Oblici Države i Složena Država

Oblici Države

• Oblici državnog uređenja određuju se na osnovu odnosa centralnih i necentralnih organa.
• Centralni organi država imaju vlast koja se proteže na cijelom teritoriju jedne države.
• Necentralni organi država imaju vlast samo na dijelu teritorije te države.
• Primjeri centralnih organa su Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara BiH.
• Primjeri necentralnih organa su Narodna skupština RS-a, Parlament Federacije BiH, kantonalne skupštine i vlade.
• Prema strukturi državnog uređenja, države se dijele na složene i proste (unitarne).

Složena Država

• Složena država postoji od antičkih vremena kada su se države udruživale i odricale dijela suverenosti.
• Razlikuju se četiri oblika složenih država zavisno od intenziteta odricanja suverenosti, a to su federacija, regionalna država, konfederacija i unija.
• Federacija je čvrst odnos između država s jedinstvenim Ustavom, gdje članice zadržavaju ograničeni državno-pravni subjektivitet (npr. Ruska Federacija, SR Njemačka, Brazil).
• Regionalna država ima vlast podijeljenu na regije/pokrajine s velikom samostalnošću, ali bez državnih atributa (npr. Italija, Španija).
• Konfederacija nastaje međudržavnim sporazumom, gdje države zadržavaju punu suverenost i uspostavlja se mali broj zajedničkih organa. Radi se o labavom savezu iz kojeg se lako izlazi".
• Unija je rijedak oblik povezivanja između federacije i konfederacije.
• Union se dijele na realne i personalne.
  • Realna Unija ima zajedničkog šefa države regulisanog ustavom i zajedničke poslove odbrane i vanjskih poslova, za razliku od Konfederacije članice ne mogu izaći, ali države zadržavaju unutrašnju suverenost (Austrougarska).
  • Personalna Unija nastaje kad dvije samostalne države imaju istog vladara, države članice zadržavaju spoljnu i unutrašnju suverenost (primjer Holandije i Luksemburga od 1815-1890).
• Unije su danas gotovo isčezle kao oblik državnog uređenja.
• Evropska unija ne spada u unije jer ima samo uniju u nazivu.
• Federacija se ponekad smatra kontradiktornim pojmom jer se državnost definira kroz suverenost, koja pripada saveznom parlamentu.
• Federalizam se definiše kao glavno pitanje u uspostavljanju federacije i ima svoje tendencije.

Unitarna Država

• Unitarna ili prosta država nema dijelova sa samostalnim zakonodavnim, izvršnim i sudskim vlastima.
• Dijeli se na centralizovanu i decentralizovanu.
  • Centralizovana država ima vlast u centralnim organima, s tim da postoje i necentralni organi koji izvršavaju određene funkcije po nalogu centralne vlasti.
  • Decentralizovana država ima vlast podijeljenu horizontalno i vertikalno kroz različite oblike društvene samouprave (autonomne pokrajine, regioni gradovi), i teži federaciji.
• Decentralizovana država ima mnoštvo institucija koje zavise od centralne institucije i nemaju samostalan život, struktura i duh su oblikovani prema centralnoj instituciji.
• Unitarni element je najvažniji, jer opstanak decentralizovanih institucija zavisi od centralne institucije.
• Decentralizacija unitarne države je uglavnom administrativna.
• Centralizacija u državnom uređenju daje pravo centralnim organima da ocjenjuju zakonitost i svrsishodnost podređenih organa, utičući na sadržaj i formu akata.
• Decentralizacija označava stepen samostalnosti necentralnih organa, pri čemu viši organi mogu ocijeniti zakonitost ali ne i sadržaj postupanja nižih organa.
• Vrste decentralizacije se određuju prema kriterijima: ako viši organ postavlja niže organe, onda je birokratska, ako su niži organi izabrani od strane naroda, onda je demokratska.

