Економија: Незапосленост и БДП

Poglavlje 1

• Ekonomisti smatraju da je relativno veća nezaposlenost u Europi uzrokovana kombinacijom faktora, uključujući visoke razine zaštite radnika, neadekvatnu makroekonomsku politiku, visoke troškove rada i visoke naknade za nezaposlenost.
• Euro se koristi kao valuta od 1. siječnja 1999.
• Krajem 1990-ih, karakteristike Nove ekonomije uključivale su nižu inflaciju, nižu nezaposlenost i konstantno veći rast.
• Podaci sugeriraju da prirodna stopa nezaposlenosti u zemljama Europske unije neprestano opada u posljednja dva desetljeća i viša je nego u SAD-u.

Poglavlje 2

• Ako se nominalni BDP smanji u određenoj godini, to ne znači ništa sa sigurnošću o promjenama razine cijena ili realnog BDP-a; ili realna proizvodnja i/ili razina cijena (BDP deflator) su se smanjile.
• Za izračun deflatora BDP-a u 2019. godini, uzimajući 2018. kao baznu godinu, rezultat je 127,1.
• Za izračun deflatora BDP-a u 2018. godini, uzimajući 2019. kao baznu godinu, rezultat je 78,6.
• Nominalni BDP je predstavljen oznakom Pt*Yt.
• Izračun BDP-a putem dohodovne metode: 250+500.
• Ukoliko se nominalni BDP u 2009. godini ne mijenja (u usporedbi s njegovom prethodnom razinom u 2008.), za odgovor na ovo pitanje potrebno je više informacija.
• Izračunava se stopa rasta realnog BDP-a (ako je bazna godina 2018.), i rezultat je 21,8.
• Realni BDP u 2019. godini izražen u cijenama iz 2019. iznosi 39100.
• 12. Dodana vrijednost ove tvrtke jednaka je 700 milijuna dolara.
• Realni BDP u 2018. godini izražen u cijenama iz 2018. je 25250.
• Makroekonomisti izražavaju zabrinutost zbog inflacije jer ona može uzrokovati brojne negativne ekonomske učinke; ništa od navedenog.
• Stopa rasta realnog BDP-a (ako znate da je bazna godina 2019.) iznosi 21,8.
• BDP u tekućim dolarima je ekvivalentan nominalnom BDP-u.
• Izračun BDP-a putem metode dodane vrijednosti je 250+500.
• Dohodak od rada čini najveći udio BDP-a pri korištenju dohodovnog pristupa.
• Realni BDP u 2019. godini izražen u cijenama iz 2018. je 30750.
• U deflator BDP-a i indeks potrošačkih cijena uključuju se dobra koja kupuju domaćinstva
• Dodana vrijednost poduzeća jednaka je njegovom prihodu umanjenom za troškove intermedijarnih proizvoda.
• Postotna promjena realnog BDP-a iznosi 9,1%.
• Deflator BDP-a je omjer nominalnog BDP-a i realnog BDP-a.
• Izračunajte inflaciju (pomoću BDP deflatora) u 2019. (koristeći podatak da je bazna godina za izračun realnog BDP-a 2019.) i rezultat je 27,2.
• Stopa rasta nominalnog BDP-a u 2019. godini je 54,8
• Ukupna razina cijena u Japanu smanjila se tijekom ovog razdoblja.
• BDP u tekućim dolarima ne predstavlja realni BDP.
• Inflacija predstavlja povećanje razine agregatnih cijena.
• Deflacija se obično događa kada se indeks potrošačkih cijena se smanjuje.

