Kazneno pravo: Namjera i zablude
51 Questions
0 Views

Choose a study mode

Play Quiz
Study Flashcards
Spaced Repetition
Chat to Lesson

Podcast

Play an AI-generated podcast conversation about this lesson

Questions and Answers

Koja vrsta namjere se odnosi na situaciju kada počinitelj odluku donosi nakon duljeg razmišljanja?

  • Iznenadna namjera
  • Naknadna namjera
  • Predumišljaj (correct)
  • Prethodna namjera
  • Što je karakteristika iznenadne namjere?

  • Odluka se stvara trenutno, bez prethodnog razmišljanja. (correct)
  • Odluka se donosi prije počinjenja djela, ali nije ostvarena u radnji.
  • Odluka se stvara nakon dovršenja kaznenog djela.
  • Odluka se donosi nakon dugog razmišljanja.
  • Koja vrsta nehaja se odnosi na počinitelja koji nije svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela?

  • Opća namjera
  • Nesvjesni nehaj (correct)
  • Svjesni nehaj
  • Prethodna namjera
  • Što je zajednička karakteristika svjesnog i nesvjesnog nehaja?

    <p>Nepostojanje dužne pažnje. (C)</p> Signup and view all the answers

    Kada se kažnjava nehaj u kaznenom pravu?

    <p>Samo iznimno, kada to zakon propisuje. (B)</p> Signup and view all the answers

    Što se događa ako počinitelj nije svjestan protupravnosti svog djela?

    <p>Njegova krivnja se ublažava ili isključuje, ovisno o tome je li zabluda otklonjiva ili neotklonjiva. (B)</p> Signup and view all the answers

    Koja vrsta zablude postoji kada počinitelj nije svjestan nekog obilježja svog djela?

    <p>Zabluda o biću djela (D)</p> Signup and view all the answers

    Koja od navedenih situacija predstavlja primjer zablude o objektu radnje?

    <p>Osoba udara drugu osobu misleći da udara nekog drugog. (C)</p> Signup and view all the answers

    Što je 'otklonjiva zabluda'?

    <p>Zabluda koja je rezultat počiniteljeve nepažnje. (A)</p> Signup and view all the answers

    Koja od navedenih situacija ne predstavlja primjer isprika za isključenje krivnje?

    <p>Zabluda o biću djela (C)</p> Signup and view all the answers

    Koja od navedenih tvrdnji najbolje opisuje uvjete za isključenje protupravnosti u kontekstu prekoračenja nužne obrane?

    <p>Djelo ne smije biti skrivljeno i ne smije biti nerazmjerno veće od prijetnje. (D)</p> Signup and view all the answers

    Prema zakonodavstvu, tko se ne može pozvati na nužnu obranu?

    <p>Vatrogasac koji se suočava s opasnošću prilikom spašavanja žrtve. (A), Policajac koji je bio izložen opasnosti tijekom obavljanja dužnosti. (B)</p> Signup and view all the answers

    Što je ključni element koji mora biti prisutan da bi se primijenilo isključenje protupravnosti radi pristanka oštećenika?

    <p>Pristanak se mora odnositi na pravna dobra kojima oštećenik može raspolagati. (C)</p> Signup and view all the answers

    Koja od navedenih teorija krivnje smatra da se sadržaj krivnje iscrpljuje u namjeri ili nehaju?

    <p>Psihološka teorija krivnje. (C)</p> Signup and view all the answers

    Što je ključna razlika između psihološke i normativne teorije krivnje?

    <p>Normativna teorija uključuje svijest o protupravnosti, a psihološka ne. (B)</p> Signup and view all the answers

    Koja od navedenih opcija nije sastojak krivnje prema kaznenom zakonodavstvu?

    <p>Pravičnost. (D)</p> Signup and view all the answers

    Što znači 'apsolutni indeterminizam' u kontekstu rasprave o slobodi volje?

    <p>Čovjekova volja je potpuno slobodna i neovisna o vanjskim ili unutarnjim utjecajima. (B)</p> Signup and view all the answers

    Što je ključno za utvrđivanje neubrojivosti prema psihološkoj metodi?

    <p>Stupanj utjecaja psihičkih smetnji na sposobnost rasuđivanja i odlučivanja. (B)</p> Signup and view all the answers

    Koji je osnovni zahtjev biološko-psihološke metode za utvrđivanje neubrojivosti?

    <p>Duševna bolest mora uzrokovati nemogućnost shvaćanja značenja djela i vladanje voljom. (A)</p> Signup and view all the answers

    Što se smatra privremenom duševnom poremećenošću?