Bosna i Hercegovina kao Složena Država

• BiH ima specifično ustavno uređenje koje se ne može definirati prema teorijskim kriterijima.
• BiH se smatra složenom državom, a neki je nazivaju federacijom, konfederacijom, asimetričnom federacijom ili Federacijom sui generis.
• BiH je državna zajednica sui generis. Ne ispunjava u potpunosti elemente niti Federacije niti Konfederacije.
• Entiteti u BiH imaju jači položaj od država članica u federaciji, ali nisu federalne jedinice (nema međuentitetskog razgraničenja).
• BiH nije uspostavljena udruživanjem entiteta, već su entiteti konstituirani Ustavom BiH kao dijelovi jedinstvene države, izvršena je unutrašnja transformacija države koja je imala kontinuitet od ranije.

Pojam Političkog Sistema

• To je sistem institucionaliziranih nosilaca političke vlasti, način njihovog konstituisanja, organizacije i djelovanja, kao i odnos između nosilaca vlasti i društvenih snaga.
• Ključni elementi političkog sistema podrazumijevaju: Nosioce političke vlasti (Parlament, vlada, lokalni organi), Institucije koje uspostavljaju odnos između političke vlasti i građana (političke stranke, interesne grupe...) i javno mnijenje.

Pojam Političkog Režima

• To je opšteusvojena oznaka za onaj oblik države u čijem se okviru ispituje kakav je odnos između državnog aparata i naroda u određenoj emlj.
• Autokratija se odlikuje dominacijom pojedinca i relativno ograničenim političkim slobodama.
• Demokratija se odlikuje većim stepenom političkih i drugih sloboda, gdje vlast ima veći legitimitet i vlada u ime naroda.

Pojam Političke Stranke

• Politička stranka je dobrovoljna, relativno trajna organizacija čiji je cilj preuzimanje, vršenje ili uticanje na državnu vlast radi zaštite određenih zajedničkih interesa.
• Političke stranke su bitan element u organizaciji političkih sistema i ne zamjenjive su u ostvarivanju političkog uticaja i vladanja.
• U Engleskoj su se u okviru parlamentarnih institucija formirale prve političke stranke (konzervativne i liberalne).
• U Evropi u prve tri decenije XX stoljeća nastao je boljševički i fašistički tip stranke.
• Razvoj demokratije uticao je i na progres u osnivanju novih političkih stranaka u svijetu.
• Postoje dvije pretpostavke za pojavu političkih stranaka kao samostalnih organizacija, a to su:- Da je aparat javne vlasti institucionalno odvojen od društva pa i od klase te Da je politička arena toliko široka da omogućava organizaciono izražavanje različitih interesa.
• Organizacija svake stranke trebala izgledati organizovana kao: Stranački glasači i simpatizeri (gornji sloj, plebs), stranačko članstvo, stranački aktivisti, stranački aparat, stranačko rukovodstvo, stranačko jezgro.

Političke stranke i politička podjela

• Političke stranke sе mogu dijeliti po raznim vrstama kriterija pa se u tom smislu mogu razlikovati (kadrovske, masovne, reformističke, konzervativne, liberalne itd.).
• Podela političkih stranaka na ljevicu, centar i desnicu se smatra najučestalijom na ideologijskoj osnovi

"Ljevica" odnosno "desnica"

• Pojmovi "ljevica" odnosno "desnica" svoje korijene vuku iz vremena Francuske revolucije.
• Lijevo u skupštini sjedili su oni koji su bili protiv kralja i zastupali radikalnu demokratizaciju (Jakobinci).
• Desno u skupštini sjedili su oni koji su podržavali kralja (Žirondinci), koji su bili konzervativni i podržavali su održavanje statusa quo.
• Ljevica se zalaže za povećanje slobode, smanjenje nejednakosti i nesolidarnosti, protiv ekonomskog kapitalizma, za državno vlasništvo, te su usmjereni na marksizam i socijaldemokratiju.
• Desnica je konzervativnija, odana tradiciji, religiji, običajima i vjeri, ekonomski je više za kapitalizam.
• Centar promovira stavove između ljevice i desnice, pokušavajući pronaći srednji put.
• Ova podjela je više teoretska nego stvarno stanje stvari (npr. Trenutno stanje u BiH, apsurd).
• Za političke stranke u BiH je teško prepoznati bilo kakve ideologijske obrise.
• Uglavnom se klasificiraju kao bošnjačke, hrvatske i srpske.
• Koaliranja se ne dešavaju na programskoj nego na etnonacionalnoj osnovi.
• Razlozi se nalaze u ratu, nedovršenoj demokratskoj konsolidaciji i ustavno-pravnom uređenju.
• Aktivno je oko 150 političkih stranaka.
• Politički spektar u BiH je u potpunosti lično interesiziran" bez ikakvih obrisa političkog.
• Bitni elementi političke stranke su organizacija (viši i niži organi), ideologija, program i statut.

