Makroekonomija: Poglavlje 1 i 2

Poglavlje 1

• Ekonomisti sugeriraju da je relativno veća nezaposlenost u Europi uzrokovana svime navedenim.
• Euro se koristi kao valuta od 1. siječnja 1999.
• Karakteristike Nove ekonomije u odnosu na prethodne ekonomske uvjete su niža inflacija, niža nezaposlenost i konstantno veći rast.
• U zemljama Europske unije prirodna stopa nezaposlenosti je viša nego u SAD-u.

Poglavlje 2

• Ako se nominalni BDP smanji u određenoj godini, realna proizvodnja i/ili razina cijena (BDP deflator) su se smanjile.
• Deflator BDP-a u 2019. iznosi 127,1 (bazna godina 2018.).
• Deflator BDP-a u 2018. iznosi 78,6 (bazna godina 2019.).
• Nominalni BDP se predstavlja kao Pt*Yt.
• BDP se izračunava putem dohodovne metode: 250+500.
• Za odgovor na pitanje o promjeni nominalnog BDP-a u 2009. potrebno je više informacija.
• Stopa rasta realnog BDP-a iznosi 21,8 (bazna godina 2018.).
• Realni BDP u 2019. godini izražen u cijenama iz 2019. iznosi 39100.
• Dodana vrijednost tvrtke iznosi 700 milijuna dolara.
• Realni BDP u 2018. godini izražen u cijenama iz 2018. iznosi 25250.
• Razlog zašto makroekonomisti izražavaju zabrinutost zbog inflacije je taj da ništa od navedenog.
• BDP u tekućim dolarima ekvivalentan je nominalnom BDP-u.
• BDP se izračunava putem metode dodane vrijednosti: 250+500.
• Dohodak od rada čini najveći udio BDP-a kada se koristi dohodovni pristup za mjerenje BDP-a.
• Realni BDP u 2019. godini izražen u cijenama iz 2018. iznosi 30750.
• U deflator BDP-a i indeks potrošačkih cijena se uključuju dobra koja kupuju domaćinstva.
• Dodana vrijednost poduzeća jednaka je njegovom prihodu umanjenom za troškove intermedijarnih proizvoda.
• Postotna promjena realnog BDP-a iznosi približno 9,1%.
• Deflator BDP-a je omjer nominalnog BDP-a i realnog BDP-a.
• Inflacija: Izračunajte inflaciju (pomoću BDP deflatora) u 2019. (koristeći podatak da je bazna godina za izračun realnog BDP-a 2019.)?= 27,2.
• Stopa rasta nominalnog BDP-a u 2019. iznosi 54,8.
• Ukupna razina cijena u Japanu smanjila se tijekom kasnih 1990-ih kada je Japan doživio smanjenje deflatora BDP-a.
• BDP u tekućim dolarima ne predstavlja realni BDP.
• Inflacija predstavlja povećanje razine agregatnih cijena.
• Deflacija se obično događa kada se indeks potrošačkih cijena smanjuje.

Poglavlje 3

• Ravnoteža na tržištu dobara iziskuje da je proizvodnja jednaka potražnji.
• Povećanje poreza i porast granične sklonosti štednji uzrokovat će smanjenje ravnotežne proizvodnje.
• Smanjenje želje za štednjom uzrokovati će povećanje ravnotežnog BDP-a.
• Povećanje želje za štednjom od strane domaćinstava uzrokovat će smanjenje proizvodnje.
• Granična sklonost štednji iznosi 0.25
• Smanjenje granične sklonosti potrošnji uzrokovati smanjenje ravnotežne proizvodnje.
• Smanjenje državne potrošnje uzrokovat će smanjenje investicija.
• Ništa od navedenog rezultira funkcija potrošnje predstavljena sljedećom jednadžbom: C = c0 + c1YD
• Potrošnja i štednja moraju u zbroju iznositi 1.
• Povećanje proizvodnje uzrokovati jednak i istodobni porast G i T.
• ZZ-linija postaje strmija te dana promjena autonomne potrošnje (c0) ima veći učinak na proizvodnju.
• Povećanje granične sklonosti štednji. rezultira kojim učincima trebao smanjiti multiplikator?
• Ništa od navedenog uzrokovati da investicije NE ovisi o kamatnoj stopi(SAMO o proizvodnji). Smanjenje državne potrošnje
• zbroj privatne i javne štednje predstavlja ukupnu uštedu u gospodarstvu?
• Smanjenje proizvodnje podrazumijeva isto jedanko i istovremeno smanjenje G i T.
• Ukupna štednja je jednaka investicijama : gospodarstvo je u ravnoteži kada je ispunjen
• S=I: Pretpostavimo da je otvoreno gospodarstvo u ravnoteži
• Smanjenje multiplikatora te će dana promjena autonomne potrošnje (c0) imati manji učinak na proizvodnju: Povećanje granične sklonosti štednji s 0.1 na 0.3 uzrokovat će
• a) c0 + I + G + c1T : Autonomna potrošnja u zatvorenom gospodarstvu jednaka je sljedećem
• omjer u potrošnji uzrokovanu promjenom raspoloživog dohotka od jedne jedinice predstavlja sljedeće : Granična sklonost potrošnji

