Kazneno Pravo Završni PDF

SKRIPTA ZA ZAVRŠNI IZ KAZNENOG PRAVA PROSTUPRAVNOST *to što je radnjom ostvareno biće kd i dalje ne znači da postoji kazneno djelo, potrebno je još da bude protupravna i skrivljena Protupravnost u formalnom smislu-radnja je protupravna onda kada je njome povrijeđena neka kaznenopravna norma Protupra...

SKRIPTA ZA ZAVRŠNI IZ KAZNENOG PRAVA PROSTUPRAVNOST *to što je radnjom ostvareno biće kd i dalje ne znači da postoji kazneno djelo, potrebno je još da bude protupravna i skrivljena Protupravnost u formalnom smislu-radnja je protupravna onda kada je njome povrijeđena neka kaznenopravna norma Protupravnost u materijelom smislu-radnja je prtupravna ako se u njoj očituje društevno štetna povreda pravnih dobara koja se na zadovoljavajući način jedino može suzbiti kaznenopravnim sredstvima -protupravno=nepravo -postoje situacije u kojima počinitelj ostvaruje biće kd, ali ne povrjeđuje na društveno štetan način pravno dobro *biće kd je indicij protupravnosti,što znači da u tipičnom slučaju podrazumjeva postojanje protupravnosti, ali to i nemora biti tako ako postoji neki razlog za isključenje protupravnosti Postupak utvrđenja protupravnosti: 1.Ustvrditi jeli određenom radnjom ostvareno biće kd 2.Postoji li neki razlog za isključenje protupravnosti Razlozi isključenja protupravnosti s obzirom na izvor: 1.Unutar zakona 2.Izvan zakona 1.Razlozi isključenja protupravnosti unutar zakona a) U općem dijelu -nužna obrana -krajnja nužda b) U posebnom dijelu -npr. sudjelovanje u tučnjavi NUŽNA OBRANA Temeljna načela nužne obrane: a)načelo samozaštite-osobi se dopušta uporabom sile braniti svoje pravna dobra od protupravnih napada kada joj obranu nemože pružiti država (nitko nije dužan trpjeti, od napadnutoga se netraži da bježi) b)načelo zaštite pravnog poretka-napadač ne ugrožava i povrjeđuje samo individualna pravna dobra, već pravni poredak u cjelini (brani se i pp) Nužna obrana-ona obrana koja je prijeko potrebna da se od sebe ili drugog odbije istodobni ili izravno predstojeći protupravan napad Elementi nužne obrane: 1.NAPAD-ljudska radnja kojom se ugrožava ili povrjeđuje pravno dobro napadnutoga ili neke druge osobe Mora: a)Dolaziti od čovjeka -iznimka je nahuškana životinja b)protupravan i stvaran -objektivno protivan nekom pravnom propisu -napad ostaje protupravan i onda kada ga je napadnuti izazvao, ali bez namjere povrede napadača (ljubavnik) -inscenirana nužna obrana-isprovocirani napadi -ukoliko netko misli da postoji napad,a zapravo ne postoji=putativna nužna obrana (počinitelj se eventualno može kazniti za nehaj) c)istodoban ili izravno predstojeći s obranom -nemože se poduzeti obrana protiv budućih ili prestalih napada -iznimka je ako napad izravno predstoji (svako daljnje odlaganje poduzimanja obrane dovelo bi u pitanje njenu uspješnost) 2.OBRANA-radnja kojom se od sebe ili drugoga odbija istodoban ili izravno predstojeći protupravan napad,a koja istodobno znači ugrožavanje ili povredu nekog dobra napadača Nužna pomoć-obrana u korist druge osobe Mora: a)biti prijeko potrebna -napadnuta osoba nije mogla odbiti napad na neki drugi način osim povredom dobra napadača  -napadnuta osoba dužna je odabrati onaj oblik obrane koji u namjanjoj mjeri ugrožava ili povrjeđuje napadača(osobito kod napadača djece i duševnih bolesnika, te teško pijanih) -obranom se smije povrijediti veće dobro od onog koje je ugroženo (izuzetak- zaštita imovine/život napadača) Prekoračenje nužne obrane: Ekstenzivno-postoji u slučaju kada napad i obrana nisu istodobni (nema ublažavanja niti isključenja krivnje) Intenzivno-postoji kada nije bilo prijeke potrebe, napad se mogao odbiti i manjom povredom napadača -fakultativan osnova za ublažavanje kazne -ispričiva jaka prepast-počinitelj nije kriv KRAJNJA NUŽDA Krajnja nužda-odnosi se na situacije u kojima postoji opasnost po neko pravno dobro,a opasnost se može otkloniti jedino žrtvovanjem drugog, tuđeg pravnog dobra, pri čemu se povredom tog drugog pd ostvaruje biće kd *sukob dvaju prava *prilično jasno i jednostavno kada se radi zaštite života žrtvuju materijalna dobra *opravdane radnje su one koje nisu društveno štetne *ispričive su štetne,ali za njih pravni poredak pokazuje razumjevanje Kod nas prevladavaju diferencirajuće teorije koje razlikuju: a)krajnju nuždu kao razlog isključenja protupravnosti (opravdavajuća kn) -isključena je protupravnost djela počinjenog da se od sebe ili drugoga otkloni istodobna opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti ako je učinjeno manje zlo od onog koje je prijetilo -načelo zaštite pretežitog interesa(veći interesa) Uvijeti: 1.Stanje opasnosti-stanje stvoreno od nekog izvora opasnosti u kojem postoji vjerojatnost povrede pravnog dobra -mora biti stvarna (inače putativna kn-kp učinak nije jedinstven-koja kn i zabl.) -može biti samoskrivljena -mora biti istodobna s djelovanjem 2.Radnja kojom se otklanja opasnost 3.Učinjeno manje zlo od onoga koje je prijetilo -usporedba vrijednosti dobara vrši se usporedbom visine zakonom propisane kazne za njihovu povredu,stupanj ugroženosti suprostavljenih dobara, temelje društvene vrijednosti b)krajnju nuždu kao razlog isključenja krivnje(ispričavajuća kn) -nije kriv tko počini radnju da bi od sebe ili drugoga odbio istodobnu neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, ako je učinjeno nerazmjerno veće zlo od onog koje je prijetilo i ako nije bio dužan izložiti se opasnosti -ako je bio dužan je kriv, ali mu se kazna može ublažiti -jedan od dva ispričavajuća razloga u hr. zakonodavstvu (prekoračenje no) Mora biti: a)Neskrivljena b)Počinjeno nije bilo nerazmjerno veće od onog koje je prijetilo c)Priznat će se samo osobi koja se nije bila dužna izložiti opasnosti -dužni su policajci,vatrogasci…(izuzetak) 2.RAZLOZI ISKLJUČENJA PROTUPRAVNOSTI IZVAN KZ a)Zakonita uporaba sredstava prisile (policija,lječnici) b)Pravila međunarodnog prava Kojima se regulira vođenje rata c)Običajno pravo (pristanak oštećenika) -mora se odnosti na pravna dobra kojima oštećenik može raspolagati (životom nemože!) KRIVNJA Krivnja je jedan od središnjih pojmova kp, a načelo krivnje temeljno načelo kp Krivnja označava subjektivni odnos počinitelja prema djelu Psihološke teorije krivnje -krivnja je psihički odnos počinitelja prema djelu -sadržaj krivnje iscrpljuje se u namjeri ili nehaju, a ubrojivost je pretpostavka krivnje Normativne teorije krivnje -u pojam krivnje uključuju svjest o protupravnosti Psihološko-normativni concept krivnje -u našem kz -kriv je za kazneno djelo onaj koji je tempore criminis bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan, bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno,a ne postoji niti jedan ispričavajući razlog Četiri sastojka krivnje: 1.Ubrojivost 2.Namjera ili nehaj 3.Svjest o protupravnosti ili mogućnost te svjesti 4,Ispričavajući razlozi UBROJIVOST Ubrojivost-spospobnost za krivnju, odnosno pravila predožba o prirodnom i društvenom značenju djela kao opasnom i nedopuštenom,svjesnost uzročne veze radnje i posljedice, te sposobnost vladanja svojim fizičkim radnjama *pretpostavka prijekora je da je čovjek posjedovao sposobnost djelovanja u skladu sa pravnim normama a)Ubrojivost i sloboda volje -apsolutni indeterminizam-postoji slobodna volja čovjeka kao puna sloboda izbora,neovisan je o svim utjecajima, te o unutarnjim i vanjskim motivima (Hegel) -apsolutni determinizam-čovjekova je volja puki automatizam Relativni determinizam i relativni indeterminizam -čovjek u načelu slobodno donosi odluke,slobodno prihvaća ili odbija motive, nakon