Oblici Vladavine

• Oblici vladavine određuju se prema pravnom i političkom svojstvu lica koje se nalazi na čelu države i predstavlja je prema inostranstvu i vlastitom stanovništvu.
• Takvo lice se naziva šef države ili državni poglavar.
• Šef države dolazi na funkciju na tri načina: izborom, naslijeđem ili državnim udarom (pučem).
• Ako šef države na vlast dolazi izborima, riječ je o Republici, a ako dolazi naslijeđem, riječ je o Monarhiji.
• Republika (Demokratija) ili Monarhija (Autokratija)=Ne, nužno.

Monarhija

• Zajednički nazivnik za sve oblike u kojima se na čelu države nalazi lice sa posebnim privilegijama.
• U svim monarhijama vladar je iznad pravnog poretka, što znači da nije pravno odgovoran.
• Historija monarhije se kretala od neograničene ka ograničenoj formi.
• Neograničena monarhija se naziva i apsolutnom, u kojoj vladar simbolizuje zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.
• Ograničena monarhija se počela pojavljivati kada je razvoj proizvodnih snaga doveo do pojave novih društvenih snaga sa razvijenom klasnom sviješću i spoznajom o prevaziđenosti apsolutizma.
• Monarhova vlast se najprije reducirala u zakonodavnoj, a kasnije i u izvršnoj vlasti.
• U današnjim evropskim monarhijama vladar je uglavnom reprezentativna figura na funkciji po snazi tradicije, a ne po realnim potrebama (Španija, Engleska, Norveška itd.).
• Gledano historijski, monarhija je oblik vladavine koji ima perspektivu odumiranja.

Republika

• Osnovno formalno pravno obilježje po kojem se Republika razlikuje od Monarhije je način izbora šefa države.
• U Republici je to predsjednik, koji dolazi izbornim putem (direktno ili indirektno), a ne nasljedstvom.
• Pravno-politički položaj predsjednika se u mnogo čemu razlikuje od položaja monarha.
• Postoje dva glavna načina izbora predsjednika.
• Republike se mogu razvrstati po stepenu predsjednikovih ovlaštenja na ograničene i neograničene.
• Ograničena republika bila bi slična neograničenoj monarhiji.
• Predsjednik u neograničenoj republici ima veliki uticaj na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.
• Predsjednik u takvoj republici može poprimiti odlike diktatora i vlast iz demokratske se pretvara u autokratsku (primjeri: Srednja i Južna Amerika, Kina, Sjeverna Koreja).
• Neograničena Republika bila bi identična sa demokratijom
• U njoj predsjednik ima tačno utvrđena i ustavom propisana rješenja. Postoji i teokratska republika.

Oblici Podjele Vlasti

• Uobičajena podjela vlasti u državama je na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.
• Oblici državne vlasti se određuju na osnovu odnosa između tri grane vlasti (tipovi političkih sistema).
• Tri najznačajnija sistema podjele vlasti su parlamentarni, predsjednički (polupredsjednički) i konventski sistem.

Parlamentarni Sistem

• Predstavlja rezultat engleske političke tradicije, razvijao se i usavršavao nekoliko stoljeća.
• Nije uspostavljen jednim ustavnopravnim aktom, već kroz više zakonskih akata (Peticija o pravima (1628), Habeas Corpus Act (1679), Bill of Rights (1689)).
• Ograničavanje monarhije u Engleskoj, a ne njeno ukidanje, dovelo je do uspostavljanja parlamenta (Dom Lordova i Dom Komuna).
• Glavnu zakonodavnu ulogu ima Dom Komuna.
• Vlada se uspostavlja kao najviše izvršno tijelo.
• Bitna odlika parlamentarnog sistema je ravnoteža zakonodavne i izvršne vlasti.
• Parlamentarna većina može vršiti pritisak na vladu prijetnjom izglasavanja nepovjerenja.