    <p>Privremeni poremećaj psihičkih funkcija uzrokovan vanjskim ili unutarnjim čimbenicima. (D)</p> Signup and view all the answers

    Što su delicta sui generis u kontekstu kaznenog prava?

    <p>Kaznena djela koja su po svojoj prirodi pripremni činovi, ali se smatraju samostalnima. (C)</p> Signup and view all the answers

    Kada se pripremni činovi smatraju kažnjivima prema navedenom tekstu?

    <p>Samo ako je kriminalna aktivnost završena u fazi pokušaja. (A)</p> Signup and view all the answers

    Koji je ključni element 'dovršenog pokušaja' kaznenog djela?

    <p>Posljedica sadržana u biću kaznenog djela nije nastupila, iako je počinitelj dovršio radnju. (B)</p> Signup and view all the answers

    Što se smatra 'započinjanjem počinjenja djela' u kontekstu pokušaja?

    <p>Početak izvršenja namjere, uključujući i radnje koje su blisko povezane s ostvarenjem bića kaznenog djela. (B)</p> Signup and view all the answers

    Kada se pokušaj kažnjava prema tekstu?

    <p>Pokušaj se kažnjava samo kod djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža, osim ako zakon izričito ne propisuje drugačije. (A)</p> Signup and view all the answers

    Što je karakteristika 'neprikladnog pokušaja'?

    <p>Počinitelj je iz velike nerazumnosti pokušao počiniti djelo s neprikladnim sredstvom ili objektom. (D)</p> Signup and view all the answers

    Što je ključno za postojanje pokušaja kaznenog djela, prema tekstu?

    <p>Namjera počinjenja djela, započinjanje izvršenja i nedovršenost djela. (C)</p> Signup and view all the answers

    Prema navedenom tekstu, kako se utvrđuje postojanje pokušaja kada počinitelj poduzme radnju koja je inače pripremna?

    <p>Pokušaj postoji ako je ta radnja, prema planu počinitelja, vrlo bliska ostvarenju bića kaznenog djela. (A)</p> Signup and view all the answers

    Koja je najkraća kazna zatvora koja se može izreći u Hrvatskoj?

    <p>3 mjeseca (D)</p> Signup and view all the answers

    Koja je najduža kazna dugotrajnog zatvora koja se može izreći za kazneno djelo počinjeno u stjecaju?

    <p>50 godina (B)</p> Signup and view all the answers

    U kojem se obliku izvršava kazna zatvora do 6 mjeseci?

    <p>Može se izvršavati u kućnom pritvoru (A)</p> Signup and view all the answers

    Što je karakteristično za kratkotrajne kazne lišenja slobode?

    <p>Ne ostvaruju ni generalnu ni specijalnu prevenciju (D)</p> Signup and view all the answers

    Koliko iznosi najmanji broj dnevnih iznosa (DI) koji se mogu izreći u modelu dnevnih globa?

    <p>30 DI (A)</p> Signup and view all the answers

    Koji je najduži rok za izvršenje novčane kazne ukoliko nije došlo do naglog pogoršanja imovinskog stanja?

    <p>6 mjeseci (C)</p> Signup and view all the answers

    U kojim slučajevima se novčana kazna može izreći kao glavna kazna?

    <p>Za kaznena djela do 3 godine zatvora (A)</p> Signup and view all the answers

    Kod modela dnevnih globa za što se koristi dnevni iznos (DI)?

    <p>Za određivanje visine ukupne novčane kazne (B)</p> Signup and view all the answers

    Što je ključno za postojanje neprikladnog pokušaja kaznenog djela?

    <p>Počinitelj nije svjestan da je pokušaj nemoguć i da ne može ostvariti sva obilježja kaznenog djela. (B)</p> Signup and view all the answers

    U kojim se situacijama ne primjenjuje dobrovoljni odustanak?

    <p>Kada je djelo ostalo nedovršeno protivno volji počinitelja. (B)</p> Signup and view all the answers

    Koja je Frankova formula za dobrovoljni odustanak?

    <p>Počinitelj odlučuje 'Neću dovršiti kazneno djelo, iako bih to mogao'. (A)</p> Signup and view all the answers

    Što znači 'formalno dovršenje' kaznenog djela?

    <p>Kad počinitelj ostvari sva obilježja kaznenog djela propisana zakonom. (A)</p> Signup and view all the answers

    Koja je temeljna razlika između supočinitelja i sudionika?