unutarnjih borbi i otpora protiv nedopuštenih pobuda i to čini temelj njegove odgovornosti -teza o čovjeku kao slobodnom biću -polazi se od koncepcije da je većina ljudi duševno zdrava,sposobna rasuđivati Ii odlučivati (ubrojivost=pravilo,neubrojivost=iznimka) NEUBROJIVOST Neuborjiva je osoba koja tempore criminis nije mogla shvatiti značenje svoga djela, niti je mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti,privremene duševne pormećenosti,nedovoljnig duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje -obvezno je psihijatrijsko vještačenje Metode utvrđivanja neubrojivosti: a)Psihološka metoda-utvrđuje se postojanje psihičkih smetnji koje potječu iz abnormalnih stanja, te stupanj njihovog utjecaja na rasuđivanje i odlučivanje u kd  -neubrojiv je ako: tempore criminis,značenje,vladati voljom, ali bez obzira na to koja su nenormalna stanja prouzrokovala takvu neuborjivost b)Biološka metoda-utvrđuje abnormalna psihička stanja, ali ne i njihov utjecaj na psihičke funkcije -neubrojiv ako je postojala neka duševna bolest…bez obzira jeli i u kojoj mjeri… Biološko-psihološka metoda (mješovita metoda) 1.Najprije mora biti utvrđena duševna bolest, privremena duševna poremećenost ,nedovoljni duševni razvitak ili druga teža duševna smetnja 2.Utjecaj mentalnog poremećaja na počinitelja da shvati značenje postupanja i vlada svojom voljom Biospihološke osnove neubrojivosti -navedene četiri 1.Duševne bolesti ili psihoze-oboljenja centralnog živčanog sustava koja se očituju u patološkim oblicima većine psihičkih funkcija 2.Privremena duševna poremećenost-privremeni poremećaj većine psihičkih funkcija, koji postoji dok traje učinak egzogenog ili endogenog izazivača (utjecaj alkohola,droga,hipotička stanja,iscrpljenost,premor,afektivna stanja visokog stupnja) 3.Nedovoljni duševni razvitak-stanje zaostalog ili nepotpunog razvoja uma, koje se očituje u sposobnosti koje pridonose cjelokupnom razvoju inteligencije 4.Druge teže duševne smetnje-obuhvaćaju različite duševne smetnje,nastranosti,anomalije,devijacije… koje utječu na intelektualne ili volje sposobnosti, a ne spadaju u prethodne -npr. poremećaj ličnosti Kaznenopravni učinci neuborjivosti -neuborjiva osoba nije kriva i nemože joj se izreći kazna -mogu se izreći sigurnosne mjere: -zabrane obavljanja pojedine dužnosti ili djelatnosti -upravljanja motornim vozilom -mjera udaljavanja iz obiteljske kuće -mjera zabrane prilaska -mjera zabrane pristupa internetu SMANJENA UBROJIVOST -rezultat činjenice da se ubrojivost može stupnjevati -postoje mentalne bolesti koje ublažavaju odgovornost, ali je potpuno ne isključuju -zato je u hrkz uveden institute bitno smanjene ubrojivosti kao fakultativna osnova za ublažavanje kazne + počinitelju koji je počinio kd za više od 1. god. u stanju bitno smanjene ubrojivosti može se izreći sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog lječenja(nije samostalna sankcija-kz,nk,uvjetna osuda,rad za opće dobro) -mjera može trajati maksimalno do izvršetka sumjera ili može i prije prema procjeni suda Smanjena ubrojivost-stanje uslijed kojeg se nalazi počinitelj kd kojem su mogućnosti shvaćanja značenja njegovih postupaka ili mogućnost vladanja svojom voljom bile smanjene uslijed duševne bolesti… -smanjeno ubrojiva osoba je ubrojiva osoba -bitno smanjena urojivost=fakultativna osnova za ublažavanje kazne(ispod posebnog minimuma) -smanjena ubrojivost koja nije bitna može se uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne u zakonskim okvirima ali ne predstavlja fakultativnu osnovu za ubl. SAMOSKRIVLJENA NEUBROJIVOST -situacija u kojoj osobe dospijevaju u stanje neubrojivosti vlastitom krivnjom -npr. uporaba alkohola,droga… -pravna figura “actio libera in causa”-radnje koje nisu slobodne u trenutku počinjena djela, ali su slobodne u uzroku (tj.kada se počinitelj doveo u stanje neubrojivosti) NAMJERA I NEHAJ -dva temeljna oblika unutarnjeg odnosa počinitelja prema djelu (oblici krivnje) -namjerna povreda uvijek se kažnjava, a nehajna iznimno (kada je zakonom to izričito propisano) NAMJERA Namjera-počiniteljeva svjest o ostvarenju obilježja kd, popraćena njegovom voljom da se ta obilježja ostvare a) IZRAVNA NAMJERA Izravna namjera-počinitelj postupa s izravnom namjerom kada je svjestan obilježja kd, te hoće ili je siguran u ostvarenje tih obilježja -intelektualna sastavnica=svijest o djelu -ne traži se precizno predviđanje -dovoljna i prisvjesnost  -voljna sastavnica=htijenje/sigurnost Ovisno o tome postupa li počinitelj s htijenjem ili sigurnošću razlikuju se izravna namjera prvog stupnja i izravna namjera drugog stupnja a)Izravna namjera prvog stupnja- počinitelj svjestan obilježja kd i hoće njihovo ostvarenje -npr. počinitelj puca u žrtvu želeći je usmrtiti b)izravna namjera drugog stupnja-počinitelj svjestan obilježja kd i siguran u njihovo ostvarenje -npr. atentator u avionu siguran da će nastradati i ostali a ne samo onaj… -ne traži se apsolutna sigurnost jer je nju ionako nemoguće postići b) NEIZRAVNA NAMJERA Neizravna namjera-počinitelj postupa s neizravnom namjerom kada je svjestan obilježja kd pa na to pristaje -počinitelj ovdje ne priželjkuje ostvarenje obilježja kd,ali pristaje na to, iako nezna hoće li se ostvariti -npr. počinitelj baci žrtvu u brzu nabujalu rijeku, znajuči da je žrtva zaostala u razvoju i ona se utopi -razlika neizravne namjere i izravne namjere prvog stupnja -ukoliko počinitelj zauzima stav koji je izričito suprostavljen zaštićenim društvenim vrijednostima onda se radi o htjenju, dok se o pristanku radi ako je neprijateljski odnos prema vrijednostima nešto manje naglašen -neizravna namjera=ravnodušnost prema kršenju p.d. -izravna namjera prvog stupnja=nedvoznačna negacija pravnog dobra POSEBNE VRSTE NAMJERE Predumišljaj-namjera kod koje je počinitelj odluku donio nakon duljeg razmišljanja -otegotna okolnost pri izricanju kazne Iznenadna namjera-namjera kod koje je odluka stvorena na mah,trenutno,spontano bez prethodnog razmišljanja -privilegirajuća okolnost (počinitelj ubojstva n amah odgovara za usmrćenje) Prethodna namjera-namjera koja je stvorena prije počinjenja djela, ali nije ostvarena u radnji (počinitelj se kažnjava za djlo kojim je posljedica nastupila) Naknadna namjera-namjera stvorena nakon dovršenja kd (nije relevantna) Opća namjera-namjera koju počinitelj ne ostvaruje posljedicu radnjom koju je poduzeo u tu svrhu, već nekom drugom radnjom koju je poduzeo misleći da je posljedica već nastupila  -ne radi se o bitnom odstupanju od kauzalnog toka NEHAJ a)SVJESNI NEHAJ Svjesni nehaj-počinitelj postupa sa svjesnim nehajom kada je svjestan da može ostvariti obilježja kd, ali lakomisleno smatra da se to neće desiti ili da će to moći spriječiti b)NESVJESNI NEHAJ Nesvjesni nehaj-počinitelj postupa s nesvjesnim nehaj kada nije svjestan da može ostvariti obilježja kd, iako je prema okolnostima bio dužan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan Nehaj se kažnjava samo iznimno, kada zakon to propisuje -danas često u prometu,industriji… -propisivanjem nehajnih kd zakonodavac naglašava zahtjev za pažljivim ponašanjem ljudi Zajednička značajka oba nehaja je povreda dužne pažnje: a)Objektivna-zahtjeva se od svakog svjesnog čovjeka iz kruga kojem pripada i sam počinitelj (vozač,liječnik…) -da bi se ostvarilo biće kd potrebno je da se počinitelju objektivno pripiše nastala posljedica -npr. zakon o sigurnosti na cestama b)Subjektivna-za nehajnu odgovornost počinitelja nije dovoljna povreda samo objektivne već i subjektivne dužne pažnje, koja se može zahtijevati od konkretnog