Parlamentarni Sistem u Monarhiji

• U Republici i kontinentalnom dijelu Evrope Premijer ima ključnu ulogu sa vladom.
• Bicefalna egzekutiva (dvoglava) - izvršna vlast se dijeli između šefa države i šefa vlade.
  • Razdvojena je funkcija šefa države i šefa vlade.
  • Protokolarni šef države (predsjednik, monarh) - jaki šef vlade (premijer i njegov kabinet)
• Izvršna vlast potiče iz skupštine, a parlament potvrđuje vladu na prijedlog premijera.
• Vlada traje koliko ima podršku većine u Skupštini te zakonodavna i izvršna vlast se nalaze u ravnoteži
• Vlada može raspustiti skupštinu.
• Izvršna vlast djeluje kao kolektivno tijelo, vladu.
  • Kolektivno odlučivanje na sjednicama kabineta.
  • Solidarna odgovornost ministara.
  • Koncentracija vlasti u rukama premijera.
• Fleksibilan sistem ima vanredne izbore - ventil za riješavanje kriza.

Predsjednički Sistem

• Osnovan na ustavu Sjedinjenih Američkih Država od 1787. godine.
• Zasnovan na dosljednoj podjeli vlasti između zakonodavnih, izvršnih i sudskih organa.
• Zakonodavna vlast SAD-a: kongres, se sastoji od 2 doma
  • Predstavnički dom bira poslanike proporcionalno broju stanovnika svake članice američke federacije.
  • Senat: svaka država u SAD-u šalje 2 predstavnika.
• Izvršnu vlast u SAD-u čini predsjednik, ne postoji vlada kao zaseban izvršni organ.
• Predsjednik u SAD-u se bira po dvojakoj proceduri, neposredno od strane samih glasača i posredno od strane elektora (izbornog kolegija).
• Svaka savezna država daje broj elektora jednak zbiru broja poslanika u Predstavničkom domu Kongresa.
• Ako Hillary Clinton ima u Kaliforniji samo jedan birački glas više od Donalda Trumpa, svih 55 elektora pripada njoj.
• Predsjednik ima više glasova zahvaljujući elektorima.
• Za izbor predsjednika potrebno je 270 elektora od ukupnog broja 538.
• Neke države glasaju tradicionalno za demokrate, a druge za republikance, stoga se kandidati u kampanjama fokusiraju na desetak država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu.
• Kako bi pobijedio predsjednik mora pobijediti u ključnim velikim državama koje nose najviši broj elektora.
• Vrhovni sud SAD-a sastavljen od 8 sudija i jednog predsjednika.
• U Americi predsjednik postavlja sudije vrhovnog suda i oni ostaju na svojoj funkciji doživotno.
• Unaprijed se formira opozicija za novog predsjednika.
• Predsjednički sistem se u toku XIX i XX vijeka prenosio u zemlje Srednje i Južne Amerike.

Vrste Predsjedničkog Sistema

• “Čisti” predsjednički sistem SAD, Latinska Amerika, Nigerija... Nema premijera, a ako postoji Vlada, predsjednik države je ujedno i Predsjednik (šef) Vlade – Predsjednička vlada
• Polu-predsjednički Rusija, Francuska – Premijer postoji, kojeg imenuje predsjednik. Ovi sistemi se razlikuju u odnosu na moć parlamenta u tom procesu (negdje jača, negdje slabija); Premijersko-predsjednička Vlada
• Monocefalna (jednoglava) egzekutiva - Izvršna vlast povjerena predsjedniku države
  • Ujedinjena funkcija šefa države i šefa vlade, šef države (predsjednik) – koncentracija izvršne vlasti.
  • Izvršna vlast ne potiče iz parlamenta
  • Odvojeni izbori za predsjednika (vladu) i Parlament
  • Vlada ne odgovara parlamentu i izborni mandati su nepromjenjivi.
  • Postoji dosljedna podjela zakonodavne i izvršne vlasti, svako za sebe.
  • Predsjednik ne može raspustiti skupštinu - skupština ne može smijeniti predsjednika.