Poglavlje 3

• Ravnoteža na tržištu dobara zahtijeva da je proizvodnja jednaka potražnji.
• Povećanje poreza i porast granične sklonosti štednji smanjit će ravnotežnu proizvodnju.
• Smanjenje želje za štednjom uzrokovat će povećanje ravnotežnog BDP-a.
• Povećanje želje za štednjom od strane domaćinstava uzrokovat će smanjenje proizvodnje.
• Granična sklonost štednji je 0.25.
• Smanjenje granične sklonosti potrošnji uzrokovat će smanjenje ravnotežne proizvodnje.
• Smanjenje državne potrošnje uzrokovat će smanjenje investicija.
• Funkcija potrošnje je predstavljena sljedećom jednadžbom: C = c0 + c1YD.
• Promjena autonomne potrošnje (c0) ima veći učinak na proizvodnju.
• Granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji moraju u zbroju iznositi 1.
• Jednak i istodobni porast G i T uzrokovat će povećanje proizvodnje.
• Promjena autonomne potrošnje (c0) ima veći učinak na proizvodnju, i ZZ-linija postaje strmija te dana.
• Povećanje granične sklonosti štednji smanjuje multiplikator.
• Smanjenje državne potrošnje neće uzrokovati što od sljedećeg.
• Zbroj privatne i javne štednje predstavlja ukupnu uštedu u gospodarstvu.
• Ukupna štednja je jednaka investicijama, i gospodarstvo je u ravnoteži kada je ispunjen koji od sljedećih uvjeta.
• Y=I-M.
• Razmjena u potrošnji uzrokovanu promjenom iznosa raspoloživog dohotka za jedne jedinice, i gGranična sklonost potrošnji predstavlja..
• Ništa od navedenog se događa kada je raspoloživi dohodak nula.
• Ništa od navedenog, kada je gospodarstvo u ravnoteži.
• Potražnja u otvorenom gospodarstvu predstavlja C+I+G+X-IM.

Poglavlje 4

• Ništa od navedenog će povećati dohotka.
• Ništa od navedenog, smanjenje kamatnih stopa uzrokovat će povećanje iznosa novca koji pojedinci žele držati.
• Središnja banka kupuje obveznice, kada provodi ekspanzivnu monetarnu politiku, i kamatna stopa se smanjuje.
• Ništa od navedenog je komponenta novca.
• Obveznice se prodaju se po cijeni koja varira obrnuto proporcionalno kamatnoj stopi.
• Povećanje parametra c, udjela novca koji pojedinci žele držati kao gotovinu, će izazvati smanjenje novčanog multiplikatora.
• Ako pojedinci ne posjeduju depozite po viđenju, i H = CU.
• Ništa od navedenog, kada središnja banka provodi ekspanzivnu monetarnu politiku.
• Sve od navedenog, koji će uzrokovati porast kamatne stope?
• Povećanje dohotka će izazvati povećanje dohotka.
• Smanjenje ponude novca središnje bank će izazvati, prodaja vrijednosnih papira na otvorenom tržištu.
• Ništa od navedenog, uzrokovat će povećanje dohotka.
• Povećanje cijena obveznica i smanjenje će utjecati na smanjenje dohotka.
• Količina novca koja se mjeri u dobrima, a ne u dolarima se zove se definitiija realne ponude novca.
• Povećanje kamatne stope što će uzrokovati povećanje dohotka.
• Omjer rezervi prema depozitima 0,1 novčani multiplikator je 10, pretpostlavimo da pojedinci NE drže gotovinu (tj., c=0).
• Ništa od navedenog, što će utjecati na povećanje dohotka?
• Povećanje novčanog multiplikatora smanjenje parametra c, udjela novca koji pojedinci žele držati kao gotovinu.
• Valuta u opticaju plus depoziti po viđenju sastavni dio novca.
• središnja banka prodaje obveznice i kamata raste kada središnja banka provodi kontrakcijsku (restriktivnu) monetarnu politiku?
• Povećanje stope obvezne pričuve (rezerve), uzrokovat će smanjenje novčanog multiplikatora.
• Kamatna stopa na obveznicu iznosi 5,3% .
• Povećanje novčanog multiplikatora će utjecati na smanjenje stope obvezne pričuve (rezerve).
• Cijena obveznice mora iznositi 869,56$, ako jednogodišnja obveznica nudi plaćanje 1000$ nakon jedne godine i trenutno ima 15% kamatnu stopu.
• Ništa od navedenog, jer krivulja potražnje za novcem će se pomaknuti ulijevo kad se dogodi.
• Pretpostavite da pojedinci imaju i depozite po viđenju i gotovinu, te novčani multiplikator je jednak 1 / (c + theta (1-c)).
• Povećanje ponude novca, što što bismo očekivali da će se dogoditi sljedeće godine kada središnja banka provede kupnju obveznica na otvorenom tržištu?

