod PDF

10\. Motivacija - skripta - **Motivacija** - stanje koje aktivira i usmjerava ponašanje - Motivacija može naći uzroke u fiziološkim događajima i u našoj kulturi - Tehnički, motivacija ima **dva** izvora: 1. **Unutrašnji nagonski** faktori 2. **Vanjski poticajni** faktori - **...

10\. Motivacija - skripta - **Motivacija** - stanje koje aktivira i usmjerava ponašanje - Motivacija može naći uzroke u fiziološkim događajima i u našoj kulturi - Tehnički, motivacija ima **dva** izvora: 1. **Unutrašnji nagonski** faktori 2. **Vanjski poticajni** faktori - **Motivacijski poticaj** - potreba za nečim - Vezan za **ugodno čuvstvo** - znači da se osobi sviđa to za čim imaju potrebu - Većina ovih poticaja se uči - **Teorije nagona** - naglašavaju utjecaj unutrašnjih nagona na motivaciju  - **Teorije poticaja** - naglašavaju motivacijsku ulogu vanjskih događaja  - Poticaji mogu biti novac, piće, seksualni partner, itd. - Učenje i iskustvo kontrolišu motivaciju - Motivacija inače **usmjerava ponašanja ka poticaju** koji **pruža ugodno** ili **uklanja neugodno** stanje  - Ugodna stanja su ona koja povećavaju sposobnost preživljavanja  - Da bi mogli usmjeravati ponašanje, (ne)ugode moraju biti zapamćene i naučene - Bitna je i **razina aktivnosti** u moždanom **dopaminskom sistemu** - Taj sistem posjeduje neurone koji koriste dopamin za prijenos poruke - Dopaminski sistem se aktivira brojnim **prirodnim nagradama** ili **primarnim potkrepljivačima ** - Dopaminski neuroni ključna veza u tkzv. **centru za užitak** - Neurotransmiter dopamin putuje iz ventralnog tegmentalnog područja u nucleus accumbens, pa u prefrontalni korteks - **Ovisnost** je također jaka motivacija  - Ovisnost postoji obično kod prisilnog i destruktivnog uzimanja droga  - Droge djeluju direktno na moždane neurone → mogu izazvati razine dopamina koje se teško mogu izazvati prirodnim putem - [Neuralna senzibilizacija] može biti trajna - Dopaminski neuroni će biti više aktivirani drogama i sličnim podražajima - **Sindrom sustezanja (Withdrawal symptoms)** - Intenzivno neugodna reakcija na prestanak uzimanja droga  - Posjedujemo aktivne procese za održavanje **homeostaze** - stalno jednakog unutrašnjeg stanja - **Granična vrijednost** - vrijednost koju homestatski sistem pokušava održati - U vrlo hladnim ili toplim temperaturama, tijelo se drhti/znoji da bi održalo temperaturu jednaku onom dok tijelo miruje *Žeđ* - **Žeđ** - psihološka manifestacija potrebe za vodom  - Vrsta spremišta vode 1. **Intracelularno spremište** - voda koja je pohranjena u ćelijama 1. Voda pomješana sa molekulama bjelančevina, ugljikohidrata, itd. 1. **Intracelularna žeđ** - uzrokovana osmozom 1. Sklonost vode da se kreće dalje iz mjesta gdje je ima puno prema tamo gdje je ima malo 1. Koncentracija "slanih" iona određuje gdje će biti puno vode  - njihova aktivacija aktivira osmozu 2. **Ekstracelularno spremište** - voda izvan ćelija 1. Nalazi u krvi i drugim tjelesnim tekućinama 1. **Ekstracelularna žeđ** - kada tijelo izgubi vodu jer nismo pili ili smo vježbali - Mozak šalje poruku i bubrezi oslobađaju **hormon renin ** - Renin sa nekom drugom tvari proizvodi hormon **angiotesin** - **Angiotesin** aktivira neurone u mozgu koji bude potrebu za piće  - Nagonski faktori potiču homeostazu - Homeostaza uključuje: 1. **Ciljna/granična vrijednost** za idealno unutrašnje stanje 2. **Senzorni signal** koji mjeri unutrašnje stanje  3. **Poređenje** granične vrijednosti i senzornog signala  1. Nastupa reakcija koja aktualno stanje mijenja da priliči graničnoj vrijednosti *Glad * - **Okus hrane** - najvažniji faktor u preferenciji ka određenim vrstama hrane  - **Evolucijski psiholozi** - objašnjenje za preferenciju ka slatkim hranama - Našim precima je slatkoća hrane dala do znanja da je hrana bogata šećerom, odnosno probavljivim ugljihodratom  - **Glavno gorivo moždanih neurona** - glukoza - **Aliestezija** - osjećaj da hrana ima bolji okus kad si gladan - Oblik interakcije hranidbenih poticaja (hrane) i homestatskog nagona - Bilo koji vanjski stimulus koji korigira unutrašnje homeostatsko stanje se doživljava kao ugodan - Neuroni osjetljivi na razinu glukoze - kada osjete manjak glukoze onda salju ostatku mozga poruku koja budi **glad ** - **Glad** - osjećaj koji nastupa kada ne osjećamo sitost - U moždanom stablu se zbrajaju signali iz receptora za glad u mozgu i signali sitosti iz želuca i jetre - utvrđivanje razina potrebe - Procjena u mozgu povezana i sa okusnim sistemom - možda zato hrana ima bolji okus kad smo gladni - Dva kritična područja u mozgu za glad 1. Lateralni hipotalamus 2. Ventromedijalni hipotalamus - **Lateralni hipotalamički sindrom** - stanje nestajanje gladi - Posljedica uništavanja lateralnog hipotalamusa  - **Ventromedijalni hipotalamički sindrom** - ekstremno povećanje apetita - Nastaje kao rezultat lezija u ventromedijalnom dijelu hipotalamusa - **Gojaznost** - odstupanje od homeostaze  - Tjelesna težina koja prelazi 30% preko odogovarajuće tjelesne težine - Faktori koji dovode do povećanja tjelesne težine: 1. **Genetika** 1. Genska dispozicija da se hranjive tvari metabolitiraju u mast 1. Djeca imitiraju roditelje u hranidbenim navikavama 1. Gojazniji roditelji će vjerovatno imati gojaznu djecu, i obrnuto 2. **Količina unesenih kalorija** (pretjeran unos hrane) - Psihološki faktori koji doprinose pretjeranom uzimanju hrane: 1. Slom svjesnog obuzdavanja (**nemogućnost samo-kontrole**) 1. Neki ljudi, nakon dijeta, se prepuštaju epizodama prejedanja te ostaju gojazni 1. Dijeta je bila period svjesnog obuzdavanja (samo-kontrole) 1. Desio se slom kontrole nad konzumiranjem hrane  2. **Emocionalno pobuđenje** 1. Gojazne osobe opisuju sklonost pretjeranom hranjenju u stanjima anskioznosti/napetosti 1. Stres može aktivirati moždane stanice koje mogu dovesti do pretjeranog jedenja - **Anoreksija i bulimia** - poremećaji hranjenja koji uključuju **patološku želju osobe da ne dobije na težini** - Oba poremećaja češće pogađaju žene - **Anoreksija** - karakterizirana izuzetnim i samo-nametnutim gubitkom tjelesne težine (najmanje 15% normalne tjelesne težine) - Potpuna usredotočenost na hranu tokom jedenja, pažljivo brojanje kalorija u svemu što jedu - Anoreksična osoba tipično negira postojanje problema, odbija dobiti na težini - Često misle da su predebele, žene obično gume menstruaciju - 20x veće šanse za žene da postanu anoreksične - Većinu anoreksičnih osoba čine žene ispod 20 ili u 30. godinama - Uzrokovana poremećenim funkcioniranjem hipotalamusa - **Bulimija** - karakteristične epizode prejedenja nakon čega slijede pokušaji izbacivanja viška pojedene hrane povraćanjem/uzimanjem laksativa - Epizode prejedanja - brzo konzumiranje velike količine hrane u određenom vremenskom periodu - Tjelesna težina može ostati relativno normalna - lakše prekrivanje postojanja poremećanja - Povraćanje i laksativi mogu poremetiti količinu Kalija  - Dovodi do dehidracije, srčane aritmije i UTI-ova - **Uzroci**: socijalni, biološki, porodični faktori i faktori ličnosti - **Teorija objektivacije** - kada odrastanje u određenoj kulturi mijenja viđenje samih sebe i vlastitu dobrobit u (mladim) ženama jer se u toj kulturi žene seksualno objektiviraju - **Seksualno objektiviranje** - svaki put kada se u interakciji sa osobom njena vrijednost određuje kroz njihovu seksualnu upotrebu od strane drugih - Dehumanizirani oblik interpersonalnog prihvaćanja - **Samoobjektivacija** - zaokupljenost tjelensim izgledom - Osoba svoje tijelo gleda iz perspektive 3. lica - Kod bulemičara postoji nedostatak serotonina - U tretmanu gojaznosti **ekstremne dijete** nisu učinkovite - Sama deprivacija dovodi do povećanje potrebe/želje za hranom - Nakon ekstemne dijete (deprivacije) dolazi do naknadnog prekomjernog jedenja i usporenih metaboličkih procesa *Seksualnost / spolnost* - **Seksualnost / spolnost** - socijalni motiv (tipično uključuje drugu osobu)  - Motivi preživljavanja se odnose samo na pojedinca - Razlikujemo: - Odraslu seksualnost - Ona koja potiče promjene u pubertetu - Rani seksualni razvoj - **Spolni identitet** - muškarci o sebi misle kao muškarci, žene o sebi kao žene - Proces započinje prije rođenja - Nakon začeća, hromosomi pokazuju hoće li se razviti dječak ili djevojčica - Između 2. i 3. mjeseca nakon začeća, gonada (primitivna spolna žlijezda) se razvija ili u testise ili u jajnike - **Androgen** - kritični hormon u razvoju genitalija - Ako spolne žlijezde proizvode: - **Dovoljno** androgena - **muški** spolni organi - **Nedovoljno** androgena - **ženski** spolni organi - Prisutnost **Y hromozoma** - Utiče na količinu androgena; da li će osoba postati muško ili žensko - Anatomski razvoj žene ne zahtijeva ženske hormone, već odsustvo muških hormona - Osoba će postati žensko po "difoltu", jedino će postat muško ako ima Y hromozom jer on odlučuje da li će biti androgena - **Androgeneza** - Utjecaj androgena - Pripisana oznaka i spolna uloga - pretpostavljeno da imaju veći uticaj na spolni identitet nego geni - **Ispitivanje A**: 18 genski različitih muškaraca sa stanjem neosjetljivosti na androgen - Kod ovog stanja - vanjski spolni organi imali ženski izgled (klitoris) - Unutrašnji su bili muški - U djetinjstvu odgajani tradicionalno kao djevojčice - U pubertetu je navala muških hormona izazvala uobičajene tjelesne promjene za muškarce - **Slučaj B**:  - Par muških blizanaca imalo normalnu prenatalnu okolinu - U 8. mjesecu života penis u potpunosti obrezan - Roditelji pristali da se uklone testisi i oblikuje vagina - Davani ženski hormoni - Nakon nekoliko godina dijete steklo ženski spolni identitet - Preferirala žensku odjeću, igračke, itd.  - Praćenje djeteta nakon puberteta pokazalo da je ona imala gestikulacije, način hoda, držanje tijela, itd., koji se čine maskulino - Na kraju odbila ženski identitet, živio kao muško - Rani razvoj kao muško odredilo granice njegove kasnije sposobnosti prilagođavanja ženskom rodnom identitetu - Promjene u tjelensim endokrinim sistemima se javljaju u pubertetu - Obično između 11. i 14. godine  - Hipotalamus luči tvari koje podražuju hipofizu - Hipofiza luči spolne hormone koje aktiviraju gonade da luče dodatne spolne hormone (sperme ili jajašca, zavisno od spola) - Uklanjanje gonada, **gonadektomija** (muško - kastracija) - Način određivanja doprinosa hormone seksualnoj pobuđenosti - Kastracija dovodi do naglog smanjenja i potpunog nestajanja spolne aktivnosti - Kod ljudi ne postoje tačno kontrolisana istraživanja - Ženska seksualna pobuđenost, još manje ovisna na hormone - **Glavna iznimka** - žene nakon menopauze koje ne doživljava smanjenje spolnih želja - **Menopauza** - kada ovarije prestaju radit - **Primarni spolni organ** - mozak - Kralježniča moždina kontroliše pokrete tokom spolnog čina (npr. erekcija) - Ljudsko spolno ponašanje velikim dijelom određeno kulturom - Npr. Incest je diljem svijeta zabranjen - Drugi aspekti spolnog ponašanja tipa homoseksulanost ili predbračni seks dozvoljeno u različitim stupnjevima  - Žene i muškarci se razlikuju i po stavovima o seksu: - Žene češće smatraju seks dijelom ljubavnog odnosa - **Spolna orijentacija** - stupanj u kojem osobu privlače osobe istog ili suprotnog spola - Nekoliko odvojenih komponenata: 1. Erotska privlačnost / spolna želja 2. Seksualno ponašanje 3. Romantična privlačnost 4. Samoidentifikacija osobe kao hetero/homo/biseksualne - Mnogi ljudi nisu skloni priznati želje/ponašanja koja se smatraju nemoralnim/patološkim - Nije nešto što se jednostavno odabire - Prenatalni hormoni pridaju spolnom razvoju - Prisustvo ili odsustvo androgena će odlučiti da li će embrij imati muške ili ženske obrasce genitalnog i moždanog razvoja - Ženski (estrogen, progesteron) i muški (androgen) hormoni odgovorni za tjelense promjene u pubertetu - Ti hormoni imaju ograničenu ulogu u ljudskoj seksualnoj pobuđenosti - Veći utjecaj na spolnost kod ljudi imaju rana socijalna iskustva sa roditeljima i vršnjacima i utjecajne i kulturne norme 11\. Emocije - **Antisocijalni poremećaj ličnosti** - poremećaj; karakterističan manjak normalnih emocionalnih reakcija (naručito drama, krivnje, straha i empatije za tuđe emocije) - Kada osobe imaju specifične biološke i socijalno-kognitivne nedostatke - Unatoč hladnog i bezosjećajnog izgleda, skloni su kratkotrajnim i plitkim izljevima osjećanja - Razlika između motiva i emocija - **Emocije ** - izazvane **izvana** - Emocija - čuvstvo pokrenuto vanjskim okolnostima  - **Čuvstvo** je drugi naziv za **emociju** i odnosi se na unutrašnje psihološko stanje koje uključuje subjektivne osjećaje, fiziološke reakcije i često povezana ponašanja - Na to su emocionalne reakcije usmjerene - Mogu biti izazvane **mnoštvom različitih podražaja** - **Motivi** su  - aktivirani **iznutra** - Često izazvani unutrašnjim okolnostima - Popravljanje/održavanje homeostatske ravnoteže - Prirodno usmjereni na određene objeke u okolini (tipa voda) - Obično izazvani **nekom specifičnom potrebom** *Sastavnice čuvstava* - **Čuvstvo** - složena epizoda sastavljena od više komponenata koja stvara spremnost na djelovanje - To je kao neka (emocionalna?) priprema da osoba nešto uradi  - Prva komponenta - **kognitivna procjena** - Osobna procjena značenja koje postojeće okolnosti imaju za pojedinca - Prva komponenta neke emocije - **Druga** komponenta - **Subjektivni doživljaj čuvstva**  -  Ovo najčešće prepoznajemo - **Afektivno stanje**/**subjektivni ton** koji emocija donosi - **Treća** komponenta - uključuje **sklonost** **mišljenju i djelovanju** - Poticaj na mišljenje i/ili djelovanje u određenom pravcu - **Četvrta** komponenta - Unutrašnje **tjelesne reakcije** - Posebno one od autonomnog NS (npr. rad srca) - **Peta** komponenta - uključuje **izraze lica** - Mišićne akcije koje pokreću crte lica na određeni način - **Šesta** (**posljednja**) komponenta - uključuje reakciju na emociju - Načini na koje se ljudi nose sa ili reaguju na vlastita čuvstva **6 Komponenta procesa emocija** +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ | 1. | **Kognitivna | Procjena pojedinca o | | | procjena** | osobnom značenju | | | | okolnosti u kojima se | | | | nalazi | +=======================+=======================+=======================+ | 2. | **Subjektivni | Afektivno stanje koje | | | doživljaj** | osoba osjeća  | +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ | 3. | **Sklonost | Poticaj na mišljenje | | | mišljenju/djelovanju* | ili ponašanje u | | | * | određenom stanju  | +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ | 4. | **Unutrašnje tjelesne | Fiziološke reakcije; | | | promjene** | | | | | Autonomni nervni | | | | sistem; | | | | | | | | Promjena u radu srca, | | | | znojnih žlijezda | +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ | 5. | **Izraz lica** | Kontrakcije mišića na | | | | licu - obraza, nosa, | | | | obrva na određene | | | | načine | +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ | 6. | **Reakcija na | Ljudi reaguju na | | | emociju** | vlastite emocije ili | | | | situaciju koja ih je | | | | izazvala | +-----------------------+-----------------------+-----------------------+ - Emocije su **složeni sistemi**, RAZLIKUJU SE od **srodnih stanja, poput raspoloženja** - Razlikuju se  - po **trajanju**: - Emocije su kratke, traju par sekundi/minuta - Raspoloženja su dugotrajnija, sati/dani - po **osobinama:** - Emocije tipično imaju jasan uzrok, odnose se na nešto - Raspoloženja su često slobodno plutajuća i difuzno afektivna stanja  - po **osjećaju:** - Emocije tipično uključuju složeni opisani sistem  - Raspoloženja se izražuju samo na razini subjektivnog doživljaja - Po **tačnosti**: - Čuvstva su pojave koje se ne mogu svrstati u kategorije, poput straha - Raspoloženja se konceptualiziraju kao varijacije dimencija ugode i razine pobuđenosti *Kognitivna procjena i emocije* - **Odnos osoba-okolina** - Označava objektivnu situaciju u kojoj se osoba nalazi - Postojeće okolnosti ili odnosi prema drugima - Ne izazivaju uvijek emocije - Da bi okolnosti izazvali neko čuvstvo, moramo ih **interpretirati** kao **relevantne** za našu dobrobit / naše stanje  - Taj proces interpretacije je **kognitivna procjena** - Ocjenjivanje da li postojeći odnos osoba-okolina ugrožava našu dobrobit ili ciljeve - U velikoj mjeri, kognitivna procjena je odgovorna za razlikovanje emocija - Kognitivna procjena često dovoljna za određivanje kvalitete nekog emocionalnog događaja - Tipa "Bila sam ljuta jer nije bila poštena" *Otkriće procjena* - Schacter i Singer (1962) - dvofaktorska teorija emocija -  Kada bi ljudi mogli izazvati opće stanje autonomne pobuđenosti, kvaliteta njihove emocije bi bila u potpunosti određena njihovom procjenom situacije - Emocije - rezultat kombinacije dvaju faktora: 1. Početno **stanje neprotumačene (fiziološke) pobuđenosti** 2. **Kognitivno tumačenje (procjena) te pobuđenosti** - **Istraživanje A**: Pobuđenost izazvano epinefrinom  - Dvije grupe ispitanika, obje dobile epinefrin - Jednoj objasnili učinak epinferina, drugoj nisu - **Grupa sa objašnjenjem** nije osjetila značajne promjene u emocijama pod različitim ljutim/euforičnim podražajem - Jer su imali kontekst da kroz kognitivnu procjenu shvate da reakcija njihovih tijela nije zbog podražaja nego zbog epinefrina - **Grupa bez objašnjenja** je bila mnogo više podložnija promjenama u emocijama  - Kroz kognitivnu procjenu bez konteksta pripisali tjelesnu pobuđenost tom emocionalnom podražaju - Fizička pobuđenost pogrešno pripisana postojećim okolnostima *DVOFAKTORSKA TEORIJA* - Prikaz događaja po dvofaktorskoj teoriji: Podražaj → Opća fiziološka pobuđenost → kognitivna procjena pobuđenosti → subjektivni doživljaj emocije [Teme i dimenzije procjene] - Različite teorije procjenjivanja - Razlika - kako se procjenjivanje konceptualizira - Dvije podjele teorija: 1. **Minimalističke** teorije procjene 1. Broj dimenzija procjene svedeno na minimum 1. Često [određene samo temeljnim predmetima] u procjeni 2. **Dimenzionalne** teorije procjene 1. Identificiraju raspon dimenzija 1. Smatra se dovoljnim za tumačenje razlika između emocija 1. Nastoji odrediti različite dimenzije procjena i njihove emocionalne posljedice 1. Može biti: poželjenost anticipiranog događaja i hoće li se taj događaj dogoditi 1. Tu nastaju 4 moguće procjene i svaka dovodi do različitog čuvstva - Sržna tema odnosa, drugim riječima: glavne emocije u nekom odnosu, je lično značenje koje proizlazi iz obrasca procjene (je rezultat kognitivne procjene) nekog specifičnog odnosa osobe-okoline - Većina podataka o ovim teorijama se oslanja na korelacije između samoiskazima o procjenama i samoiskazima o doživljenim emocijama *Svjesne i nesvjesne procjene* - **Ispitivanje A**: Postupak **maskiranje unatrag** - Dvije grupe ispitanika - 1\. grupa: slike pokazane dovoljno dugo da se svjesno prepoznaju - 2\. grupa: slike prikazivane [postupkom maskiranja unatrag] - Kratkotrajno prikazivanje slike (30 hiljadinki sekunde) - Prikriva se neutralnom slikom - Sudionicu nisu svjesni onog što su vidjeli prije neutralne slike - Pokazuje da se procjena prijetnje može pojaviti i na nesvjesnom nivou - Te, ljudi **mogu doživljavati emocije bez svjesnog uzroka** - Kognitivna procjena emocija slična drugim oblicima kognicije - Dijelom proizlaze iz  - Automatske obrade informacija van svjesnog doživljavanja - Kontrolirane obrade informacija koje smo svjesni *Neuralna osnovica ponašanja* - Istraživanja moždane aktinosti tokom procesa emocija podržuju postojanje i svjesnih i nesvjesnih pojava procjene - **Amigdala** - mala tvorevina mozga **koja registruje emocionalne reakcije** - Sposobna reagovati na zastrašujuće podražaje brže od korteksa - Pokazuje da možemo doživjeti neku emociju prije nego što znamo što - MAK: ali meni ovo ima smisla da amigdala odradi čitavu fiziološku stranu, da aktivira tjelesnu pobuđenost i izazove neku automatsku reakciju (tipa da se krenemo odbranit kada je strah u pitanju) prije nego što mi imamo priliku da odradimo kognitivnu procjenu *Subjektivni doživljaj i emocije* - **Subjektivni doživljaj** emocija (osjećajna komponenta) - po definiciji se odvija **na razini svjesti ** - **Neugodne** (negativne) emocije poput straha služe kao znak da nam nešto iz okoline ne prija - **Ugodne** (pozitivne) emocije signaliziraju da smo sigurni i zadovoljni - Da se smijemo slobodno igrati, istraživati - Emocije usmjeravaju ponašanje, proces odlučivanja i obradu informacija *Sklonost mišljenju i djelovanju* - Emocije su praćene pobuđenjem (excitement) te na ovaj način mogu usmjeriti ponašanje/obradu informacija - **Pobuđenost** - sklonost mišljenju i djelovanju - Ta sklonost se odnosi na **ideje ili