Posebnost Predsjedničkog sistema

• Većina odluka nalazi se u rukama predsjednika.
• Formalno ne postoji kabinet – sekretari, a ni ministri,a za sve se pita predsjednik.
• U praksi djeluje kolektivni kabinet.
• Implica pravilo ''pobjednik dobija sve''
• Rigidan sistem ima: Fiksni mandat predsjednika, nema vanrednih izbora ni za jednu instituciju.

Polu-predsjednički Sistem

• Bicefalna egzekutiva: Odvojena je funkcija šefa države i šefa vlade (premijera), države (iako jak) u sjenci predsjednika.
• Predsjednik imenuje premijera i vladu koja traje koliko ima podršku većine u skupštini.

Konventski Sistem

• Konstituisan je Švicarskim ustavom 1874. godine.
• Donosi se u najvišem zakonodavnom organu (Federalnoj skupštini) skoncentrišu ujedno i izvršnu vlast i da glavni izvršni organ (Federalni Savjet) učine zapravo njenim organom.
• Federalni savjet se sastoji kao izvršni organ te ima sedam članova i svake godine mu predsjedava novi član savjeta koji se ujednom smatra i šefom (predsjednikom) Švicarske federacije.
• Svi članovi Vijeća imaju jednake ovlasti i šef (predsjednik) je samo prvi među jednakima), premoć zakonodavne vlasti nad izvršnom.

Ustav Bosne i Hercegovine

• Ustav je temeljni pravni akt svake države- ima najveću pravnu snagu
• Rat u BiH je okončan potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine
• Aneks 4 Dejtonskog sporazuma je Ustav BiH.
• Taj Ustav nije usvojen na parlamentarnoj skupštini BiH već de facto.

Unutrašnje Uređenje BiH

• zemlja je podijeljena na dva entiteta: Federaciju BiH i Republiku Srpsku te se u njemu žive Bošnjaci, Srbi i Hrvati kao konstitutivni narodi i ostali građani BiH.
• Brčko Distrikt definiran je kao zasebna administrativno-teritorijalne jedinica.
• BiH nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.
• Ukidanje prefiksa" Republika" nije uticala na oblik vladavine u BiH jer je po teorijskim kriterijima na vlast dolaze na vlast dolaze izbornim putem.

Državljanstvo BiH

• Postoji državljanstvo Bosne i Hercegovine, koje reguliše Parlamentarna skupština, i državljanstvo svakog entiteta, koje regulišu sami entiteti.
• Svi državljani bilo kojeg entiteta su, samim tim, državljani Bosne i Hercegovine te državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo druge države, pod uslovom da postoji bilateralni ugovor između Bosne i Hercegovine i te države kojim se to pitanje uređuje
• Dvojni državljani mogu glasati u Bosni i Hercegovini i u entitetima samo ako je Bosna i Hercegovina država njihovog prebivališta.

Član III Ustava: nadležnosti i odnose i institucija Bosne i Hercegovine i entiteta

• Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine:
  • Vanjska politika
  • Vanjskotrgovinska politika
  • Carinska politika
  • Monetarna politika, kao što je predviđeno članom VII
  • Financiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine
  • Politika i regulisanje pitanja imigracije,i bjeglica i azila
  • Provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom
  • Uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava
  • Regulisanje međuentitetskog transporta
  • Kontrola vazdušnog saobraćaja
• Mogucnost dodatnih nadležnosti zavisi kada se između entiteta postigne kompromis.

Nadležnosti Entiteta

• Entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
• Entiteti mogu također sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama u saglasnost Parlamentarne skupštine koja zakonom predvidjeti da a određene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna.

Podjela Vlasti u BiH

• Vlast u BiH se dijeli na:Zakonodavnu ,Izvršnu i Sudsku.