počinitelja (nehajni počinitelj nemože biti kriv, ako on osobno nije u mogućnosti udovolojiti zahtjevima-mladi liječnik) SVJESNI NEHAJ Svjestan-može ostvariti-obilježja kd-lakomisleno-da će to moći spriječiti -int.sastavnica=svjest -voljna sastavnica=lakomislenoat/moći spriječiti -za razliku od neizravne namjere počinitelj ne pristaje na počinjenje kd (svjesni nehaj podrazmjeva lakomislenost, a ne napad na društvene vrijednosti) -kod počinitelja svjesnog nehaja nada da djelo neće nastupiti nije bez nikakve osnove, a kod neizravne namjere nema se nadati da će djelo izostati, eventualno je prepušteno slučaju -vozač se upušta u pretjecanje po punoj traci, no zna da je cesta dosta široka i da će moći izbjeći sudar i ima dovoljno brz automobil NESVJESNI NEHAJ Nije svjestan-obilježja kd-iako je prema okolnostima bio dužan i prema osobnim svojstvima mogao biti svjestan te mogućnosti -nema ni svjest, ni volju (nema odnos prema djelu) KRIVNJA KOD KD KVALIFICIRANIH TEŽOM POSLJEDICOM KD je kvalificirano težom posljedicom kad aje iz temeljnog oblika kd proizašla daljnja teža posljedica, prouzročena počiniteljevom krivnjom -npr. teška tjelesna ozljeda s poljedicom smrti Da bi počinitelj odgovarao za težu posljedicu moraju biti ispunjena dva uvjeta: 1.Mora biti izričito propisana zakonom 2.Počinitelj je postupao barem s nehajem -ako je teža posljedica nastupila, a počinitelju se nemože pripisati njen nastanak niti nehajem onda se kažnjava za temeljno kd *Zakonodavac je htio ukazati na opasnost koja je karakteristična za određene radnje Kombinacije (barem s nehajem): 1.Namjera+nehaj -teška tjelesna ozljeda s posljedicom smrti -u odnosu na temeljno djelo postupa s namjerom, a kvalificirano s nehajem -da je npr. i u odnosu na smrtnu posljedicu postupao s namjerom tada bi se radilo o ubojstvu 2.Nehaj+nehaj -izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu 3.Namjera+namjera SVJEST O PROTUPRAVNOSTI Svjest o protupravnosti-znanje počinitelja da radi nešto što je pravno zabranjeno -traži se laička svjest o zabranjenosti djela -sve sučešća djela ugrožavanja bukom i mobilnost stanovništva Ako počinitelj nije svjestan protupravnosti njegova krivnja je ublažena ili je čak i isključena -ovisno o tome jeli počiniteljeva zabluda o protupravnosti otklonjiva ili neotklonjiva ISPRIČAVAJUĆI RAZLOZI -negativno koncipiran sastojak -ispričavajuća krajnja nužda (krajnja nužda kao razlog isključenja krivnje) -prekoračenje nužne obrane zbog ispričive jake prepasti ZABLUDE Zabluda=pogrešna predožba, iskrivljena percepcija ili nesklad između čovjekove svjesti i stvarnosti Kazneni zakon poznaje četiri vrste: 1.Zabluda o biću djela 2.Zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost 3.Zabluda o protupravnosti 4.Zabluda o oklonsotima koje isključuju krivnju ZABLUDA O BIĆU DJELA Počinitelj u vrijeme počinjenja djela nije bio svjestan nekog njegovog obilježja -npr. lažne novčanice ili incest ako neznaju da su brat i sestra -izostaje intelektualna sastavnica namjere (nema svijest) To što ne odgovara za namjeru ne znači da je isključen i nehaj -postoje dva uvjeta za to: a)zakon za počinjeno djelo propisuje i kažavanje za nehaj b)zabluda je bila otklonjiva(da je iskoristio svoje sposobnosti mogao je imati pravilu predožbu o okolnosti u pogledu koje je bio u zabludi) Otklonjiva zabluda-rezultat počiniteljeve nepažnje Neotklonjiva zabluda-splet okolnosti na koje počinitelj nije mogao utjecati (nije kriv) Zabluda o objektu radnje Sadrži pogrešnu predožbu o identitetu osobe nad kojom se vrši radnja -npr. ubije osobu A, a mislio je da se radi o B -zabluda o objektu irelevantana ukoliko je riječ o jednakovrijednim objektima (kriv za ubojstvo)  -ako je identitet objekta kvalifikatorna okolnost zabluda prestaje biti neodlučna (ako ubije policajca misleći da je susjed-samo ubojstvo, a ne teško ubojstvo) Aberratio ictus Zabluda o objektu ponekad je slična situaciji “skretanja udaraca” -u ovom slučaju počinitelj pravilno poima objekt ali ga promašuje i pogađa neki drugi object (odgovara sigurno za pokušaj ubojstva osobe A, a hoće li i za ubostvo osobe B ili prouzročenje smrti B, ovisi o stavu počinitelja tempore criminis zauzeo prema potencijalnoj smrti B) -ukoliko je pristao (neizravna namjera)/nije pristao, ali lakomislenost(s.n.) ZABLUDA O OKOLNOSTIMA KOJE ISKLJUČUJU PROTUPRAVNOST Počinitelj tempore criminis smatra da postoje okolnosti koje njegovo djelo čine dopuštenim -npr. putativna nužna obrana (počinitelj lišava života jer misli da postoji napad i da je time isključena protupravnost) -putativna opravdavajuća krajnja nužda (ovisi o tome jeli zabluda otklonjiva ili neotklonjiva)-počinitelj umišlja da postoji opasnost koje ustvari nema -eventualno može biti kažnjen za nehaj ako se nalazi u otklonjivoj i ako zakon to propisuje ZABLUDA O PROTUPRAVNOSTI Zabluda o zabranjenosti djela -npr. ako počinitelj dolazi iz druge kulture Za razliku od zablude o biću djela, počinitelj je svjestan svih zakonskih propisa, ali pritom nezna da je to što radi zabranjeno Tradicionalni pristup-nepoznavanje zakona ne ispričava Suvremeni pristup-naš Otklonjiva zabluda o protupravnosti -počinitelj je bio dužan i mogao biti svjestan protupravnosti svog djela(blaze kazniti) Neotklonjiva zabluda o protupravnosti -počinitelj nije bio dužan, niti je mogao znati (nije kriv) Izravna zabluda o protupravnosti-počinitelj nezna da postoji pravna norma koja zabranjuje takvo ponašanje Neizravna zabluda o protupravnosti-zna da je njegovo djelo u načelu zabranjeno, ali pogrešno smatra da je djelo ipak dopušteno u konkretnom slučaju jer postoji neki razlog isključenja protupravnosti ZABLUDA O OKLONOSTIMA KOJE ISKLJUČUJU KRIVNJU Npr. putativna ispričavajuća krajnja nužda (vlasnik pudiloce ubije njemačkog ovčara, pogrešno smatrajući igru napadom večeg i jačeg psa na pudlicu) -kažnjavanje ovisno o vrsti zablude (otklonjiva za nehaj) DODATNE PRETPOSTAVKE KAŽNJIVOSTI U iznimnim slučajevima djelo neće postojati iako su ispunjena sva četiri formalna elementa kd, radi se o situacijama za koje je potrebno ostvariti i neke dodatne pretpostavke kažnjivosti -pozitivne pretpostavke k. (uvijet za postojanje djela) -negativne pretpostavke k. (isključuju kd) OBJEKTIVNI UVIJETI KAŽNJIVOSTI Neki zakonski opisi ne sastoje se samo od bića kd, već i od objektivnih uvjeta kažnjivosti, koji ne pripadaju biću kd iako su dio zakonskog opisa -prema njima počinitelj nemora imati nikakav subjektivan odnos(objektivne) -predstavljaju pozitivne pretpostavke kažnjivosti -npr. sudjelovanje u tučnjavi- čini ga osoba koja sudjeluje u tučnjavi sa posljedicom teške tjelesne ili smrti (objektivni uvjeti) -počinitelj se kažnjava za sam čin sudjelovanja, ako postoji namjera ili nehaj tada je to ubojstvo,teška tjelesna…) BEZNAČAJNO DJELO Predstavlja negativnu pretpostavku kažnjivosti, jer počinitelj povrjeđuje pravno dobro,ali na toliko beznačajan način da je kaznenopravna sankcije nepotrebna a)stupanj počiniteljeve krivnje je nizak b)djelo nije imalo posljedice ili su neznatne c)nema potrebe da bude kažnjen FAZE POČINJENJA KAZNENOG DJELA Četiri temeljne faze kd: 1.Stvaranje odluke o počinjenju kd 2.Pripremne radnje 3.Pokušaj 4.Dovršeno kd *Stvaranje odluke jedina je nužna faza *Pokušaj postoji samo kada djelo nije dovršeno ODLUKA O POČINJENJU KD Sve što prethodi donošenju odluke o počinjenju kd, kao i samo njeno donošenje odvija se u psihičkom životu počinitelja i kao takvo nije predmet interesa kp PRIPREMNE RADNJE Poduzimanje određenih radnji koje će joj omogućiti ili olakšati izvršenje djela -manifestiraju se u vanjskom