impulse koje emocije stvaraju u našim mislima** o tome šta bi trebalo da uradimo kao odgovor na određenu situacije - Ideje mogu biti: - Usmjerene samo na neka određena ponađanja kao kod negativnih emocija - Široke i uključuju širok raspon mogućih mogućnosti - Pretvaranje pobuđenosti u akciju - Zavisi od interakciji impulsa, kulturnih normi, itd. *Osjećaji mijenjaju pažnju i učenje* - Skloni smo obraćati više pažnje na događaje koji se slažu sa našim trenutnim emocijama - Novi materijal možemo lakše povezati ako je povezan sa nečim što smo već pohranili *Osjećaji mijenjaju procjene i prosudbe* - Naši osjećaji mogu utjecati na naša mišljenja o drugim ljudima ili stvarima - Možemo istu akciju našeg druga pripisati različitim stvarima zavisno o tome da li smo sretni ili tužni - Osjećaj straha čini svijet prividno opasnijim nego što je  - Takva percepcija podržava osjećaj straha - Naši osjećaji navode da selektivno obraćamo pažnju na činjenice koje same potkrepljuju početnu emociju *Tjelesne promjene i emocije* - Kada intenzivno doživljavamo neke emocije poput straha, možemo postati svjesni niza tjelesnih promjena - Ove promjene koje se dešavaju povodom emocionalne uzbuđenosti su posljedica aktivacije simpatičkog dijela autonomnog NS - Simpatički NS priprema tijelo za hitne akcije, odgovoran za: 1. Povećan krvni pritisak i ubrzan rad srca 2. Ubrzano disanje 3. Širenje zjenica 4. Intenzivnije znojenje, slabije lučenje slina 5. Rast u razini šećera (da bi tijelo dobilo više energije) 6. Krv se zgrušava (bitno ako dođe do ranjavanja) 7. Krv odlazi iz želuca u mozak i mišiće - Simpatički NS kroz ove postupke **priprema organizam za trošenje energije** - Kako emocija nestaje/posustaje, parasimpatički NS preuzima i vraća organizam u normalno stanje - Ove aktivnosti autonomnog NS pokreće aktivnost u mozgu - Specifično u hipotalamusu (ključ u mnogim biološkim procesima) i amigdali (povezana sa procesom procjene) - Na ovaj način pozitivne emocije mogu pomoći ljudima da se oporave od bilo kakvog zaostalog utjecaja pobuđenosti koja slijedi negativne emocije *Intenzitet emocija* - **Visceralna percepcija** emocija - Sposobnost prepoznavanja i osjetilnog doživljavanja fizioloških promjena u tijelu koje su povezane s emocijama - Ako visceralna percepcija doprinosi intenzitetu emocija, onda ljudi sa dobrom visceralnom percepcijom bi trebali imati intenzivnije emocije i izraze lica *Razlikovanje emocija* - William James pretpostavka  - Subjektivni doživljaj emocije - percepcija tjelesnih promjena  - James-Langeova teorija - Tvrdi da, pošto [percepcija autonomne pobuđenosti čini doživljaj emocije] i r[azličite emocije različito osjećaju], mora postojati **odvojeni obrazac autonomne aktivnosti za svaku emociju** *James-Langeova teorija* Podražaj → fiziološka pobuđenost specifična za neku emociju → subjektivni doživljaj emocije - 3 glavne kritike 1. Unutrašnje promjene su previše spore da bi mogle biti primarni izvor emocionalnih osjećaja 2. Umjetno izazivanje tjelesnih promjena povezanih s određenom emocijom ne izaziva prave emocije 1. U najboljem slučaju izaziva osobu da se osjeća "kao" da je uplašena 3. Čini se da se obrazac autonomne pobuđenosti ne razlikuje od emocije do emocije 1. Neke pozitivne i negativne emocije dijele slične obrasce *Izrazi lica i emocije* - Izraz lica koji prati neku emociju služi za komuniciranje te emocije  - Čini se da neki izrazi lica imaju univerzalno značenje - Neovisno o kulturi u kojoj je osoba odrasla - Podržava Darwinovu ideju da su izrazi lica naslijeđene reakcije - Jer su izrazi imali evolucijsku povijest i značenje - **Hipoteza facijalne povratne veze ** - Ideja da facijalne ekspresije pridonose i našem doživljaju emocija pored svoje funkcije komuniciranja - Izraz lica → subjektivni doživljaj emocije *Reakcija na čuvstva: regulacija emocija* - Regulacija emocija (ljudske reakcije na vlastite emocije) se može smatrati sastavnicom procesa emocija *Klasifikacija strategija za regulaciju emocija* +-----------------+-----------------+-----------------+-----------------+ | | **Strategija | **Kognitivne** | **Bihevioralne* | | | regulacije | | * | | | emocija** | | | +=================+=================+=================+=================+ | 1 | Odvraćanje | Izbjegavanje | Izbjegavanje | | | pažnje | razmišljanja o | problematične | | | | problemu, | situacije, | | | (Isključivanje, | razmišljanje o | bavljenje nečim | | | usmjeravanje na | nečem ugodnom | drugim | | | nešto drugo) | | | +-----------------+-----------------+-----------------+-----------------+ | 2 | Angažiranje  | Ponovno | Izražavanje | | | | procjenjivanje, | emocija, | | | (usmjereno na | razmišljanje o | traženje | | | afekte, | tome kako | utjehe, | | | usmjereno na | riješiti | poduzimanje | | | situaciju) | problem | akcije za | | | | | rješavanje | | | | | problema | +-----------------+-----------------+-----------------+-----------------+ *Čuvstvo, spol i kulutra* - Važnu ulogu u procesu emocija igraju **socijalne razlike** i **biološke sličnosti** - Način na koji se mogu konceptualizirati ove razlike je **smještavanje ovih razlika** na "**čelo**" ili na "**kraj**" procesa - Smjestiti na **čelo** - **započeti proces** sa ovim razlikama, dolaze prije procesa kognitivne procjene - Smjestiti na **kraj** - odnosi se na **reakcije na čuvstva** *Spolne razlike* - Muškarci i žene se više razlikuju u **verbalnom i facijalnom izražavanju čuvstava** nego u subjektivnom doživljaju - Sugeriše da su rodni stereotipi određenim tim samoiskazima o subjektivnim događajima - Nalazi pokazuju da **emocije mogu biti medij** kroz koji dječaci i djevojčice (muškarci i žene) izražavaju svoj rod; **ponašaju se na rodno prikladan način** - Dječaci razmišjaju "Muškarci nisu emocionalni, neću pokazati emocije" - Djevojčice razmišljaju "Žene su emotivne, pa trebam i ja biti emotivna" - **Žene** - Kao osobe "nižeg" statusa - Izražavaju "nemoćne" emocije tuge, straha, tjeskobe  - Kod drugih stvaraju osjećaj da se radi o slaboj, bespomoćnoj osobi - **Muškarci** - Kao osobe "višeg" statusa - Izražavaju "moćne" emocije poput ponosa, prezira - Doprinosi održavanju kontrole i dominacije - Muškarci djeluju više ljutito od žena - Muškarci srdžbu izražavaju na prototipski način - Fizičkim i verbalnim napadima -  Žene srdžbu izražavaju suzama - Možda suze olakšavaju zanemarivanje te srdžbe ili preimenovanje srdžbe u žalost/tugu - Rodne razlike u emocijama mogu biti posljedica razlika na kraju procesa - Isto dožive ali razlike u izražavanju vjerovatno potiču iz razlika u procesu socijalizacije muškaraca i žena  - Roditelji i kultura općenito potiču ljude u konformnost s rodnim stereotipima *Kulturalne razlike* - Fokusirano kako **individualizam** i **kolektivizam** oblikuju emocije - **Kolektivističke** kulture - naglašavaju temeljnu povezanost i smanjuju individualne razlike između ljudi - **Individualističke** kulture - slave i promovišu razlike, individualnost i neovisnost pojedinca - U kolektivističkom kontekstu **doživljaj vlastitog ja** je **ugrađen u odnose sa drugima ** - Ljudi imaju želje da se uklapaju, da stvore interpersonalnu harmoniju - U individualističkom društvu, **doživljaj vlastitog ja** je **odvojen od drugih** - Njima su jake želje da budu neovisni i jedinstveni - "Dobri osjećaji" variraju od kulture do kulture -  Japanu, kolektivističkom društvu, dobar osjećaj najčešće prati interpersonalni angažman poput prijateljstva - U SAD-u, individualističkoj kulturi, dobar osjećaj obično prati interpersonalnu isključenost kao osjećaj superiornosti ili individualnog uspjeha *Agresija * - Sa srdžbom povezana sklonost djelovanju u obliku napada - Ljudi koji djeluju u skladu s tim obično postaju fizički ili verbalno agresivni - **Freud** gleda na **agresivnost kao nagon** - **Teorija socijalnog učenja** smatra **agresiju naučenom reakcijom** [Agresivnost kao nagon - Freud] - Veliki dio naših **akcija određene instiktima** - Kada je izražavanje tih instikata frustrirano → pojavljuje se agresivni nagon - Proširili [hipotezu frustracija-agresija] - Kada je pokušaj neke osobe da dođe do cilja zaustavljeno, dolazi do pojave agresivnog agona koji **motivira ponašanje usmjereno na uklanjanje barijere** - **Frustracija** - uzrok agresije - **Agresija** - ima svojstva osnovnog nagona - Jer je oblik energije koji postoji dok se ne ostvari cilj i naslijeđena reakcija - Aktivacija mehanizama vezanim za agresiju pod kontrolom prefrontalnog korteksa - Kod nasilnih osoba ne funkcionišu dijelovi prefrontalnog korteksa [Agresija kao naučena lekcija - TSU] - Procesom diferencijalnog potkrepljivanja, ljudi biraju uspješnije obrasce ponašanja - Ljudi mogu mentalno predočiti situacije → mogu predvidjeti vjerovatne posljedice svog ponašanja pa i promjeniti ponašanje - TSU pretpostavlja da je  1. Agresija samo jedna od mogućih reakcija na (neugodan) doživljaj frustracije 2. Agresija reakcija bez svojstva nagona, pa je s toga pod utjecajem anticipiranih posljedica ponašanja 1. Ljudi su agresivni ako: 1. Vjeruju da će agresivno ponašanje donjeti željeni rezultat 1. Očekuju da će posljedice agresije biti pozitivne - Kod djece koja su pokazivala visoku razinu agresije, najčešća reakcija bila je pozitivno potkrepljenje - Pretpostavljam da je ovo interkolegijalno, da su druga djeca pozitivno potkrepljivala takvo ponašanje - Kod djece koja su pokazivala manje agresije, reakcija je bila kazna - Posljedice agresije igraju veliku ulogu u oblikovanju ponašanja *Izražavanje agresije i katarza* - Istraživanja koja pokušavaju razlikovati agresiju kao nagon i naučenu reakciju, fokusiraju se često na **katarzu** - **Katarza** - uklanjanje emocije intenzivnim doživljajem  - \"čišćenje\" ili \"oslobađanje\" od snažnih emocija, obično kroz njihovo intenzivno izražavanje ili doživljavanje - Ako je agresija nagon, izražavanje agresivih osjećaja bi trebalo dovesti do oslobađanja tog nagona - Jer, ti si imao nagon, uradio to nešto i "sada si miran" - Ako je agresija naučena reakcija, izražavanje agresivnih osjećaja ne bi trebalo olakšati osjećaje već ih ojačati (dovesti do veće učestalosti) - Jer dolazi do potkrepljenja - Istraživanja sa djecom pokazuju da sudjelovanje u agresivnim aktivnostima povećava ili održava na istoj razini učestalost agresivnog ponašanja - Moguće da agresivno ponašanje smanjuje učestalost