    <p>Supočinitelji poduzimaju radnju kaznenog djela ili bitno doprinose njegovom počinjenju, dok sudionici potiču ili pomažu. (C)</p> Signup and view all the answers

    Što karakterizira ekstenzivno shvaćanje pojma počinitelja?

    <p>Ne pravi razliku među sudionicima, pa se svi smatraju počiniteljima. (A)</p> Signup and view all the answers

    Što je 'vlast nad djelom' u teoriji počiniteljstva?

    <p>Dominantnu ulogu počinitelja, da zbog svog doprinosa vlada počinjenjem kaznenog djela. (D)</p> Signup and view all the answers

    Kada se radi o posrednom počiniteljstvu?

    <p>Kada osoba koristi drugu osobu kao sredstvo za počinjenje kaznenog djela. (B)</p> Signup and view all the answers

    Što je ključno za postojanje supočiniteljstva?

    <p>Sve osobe sudjeluju u izvršenju, s namjerom i u skladu sa zajedničkom odlukom. (C)</p> Signup and view all the answers

    Što je 'paralelno počiniteljstvo'?

    <p>Kada dvije osobe zajedno prouzroče posljedicu, ali bez prethodnog dogovora. (A)</p> Signup and view all the answers

    Što znači funkcionalna vlast and djelom u kontekstu sudjelovanja više osoba u počinjenju kaznenog djela?

    <p>Osoba koja ne sudjeluje u radnji djela, ali bitno doprinosi. (C)</p> Signup and view all the answers

    Koja je temeljna karakteristika sudioništva u kaznenom djelu?

    <p>Sudionici pomažu ili potiču počinitelja, ali nemaju vlast and djelom. (C)</p> Signup and view all the answers

    Što je ključno za postojanje poticanja?

    <p>Poticanje je moguće samo kada potencijalni počinitelj nema odluku o počinjenju djela. (C)</p> Signup and view all the answers

    Kada postoji neprikladan pokušaj poticanja?

    <p>Kada osoba koja se potiče nema namjeru izvršit kazneno djelo. (D)</p> Signup and view all the answers

    Što je potrebno za 'dvostruku namjeru' kod poticanja?

    <p>Namjera da se druga osoba potakne na točno određeno kazneno djelo. (A)</p> Signup and view all the answers

    Flashcards

    Izravna namjera

    Namjera prvog stupnja, kada je počinitelj u potpunosti svjestan posljedica svojih postupaka i nedvosmisleno želi da se one i dogode.

    Predumišljaj

    Posebna vrsta namjere koja podrazumijeva da je počinitelj odluku o počinjenju djela donio nakon temeljitog razmišljanja, vagajući sve moguće posljedice i u konačnici odlučivši za djelo.

    Iznenadna namjera

    Posebna vrsta namjere koja podrazumijeva da je počinitelj odluku o počinjenju djela donio spontano i impulzivno, bez prethodnog razmišljanja.

    Nehaj

    Nehajnim djelovanjem smatra se počinjenje kaznenog djela bez namjere, ali uz povrijeđenje dužne pažnje.

    Signup and view all the flashcards

    Svjesni nehaj

    Nehaj se dijeli na svjesni i nesvjesni. Svjesni nehaj podrazumijeva da je počinitelj bio svjestan rizika od nastanka posljedica, ali je lakomisleno mislio da će ih izbjeći.

    Signup and view all the flashcards

    Svjest o protupravnosti

    Kada je počinitelj svjestan da čini nešto što je pravno zabranjeno. Potrebno je da počinitelj ima laičku svjest o zabranjenosti.

    Signup and view all the flashcards

    Krivnja

    Označava subjektivni odnos počinitelja prema djelu. Uključuje svjest o protupravnosti, namjeru ili nehaj, ubrojivost i ispričavajuće razloge.

    Signup and view all the flashcards

    Zabluda o protupravnosti

    Ako počinitelj nije svjestan da njegove radnje predstavljaju kazneno djelo, njegova krivnja će biti ublažena ili čak isključena.

    Signup and view all the flashcards

    Ubrojivost

    Sposobnost osobe da shvati značenje svog djela i da vlada svojom voljom.

    Signup and view all the flashcards

    Zabluda o biću djela

    Počinitelj u vrijeme počinjenja djela nije svjestan nekog njegovog obilježja. Primjerice, kad netko troši lažne novčanice ne znajući da su lažne.

    Signup and view all the flashcards

    Neubrojivost

    Stanje u kojem osoba nije sposobna shvatiti značenje svog djela ili vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili druge teže duševne smetnje.