Poglavlje 4

• ništa od navedenog se događa kada je raspoloživi dohodak nula
• ništa od navedenog: Kad je gospodarstvo u ravnoteži, sa sigurnošću znamo da
• C+I+G+X-IM :Što od sljedećeg predstavlja potražnju u otvorenom gospodarstvu?
• ništa od navedenog : povećanje dohotka uzrokovat će:
• ništa od navedenog :smanjenje potražnje za rezervama
• smanjenje kamatnih stopa :Što će od sljedećeg uzrokovati povećanje iznosa novca koji pojedinci žele držati (tj. povećanje potražnje za novcem)?
• središnja banka kupuje obveznice i kamatna stopa se smanjuje :Što se od sljedećeg obično događa kada središnja banka provodi ekspanzivnu monetarnu politiku?
• ništa od navedenog sastavni dio novca:Što je od sljedećeg komponenta novca?
• prodaju se po cijeni koja varira obrnuto proporcionalno kamatnoj stopi. : Što je od sljedećeg obilježje obveznica?
• smanjenje novčanog multiplikatora : povećanje parametra c, udjela novca koji pojedinci žele držati kao gotovinu, će izazvati
• sve od navedenog H = CU: Ako pojedinci ne posjeduju depozite po viđenju, znamo da:
• ništa od navedenog : Što će se od sljedećeg dogoditi kada središnja banka provodi ekspanzivnu monetarnu politiku?
• sve od navedenog : Koji će od sljedećih događaja uzrokovati porast kamatne stope?
• povećanje dohotka.: Krivulja potražnje za novcem pomaknut će se udesno kad se dogodi što od sljedećeg?
• Smanjenje ponude novca središnje banke:Prodaja vrijednosnih papira na otvorenom tržištu obično će uzrokovati
• Ništa od navedenog Povećanje dohotka uzrokovat će
• povećanje cijena obveznica i smanjenje :Na temelju našeg razumijevanja odrednica (determinanti) kamatnih stopa i cijena obveznica, znamo da će smanjenje dohotka uzrokovati:
• količina novca koja se mjeri u dobrima, a ne u dolarima.Što je od sljedećeg definicija realne ponude novca?:
• povećanje kamatne stope : Povećanje dohotka obično će uzrokovati sljedeće:
• smanjenje novčanog multiplikatora povećanje parametra c, udjela novca koji pojedinci žele držati kao gotovinu, će izazvati
• Valuta u opticaju plus depoziti po viđenjuŠto je od sljedećeg sastavni dio novca?:

Poglavlje 5

• novac ili novčana ponuda moraju biti jednaki : LM krivuljaindicira razineproizvodnje i kamatnih stopa gdje je . -kombinacije proizvodnje i kamatne stope uz koje je tržište dobara u ravnoteži : Krivulja IS predstavlja: -(e.) kombinacije proizvodnje i kamatne stope uz koje je tržište dobara u ravnotežiKrivulja IS predstavlja -(d. : pomak lijevo krivulje ISsmanjenje povjerenja potrošača vjerojatno će imati koji od sljedećih učinaka?
• nema promjene investicija: Smanjenje poreza će uzrokovati: +a. novčana ponuda jednaka je potražnji novca Za svaku kamatnu stopu, LM krivulja ilustrira razinu proizvodnje gdje: +b. smanjenje kamatne stope: Krivulja IS se NEĆE pomaknuti kad se dogodi što od sljedećeg?
• a. ništa od navedenog : Zadan je sljedeći IS-LM model: C=300+0.3Yd; I=100+0.2Y-1000i; G=400; T=300; (M/P)d=2Y-8800i; +M/P=2000. Izvedite relaciju IS. +c. krivulja IS se pomiče i ekonomija se kreće duž LM krivulje. .:Pretpostavimo da tvorci politike odluče smanjiti poreze. .Ova fiskalna politika izazvat će sljedeće: +a. sve od navedenog :Povećanje novčane ponude uzrokovat će povećanje koje od sljedećih varijabli (prema IS-LM modelu)? +(a.) kamatna stopa će porasti.: Pretpostavimo da postoji istodobna fiskalna ekspanzija i monetarna kontrakcija. Sa sigurnošću znamo da +a. povećanje državne potrošnje: Krivulja IS će se pomaknuti udesno kada se dogodi što od sljedećeg? +(e.) smanjenje monetarne baze (H) :Sto bismo ocekivali da ce se dogoditi slijedece godine kada središnja banka provede prodaju obveznica na otvorenom tržištu? -(c. :Pomak desno krivulje ISPovećanje povjerenja ptrošačs obično ce uzrokovati pojavu čega od sljedećeg -(a. 1288.75: Zadan je sljedeći IS-LM model: C=300+0.3Yd; I=100+0.2Y-1000i; G=300; T=300; (M/P)d=2Y-8800i; +(b. pomicanje krivulje LM prema dolje Kupnja vrijednosnih papira od strane FED-a (središnje banke SAD-a) najvjerojatnije će imati koji učinak +smanjenje Y a. sa sigurnošću znamo da ova kombinacija politika mora uzrokovati. +(c. snizenje kamatne stope i dvosmislen ucinak na investicije fiskalna kontrakcija ce imati tendenciju +za nravnoteznu razinu proizvodnje ukoliko drzavna potrosnja +faktori potraznje. Promjene BDP-a u kratkom roku uzrokovane su prije svega: +g (d.) - smanjenje i: Pretpostavimo da postoji istovremeno povećanje poreza i kupnja obveznica od strane središnje banke. Sa sigurnošću znamo da ova kombinacija politika mora uzrokovati

Poglavlje 6

• b. omjer radne snage i civilnog neinstitucionaliziranog stanovništva predstavlja sljedeće stopu participacije?- a. krivulja WS je nagnuta prema dolje: stopa nezaposlenosti (u) na vodoravnoj osi:Uz W/P na okomitoj osi i znamo da:
• b. vjerojatnost gubitka posla je mala:Kad je stopa nezaposlenosti niska, očekivali bismo da : e- smanjenje trajanja nezaposlenosti: Smanjenje stope nezaposlenosti obično će uzrokovati sljedeće: c- pomicanje krivulje WS prema dolje: Smanjenje naknada za nezaposlenost obično izaziva sljedeće:
• d- 9,1%. Na temelju ovih podataka stopa nezaposlenosti je
• c- pomak krivulje WS prema gore: u minimalne plaće moe uzrokovati slijedece? Povecanj ((e- zbroj broja pojedinaca koji su zaposleni i službeno nezaposlenih.Radna snaga je definirana kao:
• Prema jednadžbi odrđivanja cijena : e nust
• d-smanjenje ravnotežne realne nadnice : Na temelju našeg razumijevanja modela tržišta rada predstavljenog u 6- poglavlju, znamo da ce porast marže uzrokovati:
• .c. 60%. Ne-zaposlenosti (non-employment rate) je
• b- Želi raditi, ali je odustao od traženja posla: je obeshrabreni radnik ako on ili ona.Za pojedinac se kaže da
• .d niša od navedenog: Tko bi se od sljedećih pojedinaca smatrao nezaposlenim!
• d- 30 milijuna ima posla.Od radna. pret 10 milijunastop participacijeu zemlji je: Pretpostevimo:
• c-krivulja WS je nagnuta prema dolje . : okomitoj osi i zaposlenost (N) na vodoravnoj osi, znamo da: Uz realnu nadnicu na
• (e. pomicanje krivulje PS prema gore.pretpostavimo slijedeci: Da da Pored ocekuje u sljedece? informac na temelju (N )pored
• (b. povećanje realne nadnice Na temelju jednadžbe određivanja nadnica, znamo da će smanjenje stope nezaposlenosti uzrokovati:

• (d. :zbroj zaposlenih i nezaposlenihRadna snaga je definirana kao:
• (b Smanjenje :e se na iznositi place minimalne da dohodak Y=N ,
• (b da na doljeje vjetnija WS: da ?znano se na (N)
• . (N): 2N u s .a, znamo da :Pretpostavimo u sljedeća .4 a. 0,3: Snaga iznosi.Radna u zemlji u toj
• d- smanjenje stope participacije u radnoj snaziŠto od sljedećeg ima tendenciju pojaviti se paralelno s porastom nezaposlenosti?
• nizta od navedenog: nadnica