agresivnog ponašanja u slučaju da agresor vidi da se njegovo ponašanje rezultiralo u ozljedama 12\. Inteligencija *Mjerenje intelektualnih sposobnosti * [Pouzdanost] - **Pouzdanost** - mjera u kojem će test davati slične/iste rezultate s svakim ponavljanjem - Test koji ima dobru pouzdanost, donositi će ponovljive i dosljedne rezultate - Pouzdan test će imati rezultate prve primjene koji su u visokoj korelaciji sa rezultatima druge primjene - Za takve testove kažemo da imaju dobru test-retest pouzdanost ili stabilnost u vremenu - **Pouzdanost alternativnih** oblika - ako su dva oblika istog testa u visokoj korelaciji - **Unutrašnja konzistencija** - stupanj u kojem odvojena pitanja jednog testa mjere istu stvar - Dobro konstruirani testovi, objektivno puzdani testovi sposobnosti trebaju imati koeficijent pouzdanosti od 0.9 ili više [Valjanost] - **Valjanost** - stupanj u kojoj test stvarno mjeri ono za šta je stvoren da mjeri - **Kriterijska / empirijska valjanost** - valjanost testa koja se određuje koreliranjem rezultata nekog testa sa vanjskim kriterijem - **Koeficijent valjanosti** - korelacija između rezultata i vanjskog kriterija - **Problem kriterija u mjerenju** - kada ne postoji (ili nismo svjesni da postoji) vanjski kriterij uz koji bi usporedili rezultate našeg testa - **Konstruktivna valjanost** - pokazivanje da su rezultati testa u korelaciji sa ishodima za koje nam teorije kažu da će biti tako - Istraživač koristi teoriju za (1) konstrukciju testa i za (2) generiranje predikcija  - Mjera u kojoj rezultati istraživanja se podudaraju sa predviđanjima teorije = mjera valjanosti i teorije i testa *Rani testovi inteligencije* - **Galton** smatrao da je inteligencija pitanje osjetnih i perceptivnih sposobnosti koje se prenose sa generacije na generaciju - Napravio testove koji nisu mnogo korisni - Poznat po koeficijentu korelacije - **Alfred Binet** - izradio test za prepoznavanje djece koja su intelektualno prespora - Pretpostavio da bi se inteligencija mogla mjeriti zadacima koji zahtjevaju rasuđivanje i rješavanje problema - Pomoću ove metode, mogla se komparirati mentalna i hronološka dob nekog djeteta [Standford-Binet ljestvica inteligencije ] - Stanford i Binet formirali **test inteligencije** - Mentalna dob djeteta se mogla odrediti zbrajanjem pitanja koje je dijete riješilo na svakoj dobnoj razini - Prikladan indeks inteligencije - IQ - Index **Koeficijent inteligencije (IQ)** - inteligenciju izražava kao odnos mentalne i hronološke dobi IQ = Mentalna dobHronološka dob 100 - Množi se sa 100 da bi IQ bio 100 kada je mentalna dob jednaka hronološkoj (kada je osoba mentalno stara isto koliko je stvarno, fizički stara) - Ako je MD \< HD onda je IQ \< 100 - Ako je MD \> HD onda je IQ \> 100 - **Gausova kriva** - IQ rezultati se obično grupiraju u zvonoliku krivulju - Rezultati većinski imaju vrijednost 100 - Stanford-Binet test čine **4 široka područja**: 1. Verbalno rasuđivanje 2. Apstraktno ili vizuelno rasuđivanje 3. Kvantitativno rasuđivanje 4. Kratkoročno pamćenje [Wechslerovi testovi inteligencije] - Wechsler smatrao Stanford-Binet test previše fokusiranim na jezičke spsobnosti, nije prikladan za odrasle osobe - **Wechslerov test inteligencije za odrasle osobe** - podjeljen na 2 dijela: 1. **Verbalni** test 1. Općenito verbalno razumijevanje, opšta informisanost, znanje o funkcionisanju svijeta 2. **Neverbalni** test 1. Zadaci zahtjevaju manipulaciju ili razvrstavanje kocki, slika i sličnih predmeta - **Wechslerov test inteligencije za djecu** - WEISC - sličan test, za djecu *Grupni testovi sposobnosti * - Stanford-Binet i Wechslerovi testovi - individualni testovi - Grupni testovi - jedan istraživač može primjeniti na većem broju ljudi - Obično **papir-olovka testovi** - Primjer - SAT testovi u americi → grupni testovi sposobnosti *Faktorski pristup* - **Binetova pretpostavka** - inteligencija kao opća sposobnost razumijevanja i rasuđivanja koji se manifestira na različite načine - **Weschler** - Inteligencija kao globalna sposobnost osobe da svrhovito djeluje, racionalno misli i učinkovito se nosi sa svojom okolinom - Oboje vjerovali da različiti zadaci mjere istu, temeljnu sposobnost koja je potrebna u svim tim zadacima - Neki ne vjeruju u postojanje "opće inteligencije" - **Faktorska analiza** - statistička tehnika koja se bavi interkorelacijama među više testova pa ih svodi na mali broj neovisnih dimenzija/faktora  - Kroz grupiranje testova sa najvažnijim korelacijama - Metoda prikupljanja tačnijih podataka o vrstama sposobnosti koje određuju postignuće u testovima inteligencije - *Spearman* - svi pojedinci posjeduju **generalni faktor inteligencije** (**g**) - Osoba se može opisati kao općenito bistra ili tupa, zavisno od koliko g-faktora posjeduje - g-faktor je glavna **odrednica postignuća** u testovima inteligencije  - Postoje i s-faktori - **S-faktori** - posebni, specifični faktori specifično za određene sposobnosti/testove - Npr. aritmetički testovi zahvataju posebne, specifične s-faktore - **Inteligencija** određena testom **=** količina **g faktora** **+** veličina **različitih s-faktora** koje osoba posjeduje - Thurstone predložio rastavljanje inteligencije na nekoliko primarnih sposobnosti koristeći faktorsku analizu - Umjesto generalne inteligencije  - Identificirao 7 faktora koje je koristio u konstruisanju testa primarnih mentalnih sposobnosti *Kulturna razmatranja* - Većina testova inteligencije bili pristrasani - Pitanja bila sastavljena na osnovu kulturnih normi Evropskih zemalja - Ljudi iz drugih kultura bi dobili niže rezultate na ovim testovima jer bi odgovorili u skladu sa svojim kulturnim normama (koji se krše sa pitanjima u testu) i to bi se smatralo pogrešnim odgovorom - "**Kulturno slobodni testovi**" bi trebali sadržavati zadatke koji su podjednako primjenjivi na sve skupine, a da su pri tom psihološki ekvivalentni zadaci za svaku kulturu *Suvremene teorije inteligencije * - Većinom dominirao faktorsko-analitički pristup - Novi pristup kognitivne psihologije - Osnovna ideja - pokušaj razumijevanja inteligencije kao **skupina kognitivnih procesa** koji djeluju kada se bavimo nekom intelektualnom aktivnošću - Proces obrade ispituje: 1. Koji mentalni procesi su uključeni u različitim testovima inteligencije? 2. Koliko se brzo i tačno odvijaju ti procesi? 3. Koja mentalna reprezentacija je osnova za djelovanje tih procesa? - Pristup gleda koji se mentalni procesi koriste za intelektualno ponašanje [Gardnerova teorija višestrukih inteligencija] - Teorija višestrukih inteligencija - Izaziva "klasično" stajanje o inteligenciji kao sposobnosti logičkih rasuđivanja - Tvrdi da postoji niz različitih inteligencija koje rade u kombinaciji - **Inteligencija** - sposobnost riješavanja problema ili izrade produkata koji su od značenja u određenom kulturnom okruženju ili zajednici - Postoji 7 međusobno neovisnih inteligencija  - Svaka od njih djeluje prema vlastitim pravilima kao poseban sistem 1. **Lingivstička** inteligencija 1. Sposobnost govora sa mehanizmima važnim za fonologiju (govorni glasovi), sintaksu (značenje) i pragmatičnosti (upotreba govora u različitim okruženjima) 2. **Glazbena** inteligencija 1. Sposobnost stvaranja, komuniciranja i razumijevanja zvukova 3. **Logičko-matematička** inteligencija 1. Sposobnost apstraktnog mišljenja 1. Korištenje i razumijevanja odnosa bez akcije ili predmeta 4. **Spacijalna** inteligencija 1. Sposobnost percipiranja vizualnih/prostornih informacija 1. Razumijevanje njihovog mijenjanja, zamišljanje u 3 dimenzije sa rotiranjem i pomicanjem tih prezentacija,  5. **Tjelesno-kinestatička** inteligencija 1. Sposobnost korištenja svih dijelova tijela za riješavanja problema 6. **Intrapersonalna** inteligencija 1. Sposobnost razlikovanja vlastitih čuvstava, namjera, motivacija 7. **Interpersonalna** inteligencija 1. Sposobnost razlikovanja tuđih čuvstava, namjera, motivacija - Razlike u inteligenciji su posljedica razlika u **"mehanizmima temeljne obrade"** koji koriste mišljenje pa dovode do znanja [Andersonova teorija inteligencije i kognitivnog razvoja] - Kritika Gardneru - različite inteligencije nisu sasvim odvojene jedne od drugih - Postoje kognitivni mehanizmi **u kojima nema individualnih razlika** - Npr. Osoba sa Down sindromom možda ne može zbrojiti 2+2 ali je svjesna da drugi imaju različita vjerovanja i ponašaju se u skladu sa njima - **Moduli** - mehanizmi koji proizvode univerzalne sposobnosti  - Pored modula, inteligencija uključuje još 2 "posebne sposobnosti" 1. **Propozicijsko mišljenje** - Govor i matematičko izražavanje 2. **Vidno i prostorno** **funkcioniranje** - **Posebni procesori** - koriste se da se urade zadaci povezani sa ovim sposobnostima - Andersonova teorija predlaže 2 puta do znanja 1. **Upotreba mehanizma temeljne obrade** 1. Do znanja dolazi kroz upotrebu posebnih procesora 1. Ono što podrazumijevamo pod terminom "razmišljanje" 1. Pripisuju se individualne razlike u inteligenciji  1. Te razlike ekvivalentne razlikama u znanju 2. **Upotreba modula u stecanju znanja** 1. Znanje koje se zasniva na modulima dolazi automatski ako je modul dovoljno sazrio 1. Poput percepcije trodimenzionalnog prostora 1. Time se tumači razvoj inteligencije - Osoba može imati intaktne mehanizme temeljne obrade (pa biti brilijantan u matematici) ali da su mu lingvistički moduli oštećeni pa nije u sposobnosti komunicirati ili sticati svakodnevno znanje [Sternbergova trijarhična teorija] - Usmjerena na [iskustvo, kontekst] i mehanizme temeljne obrade - Teorija ima 3 dijela (podteorije):  1. Podteoriju **komponenata** 1. Bavi se procesom mišljenja 2. Podteoriju **iskustva** 1. Učinci iskustva na inteligenciju  3. **Kontekstualnu** podteoriju 1. Učinak okoline i kulture pojedinca na inteligenciju - Teorija razmatra 3 komponenta mišljenja: 1. Metakomponente korištene za [planiranje, kontrolu, posmatranje i evaluiranje obrade] tijekom riješavanja problema 1. **Analitičke sposobnosti** 1. Da bi spremili ručak, morate isplanirati jela, i posmatrati napredovanje u nabavljanju hrane, kuhanje jela i ostalih faktora da bi na kraju bilo gotovo na vrijeme 2. Komponente postignuća sadrže [strategije rješavanja problema] 1. **Kreativne sposobnosti** 1. Mehaničar mora koristiti kreativne sposobnosti da nađe kvar i popravi ga 3. Komponente stecanje znanja [kodiraju, kombiniraju i uspoređuju informacije tijekom rješavanja problema ] 1. **Praktične sposobnosti** 1. Dok čitamo neku knjigu, odlučujemo koje ćemo dijelo pohraniti u pamćenje A black screen with white text Description automatically generated - Komponente međusobno povezane - Sve se koriste u rješavanju problema i ni jedna ne može djelovati individualno [Cecijeva bioekološka teorija] - Postoje "višestruki kognitivni potencijali", ne samo jedna opće inteligencijaž - Ove sposobnosti/inteligencije su zasnovane na biologiji → postavljaju granice mentalnim procesima - Oni se javljaju povodom izazova ili prilika u okolini (kontekstom u kojem osoba živi) - Kontekst može biti mentalni, socijalni i fizički - Smatra da je okruženje i individualni razvoj osobe mnogo važniji u određivanju uspjeha nego osobin IQ - Svakodnevno intelektualno postignuće se ne može protumačiti nekim koeficijentom ili biološkom idejom - Potrebna interakcija višestrukih kognitivnih potencijala sa bogatim znanjem *Upotreba teorija inteligencije* [Usporedba teorija inteligencije] +-----------------------------------+-----------------------------------+ | Teorija | Opis | +===================================+===================================+ | **Gardnerova ** | Inteligencija je sposobnost | | | rješavanja problema ili stvaranja | | "Teorija višestrukih | produkata koji se u određenoj | | inteligencija" | kulturi vrednuju  | +-----------------------------------+-----------------------------------+ | **Andersonova** | Inteligencija je mehanizam | | | temeljne obrade koji (uz pomoć | | "Teorija inteligencije i | procesora) bavi propozicijskim | | kognitivnog razvoja" | razmišljanjem i vizualnim i | | | spacijalnim funkcioniranjem | +-----------------------------------+-----------------------------------+ | **Sternbergova ** | Inteligencija se sastoji od 3 | | | podteorije: | | "Trijarhična teorija" | | | | **Podteorija komponenata ** | | | | | | (mehanizmi temeljne obrade) | | | | | | **Podteorija iskustva** | | | | | | (Uzima u obzir iskustvo osobe u | | | nekom zadatku) | | | | | | **Kontekstualna podteorija** | | | | | | (Odnos između vanjske okoline i | | | inteligencije pojedinca) | +-----------------------------------+-----------------------------------+ | **Cicijeva ** | Inteligencija uključuje | | | višestruke kognitivne potencije | | "Bioekološka teorija" | koje su utemeljene u biologiji | | | | | | Istraživanje zavisi o znanju koje | | | je pojedinac prikupio u određenom | | | području | +-----------------------------------+-----------------------------------+ *Nasljednost* ***Genetika i inteligencija*** - **Varijanca** - matematički izraženj stupanj u kojem se neke skupine međusobno razlikuju  - Zaključivanje o da li je neka osobina naslijeđena ili ne - Mjeri se da li je ta osobina češća kod jednojajčanih blizanaca (100% istog DNK) nego kod dvojajčanih blizanaca (50% istog DNK) 13\. Ličnost  - Dva faktora samoprocjene: - **Introverzija - ekstraverzija** - Odnosi se na stepen u kojem je temeljna orijentacija osobe okrenuta prema sebi (unutra) ili prema vanjsom svijetu (vani) - **Intravertirani pojedinci** - sramežljivi i više vole raditi sami - Skloni povlačenju u sebe, posebno ako su pod emocionalnim stresom ili u konfliktu - **Ekstraveritrani pojedinci** - drušeljubive osobe, više vole zanimanja koja omogućavaju neposredan rad sa ljudima - U vremenima stresa, traže društvo, druge ljude - **Emocionalna stabilnost - nestabilnost** - Dimenzija emocionalnosti ima dva kraja: - **Neuroticizam** - zlovoljne, anskiozne, neprilagođene osobine na jednom kraju  - Smirene, dobro prilagođene osobine na drugom kraju - **Inventari ličnosti** - upitnici koji mjere ličnost - Funkcionišu tako što pojedinci odgovaraju na pitanja o tome kako reaguju u različitim situacijama ili kako se osjećaju  - Odogovori se dalje sabiraju i grupišu u određene kategorije (ljestvice ili faktore) koji pomažu u analizi ličnosti - **Minnesota multifazični inventar ličnosti (MMPI)** - Prvi veliki inventar ličnosti sa ugrađenim ljestvicama valjanosti  - Prvo namijenjen za identifikaciju osoba sa težim poremećajima ličnosti  - **Kalifornijskih psihološki inventar (CPI)** - Ljestvice čime se mjere osobine poput dominacije, društvenosti, samoprihvaćanja, odgovornosti, socijalizacije - **Q - razvrstavanje ** - Metoda gdje procjenjivač opisuje ličnosti neke osobe razvrstavanjem skupa od oko 100 kartica u 9 kategorija - Kategorija 1 sadrži osobine koje osobu najmanje opisuju - Kategorija 9 sadrži one koje najbolje opisuju - **Glavni cilj psihologije ličnosti** - pronaći način da objedini različite procese koji utiču na ponašanje pojedinca i način na koji on komunicira sa svojom okolinom - Sveli veliki broj faktora na 5 za koje se većina slaže - [Petofaktorski model ličnosti] **OSEUN** - psihološka teorija koja opisuje ljudsku ličnost kroz **pet osnovnih dimenzija**: - **O**tvorenost prema iskustvu - **S**avjesnost - **E**kstraverzija - **U**godnost - **N**euroticizam - **Psihološki determinizam** - doktrina koja tvrdi da sve misli, emocije, akcije imaju svoj uzrok - Freud tvrdi da je većina tih uzroka temeljena u nezadovoljenim nagonima i nesvjesnim željama - Tvrdi da snovi, humor, zaboravljanje, itd., služe smanjivanju psihološke napetosti jer zadovoljavaju zabranjenje impulse - Osnovna pretpostavka **psihoanalitičke teorije** - većina onoga što mislimo i čitamo pokreću nesvjesni procesi - **Psihoanalitička teorija** ([Sigmund Freud]) - ljudsko ponašanje je vođeno nesvjesnim motivima a ličnost se sastoji od (1) id-a, (2) ego-a, i (3) superego-a - Smatra se najcjelovitijom i najutjecajnijom teorijom ličnosti do sada - Poredi se sa ledenjakom - (manji) dio koji viri je naša svjesnost, a ostatak ledenjaka pod vodom je spremište impulsa, želja, nedostupnih sjećanja - **Id** - najprimitivniji dio ličnosti - Sastoji se od najprimitivnijih bioloških impulsa i nagona - Potreba za piće, hranom, izbjegavanje boli, itd.  - Traži instantnu gratifikaciju (brzo zadovoljavanje želja/potreba) - stalno i neovisno o vanjskim okolnostima nastoji doći do užitka i izbjeći bol. - **Ego** - svjestan dio ličnosti i aktivno djeluje u svijetu, balansirajući između naših unutarnjih želja (id) i vanjskih stvarnosti - Odgovoran za donošenje racionalnih odluka, traženje realističnih načina za zadovoljavanje želja id-a; [uzima u obzir društvene norme i okolnosti] - **Superego** - Internalizirani moralni kompas i norme koje smo usvojili od roditelja, društva i kulture - Svjestan dio ličnosti koji nosi osjećaj morala, etičkih standarda i vrijednosti - Razvija se tijekom odrastanja kroz socijalizaciju, kao reakcija na roditeljske nagrade i kazne - Nekon nekog vremena, dijete počinje inkorporirati roditeljske standarde u svoje rasuđivanje te samo kontroliše svoje ponašanje - Akcija ili sama pomisao na kršenje standarda superega izaziva anksioznost - Važna pretpostavka - energija se ne gubi - Svaka osoba ima određenu količinu energije - libido (naglašavajući da je seksualni nagon primaran) - Ako postoji potiskivanje nekog zabranjenog čina ili impulsa, energija traži izlaz negdje drugdje pa se može pojaviti u drugom obliku - Na osnovi ideje stalnosti energije, opisani mehanizmi odbrane: 1. **Represija** 1. Osnovni i najvažniji mehanizam odbrane 1. Impulsi/sjećanja koja su previše strašna ili bolna se nesvjesno isključuju iz svjesnog doživljaja 1. Razlikuje se od supresije jer je supresija svjesni čin 1. Supresija je namjerna samokontrola, namjerno držanje impulsa u okvirima dopuštenog  2. **Racionalizacija** 1. Pripisivanje logičkih ili društveno prihvatljivih motiva onome što radimo da bi se to činilo kao da radimo racionalno 1. Ima dvije svrhe: 1. Olakšava razočarenje kad ne postignemo cilj  1. Kao da to nismo ni htjeli 1. Daje prihvatljivije motive za naše ponašanje 2. Ako nešto učinimo impulsive ili zbog nekog razloga koji ne želimo priznati, racionaliziramo naše radnje sebi kako bi to ponašanje prikazali u boljem svjetlu  3. **Obrnuta reakcija** 1. Sklonost da sakrivamo motiv i od samih sebe dok u isto vrijeme izražavamo snažno suprotni motiv 1. Npr. Majka koja nije htjela roditi dijete, može dijetetu sve dopuštati kako bi sebe uvjerila da ga voli 3. **Projekcija** 1. **Pripisivanje** naših nepoželjnih svojstava drugim ljudima u pretjeranoj količini da bi sebe zaštitili i skrili ta svojstva od sebe 1. Vrlo proširen oblik racionalizacije 1. Jer oba mehanizma odbrane pomažu osobi da opravda ili objasni neprihvatljive misli, osjećaje ili postupke 3. **Intelektualizacija ** 1. Pokušaj udaljivanja od stresne situacijekroz bavljenje tom istom situacijom na apstraktan intelektualiziran način  3. **Negiranje** 1. Pojedinac negira/poriče postojanje nepoželjne stvarnosti kada je vanjska stvarnost previše neugodna  3. **Premještanje** 1. Osoba preusmjerava **svoje osjećaje, impulse ili reakcije** s originalnog izvora frustracije na neku **sigurniju ili prihvatljiviju metu**. 