    Signup and view all the flashcards

    Zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost

    Zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost. Počinitelj pogrešno vjeruje da postoje okolnosti koje oslobađaju njegovo djelo od kaznenog progona.

    Signup and view all the flashcards

    Zabluda o okolnostima koje isključuju krivnju

    Zabluda o okolnostima koje isključuju krivnju. Počinitelj pogrešno vjeruje da postoje okolnosti koje isključuju njegovu krivnju (npr. u nuždi).

    Signup and view all the flashcards

    Zakonita uporaba sredstava prisile

    Pojava kada je djelovanje u skladu s propisima i normama.

    Signup and view all the flashcards

    Namjera

    Djelovanje koje se provodi s punim znanjem i svjesnošću.

    Signup and view all the flashcards

    Psihološka metoda (neubrojivost)

    Postojanje zdravstvenih ili mentalnih problema koji utječu na sposobnost razumijevanja djela i kontrole vlastitih radnji.

    Signup and view all the flashcards

    Biološka metoda (neubrojivost)

    Provodi se kako bi se utvrdila prisutnost duševnih bolesti ili drugih zdravstvenih smetnji, bez obzira na utjecaj na sposobnost razumijevanja djela.

    Signup and view all the flashcards

    Biospihološka metoda (neubrojivost)

    Kombinira psihološku i biološku metodu kako bi se utvrdilo postojanje duševnih bolesti i njihov utjecaj na sposobnost razumijevanja djela i kontrole radnji.

    Signup and view all the flashcards

    Ispričavajući razlozi (krivnja)

    Djelovanje koje nije protupravno jer je opravdano okolnostima ili postoji opravdan razlog za ga.

    Signup and view all the flashcards

    Delicta sui generis

    Kaznena djela koja u sebi sadrže pripremne radnje, no nisu vezana za određeno kazneno djelo, a pripremne radnje su toliko opasne da zaslužuju biti samostalno kazneno djelo.

    Signup and view all the flashcards

    Pripremne radnje

    Radnje koje prethode počinjenju kaznenog djela, a same po sebi nisu kažnjive, osim ako su toliko opasne da zaslužuju biti samostalno kazneno djelo.

    Signup and view all the flashcards

    Pokušaj kaznenog djela

    Postoji kada počinitelj s namjerom da počini kazneno djelo poduzme radnju koja prostorno i vremenski prethodi ostvarenju bića kaznenog djela, a djelo nije dovršeno.

    Signup and view all the flashcards

    Nedovršeni pokušaj

    Počinitelj započne radnju počinjenja kaznenog djela, no ne dovrši je.

    Signup and view all the flashcards

    Dovršeni pokušaj

    Počinitelj dovrši radnju počinjenja kaznenog djela, ali posljedica koja je sadržana u biću kaznenog djela izostane.

    Signup and view all the flashcards

    Namjera kod pokušaja

    Namjera počinitelja da počini kazneno djelo, mora htjeti, biti siguran ili pristati na počinjenje kaznenog djela.

    Signup and view all the flashcards

    Započinjanje počinjenja djela kod pokušaja

    Počinitelj poduzima radnju koja je po sadržaju pripremna radnja, ali je po njegovom planu vrlo bliska s ostvarenjem bića kaznenog djela, a djelo je nedovršeno.

    Signup and view all the flashcards

    Neprimjeren pokušaj

    Kada u pokušaju počinjenja kaznenog djela počinitelj djeluje prema neprikladnim sredstvima ili prema neprikladnom objektu, djelo je nedovršeno i tada se govori o neprimjerenom pokušaju.

    Signup and view all the flashcards

    Kazna zatvora

    Kazna zatvora se izriče za kaznena djela koja su kažnjiva s kaznom zatvora od tri mjeseca do dvadeset godina. Ona može biti glavna kazna i obuhvaća različite vrste zatvora, kao što su zatvor u kućnom pritvoru, redoviti zatvor i sl.

    Signup and view all the flashcards

    Kazna dugotrajnog zatvora

    Kazna dugotrajnog zatvora se izriče za najteža kaznena djela koja su kažnjiva zatvorom od 21 godine do 40 godina. Iznimno, u slučaju stjecaja kaznenih djela, može se izreći i do 50 godina zatvora.

    Signup and view all the flashcards

    Kratkotrajne kazne?