svijetu i stoga su predmet zanimanja kp -nabavka sredstva počinjenja djela, uklanjanje prepreka U suvremenom pravu prihvaćeno je gledište da se za pripremne radnje uglavnom ne kažnjava, no u pojedinim slučajevima neka pravna dobra zbog iznimnog značenja je potebno već u ranoj fazi zaštititi, kao što su i pojedine pripremne radnje imaju posebno opasan karakter, pa bi bilo riskantno čekati dalje korake počinitelja -zakonodavac je u posebnom djelu propisao kd koja su po svojem sadržaju pripremne radnje -Delicta preparata ili kaznena djela pripremanja su ona kd kojima se kriminaliziraju sve moguće pripremne radnje koje služe počinjenju pojedinih delikata (npr. kd protiv vrijednosti zaštičenih mp) -Delicta sui generis ili samostalna kd su kaznena djela koja u svom biću sadrže radnje koje su po svom sadržaju pripremne radnje, no koje nisu vezane za odr. kd -same pripremne radnje su toliko opasne da zaslužuju biti samostalno kazneno djelo (izrada i nabavljanje oružja) *Pripremne radnje su kažnjive samo ako je kriminalna aktivnost završena u stadiju pokušaja POKUŠAJ Pokušaj-pokušaj postoji kada počinitelj s namjerom da počini kazeneno djelo poduzme radnju koja prostorno i vremenski prethodi ostvarenju bića kd a)Nedovršeni pokušaj-počinitelj započne sa radnjom počinjenja kd, ali ju ne dovrši b)Dovršeni pokušaj-počinitelj dovrši radnju počinjenja kd, ali posljedica koja je sadržana u biću kd izostane Elementi pokušaja: 1.Namjera počinjenja kd -mora htjeti, biti siguran ili pristati na počinjenje kd 2.Započinjanje počinjenja djela -pristupanje izvršenju svoje namjere -pored bića kd uzima se i plan počinitelja, tako će pokušaj postojati i kada počinitelj poduzme radnju koja je po sadržaju pripremna radnja, ali je po njegovom planu vrlo bliska s ostvarenjem bića kd -bliska povezanost znači da počinitelj više nemora poduzimati nikakve dodatne radnje, već odmah može prijeći na počinjenje kd 3.Nedovršenost Kazneno djelo je nedovršeno kada nisu ostvarena sva njegova zakonom propisana obilježja, a materijalna djela su dovršena kada nastupi psoljedica KAŽNJAVANJE ZA POKUŠAJ Pokušaj nije kažnjiv kod svih kaznenih djela, već samo kod djela za koja se može izreći kazna zatvora od pet ili teža, a kod ostalih djela samo ako zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj -fakultativna osnova za ublažavanje kazne NEPRIKLADAN POKUŠAJ Neprikladni pokušaj-postoji ako je počinitelj iz grube nerazumnosti pokušao počinjenje kaznenog djela prema neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom objektu -npr. prazan pištolj i već mrtav čovjek -jedino ako ni jedna druga osoba pod istim uvijetima nebi mogla dovršiti kd Za postojanje neprikladnog pokušaja bitno je da počinitelj smatra da će ostvariti sva obilježja kd, odnosno nije svjestan neprikladnosti Kažnjiv je za ista djela za koja je kažnjiv i pokušaj -fakultativna osnova za oslobođenje od kazne DOBROVOLJNI ODUSTANAK Postoji u slučajevima kada počinitelj dobrovoljno prekine započeto počinjenje kd, iako je bio svejstan da je prema svim okolnostima radnju mogao dovršiti ili je nakon njegog dovršetka sprječio nastupanje posljedice -ne u slučajevima kada je djelo ostalo nedovršeno protivno volji samog počinitelja -postoji i u slučajevima kada je dobrovoljno poduzeo radnju kojom bi sprječio počinjenje kd, a djelo je ostalo nedovršeno iz razloga koji ne ovise o počinitelju -npr. obavijesti policiju Elementi dobrovoljnog odustanka: 1.Dobrovoljnost odustanka -svjestan da može dovršiti kd -Frankova formula(počiniteljsam sebi kaže “neću dovršiti kd, iako bi to mogao”) -nema dobrovoljnog odustanka ako je uvjetovan vanjskim utjecajima 2.Izostanak posljedice -nema dobrovoljnog odustanka ako je sprječio nastupanje posljedice slučajno ili iz neznanja Vrste dobrovoljnog odustanka a)Dobrovoljni odustanak od nedovršenog pojušaja-od započetog počinjenja kd… b)Dobrovoljni odustanak od dovršenog pokušaja-sprječio… Kažnjavanje za dobrovoljni odustanak -fakultativna osnova za oslobođenje od kazne -jednako tako i počinitelj koji je poduzeo radnju kako bi sprječio dovršenje kd, a kd je ostalo nedovršeno iz razloga koji ne ovise o počinitelju DOVRŠENO KAZNENO DJELO Formalno dovršenje-kada počinitelj ostvari sva obilježja kd Materijalno dovršenje-kada počinitelj ostvari cilj za kojim je išao -formalno uglavnom dovoljno za kažnjavanje, ali međuperiod je bitan zbog novih sudionika i kvalifikatornih okolnosti SUDJELOVANJE VIŠE OSOBA U POČINJENJU KAZNENOG DJELA -temeljna karakteristika organziranog kriminaliteta kao najtežeg oblika riminalitet u suvremenom društvu Supočinitelji-osobe koje poduzimanju radnju kaznenog djela ili bitno doprinose njegovom počinjenju Sudionici-osobe koje poduzimaju radnje kojima druge potiču ili mu pomažu u počinjenju kaznenog djela *teži oblik sudjelovanja isključuje lakši POČINITELJSTVO Ekstenzivno shvaćanje-polazi od jedinstvenog pojma počinitelja, među osobama koje su sudjelovale u kd ne pravi se nikakva razlika, pa se svaka od njih smatra počiniteljem kd(isti supočinitelji i sudionici) Restriktivna teorija- počinitelj kaznenog djela je samo ona osoba koja počini radnju koju zakon propisuje kao kd Teorije: Objektivne -polaze od restriktivnog shvaćanja-preuske Subjektivne-polaze od ekstenzivnog shvaćanja-ne radi razliku između supočinitelja i sudionika Mješovite-rješenje, poseban dio zauzima teorija o vlasti and djelom Teorija vlasti nad djelom-počiniteljem se smatra osoba koja je s obzirom na svoj doprinos, vladala počinjenjem kaznenog djela -subjektivni element je volja, a objektivni doprinos -vlast and djelom je ono što počinitelj ima, a ostali nemaju POSEBNI OBLICI POČINITELJSTVA a)Pojedinačni počinitelj b)Supočiniteljstvo c)Posredno počiniteljstvo POSREDNO POČINITELJSTVO Posredni počinitelj-osoba koja posredstvom druge osobe počini kazneno djelo(počinitelj djelo ne čini sam, već se koristi drugom osobom kao sredstvo) -vlada počinjenjem kd (posredna vlast and djelom) -druga osoba je neposredni počinitelj (zabluda ili prisila) *Radi li se o poticaju ili posrednom počiniteljstvu kada se za počinjenje kd koriste osobe koje nemogu biti krive (djeca i neubrojive osobe) -ukoliko u potpunosti ovise o tuđoj volji (posredno počiniteljstvo) -ukoliko mogu same donositi odluke (poticanje) SUPOČINITELJSTVO Postoji kada više osoba na temelju zajedničke odluke počini kazneno djelo na način da svaka od njih sudjeluje ili bitno doprinosi počinjenju Zajednička olduka o počinjenju kd -postojanje svjesti i volje o zajedničkom počinjenju kod svakog počinitelja -ta odluka obuhvaća i međusobnu podjelu uloga iz koje je vidljiva zadaća svakog počinitelja -sam sporazum nemora biti izričit, već može i šutnjom/konkludentnim radnjama -u pravilu se donosi prije, ali može i naknadno prije dovršetka (sukcesivno supočiniteljstvo)-odgovara samo za svoj doprinos Paralelno počiniteljstvo-kada dvije osobe zajedno prouzroče posljedice, ali bez prethodne odluke o zajedničkom počiniteljstvu -svaki za svoj vlastitit kauzalni doprinos ZAJEDNIČKO SUDJELOVANJE U POČINJENJU KD -sudjeluje ili na drugi način bitno doprinosi… -osoba koja je poduzela radnju koja ulazi u biće kd (izravna vlast and djelom) -osoba koja je poduzela radnju izvan bića kd, ali bitno doprinosi počinjenju kd (funkcionalna vlast and djelom) Doprinos-uvjet bez kojeg djelo ne može biti počinjeno u onom obliku u kojem je planirano SUDIONIŠTVO Sudionici (poticatelji i pomagači)-osobe koje s namjerom potaknu, odnosno pomognu drugom u počinjenju kd -ne sudjeluju u radnji djela, niti bitno doprinose, već samo olakšavaju, podupiru