Psihologija Učenja

Thurstone je koristio faktorsku analizu da bi identifikovao sedam primarnih, relativno nezavisnih faktora inteligencije.

Hijerarhijska teorija inteligencije, u kojoj se generalni faktor (G) dijeli na verbalno-edukativni (V:ed) i praktično mehanički (K:m) faktor.

Ova teorija dijeli generalni faktor (G) na fluidnu i kristaliziranu inteligenciju.

Hebb razlikuje tri tipa inteligencije: A, B i C.

S-faktor ili spacijalni faktor, predstavlja sposobnost za vizualne i prostorno-geometrijske probleme.

Verbalna fluentnost odnosi se na sposobnost izražavanja misli kroz govor i pisanje.

To je sposobnost da se brzo uče nove stvari i prilagode novim situacijama.

Procjenjuje se kroz testove inteligencije, a predstavlja stečeno znanje i vještine.

Proces rješavanja problema kroz transformaciju i rekombinaciju postojećih sadržaja. To je aktivno traženje rješenja, a ne samo pasivno promatranje.

Proces koji se koristi za pronalaženje jednog najboljeg rješenja za problem.

Proces koji se koristi za pronalaženje više različitih, ali ispravnih rješenja za problem.

Koraci ili upute koje se slijede za rješavanje nekog problema. Pružaju precizne upute za rješavanje problema.

Strategije koje se koriste za rješavanje problema, ali ne pružaju precizne upute. One su fleksibilnije i brže, ali i manje precizne od algoritama.

Prepreka kreativnom mišljenju koja se javlja kada smo skloni koristiti samo jedan način razmišljanja.

Prepreka kreativnom mišljenju koja se javlja kada koristimo iste strategije za rješavanje problema, čak i kada to ne daje dobre rezultate.

Formalni poremećaji mišljenja karakterizirani ubrzanim tempom mišljenja i govora.

Učenje promatranjem ili učenjem kroz posredovanje (npr. gledanje videozapisa). Uključuje opažanje i mišljenje radi anticipacije nagrade ili kazne. Bandura je ovaj mehanizam objašnjavao kroz eksperimente o agresivnim ponašanjima.

Imitacija ponašanja modela, usvaja se globalni oblik ponašanja, ali ne i dublje razumijevanje. Ne postoje očigledne posljedice (nagrade ili kazne). Emocionalna vezanost za model utječe na efikasnost ovog tipa učenja.

Učenje kroz identifikaciju s modelom, uključujući usvajanje kako površnih oblika ponašanja, tako i unutrašnjih procesa kao što su vrijednosti i stavovi. Važna je emocionalna vezanost za model. Postoje dvije vrste identifikacije: obrambena i razvojna/anaklitička.

Učenje kroz uvid, a ne postupno. Karakteristike ovog učenja su naglost, trajno usvajanje reakcija i uključivanje viših kognitivnih procesa. Koller je proučavao ovu formu učenja kod primata.

Faze učenja uviđanjem: priprema, inkubacija (razmišljanje), osvjetljenje (uočavanje rješenja) i provjera. Ova vrsta učenja pomaže u rješavanju složenih kognitivnih problema.

Učenje koje karakterizira praćenje obrasca ponašanja kojeg mladunčad prvo uoči. Ovaj oblik učenja je automatski i ne uči se kroz nagrade ili kazne.

Izloženost podražajima može izmijeniti ponašanje. Primjeri su promjene u ekološkoj sredini.

Izloženost podražajima koji traju kumulativno, na kraju djeluje na promjenu u ponašanju. Kumulacioni efekt je nevidljiv, ali pokazuje rezultat kada se postignu određeni uvjeti.

Mjerenje inteligencije započelo je sa testovima koji su dizajnirani da procjene intelektualni kapacitet pojedinaca. Na početku su nastajale i evoluirale različite verzije testova, poput Binet-Simonove skale i Stanford-Binet skale.

Tokom Prvog svjetskog rata nastali su testovi inteligencije dizajnirani za vojsku, poput Armijskog Alfa i Armijskog Beta testa. Ovi testovi su pomagali u odabiru i postavljanju vojnika na odgovarajuće pozicije.

Ravenove Progresivne Matrice su neverbalni testovi inteligencije koji se oslanjaju na vizualno rasuđivanje i prepoznavanje obrazaca. Postoje verzije za različite starosne skupine i nivoe kognitivnog razvoja.

Wechsler-Belevue skala (W-B), WAIS (Wechsler Intelligence Scale for Adults), WISC (Wechsler Intelligence Scale for Children) i WPPSI (Wechsler Intelligence Scale for Preschool Children) su skup testova dizajnirani da procjene intelektualne sposobnosti kod različitih starosnih skupina.

Cattellov Free-Culture Fair Test je test inteligencije koji je namijenjen da bude slobodan od kulturnih utjecaja, mjeri G-faktor. Ova vrsta testa je važna jer se trudi eliminirati predrasude i osigurati pravičnost u testiranju.

Mišljenje se može definisati kao proces i rezultat. Kao proces, mišljenje uključuje manipulisanje i kombinovanje mentalnih sadržaja kako bi se generisali novi koncepti i ideje. Mišljenje je kompleksan kognitivni proces koji je od ključne važnosti za razumevanje sвета.

Mišljenje se može smatrati aktivnim procesom koji uključuje različite aspekte, kao što su slobodno asociranje, snovi i mentalne slike, transformacija sadržaja, apstrakcija, generalizacija, klasifikacija i operacije. Ovi aspekti pomažu nam da razumijemo kako funkcioniše mišljenje.

Snovi i mentalne predstave mogu se smatrati jednim vidom mišljenja koje je fokusirano na reprodukciju ranijih iskustava i ideja. Ovo se razlikuje od kreativnog mišljenja koje uključuje nove kombinacije i transformacije.