    Kratkotrajne kazne lišenja slobode izriču se za kaznena djela koja su kažnjiva s kaznom zatvora do šest mjeseci. Ove kazne nemaju dovoljan zastrašivajući učinak i prekratke su za resocijalizaciju.

    Signup and view all the flashcards

    Novčana kazna

    Novčana kazna je najčešći oblik imovinske kazne i sastoji se u obvezi počinitelja da plati određeni novčani iznos u roku koji je odredio sud.

    Signup and view all the flashcards

    Model dnevnih globa

    Model dnevnih globa koristi se za izricanje novčane kazne, a temelji se na primanjima počinitelja. Utvrđuje se broj dnevnih iznosa i visina dnevnog iznosa, ovisno o počiniteljevim prihodima i imovini.

    Signup and view all the flashcards

    Glavna novčana kazna

    Novčana kazna može se izreći kao glavna kazna za kaznena djela koja su kažnjiva s kaznom zatvora do tri godine. Isto tako, može se izreći i kao alternativna kazna uz zatvor, ako sud tako odluči.

    Signup and view all the flashcards

    Opoziv novčane kazne

    Ukoliko se novčana kazna ne izvrši u roku koji je odredio sud, može se opozvati

    Signup and view all the flashcards

    Produljenje roka za novčanu kaznu

    Rokovi za izvršenje novčane kazne mogu se produljiti na 24 mjeseca ako je došlo do naglog pogoršanja imovinskog stanja počinitelja, ali ne njegovom krivnjom.

    Signup and view all the flashcards

    Neprikladni pokušaj

    Počinitelj smatra da će ostvariti sva obilježja kaznenog djela, ali nije svjestan neprikladnosti svojih radnji.

    Signup and view all the flashcards

    Dobrovoljni odustanak

    Djelovanje kojim počinitelj dobrovoljno prekine počinjeno kazneno djelo, iako je bio svjestan da ga može dovršiti.

    Signup and view all the flashcards

    Dobrovoljnost odustanka

    Počinitelj je svjestan da može dovršiti kazneno djelo, ali ga samostalno odluči prekinuti.

    Signup and view all the flashcards

    Formalno dovršenje kaznenog djela

    Počinitelj ostvari sve zakonske elemente kaznenog djela.

    Signup and view all the flashcards

    Materijalno dovršenje kaznenog djela

    Počinitelj ostvari cilj kojeg je želio postići počinjenjem kaznenog djela.

    Signup and view all the flashcards

    Supočinitelji

    Osobe koje zajednički sudjeluju u počinjenju kaznenog djela, svaka sa svojim doprinosom.

    Signup and view all the flashcards

    Sudionici

    Osobe koje potiču ili pomažu drugima u počinjenju kaznenog djela.

    Signup and view all the flashcards

    Ekstenzivno shvaćanje počiniteljstva

    Teorija o počiniteljstvu koja ne pravi razliku između supočinitelja i sudionika, svi se smatraju počiniteljima.

    Signup and view all the flashcards

    Restriktivna teorija počiniteljstva

    Teorija o počiniteljstvu koja smatra da je samo osoba koja izravno počini zakonom propisanu radnju počinitelj.

    Signup and view all the flashcards

    Objektivne teorije počiniteljstva

    Teorija o počiniteljstvu koja polazi od restriktivnog shvaćanja i ne uzima u obzir uloge sudionika.

    Signup and view all the flashcards

    Subjektivne teorije počiniteljstva

    Teorija o počiniteljstvu koja polazi od ekstenzivnog shvaćanja i ne pravi razliku između supočinitelja i sudionika.

    Signup and view all the flashcards

    Teorija vlasti nad djelom

    Temelji se na doprinosu počinitelja i vlasti nad počinjenjem kaznenog djela. Počinitelj je osoba koja ima vlast nad počinjenjem djela.

    Signup and view all the flashcards

    Posredno počiniteljstvo

    Počinitelj koristi drugu osobu kao sredstvo za počinjenje kaznenog djela.

    Signup and view all the flashcards

    Zajednička odluka o počinjenju kaznenog djela

    Zajednička odluka više osoba o počinjenju kaznenog djela, uz jasnu podjelu uloga.

    Signup and view all the flashcards

    Paralelno počiniteljstvo

    Kada dvije ili više osoba istovremeno i neovisno o zajedničkoj odluci počine kazneno djelo, svaka od njih je odgovorna za svoj doprinos.

    Signup and view all the flashcards

    Pojedinačni počinitelj

    Počinitelj koji samostalno počini kazneno djelo, bez suradnje s drugima.