počinjenje, odnosno utječu na drugu osobu da počini kd -sudionici nemaju vlast and djelom POTICANJE-radnja kojom se s namjerom utječe na drugu osobu da počini kd -moguće samo ako kod potencijalnog počinitelja ne postoji odluka o počinjenju djela (neprikladni pokušaj poticanja) -dvostruka namjera (mora se odnositi na odr. počinitelja i na odr. Kd -kd na koje se potiče mora biti konkretizirano sa svojim bitnim posljedicama(a ne samo idi kradi) -lančano poticanje Radnje poticanja:prikazivanje koristi od kd, obećanje nagrade, izricanje želje, upućena molba, nagovaranje Kaznenopravni učinak Ukoliko je kd na koje se poticalo dovršeno, poticatelj će se uvijek kazniti kao da je sam počinio kd -da bi se radilo o poticanju djelo mora biti pokušano ili dovršeno Neuspjelo poticanje-postoji kada netko potakne drugoga,a djelo nebude niti pokušano -nikada se ne kažnjava neuspjelo potaknuti -neuspjeli poticatelj se kažnjava za kd za koja je pokušaj kažnjiv POMAGANJE-poduzimanje radnje kojom se s namjerom pomaže drugom u počinjenju kd -pomaže,podupire,olakšava,ubrzava process dovršenja kd, ali ne sudjeluje u samom kd, niti mu bitno doprinosi -dvostruka namjera(pritom pomagač nemora znati sve pojedinosti kd, već glavne crte) -radnje fizičkog pomaganja (stavljanje na raspolaganje sredstva počinjenja kd, uklanjanje prepreka) -radnje psihičkog pomaganja (unaprijed obečano prikrivanje počinitelja…) -pomaganje je moguće prije i tijekom kd, ali ne i poslje jer to predstavlja zasebno kazneno djelo (iznimno oblik sudioništvo ako je počinitelju pomoć obećana unaprijed)  -irelevantno je hoće li se ispuniti, svakako predstavlja kauzalni doprinos djelu Kaznenopravni učinak Kada je djelo dovršeno pomaganje je uvijek kažnjivo Kada djelo ostane na pokušaju, pomaganje će se kazniti u slučajevima kada je kažnjiv i pokušaj Pomagač se kažnjava kao da je sam počinio kd, ali mu pomaganje može biti osnova za fakultativno ublažavanje kazne Neuspjelo pomaganje nikada nije kažnjivo NAČELO AKCESORNOSTI SUDIONIŠTVA Akcesorna teorija sudioništva-doprinos sudionika postaje relevantan onda kada počinitelj poduzme radnju Teorija stroge akcesornosti-za kažnjavanje sudionika važno je da je počinitelj kriv -problem neubrojivostiž Teorija limitirane akcesornosti-za kažnjavanje sudionika dovoljno je počinitelj ostvari protupravnu radnju Hrvatsko zakonodavstvo-Principalna teorija-radnje sudionika predstavljaju samostalna kaznena djela neovisna o postojanju djela počinitelja (tu teoriju kz prihvaća samo kod neuspjelog poticanja) KRIVNJA I KAŽNJAVANJE SUPOČINITELJA I SUDIONIKA Načelo krivnje-nitko nemože biti kažnjen ako nije kriv -svaki supočinitelj i sudionik odgovara u skladu sa svojom krivnjom -pojedini supočinitelj ili sudionik neće odgovaratri za ekscese drugih supoč. i sudionika Ekscesi-radnje pojedinog počinitelja koje prelaze dogovoreno Svaki supočinitelj odgovara u granicama svoje namjere i nehaja -namjera je izražena u zajedničkoj odluci o počinjenju kd (svaki počinitelj odgovara za ono što je izričito ili barem prešutno dogovoreno) Sudionici-odgovaraju samo ako su s namjerom potakli počinitelja (poticanje) -ni oni ne odgovaraju za ekscese, ako počinitelj počini više nego što je obuhvaćeno namjerom poticatelja ili pomagača (ali manje pogodno) Neprenosive okolosti: 1.Okolnosti zbog kojih zakon propisuje oslobođenje od kazne (dobrovoljni odustanak) 2.Okolnosti zbog kojih zakon predviđa ublažavanje kazne (bitno smanjena ubrojivost) 3.Okolnosti kod kojih zakon propisuje blaži oblik kd (svojstvo majke kod usmrćenja) 4.Okolnosti kod kojih zakon propisuje teži oblik kd (bezobzirna osveta kao motiv ubojstva) 5.Okolnosti zbog kojih zakon isključuje krivnju STJECAJ KAZNENIH DJELA Stjecanje-slučajevi u kojima se počinitelju u jednom postupku sudi za više kaznenih djela Vrste stjecaja: a)IDEALNI STJECAJ-počinitelj jednom radnjom čini više kaznenih djela -npr.jednom izjavom uvrijedi više osoba b)REALNI STJECAJ-počinitelj s više radnji čini više kaznenih djela -npr.najprije počini krađu, a kasnije silovanje -nije bitna prostorna i vremenska povezanost, samo da mu se sudi u istom postupku *idealni i realni stjecaj mogu biti homogeni (dva ubojstva) i heterogeni Učenje o jedinstvu radnje-o jedinstvu radnje je riječ kada više pojedinačnih akata, obuhvaćeno jedinstvenom odlukom počinitelja, te je vremenski i prostorno toliko usko povezano da nepristranom promatraču svi ti čini predstavljaju jedinstvo (tzv.jedinstvo radnje u prirodnom smislu)-ukradeno pet mobitel-jedna krađa Iako pojedine radnje koje zakon opisuje u bićima kd ne predstavljaju jedinstvenu radnju u prirodnom smislu, zakonodavac svejedno uzima da se radi o jedinstvenoj radnji u pravnom smislu (složena kd-kod kojjih se biće kd ostvaruje tek nakon što se poduzme više različitih radnji u prirodnom smislu (silovanje-uporaba sile,spolni odnošaj bez pristanka/trajna kd) Prividni stjecaj-počinitelj svojim radnjama ostvaruje bića više kd, međutim za razliku o pravog stjecaja,počinitelj se ne osuđuje za više kd, nego samo za jedno -npr. počinitelj koji ubije drugoga na okrutan način (istodobno i kd ubojstva I kd teškog ubojstva) -može se temeljiti na odnosima: a)Specijalnosti-jedno kd sadrži sva obilježja drugoga, te još barem jedno dodatno obilježje -jedno kd u postpunosti sadržano u drugom b)Supsidijarnosti-jedno kd ima supsidijarni (pomoćni karakter) u odnosu na drugo kd -dva kruga koja se preklapaju, jer supsidijarni delikt obuhvaća širi krug situacija Formalna supsidijarnost-sam zakon određeno kd propisuje kao supsidijarno (klauzula supsidijarnosti (…a time nije počinjeno teže kd…) Materijalna supsidijarnost-supsidijarnost proizlazi iz smisla i sadržaja određenog propisa (zlouporaba položaja i ovlasti kao popunjavanje pravnih praznina/djela protiv službene dužnosti) i prethodni delikti (pripremne radnje) c)Konsumpcija-iz kriminalnopolitičkih razloga počinitelja nije potrebno kazniti za sva kd koja je počinio, nego samo za jedn, jer je nepravo iscrpljeno samo u jednom -npr. počinitelj upotrebljava protupravno stečenu korist od prethodno počinjenog kd (nekažnjivo naknadno djelo) -uvjet nekažnjivosti je da se ne uzrokuje povreda nekog novog pravnog dobra (taljenje/preprodaja) -npr-tipično prateče djelo (nepovredivost doma i krađa) PRIVIDNI REALNI STJECAJ Kolektivno kazneno djelo (bavi se) -nadrilječništvo Produljeno kazneno djelo Produljeno kazneno djelo-počinitelj izvrši više odvojenih radnji u prirodnom smislu, kojima se ostvaruju obilježja istog ili istovrsnih kd, ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu -zakonodavac nastojao osloboditi sud naporne zadaće izricanja pojedinačnih kazni, te potom jedinstvene kazne za djela u stjecaju u slučaju u kojima je počinitelj u više navrata u odr. vremenskom period ponavljao istu radnju na istom prostoru -blagajnica svakog dana potkrada poslodavca Pretpostavke koje je potrebno kumulativno ispuniti: a)Ista ili istovrsna kd -ako nije istovrsno (teška/obična krađa) onda samo teže b)Prostorna i vremenska povezanost c)Radnje počinitelja su poduzete s namjerom *kod pojedinih kd nemože se primjeniti institute produljenog kd koji je za počinitelja izrazito povoljan (napad na život,tijelo,spolnu ili druge slobode) -npr. ako počinitelj ubije više ljudi odgovarat će za stjecaj više ubojstava, a ne za jedno -nema niti za kd razbojničke krađe niti razbojništva *za produljeno kd može se izreći kazne za polovicu veća od gornje granice propisane za utvrđeno djelo, koja nesmije prijeći gornju mjeru za tu vrstu kazne -kd krađe (max. 5g.)