Zakonodavna Vlast u BiH

• Ustav BiH reguliše podjelu vlasti na državnom nivou, entitetski ustavi za entitetski nivo, kantonalni ustavi za kantone u Federaciji BiH.
• Parlamentarna skupština BiH sadrži Predstavnički dom i Dom naroda BiH.
  • Predstavnički dom ima 42 člana (dvije trećine iz Federacije, jedna trećina iz Republike Srpske).
  • Dom naroda ima 15 delegata (2/3 iz Federacije sa po pet Hrvata i Bošnjaka, 1/3 iz Republike Srpske sa pet Srba).
• Delegate biraju narodi narodi u Federaciji odnosno Narodna skupština Republik Srpska.
• Zakoni i druge najvažnije odluke usvajaju se tek ako su u istovjetnom tekstu prihvaćeni u oba doma.
• Parlamentarna skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih, delegati i članovi se usaglašavaju unutar jednoglasnosti za što je potrebno osigurati podršku jedne trećine predstavnika/delegata iz svakog entiteta.
• Ukoliko se ne postigne odluka, odluke se donose većinom uz uslov da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine ili više, delegata iz svakog entiteta.
• Ovaj model glasanja poznat je i kao „entitetski model glasanja”
• Politički predstavnici iz Republike Srpske smatraju ovaj mehanizam garantom zaštite entiteta u parlamentarnoj skupštini BiH kako ne bi bili preglasani obzirom da 28 zastupnika dolazi iz Federacije BiH
• Bošnjački politički predstavnici iz Federacije ga smatraju mehanizmom koji koči donošenje odluka i napredak BiH
• Zbog etničke strukture stanovništva u entitetima ovaj model se od „entitetskog pretvorio u etnički model glasanja

Odlučivanje po Vitalnom nacionalnom interesu u Domu naroda BIH

• Za bilo koju odluku potrebno je dobiti većinu u sva tri kluba u Domu naroda BiH, potom ukoliko te većina nema se formira komisija i upućivanje predmeta Ustavnom sudu BiH

Izvršnu vlast na nivou BiH čine

• Predsjedništvo BiH sastoji se od jednog člana predsjedništva iz RS-a, druga dvojica iz FBiH.
• Mandat traje četiri godine sa mogućnošću izbora još jednog uzastopnog mandata te se Predsjedništvo imenuje.

Vijeće Ministara

• Po konstituciji predstavlja ono što se u drugim državama zove Vlada.
• Predsjedavajućeg VM BiH imenuje predsjedništvo i najviše 2/3 ministara može biti iz Federacije BiH jer je Vijeće ministara odgovorno Parlamentarnoj skupštini.
• Sudsku vlasti u BiH čine: Ustavni sud BiH koji se sastoji od devet članova
  • Federalnom Domu naroda pripada da izabere 4 člana.
  • Skupštini Republice Srpske pripada da immenuje 2 člana.
  • Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava bira tri člana
• Samo Ustavnom Sudu pripada da odlučuje o sporovima dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta

Sud BiH

• Ustavni sud donosi konačne i obavezujuće odluke.
• Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine, nametnut odlukom Visokog predstavnika, usvojila je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici Doma naroda.
• Za vođenje monetarne politike BiH nadležna je Centralna banka BiH.

Amendmanska Procedura

• Ustav može biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupštine, koja uključuje dvotrećinsku većinu prisutnih i koji su glasali u Predstavničkom domu.

Ustav Federacije BiH

• Usvojen je 30. marta 1994. godine na sjednici Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine.
• Zakonodavnu vlast u Federaciji BiH posjeduje Parlament Federacije BiH koji se sastoji od Predstavničkog doma (98 poslanika) i Doma naroda (58 delegata).
  • Dom naroda ima 17 Bošnjaka, 17 Hrvata, 17 Srba i 7 iz reda ostalih.
• Delegati su organizovani u Klub delegata bošnjačkog naroda, Klub delegata hrvatskog naroda i Klub delegata srpskog naroda.
• Odluke Parlamenta Federacije ahtijevaju potvrdu oba doma i donose se prostom većinom u svakom domu ukoliko nije drugačije utvrđeno poslovnikom tog doma
• Odluke se donose većinom u sva tri kluba u Domu naroda FBIH za one zakone oko kojih se pokrene pitanje vitalnog nacionalnog interesa.
• Izvršnu vlast u FBIH predstavljaju je Predsjednik i Potpredsjednik Federacije
• Biraju se većinom glasova u Predstavničkom domu, a zatim većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda.