    Signup and view all the flashcards

    Study Notes

    Kazneno pravo - Prostupravnost

    •  Protupravnost u formalnom smislu označava kršenje kaznenopravne norme. Radnja je protupravna ako krši kaznenu normu.
    •  Protupravnost u materijalnom smislu označava društveno štetnu povrijeđenu pravnih dobara.
    •  Postoje slučajevi gdje je radnja ostvarila biće kaznenog djela, ali nije protupravna (npr. situacije kada počinitelj ostvari biće KD, ali ne povrijedi društveno štetno pravno dobro).
    •  Postupak utvrđivanja protupravnosti uključuje utvrđivanje je li radnjom ostvareno biće kaznenog djela i postoje li razlozi isključenja protupravnosti.
    •  Razlozi isključenja protupravnosti unutar zakona nalaze se u općem i posebnom djelu.
    •  Primjeri razloga isključenja protupravnosti: nužna obrana i krajnja nužda.

    Nužna obrana

    •  Načelo samozaštite dopušta osobi da koristi silu za obranu pravnog dobra od protupravnog napada.
    •  Načelo zaštite pravnog poretka brani pravni poredak u cjelini.
    •  Elementi nužne obrane uključuju napad i obranu.
    •  Napad mora biti protupravan, stvaran, trenutan i istodoban s obranom.
    •  Obrana mora biti prijeko potrebna za odbijanje protupravnog napada.
    •  Obrana smije ugroziti ili povrijediti pravno dobro napadača samo u mjeri koliko je to neophodno za odbranu vlastitog pravnog dobra.
    •  Prekoračenje nužne obrane nastaje kada obrana prelazi granice prijeko potrebne mjere.

    Krajnja nužda

    •  Krajnja nužda nastupa kada postoji opasnost po neko pravno dobro a opasnost se može otkloniti samo povrijeđivanjem drugog pravnog dobra.
    •  Opasnost mora biti stvarna, prijeko potrebna i istodobna s povredom pravnog dobra.
    •  Povreda pravnog dobra u krajnjoj nuždi mora biti manja od opasnosti koja se njome nastoji ukloniti.

    Krivnja

    •  Krivnja je subjektivni odnos počinitelja prema kaznenom djelu.
    •  Psihološke teorije krivnje fokusiraju se na mentalne procese počinitelja (namjera i nehaj).
    •  Normativne teorije krivnje fokusiraju se na počiniteljev stav prema kaznenom djelu (svijest o protupravnosti).
    •  Elementi krivnje su ubrojivost i namjera (ili nehaj).

    Neubrojivost

    •  Neuborjivost se temelji na sposobnosti da se shvati značenje postupka.

    Smanjena ubrojivost

    •  Označava stanje gdje su osobe imale smanjene sposobnosti za razumijevanje i kontrola nad svojim postupcima, zbog psihičkih smetnji.

    Krajnja nužda

    •  U krajnjoj nuždi jedna osoba mora izabrati štetniju opciju za sebe kako bi spriječila veću štetu.
    •  Mora biti stvarna, neskrivljena, izbjeći mogućnost napada i nepremostiva.

    Sudjelovanje više osoba u počinjenju kaznenog djela

    •  Počiniteljstvo.
    •  Sudjelovanje (poticaj i pomoć).

    Dobrovoljni odustanak

    •  Добровољно одступање је када се počinitelj odluči zaustaviti počinjeno djelo.

    Kaznena djela kvalificirana težom posljedicom

    •  Odgovornost za težinu posljedica ovisi o načinu na koji je počinilac postupio.

    Stjecaj kaznenih djela

    •  Idealan stjecaj-počinitelj jednim postupkom čini više kaznenih djela
    •  Realni stjecaj-počinitelj više radnji čini više kaznenih djela

    Neprenosive okolnosti

    •  Odnose se na okolnosti koje se ne mogu prenijeti na drugi kazneni postupak.

    Studying That Suits You

    Use AI to generate personalized quizzes and flashcards to suit your learning preferences.

    Quiz Team

    Related Documents

    Kazneno Pravo Završni PDF

    Description

    Ovaj kviz ispituje vaša znanja o različitim vrstama namjere, nehaja i zabluda u kaznenom pravu. Pitanja pokrivaju ključne aspekte donošenja odluka počinitelja i situacije koje dovode do isključenja krivnje. Testirajte svoje razumijevanje pravnih pojmova i koncepcija vezanih uz kazneno pravo.

    More Like This

    Use Quizgecko on...
    Browser
    Browser