-7 g. i 6 mj. KAZNENOPRAVNE SANKCIJE Kaznenopravne sankcije-mjere kojima se društvo i pojedinci štite od kriminaliteta, ali koje isto tako zadiru u temeljna prava osoba prema kojima se primjenjuju Vrste: 1.Kazne (temelje se na krivnji počinitelja) 2.Sigurnosne mjere (temelje se na opasnosti počinitelja) -alternative kazni (rad za opće dobro, uvjetna osuda…) -dakle dualistički sustav kp sankcija 1.KAZNE *najstarija kaznenopravna sankcije, tj. najstarija reakcija društva prema počiniteljima kd Kazna-prisilno oduzimanje ili ograničavanje prava i sloboda, ali u isto vrijeme i moralna osuda Temelj i svrha kazne *Kazna je najteža sankcija kojom svaki poredak raspolaže, zato za njom valja potegnuti samo u onoj mjeri u kojoj je to neizbježno -tj. kažnjavanje je opravdano samo ako ne postoji drugi način zaštite društva (ultima ratio klauzula) Teorije svrhe kazne a)Apsolutne teorije -pravni temelj kazne nalaze u njenoj apsolutnoj naravi,prema kojoj je kazna sama sebi svrha (počinitelj je djelom nanio zlo, a kaznom mu država vraća zlo) -kažnjava se zato što je pogrešio, a ne da nebi u budućnosti griješio -osnovna svrha kazne je odmazda  -Immanuel Kant (za njega je kazna kategorčki imperativ, njezina jedina svrha je vraćanje jednakog zla kako bi se ostvarila apsolutna pravednost) -Hegel (zločin je negacija prava, kazna je negacija negacije prava, odnosno izravnjivanje nepravde) Relativne teorije -kazna nije sama sebi svrha, već sredstvo za ostvarivanje cilje, a to je sprječavanje kd u budućnosti -kažnjava se ne zato što se pogrješilo, već da se nebi opet pogrješilo -osnovna svrha kazne je prevencija -teorija generalne prevencije -kaznom se djeluje preventivno na sve građane, a time i na potencijalne delikvente da ne čine kd -Anselm von Feuerbach (teorija psihičke prisile-potencijalni počinitelj kd, odustati će od kd zbog kazne koja mu prijeti -teorija specijalne prevencije -izravno usmjerena prema počinitelju kd -Franz von Listz Prema KZ-svrha kažnjavanja je izraziti društvenu osudu radi počinjenja kd, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kd i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo (rehabilitacija počinitelja) -retributivnost (dati ono što mu ide) sadržana je u društvenoj osudi, ali i pravednsti -pravedna je samo ona kazna koja je utemeljena na krivnji, te koja obuhvaća stupanj počiniteljeve krivnje DEFINICIJA KAZNE Kazna-zakonom propisana kaznenopravna sankcija koju izriče sud krivom počinitelju kaznenog djela koja sse sastoji u ograničavanju ili oduzimanju prava tog počinitelja Apsolutni elementi: načelo zakonitosti, isključiva nadležnost suda, postojanje kd kao pretpostavke kazne, postojanje krivnje kao pretpostavke kazne,oduzimanje ili ograničavanje određenih prava počinitelja Relativni elementi:osobnost kazne,humanost kazne,razmjernost kazne kd i krivnji, djeljivost kazne, opozivost i popravljivost kazne Vrste kazni: 1.Kazne lišenja slobode 2.Imovinske kazne 1.KAZNE LIŠENJA SLOBODE Sastoje se u oduzimanju slobode kretanja počinitelju kd na određeno vrijeme a)kazna maloljetničkog zatvora -16.-18. -od 1.-5. , a iznimno 10. -samo za kd za koje je propisana kz od 5 ili teža b)kazna zatvora -3mj.-20.g. -glavna kazna (može se samostalno izricati za pojedino kd) -do 6 mj. na mjesece i dane, iznad 6 mj. na pune godine i mjesece (osim stjecaja) -mogućnost izvršenja kazne do 6 mj. u kućnom pritvoru c)kazna dugotrajnog zatvora -21.g.-40.g. (najteža i najpogibeljnija djela ) -iznimno: 50.g. za kd u stjecaju -izriče se na pune godine -nije propisana kao jedina kazna niti za jedno kd (uvijek uz kaznu zatvora) i nemože se propisati počiniteljima mlađim od 18. d)kratkorajne kazne lišenja slobode -do 6.mj. -ne ostvaruju niti generalnu (ne zastrašuju jer su kratke), ni specijalnu (premalo za resocijalizaciju) -iznimno: kz propisuje kratkotrajne kazne samo ako se nemože očekivati izvršenje novčane kazne ili rada za opće dobro, odnosno kada rod,novčana kazna ili uvijetna osuda nebi ostvarile svrhu kažnjavanja -navedeno ograničenje ne odnosi se na kaznu supletornog zatvora Alternativne sankcije:kućni zatvora, elektronski nadzor, društveno koristan rad, zatvor noću 2.IMOVINSKE KAZNE -najčešće novčana kazna (najlakši oblik kažnjavanja) -sastoji se u obvezi počinitelja da u određenom vremenu plati točno određen novčani iznos utvrđen u sudskoj odluci a)Model fiksnih iznosa -sud određuje kaznu unutar zakonom propisanih granica b)Model dnevnih globa -sud izriče kaznu u skladu s primanjima počinitelja, pa je ukupan iznos novčane kazne rezultat dp osuđene osoba pomnožen sa brojem izrečenih di -nemože se izreči manje od 30. i više od 360. Dnevnih iznosa, iznimno 500. ukoliko je zakonodavac mogućnost izričito propisao i 1000 za koristoljublje Dvije faze: 1.Utvrđuje se broj dnevnih iznosa unutar zakonom propisanog min. i max. 2.Sud utvrđuje visinu dnevnog iznosa -uzeti će se u obzir počiniteljevi prihodi i imovina te prosječne troškove ( Novčana kazna mora se izbršiti u roku koji odredi sud, a koji nemože biti kraći od 3 mj., niti dulji od 6 mj. -mogućnost obročne otplate (ako se neuredno izvršava, onda se može opozvati) Navedeni rokovi od 6 mj., odnosno godinu dana mogu se produljiti na 24. mjj. ako je došlo do naglog pogoršanja imovinskog stanja, ali ne njegovom krivnjom Novčana kazna može se izreći kao: a)glavna-propisana kao jedina kazna i alternativno uz kaznu zatvora pa se sud odluči na novčanu kaznu -za kd. do 3.g. zakon predviđa mogućnost zamjene novčanom kaznom (alt.k.) b)sporedna-za sva kd počinjena iz koristoljublja Neizvršenje novčane kazne: Prisilna naplata >>rad za oće dobro (uz pristanak)>>kazna zatvora (supletorni zatvor) Pretvorbe: 2h rada za opće dobro=jedan dnevni iznos 2h rada za opće dobro=jedan dan kazne zatvora RAD ZA OPĆE DOBRO U kz je propisan kao zamjena za novčanu kaznu do 360 DI, odnosno za kaznu zatvora do godine dana -izričita obveza suda da izrečenu kaznu zatvora do 6 mj., zamjeni radom za opće dobro (iznimka:ako se time ne ostvaruje svrha kažnjavanja) *1 DI=2h rada 1 dan kazne zatvora=2h rada Rad za opće dobro mora se izvršiti u roku od 1 mj. do 2 g. Slučajevi kada osuđenik u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro a)svojom krivnjom (izriče se prvobitna kazna) b)bez svoje krivnje (produžuje mu se rok) UVJETNA OSUDA Povijest: John Augustus (obučar iz Bostona)npredložio je sudu da će se brinuti o delikventu koji je trebao biti osuđen na kaznu zatvora I da će jamčiti njegovo dobro ponašanje na slobodi. S vremenom su mu počeli davati I druge delikvente. Probacijski sustav / Uvjetna osuda kontinentalnog tipa -odlaže se donošenje odluke o kazni -proglašava se krivim,ali se odgađa izvršenje -može se samostalno izreći -uz kaznu -nadzor posebne službe -samostalno brine o svojim obavezama -samo uz pristanak -ne traži se nikakav pristanak Mješoviti sustav-svodi se na odlaganje izvršenja izrečene kazne uz nametanje obveza i nadzor and njihovim izvcršenjem od strane odgovarajuće službe UVJETNA OSUDA U KAZNENOM ZAKONU -zamjena/alternativa kazni -njome se počinitelju upućuje prijekor izražen u prijetlji kaznom zatvora Uvjetnom osudom-određuje se da se kazna na koju je počinitelj osuđen neće izvršiti, ako počinitelj u vrijemem provjeravanja ne počini novo kazneno djelo i ispuni određene mu obveze -moguća samo kada je počinitelj osuđen nak z do 1 g. ili novčanu kaznu Formalne pretpostavke/materijalne pretpostavke Materijalne-vezane uz to da počinitelj I bez izvršenja kazne neće ponovno činiti kd (ličnost počinitelja,prijašnji život,jeli ranije osuđivan,okolnosti počinjenja samo djela,ponašanje nakon počinjenog