Vlada Federacije BiH

• Vladu Federacije čine Premijer, zamjenik Premijera i ministri, predlaže u konsultacijama sa premijerom ili kandidatom a tu funkciju.
• Imenovanje zahtjeva potvrdu većinom glasova poslanika u Predstavničkom domu.
• Smjena Vlade se može desiti ili na zahtjev Predsjednika Federacije ili izglasavanjem nepovjerenja Vladi većinom glasova u svakom od domova.
• U FBIH se sudski sistem sastoji od Ustavni sud Federacije BiH te Vrhovni sud FBiH.
  • Ustavni sud je zasnovan na multietničkom principu sa posebnom važnosti zaštite vitalnih interesa .

Ustav Republike Srpske

• Propisuje unutrašnje uređenje Republike Srpske.
• Donijela ga je Narodna skupština 28. februara 1992. godine i prošao je nekoliko amandmanskih procedura sa svrhom da bi se uskladio sa ustavom BiH
• Zakonodavnu vlast u R-u čini Narodna skupština Republike Srpske koja ima 83 poslanika koji su za poslanici izabrani a neposrednim parlamentarnim a izborima.

Vijeće Naroda

• Vijeće naroda vrši zakonodavnu vlast s ciljem zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda u skladu sa ustavom RS-a
• Broji 28 delegata: Osama dolazi od svakog od svakog konstitutivnog naroda i četiri iz reda ostalih.
• Izvršnu vlast u RS-u čini je Predsjednik Republike Srpske (ajedno sa 2 potpredsjednika) Koji predlaže Narodnu skupštini kandidata a predsjednika Vlade, predsjednik i i laže program i predlaže njen sastav te vladu.
• Vlada ostaje u vlasti ukoliko joj se ne izglsa nepovjerenje.

Sudstvo u Republici Srpskoj

• Uključuje Ustavni, Okružni, Osnovni,Privredni te Vrhovni Sudu Republike Srpske.

Političko-Pravni Uzorci Nascionali Mobilizacije i Dekonstitucionalizacije u Bosni i Hercegovini

• Nacionalna/etno-mobilizacija definira se kao “ bijanje vlastitih redova”, unutar jednog etno-nacionalnog korpusa, radi izbjegavanja određenim cilja često organizovanjem odbrane od neprijatelja“
• Etno-mobilizacija može biti vršena od strane različitih činioca ili da se provodi pod firmom afirmacije nacionalnog (etničkog) ali s ciljem stvaranja svijesti među pripadnicima dotičnog etnikuma o potrebi homogeni acije (latentna, skrivena) ili se može direktno i javno agitovati i kao nužnost i cilj postaviti ideološko-politička homogeni acija pripadnika jedne nacije (manifestna
• Evidentno je kako se nastala tendencija jednostavnih nacionalnih država direkto u bivšoj Jugoslavije što je u cilju imala gubjenje ekonomsko političkog primata koji je imala vlast Srbija.
• Srpski nacionalizam se izdvaja kao okidač.
• Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti iz 1986. definirao je Srbe kao ugroženu naciju.

Ratovi 90ih

• fun fact: JNA je bila nacionali irana, efektivno pretvoreći se u glavni srpsku oružanu formaciju
• Referendumi organizirani na području bivše Jugoslavije u kojima Slovenija, Hrvatska i Makedonija organi ziju referendum sa svrhom nez avisnost.
• Badinterova Komisija je jedino predložila da se Slovenija i Makedonija otcjepe, a da Hrvatska, ajedno sa BiH, Srbijom i rnom Gorom ostane u Jugoslaviji.
• Sve nacionalne partije (SDA, HDZ, SDS) su imali ulogu u formiranju svojih vojnih i paravojnih formacija; SDS sa VRS-om i manjim paravojnim formacijama u pomoć Federalne Republike Jugoslavije; HDZ sa formacijom HVO-a i HOS-a u pomoć Hrvatske; SDA sa ARBiH, koja je bila formirana od prijašnih jedinica TOBiH i ostatcima HOS-a.