Poglavlje 5

• Novčana ponuda jednaka je potražnji za novcem, i za svaku kamatnu stopu, iLM krivulja ilustrira razinu proizvodnje gdje.
• Kombinacije proizvodnje i kamatne stope uz koje je tržište dobara u ravnoteži; krivulja IS je predstavljena:
• Kombinacije proizvodnje i kamatne stope uz koje je tržište dobara u ravnoteži, Krivulja LM
• Pomak lijevo krivulje IS smanjenje povjerenja potrošača.
• Nema promjene investicija ako smanjenej poreza
• Smanjenje kamatne stope krivulja IS se NEĆE pomaknuti.
• Ništa od navedenog.
• Povećanje državne potrošnje, i Krivulja IS će se pomaknuti udesno kada se dogodi to.
• Smanjenje monetarne baze (H) što bismo očekivali da će se dogoditi sljedeće godine kada središnja banka provede prodaju obveznica na otvorenom tržištu
• Pomak lijevo krivulje IS povecanje povjerenja
• Pomak desno krivulje IS smanjenje državne potrošnje.
• 0,046875 Izračunajte ravnotežnu razinu kamatne stope ukoliko se ponuda novca smanji na 1840.
• 1126.25 Izračunajte ravnotežnu razinu proizvodnje ukoliko se ponuda novca poveća na 1840.
• Nema promjene investicija, što uzrokovat će povećanje poreza.
• Ništa od navedenog krivulja LM pomiče se prema dolje kad se dogodi.
• Pomicanje krivulje LM prema dolje / u srednjem roku.
• Fiskalna kontrakcija će imati tendenciju da uzrokuje smanjenje kamatne stope i dvosmislen učinak na investicije
• Izracunajte ravnotežnu razinu proizvodnje ukoliko se državna potrošnja poveca na 400. 1288.75.
• Promjene BDP-a u kratkom roku uzrokovane su prije svega faktorima potražnje.
• Povecanje kametne stone - sa sigurnošću znamo da ova kombinacima politika mora uzrokovati.
• Smanjenje i pretpostavimo da postoji istodobna fiskalna ekspanzija i monetarna kontrakcija. Sa sigurnošću znamo da:

Poglavlje 6

• Udio zaposlenih u radnoj snazi zbroj zaposlenih i nezaposlenih .
• Krivulja WS je nagnuta prema dolje.
• Vjerojatnost gubitka posla je mala.
• Smanjenje trajeanja nezaposlenosti.
• Promicanje krivulje WS prema dolje .
• 9,1%.

Poglavlje 7

• Povećanje trenutne razine cijena.
• Smanjenje ravnotežne realne nadnice.
• Ništa od navedenog Želi raditi, ali je odustao od traženja posla
• I je odustao od traženja posla
• Zbroj ukupnog broja pojedinaca koji su zaposleni i službeno nezaposlenih
• Ništa od navedenog, u kojemu su zemlje OECD-a

Poglavlje 8

• Povećanje trenutne razine cijena.
• Rast proizvodnje.
• Povećanje očekivane razine cijena
• Krivulje LM prema dolje i smanjenje kamatne stope
• Smanjenje poreza
• Pod povecanjem nominalne nadnice, povećane stopi inflacije Danas je današnji dan na to

Poglavlje 9

• Povećanjem stope rastana i porast u inflaciji
• TVRTKA zadržava više radna nago što je potrebno.
• GT.
• Proizvodna linija sa rastom .
• Ništa dana na vedi

Poglavlje 10

• Proizvodnju za glavi stanovnika
• Poviće imanje ione države imaju više stope rastana od bogatijih.
• Sve izvore za ovaj podijeljenja su izvan .
• U ravnotežnoj glavi ima manjih .

Glava11

• Krivulje za proizvodnju
• Sve od nadene go
• Privitno povišenje je proizvodnja za radi .

Glava 12

• Omjerom i za glavu .
• Izgledati neku .
• Monetarna i za političku.
• Ništa iz nadena .

Glava 13

• Znanost točna
• Poda na .
• Nešta od vodena go .