kd…) Vrijeme provjeravanja-vremenski period unutar kojeg je ne snazi prijetnja kaznom( (1-5g.) OPOZIV UVJETNE OSUDE a)Opoziv uvjetne osude zbog novog kd -dulje od 1g. (mora) -kraće od 1g. (fakultativno) b)Opoziv uvjetne osude zbog prethodnog kd c)Opoziv uvjetne osude zbog neispunjavanja određenih obveza -bez opravdanog razloga se krše sigurnosne mjere ili se ustrajno izbjegava provođenje zaštitnog nadzora HEBFHNJ DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA Institut koji sudcu omogućava da u slučajevima kada počinitelju izrekne kaznu veću od 1g., a manju od 3g., uvjetuje dio izrečene kazne(dio odsluži/plati, a drugi dio uvjetna) -samo u slučajevima kada sud procijeni da I bez izvršenja kazne u cijelosti počinitelj u budućnosti neće ponavljati kd Neuvjetovani dio: minimalno 6 mj., a maksimalno pola kazne Uvjetovani dio: minimlano 1/5, a maksimalno ½ ODMJERAVANJE KAZNE SIGURNOSNE MJERE Prvi puta uvedene kao kaznenopravne sankcije 1902. u KZ Norveške U početku temelj iza primjenu SM je bio na opasnom stanju , kasnije pod utjecajem kriminoloških spoznaja o etilogiji kriminaliteta , osnova za primjenu sigurnosnim mjera postaje opasnost od ponovnog počinjenja kd Kazna>prijekor>počinitelji kd Sigurnosna mjera>opasni delikvent>uklanjanje ili smanjenje opasnosti Opća pretpostavka zajednička svim SM je opasnost počinitelja, koja se očituje u vjerojatnosti ponavljanja kd, dok su posebne pretpostavke propisane kod svake mjere pojedinačno Temeljna svrha je otklanjanje okolnosti koje omogućuju ili djeluju poticajno na počinjenje novog kd, odnosno specijalna prevencija Načelo razmjernosti kod SM: sigurnosne mjer amor abiti u razmjeru sa težinom počinjenog I kaznenih djela koja se mogu očekivati, te opasnosti počinitelja Hrvatski kazneni zakon i sigurnosne mjere S obzirom na svrhu -uklanjanju uvijete koji omogućuju ili djeluju poticajno S obzirom na sadržaj -kurativne mjere (terapijske) -mjere zabrane *Ubrojivim se počiniteljima sigurnosne mjere nikada ne izriču samostalno, već samo kao dopunske sankcije uz kaznu, rad za opće dobro ili uvjetnu osudu kako bi pojačale preventivni učinak tih sankcija Ukoliko počinitelj ne izvrši sigurnosnu mjeru>kazneno djelo neizvršavanja sudske odluke -izuzetak: kada je do neizvršenja došlo radi opoziva uvjetne osude, odnosno zamjene rada za opće dobro kaznom zatvora SM u KZRH:obvezno psihijatrijsko liječenje, obvezna psihosocijalni tretman, zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, zabrana pristupa internetu, udaljavanje iz zajedničkog doma, zabrana približavanja,obvezno liječenje od ovisnosti,zaštitini nadzor po izvršenju kazne zatvora+ SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG PSIHIJATRIJSKOG LJEČENJA -medicinskog karaktera -počinitelj kd se podvrgava medicinskom tretmanu kako bi se otklonila ili ublažila određena psihička stanja koja leže u genezi njegovog kriminalnog ponašanja, a koja proizlaze iz…4 Zakonski uvjeti. 1.počinio je kd za koje je propisana kazna od 1. ili više 2.bitno smanjena ubrojivost  -mjera oplj. se nemože izreći neubrojivima, jer se na njih primjenjuje zakon o Zaštiti osoba s duševnim smetnjama, temeljem kojeg se prisilno mogu smjestiti u psihijatrijsku ustanovu 3.postoji opasnost da bi zbog duševnih smetnji radi kojih je nastupila bitno smanjena ubrojivost mogao počiniti teže kd Može se izreći uz: kaznu, novčanu kaznu, rad za opće dobro, uvjetnu osudu -kazna zatvora (prvo zatvorska bolnica pa zatvor/kaznionica -mjera traje dok traje sankciija uz koju je izrečena (istek vremena kazne zatvora koja odgovara novčanoj kazni) SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG LIJEČENJA OD OVISNOSTI -medicinskog karaktera Zakonski uvjeti: 1.djelo je počinjeno pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili drugoj vrsti ovisnosti 2.postoji opasnost da će zbog ovisnosti u budućnosti počiniti teže kd Ova mjera može se izreći samo ovisniku -nije bitno da je počinitelj u trenutku počinjenja pod utjecajem opijenosti, već da postoji uzročna veza između njegove ovisnosti i počinjenja kd (krade da se drogira) Može se izreći uz: kaznu zatvora, novčanu kaznu, uvjetnu osudu i rad za opće dobro -izvršavanje: u okviru zakonskog sustava,zdravsvenoj ili drugoj ustanovi za liječenje ovisnosti -trajanje isto kao prošlo Sudac izvršenja? SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA Uvedena kao rezultat potrebe da se otklone uzroci nasilničkih ponašanja -za učinkovito sprječavanje nasilja nije dovoljno samo da se zaštiti žrtva I kazni počinitelj, već da se počinitelj podvrgne tretmanu kako bi se prekinuo lanac njegovih nasilničkih ponašanja Zakonski uvjeti: 1.da je počinio kd sa obilježjima nasilja 2.postoji opasnost da će ponoviti isto ili slično djelo Može se izreći uz: kaznu zatvora i novčanu kaznu -ako je počinitelju izreknuta neka druga sankcija onda mu se nemože izreći ova SM, već samo posebna obveza sudjelovanja u postupku psihosocijalne terapije uz njegov pristanak Mjesto izvršavanja: zatvor/kaznionica, zdravstvena ustanova, pravna osoba ili fizička osoba specijalizoirana za otklanjanje nasilničkog ponašanja Trajanje: prestanak izvršenja kazne zatvora, istek vremena kazne zatvora koja odgovara novčanoj kazni ali najdulje dvije godine SIGURNOSNA MJERA ZABRANE OBAVLJANJA ODREĐENE DUŽNOSTI ILI DJELATNOSTI Počinitelj kojem je izrečena ova mjera nemože sam ili uz posredstvo drugih obavljati zabranjene mu dužnosti ili djelatnosti -tijelo nadležno za vođenje zapisnika osoba koje obavljaju određene poslove Zakonski uvjeti: 1.počinio je kd u obavljanju dužnosti ili djelatnosti 2.postoji opasnost da će zlouporabom dužnosti/djelatnosti opet počiniti kd *Izreći će se počinitelju koji svjesno i voljno koristi d ili d za postizanje neke protupravne svrhe Između počinjenog djela i zlouporabe d ili d mora postojati kauzalna veza (liječnik obavlja nedopuštene pobačaje) -iznimka: kod nekih kd (ropstvo, trgovina ljudima, sakaćenje ženskih spolnih organa, kd spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta) sud može izreći zabranu obavljana svih d ili d u kojima dolaze u redoviti kontakt s djecom, neovisno o tome jesu li bila počinjena u obavljanju dužnosti ili ne Trajanje: 1.-10. godina ,počinitelji kd na štetu djeteta moguće i doživotno (3>1>1) SIGURNOSNA MJERA ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM Ova s mjera može primjeniti kao dopunska sankcija uz kaznu Zakonski uvjeti: 1.počinitelj kd protiv sigurnosti u prometu 2.postoji opasnost da će počinitelj upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa *zaključak o opasnosti u ovom slučaju se uglavnom temelji na počiniteljevim ranijim prekršajima Odnose se na sve kategorije vozila -iznimno samo na određene ako posebne okolnosti upućuju na to da se svrha SM neće ugroziti Trajanje: 1.-5.g , iznimno i doživotno ukoliko se može očekivati da će i nakon 5.g postojati opasnost od počinjenja kd protiv sigurnosti u prometu(5>5>5) SIGURNOSNA MJERA ZABRANE PRIBLIŽAVANJA Sigurnosna mjera zabrane približavanja sastoji se od zabrane približavanja žrtvi, drugoj osobi, skupini osoba ili određenom mjestu (min. 100m) Dvostruki cilj: a)zaštititi žrtvu kada postoji opasnost da bi počinitelj mogao počiniti opet kd na njezinu štetu b)otkloniti uzroke koji djeluju poticajno na počinitelja Zakonski uvjeti: 1.mora biti počinjeno kd: protiv spolne slobode, kd spolnog iskorištavanja i zlouporabe djeteta, kd nasilja ili napada na slobodu osobe, kd neovlaštene proizvodnje i prometa drogama/zabranjenim supstancama u sportu 2.postoji opasnost da bi počinitelj prema tim osobama ili na tim mjestima ponovno mogao počiniti neko od tih kd Može se izreći uz: kaznu zatvora i novčanu kaznu (min. 1. Max.5.) -ne uračunava se vrijeme provedeno u zatvoru/kaznionici/ustanovi (1>1>1) SIGURNOSNA MJERA UDALJAVANJA IZ ZAJEDNIČKOG KUĆANSTVA Temeljna svrha ove sigurnsone mjere je zaštita žrtava obiteljskog nasilja Zakonski uvijeti: 1.počinjeno je kd obiteljskog nasilja prema osobi s kojom počinitelj živi u zajedničkom kućanstvu 2.postojanje visokog stupnja opasnosti da bi bez provođenja ove mjere počinitelj ponovno mogao počiniti nasilje prema članu zajedničkog kućanstva *osuđenik po izricanju ove SM dužan odmah napustiti zajedničko kućanstvo Može se izreći uz: kaznu zatvora i novčanu kaznu (3 mj.