1. Kada neko osjeća ljutnju, strah ili frustraciju prema osobi ili situaciji koju ne može direktno konfrontirati (npr. zbog straha od posljedica), taj osjećaj se nesvjesno premješta na nekog drugog ili na neki drugi objekt - Freud je osmislio **psihoseksualne faze** kroz koje osoba prođe u prvih 5 godina života koje utiču na razvoj ličnosti: 1. **Prva godina života** 1. Oralna faza psihoseksualnog razvoja 1. Djeca nalaze užitak u sisanju i dojenju i počinju stavljati sve drugo u usta 2. **Druga godina života**  1. Analna faza 1. Djeca nalaze užitak u zadržavanju i izbacivanju fekalija 1. Taj užitak roditelji pokušavaju da kontrolišu kroz učenje djece da kontrolišu to 1. Ujedno i djetetovo prvo iskustvo sa nametanjem kontrole 3. **Od 3. do 6. godine ** 1. Falusna faza  1. Djeca počinju nalaziti užitak u diranju genetalija 1. Ovdje se osvješćuje razlika između spolova 1. Djetetova pažnja se okreće na roditelja suprotnog spola 4. **Od 5. do 6. godine ** 1. Edipov kompleks 1. Seksualni impusli dječaka su usmjereni na majku → oca vidi kao suparnika  1. **Kastracijska anksioznost** - strah dječaka da će ga otac kazniti kastracijom zbog njegovih seksualnih impulsa 1. Ovo smatrao podlogom za sve buduće anskioznosti izazvane zabranjenim unutražnjim željama 1. Kraj falusne faze označava razrješenje edipovog kompleksa 5. Od 7. do 12. godine  1. Period latencije 1. Djeca se manje bave svojim tijelom, više sposobnostima bitnim za suočavanje s okolinom 6. Kraj adolescencije / puberteta 1. Djete se uvodi u gentialnu fazu → zrela faza odrasle seksualnosti  - **Carl Jung** - Vjerovao u postojanje i **osobnog nesvjesnog** i **kolektivnog nesvjesnog ** - Sloj nesvjesnog uma koji je zajednički svim ljudima, naslijeđen od predaka - **Kolektivno nesvjesno** - sastoji se od **predavnih predodžbi** ( urođeni mentalni obrasci koji se prenose generacijama) i **arheotipova** (simboli poput majke - simbol njege i zaštite, heroja, Bog, smrt) - Ispitivao snove, mitove, druge kulturne proizvode - Neke predodžbe često javljaju, poput lešinara - **Harry Stack Sullivan** (Američki psiholog) - Razvio teoriju, stavio primarni naglasak na inerpersonalne odnose - Tvrdio da ličnost [nikad ne može biti izolirana iz kompleksa interpersonalnih odnosa u kojima osoba živi i postoji] - Reakcija osobe na interpersonalne odnose uzrokuje razvoj personifikacije (mentalnih predodžbi o sebi i drugima) - Predodžbe samog sebe dolaze u 3 kategorije: 1. Personifikacija **dobrog - ja** 1. Pozitivne percepcije o sebi koje su rezultat međuljudskih odnosa koji nas podržavaju i koji nas čine zadovoljniima 2. Personifikacija **lošeg - jab** 1. Negativne percepcije o sebi koje proizlaze iz konflikata ili iskustava u kojima se osjećamo odbačeno, nevoljeno ili neshvaćeno 3. **Ne - ja ** 1. Sadrži aspekte vlastitog ja koji su toliko prijeteći da ih osoba odvoji i drži u nesvjesnom - Identifikovao 7 faza razvoja ličnosti: 1. Rano djetinjstvo 2. Djetinjstvo 3. Kasno djetinjstvo 4. Predadolescencija  5. Rana adolescencija 6. Kasna adolescencija 7. Odrasla dob - Smatrao da se ličnost razvija i nakon djetinjstva - **Teorija objektivnih odnosa** - bavi se načinom na koji ljudi percipiraju i doživljavaju druge ljude, te kako te unutarnje slike oblikuju njihove međuljudske odnose - **Eriksonova teorija razvoja u fazama** - Primjer revidirane psihoanalitičke teorije - Erikson razvojne faze smatrao psihosocijalne a ne psihoseksualne - Na prvom mjestu uključivale ego procese - Znači, njegove faze se nisu poklapale sa stvarima Freudovih faza - U prvoj godini, nije bitan oralna gratifikacija već da dijete stekne (ne)povjerenje u svoju okolinu - **Projektivni test ** - Sastoji se od neodređenih ili nejasnih podražaje na koje osoba može odgovarati kako želi - **Rorschachov test** - Od pojedinca se traži da pogleda jedan po jedan podražaj i da za svaki navede na šta ga mrlja podsjeća - Odgovori se mogu bodovati kroz 3 kategorije: 1. **Mjesto** - da li odgovor uključuje cijelu mrlju ili neki dio 2. **Odrednice** - da li je osoba reagirala na oblik mrlje, bju, ili razlike u sijenčenju/strukturi 3. **Sadržaj** - na šta se odgovor odnosi - **Exnerov bodovni sistem** - za rorchachov test, nepouzdana metoda ispitvanja  - **Test tematske apercepcije ** - Od osobe se traži da o svakoj slici se izmisli priča  - Cilj testa - **otkrivanje osnovnih tema** koje se pojavljuju u izmišljenim pričama neke osobe  - Ako osobu muče neki problemi, ti problemi mogu postati očiti u nizu priča ili u odstupanja teme u pričama - **Evaluacija psihoanalitičkog pristupa ** - Iako se Freudove ideje o nesvjesnim procesima smatraju ključnima, moderni psiholozi obično ne slijede njegovu psihoanalitičku teoriju u cijelosti, nego traže alternativne objašnjenja unutar drugih teorijskih okvira - **Bihevioristički pristup** - Ističe važnost okolnih/situacijskih determinanti ponašanja - Ponašanje → rezultat trajne interakcije osobe i okolinskih varijabli - Okolinski uvjeti **oblikuju ponašanje kroz učenje** - Individualne razlike u ponašanju proizlaze iz razlika u vrstama učenja s kojom se osoba susrela tokom odrastanja - operantno uvjetovanje i učenje opažanjem - Mjera u kojoj je pojedinac nagrađen za jednu stvar u različitim situacijama → dovodi do **generalizacije ** - Osigurava isto ponašanje u novim okolnostima  - **Evaluacija biheviorističkog pristupa** - Teorija navela da ljudske akcije gledamo kao reakcije na određene okoline - Da se usredotočimo na to kako okoline mogu kontrolirati naše ponašanje - Preveliko isticanje situacijskih uticaja na ponašanje - **Kognitivni pristup** - Opći empirijski pristup povezane sa načinima na koje ljudi obrađuju informacije o sebi i svijetu - Razlike u ličnosti proizlaze iz razlik au načinima na koje pojedinci mentalno reprezentiraju informacije (Sheme možda) - **Bihveioralni potencijal** (Julian Roberts) - vjerovatnost pojavljivanja određenog ponašanja u određenoj situaciji - Snagu bihevioralnog potencijala određuju **očekivanje** i **vrijednost potkrepljenja** - **Recipročni determinizam** (Bandura u TSU) - naglašava da su vanjske determinante ponašanja i unutrašnje determinante ponašanja u konstantnoj interakciji  - Ponašanje utiče na okolinu; okolina utiče na ponašanje - TSU - naglasak na to da možemo učiti posmatranjem, da ne moramo sami proživjeti nešto i da naša prošla iskustva mogu utjecati na naše ponašanje u sličnim situacijama - **Walter Mischel** - pokušaj inkorporiranja individualnih razlika u teoriju socijalnog učenja kroz [uvodeđenje sljedećeg skupa varijabli] 1. **Kompetencija** - šta znamo raditi 1. intelektualne, socijalne, fizičke sposobnosti  2. **Strategija kodiranja** (percepcije) - kako mi to vidimo 1. individualne razlike u selektivnom obraćanju pažnje na informacije, kodiranja događaja, i grupacije informacija u smislene događaje 1. Jedan događaj jedan osoba može percipirati kao prijeteći dok druga osoba može percipirati to ako izazov 3. **Očekivanje** 1. Posljedice koje pojedinac očekuje da će izaći iz neke radnje će usmjeravati njegovo ponašanje 1. Očekivanja o našim sposobnostima  1. Možemo predvidjeti šta će biti posljedice nekog ponašanja ali nismo u mogućnosti predvidjeti da li možemo izvesti to ponašanje 4. **Subjektivne vrijednosti** 1. Kroz slična očekivanja, osobe mogu imati različito ponašanje jer pripisuju različite vrijednosti tim posljedicama 5. **Samoregulativni sistem i planovi** 1. Individualne razlike u svojim standardima i pravilima za samoreguliranje ponašanja 1. U to spada i sposobnost realističnog planiranja ostvarivanja ciljeva - **George Kelly ** - Otkrivanje osobnih dimenzija koje pojedinac koristi za interpretiranje sebe i svijeta  - Tvrdio da svaka osoba koristi jedinstven sklop osobnih konstrukata dok pokušavaju interpretirati ili predvidjeti događaj - Konstrukti u obliku "ili - ili" - Novi poznanik može biti ili ljubazan ili neljubazan (konstrukt - ljubaznost osobe) - Različite osobe mogu koristiti različite konstrukte pa time dolazi do razlika u ponašanju - Razvio testove za otkrivanje osobnih konstrukata - Test repertoara uloga i konstrukata (REP test) - **Shema** - kognitivna struktura koja pomaže percipirati, organizirati, obraditi i upotrijebiti informacije - MAK - Mentalne strukture koje organiziraju naše znanje, uvjerenja i očekivanja - Korištenjem shema, svaki pojedinac razvija sistem identificiranja onog što je važno u njegovoj okolini dok zanemaruje sve ostalo  - Sheme su različite kod ljudi pa od čovjeka do čovjeka se razlikuje način obrade informacije, pa i ponašanje → razlike u ličnosti - Najbitnija shema → **Ja - shema ** - Sastoji se od kognitivnih generalizacija o sebi koje su zasnovane na prošlim iskustvima  - **Udruga humanističke psihologije**; 4 načela: 1. **Primarni** interes → [osoba i njezini doživljaji] 1. Ljude treba opisati i razumjeti njihova subjektivna gledišta o svijetu, percepcije o sebi i osjećaje vlastite vrijednosti 2. **Preferirane teme istraživanja** → ljudski odabir, kreativnost i samoaktualizacija 1. Ljudi nisu motivirani samo primitivnim nagonima poput seksualnog zadovoljavanja, žeđi, gladi, itd., 1. Imaju potrebu razviti svoje potencijale, sposobnosti 1. Rast i samoaktualizacija bi trebale biti kriterij psihiškog zdravlja, pored ego kontrole i prilagodbe na okolinu 3. Trebaju se ispitivati važni ljudski i društveni problemi 4. Najveću vrijednost ima dostojanstvo sebe 1. Ljudi su bazično dobri 1. Cilj psihologije bi trebao biti razumijeti ljude, ne predviđati ili kontrolisati iste  - **Maslow i Rogers; Gordon Allport** (Humanistički psiholozi) - Sklonost prema ispunjenju, aktualiziranju ili ostvarivanju svih sposobnosti (sklonost samoaktualizaciji) → temeljna snaga koja motivira ljudski organizam  - **Rogersova teorija ličnosti** - [vlastito ja / pojam o sebi] - **Vlastito ja** - sastoji se od svih ideja, percepcija i vrijednosti koje za svakog čovjeka karakterizuju njega  - **Pojam o sebi** - svijest o tome "šta sam" i "šta mogu učiniti" - **Rogers** - Pojedinac procjenjuje svako iskustvo u odnosu na pojam o sebi - Ljudi se žele ponašat na načine koji su u skladu s slikom koju imaju o sebi - Kada nečije ponašanje nije u skladu s tom slikom, osoba se brani od te istine da ne bi došlo do anksioznosti (Kognitivna disonanca?) - Prvi iskoristio **Q - razvrstavanje** za ispitivanje ličnosti - Ispitanici prvo opisivali svoje pravo - ja, onda svoje idealno - ja - Korelacija između to dvoje je stopa neslaganja pravog i idealnog ja  - Niska/Negativna korelacija → veliko neslaganje što upućuje na nisko samopoštovanje i osjećaji vrijednosti - Terapija znatno pomaže kod smanjenja ove razlike: 1. Promjeniti viđenje pravog - ja, te biti bliži idealnom - ja 2. Promjeniti viđenje idealnog - ja, učiniti ga realističnijim - Tory Higgins  - Razlike između stvarnog i idealnog pojma o sebi su povezane sa teškom depresijom i anksioznošću - **Maslow** - Postojanje **hijerarhije potreba** - Od dole ka gore; od temeljnih bioloških potreba do složenijih psiholoških motiva - Potrebe na jednoj razini moraju biti barem djelomično zadovoljene prije nego što potrebe na sljedećoj razini postanu aktivni motivi - Samo kad su temeljne potrebe zadovoljene, pojedinac može da se posveti estetskim i intelektualnim interesima  - Samoaktualizacija se može postići samo kad sve ostalo zadovoljimo - **Evolucijska teorija** - Darwin pa Wilson (1975) - Evolucijska psihologija i sociobiologija - Osnovna pretpostavka sociobiologije  - Ponašanja koja povećavaju sanse preživljavanja će biti izabrana te postati dio aspekta ličnosti - Osobine ličnosti su uglavnom određene genima s kojima se rađamo - Genotip - okolina - Za neke gene je potreban okidač (relativno specifična okolina zbog koje će se gen aktivirati) - Zato