-3g.) -vrijeme provedeno u zatvoru/kaznionici/ustanovi ne uračunava se(1>6mj>6mj) Ukoliko ne izvrši: kd neizvršavanja sudske odluke ili opoziv uvjetne osude SIGURNOSNA MJERA ZABRANE PRISTUPA INTERNETU Uvedena kako bi se sprječilo ponavljanje kd koje se čine putem interneta -npr. iskorištavanje djece za pornografiju Zakonski uvjeti: 1.kd je počinjeno putem interneta 2.postoji opasnost da će počinitelj zlouporabom interneta ponovno počiniti kd Trajanje: 6mj.-2g. U slučaju kršenja počiniteljeve mjere izrečene uz rod,uo ili uo, primjenjuju se odredbe o izvršenju prvotno izrečene kazne odnosno opozivu ovo dvoje SIGURNOSNA MJERA ZAŠTITNOG NADZORA PO PUNOM IZVRŠENJU KAZNE ZATVORA Uvedena u naše zakonodavstvo kako bi se osuđeniku olakšala integracija u društvo Može se izreći: a)počinitelju namjernog kd u trajanju od 5 ili više b)počinitelju namjernog kd u trajanju od 2 ili više s obilježjima nasilja, kd protiv spolne slobode ili kd spolne zlouporabe i iskorištavanja djeteta ili kd protiv obitelji, braka i mladeži -iznimka od oboje: osim ako sud ima razloga vjerovati da osoba neće počiniti novo kd i bez njegovog provođenja Riječ je o nekim posebnim obvezama: Npr. zabrana posjećivanja određenih mjesta, objekata i događaja, zabrana približavanja žrtvi ili drugim osobama, zabrana druženja s određenom osobom ili grupom osoba koje bi počinitelja mogla navesti da počini kd Vrijeme provjeravanja traje 1.g., a sud ga može produljiti na jos 1.g. SIGURNOSNA MJERA ZABRANE DRŽANJA I NABAVNJLJANJA ŽIVOTINJA -jedina fakultativna (sud može) Zakonski uvijeti: 1.Počinjeno je kd nad životinjom 2.Postoji opasnost o ponovnog počinjenja istog ili sličnog djela Vrijeme trajanja: 1.-5.g. (1>1>1) POSEBNE ZAKNENOPRAVNE MJERE 1.ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI Ostvruje se načelo da nitko nemože zadržati imovinsku korist stečenu protupravnom radnjom, te uspostava prijašnjeg stanja, prvobitnog, koje je narušeno počinjenjem protupravnog djela Preventivno djelovanje-šalje se poruka da se budući zločin ne isplati Imovinska korist-neposredna imovinska korist koja se sastoji od svakog uvećanja ili sprječavanja umjenjea imovine do kojeg je došlo počinjenjem kd, kao i imovina u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kd Oduzimanje imovinske koristi dužnost je suda -posebno se ističe da će se oduzeti svakom počinitelju protupravne radnje, bez obzira na krivnju -ukoliko je nemoguće oduzimanje stvari ili prava, sud će narediti počinitelju isplatu (može i obročno) -zbog efikasnosti, sud ima slobodu odlučivanja o tome da ne oduzima imovinsku korist ako je neznatna -osoba koja je oštećena kd, ima prioritet namirenja pred državom Pod pritiskom opasnosti od organiziranog kriminaliteta uveden je i poseban slučaj oduzimanja imovinske koristi od počinitelja kd iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcija i organiziranog kriminaliteta -u slučaju ovih kd polazi se od pretpostavke da je cjelokupna imovina počinitelja stečena kao imovinska korist od kd -teret dokazivanja se prebacuje na počinitelja -imovinska korist oduzet će se i kada se učini vjerojatnim da je kod obitelji počinitelja, druge fizičke ili pravne osobe, a moguće je oduzimanje čak i od nasljednika 2.ODUZIMANJE PREDMETA Sastoji se u oduzimanju: a)instrumenta sceleris-predmeti i sredstva namijenjeni ili uporabljeni za očinjenje kd b)producta sceleris-predmeti ili sredstva nastali počinjenjem kd Oduzimaju se kada postoji opasnost da će počinitelj određeni predmet ili sredstvo ponovno upotrijebiti za počinjenje kd -sud će predmete oduzeti i radi zaštite opće sigurnosti,javnog poretka i morala -predmeti se mogu oduzeti i počinitelju koji nije kriv  -fakultativno oduzimanje(osim kod u slučajevima koji su u zakonu izričito navedeni (lažni novac)) -sud može naložiti njihovo uništavanje (fakuzltativno, osim za neka kd poput unništavanje pornografskog sadržaja) -vlasnik oduzetog predmeta ili sredstva koji nije počinitelj ima pravo na naknadu tržišne vrijednosti iz državnog proračuna -iznimno mu se to može uskratiti ukoliko je najmanje krajnjom nepažnjom pridonio da predmet ili sredstvo bude uporabljeno za počinjenje kd ili da nastane njegovim počinjenjem 3.JAVNO OBJAVLJIVANJE PRESUDE Na zahtijev zainteresirane osobe ili državnog odvjetnika (kada je u interesu oštećene osobe ili javnosti) Neki vid zadovoljštine oštećenika(objavljuje se o trošku počinitelja) Zakonodavac je propisao mogućnost da na zahtijev oslobođene osobe kada je to u njenom interesu, djelomično ili u cijelosti objavi presuda (na teret državnog proračuna ili privatnog tužitelja) ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA ZA KAZNENA DJELA Prije je prevladavalo načelo da pravna osoba nemože počiniti kd, ali s porastom gospodarskog kriminaliteta zakonodavac reagira i 2003. donosi Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela Razlozi propisivanja: -u ekstremnim slučajevima pravne osobe se osnivaju radi organiziranog vršenja kaznenih djela -kažnjavanjem pojedinca ne utječe se na ostale članove pravne osobe Pravne osobe koje mogu biti odgovorne za kaznena djela: Republika Hrvatska-nikada (država bi sama sebe kažnjavala) a)trgovačka društva b)druga društva c)inozemne grupacije d)pravne osobe javnog prava Model kažnjavanja u RH: Prema ZOPOKD pravna osoba će se kazniti za kazneno djelo odgovorne osobe  -izvođenje krivnje prave osobe iz krivnje fizičke osobe (ona koja void poslove p.o. ili joj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanje p.o.) Kaznena djela za koja može odgovarati pravna osoba: Može odgovarati za sva kaznena djela u slučaju: 1.da se tim djelom povrjeđuje neka dužnost pravne osobe 2.ako je kaznenim djelom pravna osoba trebala ili je ostvarila protupravnu korist za sebe ili drugoga Kaznenopravne sankcije za pravne osobe (kazne, uvjetne osude, sigurnosne mjere) a)Kazne -najbitnija je novčana kazna (5.000-25 miliona eura) -fakultativna osnova za oslobođenja od kazne (odgovorna osoba prijavi kd prije otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkrivreno) b)Uvjetne osude -uvjetna osuda >20.000 eura (vrijeme kušnje 1.-3.g.) c)Sigurnosne mjere 1.Zabrana obavljanja određene djelatnosti ili poslova -već bila kažnjavana za isto kd,kd protiv sigurnosti ljudi i imovine, opasno po život, zdravlje -ne može se izreći jedinicama lokalne i područne samouprave 2.Zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija i subvencija (1.-3.) 3.Zabrana poslovanja s korisnicima lokalnog i državnog proračuna Ukidanje prave osobe a)pravna osoba je osnovana radi činjenja kaznenih djela b)svoje djelovanje pretežito iskorištava za počinjenja kaznenih djela -zločinački karakter pravne osobe -nemogu se ukinuti jedinice lokalne i područne samouprave i političke stranke Mjere sui generis:oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje predmeta, javno obj. pres.