je bitno okruženje u kojem se dijete razvija, da li će se ispuniti svi geni na korektan način  - 3 dinamička procesa interakcije osoba - okolina: 1. **Reaktivna interakcija** 1. Osobe različito percipiraju i reagiraju na istu situaciju zbog svojih postojećih osobina ličnosti 1. Primjer: Dvoje ljudi prisustvuje istoj zabavi -- introvert može osjećati nelagodu i smatrati je napornom, dok će ekstrovert uživati i doživjeti je kao zabavnu 2. **Pobuđujuća interakcija** 1. Osoba svojim **ponašanjem izaziva** određene reakcije iz okoline 1. Primjer: Dijete koje je veselo i društveno izazvat će pozitivne reakcije kod drugih, dok će dijete koje je povučeno možda izazvati manje interakcija s okolinom 3. **Proaktivna interakcija** 1. Osobe **aktivno biraju** okruženja koja su u skladu s njihovim osobinama ličnosti i preferencijama 1. Primjer: Ekstrovert će se radije pridružiti grupnim aktivnostima, dok će introvert preferirati mirnije okruženje poput čitanja kod kuće 14\. Stres, zdravlje i suočavanje  - Izloženost stresu može izazvati bolne emocije poput anksioznosti i depresije, kao i dovesti do manjih ili većih fizičkih bolesti - **Stres** - doživljaj događaja koji se percipira opasnim za fizičko ili psihičko dobro pojedinca - **Stresori** - događaj koji se percipira opasnim za zdravlje pojedinca - **Stresne reakcije** - ljudska reakcija na stresore  - **Zdravstvena psihologija** (Bihevioralna medicina) - područje koje se bavi ispitvanjem kako stres i drugi socijalni, psihološki/biološki faktori doprinose nastanku bolesti - **Stresni događaji** - traumatski događaji izvan uobičajenih ljudskih iskustava, nepredvidivi događaji izvan naše kontrole, velike promjene u životnim okolnostima / unutrašnji konflikt  - Razlika između **„stresora**" i „**stresnih događaja**" je u tome što su stresni događaji ekstremniji i neuobičajeniji stresori - 4 karakteristike događaja koje događaj čine da se percepira kao stresnim: 1. **Mogućnost kontroliranja događaja** 1. Stepen u kojem se taj događaj može zaustaviti/izazvati 1. Što manje događaj možemo kontrolisati, to je više stresniji 2. **Predvidljivost** 1. Stepen u kojem znamo **hoće li se** i **kada će se** nešto dogoditi 1. Mogućnost predviđanja pojavu nekog stresnog događaja smanjuje težinu stresa, [čak iako ga ne možemo kontrolisati] 3. **Velike promjene u životnim okolnostima** 1. Svaka životna promjena koja zahtjeva brojne ponovne prilagodbe se može percepirati kao stresna  1. Ljestvica životnih događaja 1. Od najstresnijeg (smrt bračnog partnera) do najmanje stresnog (manje kršenje zakona) 4. **Unutarnji konflikti** 1. Neriješeni problemi koji mogu biti svjesni ili nesvjesni 1. Konflikt se pojavlja kada osoba mora odabrati između inkompatibilnih, međusobno isključivih ciljeva ili akcija  1. Najčešći i teško riješivi konflikti između motiva 1. Neovisnost - ovisnost 1. Sukob između želje za autonomijom i potrebom za oslanjanjem na druge 1. Intimnost - izolacija 2. Sukob između potrebe za bliskošću s drugima i straha od vezivanja ili povrede 1. Kooperacija - kompetencija 3. Dilema između saradnje s drugima i želje da se istakne i bude najbolji 1. Izražavanje impulsa - moralni standardi  *Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)* - 4 skupine simptoma  1. **Ponovno proživljavanje traume** 1. Mentalno proživljavanje traume, i kad su budni 2. **Izbjegavanje (Avoidance)** 1. Snažno povlačenje i odvajanje od svakodnevnog života 1. Gubitak interesa za aktivnostima kojima su se prije bavili 1. Sjedenje i buljenje u prazno satima 1. Izbjegavanje stimulusa koji podsjeća na traumu 3. **Negativne promjene u mišljenju i raspoloženju** 1. Osjećaj gubitka interesa za društvene aktivnosti 1. Emocionalna otupljenost (nemaju više emocionalnih reakcija) 1. Osjećaji tuge, krive, bespomoćnosti, socijalne izolacije 4. **Povećana uznemirenost** 1. Poremećaji spavanja, pretjerana budnost → stalna spremnost na akciju 1. Iritabilnost i napadi panike  - Može se razviti  - neposredno nakon traume  - Izazvan manjim stresom sedmicama, mjesecima, godinama poslije - Jedna od uobičajenih reakcija na stresnu situaciju je **ljutnja** → može dovesti do **agresije ** - [Hipoteza frustracija-agresija ] - Pretpostavlja da se agresivni nagon pojavljuje svaki put kda je osobi uskraćeno ostvarenje cilja  - Ta agresivnost se očituje kao agresivno ponašanje prema objektu/osobi koja je izazvala frustraciju - Suprotne reakcije na stres su **povlačenje** i **apatija ** - U nemogućnosti nošenja sa stresnim događajem, apatija može preći u depresiju - Naučena bespomoćnost - Karakterizirana apatijom, povlačenjem i nekativnosti - Reakcija tijela na stres - borba ili bijeg (fight or flight) - Fiziološka aktivacija tijela  - Rad simpatičkog nervnog sistema → ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, proširene zjenice - Adreno-kortikalni sistem → oslobađa ACTH hormon koji promoviše oslobađanje kortizola u krvi - **Opći adaptacijski sindrom** - Niz reakcija kojima svi organizmi reaguju na stres - 3 opće faze adaptacijskog sindroma 1. Faze alarma - aktivacija simpatičkog nervnog sistema 2. Faza otpora - organizam se nastoji nositi sa opasnošću kroz borbu ili bijeg 3. Faza iscrpljenja - nastupa kada organizam nije više u stanju pobjeći ili boriti se → iscrpljenost fizioloških resursa - **Psihoimunologija** - ispitivanje utjecaja stresa i drugih psiholoških varijabli na imuni sistem - 3 osnovne teorije razumijevanja zašto su neki događaji percepirani kao stresni: *Psihoanalitička teorija* - Razlikuje: - **Objektivnu** anksioznost - razumna reakcija na štetnu situaciju - **Neurotsku** anksioznost - pretjerana reakcija u odnosu na opasnost - Svi imamo nesvjesne konflikte → kod nekih su ti konflikti brojniji i teži pa je posljedica da su mnogi doživljaji stresni - Na primjer, neko se može osjećati jako uznemireno zbog nečega što je povezano s njihovim nesvjesnim osjećajem krivnje ili ljutnje, iako ta emocija nije **svjesno** prepoznata *Bihevioristička teorija* - Fokusirana na načine na koje lnudi uče povezati stresne reakije s određenim situacijama - Primjer: možemo osjećati anksioznost kada god imamo predavanje u učionici gdje smo ranije pali neki bitan ispit  *Kognitivna teorija* - Ljudi su skloni reagirati bespomoćno i depresivno na negativne događaje kada pripisuju negativne događaje uzrocima koji su za njih unutarnji (odnosno utiču na više područja u njihovom životu) - Ustvari modifikacija teorije naučene bespomoćnosti - Uticaj pesimizma na zdravlje - Pesimisti su skloni da događaje procjenjivaju stresnijim nego što jesu - Snažniji događaji stresa doprinosi slabom zdravlju tako što uzrokuje hroničnu povećanu tjelesnu uzbuđenost → dovodi do fizioloških oštećenja - **Suočavanje** - proces pomoću kojeg se osoba nastoji nositi sa stresnim situacijama - Javlja se u 2 oblika: 1. Suočavanje usmjereno na problem 1. Osoba se fokusira na specifičan problem, nastojeći pronaći način riješavanja, mijenjanja problema 2. Suočavanje usmjereno na problem 1. Osoba se fokusira na ublažavanje emocija vezanih uz stresnu situaciju, i kad se situacija ne može promjeniti *Upravljanje stresom * - Različite tehnike i strategije koje ljudi koriste kako bi smanjili ili kontrolirali stres i njegovo negativno djelovanje na tijelo i um - **Biološka povratna veza** - pojedinci imaju povratne informacije o nekom aspektu svog fiziološkog stanja te to pokušavaju promjeniti -  Npr. brzina disanja, otkucaji srca ili razina stresa - **Uvježbavanje relaksacije** - tehnike koje ljudima omogućavaju duboko opuštanje mišića, samim time usporavaju i usmjeravaju misli - **Meditacija** - učinkovita tehnika za induciranje i smanjivanje fiziološke pobuđenosti - **Kognitivno bihevioralna terapija (KBT)** - pomoć u prepoznavanju vrste stresnih situacija koje izazivaju fiziološke ili emocionalne simptome  - Dalje pomaže u mijenaju načina suočavanja sa tim situacijama 15\. Psihički poremećaji - *Abnormalan* - onaj koji odstupa od norme  - Ponašanje je abnormalno ako je neprilagođeno → ima negativne učinke na pojedinca ili društvo - Za članove određene kulture moramo uzeti u obzir definiciju abnormalnosti te kulture - Osobna bol i patnja pojedinca → njihov osjećaj tjeskobe, depresije ili uznemirenosti *Šta je normalnost?* 1. **Prikladna percepcija realnosti** - Normalne osobe su realistične u **procjenjivanju vlastitih reakcija i sposobnosti**, i **interpretiranju onog što se događa oko njih** 2. **Sposobnost voljne kontrole vlastitog ponašanja** - Normalne osobe su uglavnom uvjerene da su u stanju kontrolisati vlastitog ponašanja - Povremeno mogu reagovati impulzivno ali su u mogućnosti obuzdati impulse 3. **Samopoštovanje i prihvaćanje** - Normalne osobe u određenoj mjeri cijene vlastitu vrijednost i osjećaju se prihvaćenim od ljudih koji ih okružuju 4. **Sposobnost uspostavljanja odnosa u kojima postoji naklonost** - Normalne osobe su sposobne stvarati bliske i zadovoljavajuće odnose s drugim ljudima - Osjetljivi su prema osjećajima drugih ljudii ne postavljaju pretjerane zahtjeve 5. **Produktivnost** - Normalne osobe mogu usmjeriti svoje sposobnosti u neku produktivnu aktivnost - Žive sa entuzijazmom, ne moraju sami sebe tjerati na svakodnevne aktivnosti *Klasifikacija abnormalnog ponašanja* - Ni jedne dvije osobe se ne ponašaju tačno identično  - Ipak, postoje dovoljno sličnosti u ponašanju na osnovu kojih se mogu klasificirati slučajevi u kategorije - Kriterij za uspostavljanje dijagnoze mentalnih poremećaja nalazi se u "Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje" (DSM) - Zadnja veća izmjena → **DSM-IV**, najnovija verzija DSM-V  [Glavne dijagnostičke kategorije] - **Neuroza** - skupina poremećaja karakterizirani anksioznošću, nesrećom, i neprilagođenim ponašanjem koje rijetko zahtjeva hospitalizaciju - Osobe obično mogu funkcionisati u društvu ali ne u potpunosti - **Psihoza** - teži mentalni poremećaji - Ponašanje i misaoni procesi pojedinca su [toliko poremećeni da gubi kontakt sa realnošću], ne može se nositi zahtjevima dnevnog života i obično mora biti hospitaliziran - Neuroza i psihoza **NISU** glavne kategorije u DSM-IV - Preširoke kategorije i uključivale mentalne poremećaje sa dosta različitim simptomima → moglo bi kompromizovati tačnost dijagnoze  - Mentalni poremećaji su češći prije 45. godine života. - Nema velike razlike između muškaraca i žena ali: - Muškarci su dva puta češće od žena skloni opijanju i uzimanju droga - Antisocijalni poremećaj ličnosti tri puta je češći kod muškaraca nego kod žena - Žene više pate od poremećaja raspoloženja i anksioznih poremećaja *Stajališta o mentalnim poremećajima * - **Biološko** (*medicinsko*) **stajalište** / **model bolesti** - smatra da su mentalni poremećaji = moždani poremećaji - Smatra se da postoje određene genske nepravilnosti koje dovode do razvoja određenog mentalnog poremećaja - Ovdje se daje **prednost lijekovima u liječenju** - **[Psihološka stajališta]** - mentalni poremećaji = problemi u funkcioniranja uma - **Psihoanalitičko stajalište** - naglašava nesvjesne konflikte (obično nastaju u ranom djetinjstvu) i upotrebu defansivnih mehanizama (kojima se kontroliše anksioznost koja je izazvana potisnutim nagonima i emocijama) - Osvješćavanje ovih nesvjesnih konflikata i emocija bi trebalo eliminisati potrebu za tim defanzivnim mehanizmima te ublažiti poremećaj - **Bihevioralno stajalište** - istražuje kako strahovi postaju uvjetovani uz određene situacije te ulogu potkrepljenja u nastanku i državanju neprikladnih ponašanja - Razmatra mentalne poremećaje sa teorije učenja → pretpostavlja se da su neprilagođena ponašanja naučena  - **Kognitivno stajalište** - smatra da mentalni poremećaji proizlaze iz poremećenih kognitivnih procesa → mogu se ublažiti promjenom tih pogrešnih kognicija  - Naglašavaju se svjesni mentalni procesi - **Kulturno (sociološko) stajalište** - smatra da mentalni procesi nisu smješteni u u mozgu ili umu već u društvenom kontekstu u kojem živi - Ispituju se stresovi u fizičkoj i društvenoj okolini - **Model ranjivosti-stres** - uzima u obzir interakciju između [dispozicije koja osobu čini ranjivom na razvoj određenog poremećaja] i [stresne uvjete s kojima se osoba susreće] *Anksiozni poremećaji* - Uključuju skupinu poremećaja u kojima je anksioznost ili (1) glavni simptom (generalizirana anskioznost i panični poremećaji) ili (2) se doživljava kad osoba pokušava kontrolirati neprilagođena ponašanja (fobični i opsesivno-kompulsivni poremećaji) - 4 tipa simptoma: 1. **Fiziološki simptomi ** 1. Ubrzano lupanje srca, znojenje, napetost mišića 1. Prirodna tjelesna reakcija na napetu situaciju 2. **Kognitivni simptomi** 1. Neugodne promjene u načinu razmišljanja u vidu pretjerane zabrinutosti, katastrofizacije, poremećene procjene opasnosti, itd. 3. **Bihevioralni simptomi** 1. Ukočenost, izbjegavanje, neodlučnosti, itd. 4. **Osjećaj užasa i strave** 1. Čine dio emocionalnih simptoma anskioznosti - Ovi simptomi **postaju neprilagođeni** kada **nema prave opasnosti** (poput provalnika) protiv koje se treba boriti ili od koje treba pobjeći - **Generalizirani anksiozni poremećaj** - osoba doživljava trajan osjećaj napetosti i strave - Najčešći simptomi: nemogućnost opuštanja, poremećeni san, umor, vrtoglavica, ubrzan rad srca - Česta je i pojava nemogućnosti koncentracije ili odlučivanja - Pri konačnom donošenju odluke, odluka postaje dodatan izvor anksioznosti ("da li sam trebao to uraditi?") *Panični poremećaj * - **Napad panike** - epizoda akutnog i ogromnog strahai užasa - Tokom napada, osoba je sigurna da će joj se desiti nešto loše - Prate simptomi ubrzanog srca, ubrzanog disanja, znojenja, drhtanja, mučnina - Posljedica uzbuđenja simpatičkog dijela autonomnog NS - Uspostavljanje dijagnoze paničnog poremećaja - Kada napadi panike potanu uobičajena pojava i kada se osoba počinje brinuti zbog samih napada - Obično se javlja između kasne adolescencije i ranih 30-ih - Dosta se razlikuje od kulture do kulture - Južnoameričke kulture doživljavaju **ataque de nervois** (napad živca) - Simptomi uključuju drhtanje, osjećaj gubitak kontrole, nagli plač, nekontrolisano vrištanje, verbalna/fizička agresija, te čak i napade koji sliče epileptičnim i suicidalne namjere - Ljudi s paničnim poremećajem često misle da pate od životno opasne bolesti (npr. srčana bolest) čak i unatoč zdravim ljekarskim dijagnozama - **Agorafobija** - strah svakog mjesta na kojem bi mogli biti zatvoreni bez mogućnosti izlaska ili na kojem ne bi mogli dobiti pomoć u hitnom slučaju - Značajno ograničavaju svoje kretanje na preostala "sigurna" mjesta - Ljudi sa paničnim poremećajem sjećaju se mjesta na kojima su imali napade pa zbog toga oni strepe od tih mjesta i taj se strah generalizira na sve slične prostore → nastane agorafobija - **Nasljednost paničnog poremećaja** - Vjeruje se da bi jedna od nasljeđenih komponenata paničnog poremećaja mogla biti **niska razina serotonina** u limbičkom sistemu i drugim moždanim krugovima - Nizak serotonin → **hronična hiperaktivacija** ovih područja mozga → osoba većinu vremena na rubu panike - Stimulacija tijela ka stanju sličnom onom kod napada panike (npr. namjerna hiperventilacija) može umjetno izazvati ili povećanu anksioznost ili pravi napad panike kod ljudi koji su "na rubu panike" *Fobije* - **Fobija** - intenzivan strah od podražaja ili situacije koju većina osoba ne smatra naručito opasnim - Osoba je često svijesna da je taj strah iracionalan ali svejedno osjeća anksioznost  - Može se ublažiti samo izbjegavanjem zastrašujućeg objekta upravo jer je strah iracionalan, često nema striktnu osnovu - Strah se ne dijagnosticira kao fobija ako znatno ne interferira sa svakodnevnim životom - DSM-IV dijeli fobije na 3 široke kategorije: 1. **Jednostavne** fobije 1. Strah od specifičnog objekta, životinje, situacije 1. Npr. strah od zmija, bakterija 2. **Socijalne** fobije 1. Izuzetna nesigurnost u društvenim situacijama i pate od pretjeranog straha da će se osramotiti 1. Često se boje da će anksioznost pokazati nekim fizičkim znakovima tipa drhtanje ruke 3. Agorafobija 1. Strah svakog mjesta na kojem bi mogli biti zatvoreni bez mogućnosti izlaska ili na kojem ne bi mogli dobiti pomoć u hitnom slučaju - Freud tvrdio da do fobija dolazi kada ljudi izmjeste anksioznost zvog nesvjesnih motiva/želja na objekat koji simbolizira te objekte i želje *Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)* - Nad osobama sa OKP-om vladaju radnje i misli koje se ponavljaju  - Sastoji se od opsesija i kopulzija - **Opsesije** - uporne nametljive misli, predodžbe ili impulsi koji izazivaju anksioznost  - **Kompulzije** - nesavladivi nagoni/potrebe za izvođenje određenih radnji ili rituala koje smanjuju anksioznost - Opsesive misli često povezane sa kompulzivnim radnjama - Glavno svojstvo poremećaja → subjektivni gubitak kontrole - Neovisno da li je opsesija (misao) ili kompulzija (radnja) taj element koji se ponavlja - Pojedinci uviđaju da je ponašanje iracionalno i odbojno ali nisu u stanju da ih zanemare ili suzbiju - Dva najčešća oblika kompulzija - Pranje - Provjeravanje - **Perači** - osjećaju se kontaminiranim kada su izloženi određenim objektima/mislima  - Sprovode rituale čišćenja i pranja - **Provjeravači** - provjeravaju tačnost nekog zadatka veliki broj puta ili ponovno izvode iste radnje - Vjeruju da će njihovo ponavljanje radnja spriječiti buduće nesreće - Rituali mogu i ne moraju biti racionalno povezani sa opsesijama koje potiču anskioznost - Provjeravanje da li je peć ugašena vs. skidanje i oblačenje majice da bi se zaštitila voljena osoba - Glavna, zajednička tema svih pojava → **SUMNJA** - Opsesivno-kompulzivne osobe nisu u stanju vjerovati svojim osjetilima/procjenama i očima, iako vide da nema prljavštine ili da su vrata zaključana - Opsesivne misli su vrlo uznemiravajuće - Kompulzivna ponašanja mogu osobi oduzeti vrlo mnogo vremena i mogu biti vrlo neprilagođena - Primjer; da osoba pere ruke dok ne prokrvare - Istraživanja sugerišu da OKP može imati biološku osnovu - Istraživanja sprovedena na kritičkim krugovima mozga - Ljudi s OKP bi mogli imati **manjak serotonina** u dijelovima mozga koji **reguliraju primitivne impulse** koji su često u središtu opsesija (čistoće, seksa, nasilja) - Također postoje neke kognitivne i biheviorističke ranjivosti  - Ljudi sa OKP imaju poteškoća u isključivanju nametljivih misli jer imaju sklonost rigidnom, moralističkom (preuveličan osjećaj odgovornosti i krivice) mišljenju - Mogu upasti u krug anksioznosti i nametljivih misli - Ne mogu se riješiti nekih nametljivih misli dok su pod utiskom da bi trebale moći da ih izignorišu - To dovodi do povećanog osjećaja anksioznosti što dovodi jos više nametljivih misli  - Kompulzije se mogu razviti kroz otkriće da neko ponašanje privremeno sklanja osjećaj anksioznosti - Smanjenje anksioznosti potkrepljuje ponašanje → rađa se kompulzija +-----------------------------------------------------------------------+ | Mnogi koji razviju anksiozne poremećaje vjerovatno imaju neku gensku, | | neurološku, ili biohemijsku ranjivost za anksioznost | | | | Za nastanak pravog anskioznog poremećaja vjerovatno je potrebna | | **sklonost katastrofiziranju** i **neprilagođenom ponašanju** koji | | smanjuje anksioznost | +-----------------------------------------------------------------------+ *Poremećaji raspoloženja* - Osobe sa poremećajima raspoloženja mogu biti [jako depresivne], [jako manične] ili [doživljavati razdoblja depresije i razdoblja manije] - Poremećaji raspoloženja se dijele na: - **Depresivne** poremećaje - Osoba ima jedno ili više razdoblja depresije bez maničnih epizoda - **Bipolarne** poremećaje - Osobe izmjenjuju razdoblje depresije i razdoplje manije s vraćanjem u normalno stanje između ta dva ekstrema [Depresija] - Blago depresivni simptomi su normalna reakcija na mnoge životne stresove - Depresija postaje poremećaj kada su simptomi toliko teški da interferiraju s normalnim funkcioniranjem i kad traju sedmicama - Djeluje na tjelesne funkcije, ponašanja i mišljenja, emocije 1. **Emocionalni simptomi** - nepopustljiva bol i očaj - **Anhedonija** - gubitak sposobnosti doživljavanja radosti čak i u radosnim prilikama 2. **Kognitivni simptomi** - negativne misli o bezvrijednosti, krivnji, pa i samoubistvu - Niske razine motivacije → osobe su često pasivne  i teško započinju aktivnosti 3. **Tjelesni simptomi** - promjene apetita, poremećaji sna, umor, manjak energije - Teške depresije su često i dugoročne - Osobe koje se oporave i od jedog napada, visok je rizik ponovnog javljanja kasnije - Uz pomoć lijekova i psihoterijapije, napadi se mogu skratiti i prevenirati [Bipolarni poremećaj] - Manično-depresivni pore