Egzogeni procesi u geologiji

Egzogeni procesi i oblici

• Egzogeni procesi su vanjski procesi koji oblikuju Zemljinu površinu.
• Glavni pokretači egzogenih procesa su sunčeva energija i gravitacijska sila (Zemlje, Sunca i Mjeseca).
• Sunčeva energija djeluje toplinskim, kemijskim i nuklearnim procesima na Zemljinu površinu, uzrokujući promjene.
• Gravitacijska sila utječe na padinske procese, te riječne i ledenjačke reljefne oblike.

Povezanost endogenih i egzogenih procesa s vrstama stijena

• Egzogeni i endogeni procesi su međusobno povezani u ciklusu stvaranja i uništavanja stijena.
• Stijene se preobražavaju tijekom egzogenih procesa poput vremenskih utjecaja, prijevoza i taloženja.
• Na kraju, egzogeni procesi pretvaraju stijene u sedimente, koji se zatim litificiraju u sedimentne stijene.
• Tijekom metamorfizma, one se mogu preoblikovati u metamorfne stijene.
• To se ponovo može dogoditi u procesu kristalizacije, gdje magma formira magmatske stijene, koje su na kraju uključene u egzogeno i endogeno djelovanje koje stvara nove stijene.

Uništavanje i trošenje stijena

• Uništavanje stijena je proces usitnjavanja i trošenja stijena.
• Mehaničko trošenje: procesi usitnjavanja čvrstih stijena, bez promjene minerala (npr. u hladnim predjelima ili pustinjama).
• Kemijsko trošenje (korozija): kemijske reakcije uzrokuju promjene u sastavu stijena (npr. korozivno djelovanje ugljikovog dioksida na vapnenac, što stvara krške terene).
• Organogeno raspadanje: trošenje stijena pod utjecajem živih organizama.

Denudacija

• Denudacija je zajednički naziv za sve razorne vanjske procese koji dovode do ogoljivanja terena.
• Erozija: razorni rad vode, vjetra i leda na stijenama i tlu (uključuje spiranje, klizanje, odronjavanje).
• Derazija: djelovanje gravitacijske sile na stijenama i tlu (uključuje klizanje i odrona).
• Korozija: kemijsko djelovanje na stijene.

Padine i padinski procesi

• Padine su nagnuti dijelovi Zemljine površine.
• Padine mogu biti konveksne (ispupčene), konkavne (udubljene) i normalne.
• Na padinama se događaju padinski procesi, uključujući spiranje, klizanje, odronjavanje i puzanje.

Spiranje

• Spiranje je najizraženiji derazijski proces na padinama, gdje padinske vode i tekućice odnose usitnjeni i rastresit materijal u niže dijelove. -Važne su podloge, biljni pokrov i nagib padine.

Klizanje

• Materijal se polako spušta niz padinu zbog tlakova i razaranja.
• Nastaju katastrofalne posljedice što skliznuta masa ruši sve oko sebe.

Puzanje

• Sporo kretanje rastresitog materijala prema nižim padinama.
• Nastaje zbog vlažnosti ili zaleđenog stjenovitog dijela.
• Događa se na padinama prekrivenim šumskom vegetacijom, često uzrokujući povijanje stabala.

Tečenje ili soliflukcija

• Tečenje zemljišta na površini zbog stalno zaleđenog tla u dubljim slojevima podloge.
• Često je prisutno tijekom ljetnih mjeseci.

Odronjavanje

• Brzo rušenje stijena na strmim padinama.
• Dolazi do gubitka oslonca na meko podlozi zbog upijanja vode.

Urušavanje

• Stijenska masa gubi stabilnost i urušava se, stvarajući urušne kupe
• Često je prisutno na strmim padinama, prvenstveno na Dinarskom gorju i obalama Jadrana.

Fluvijalni procesi i oblici

• Fluvijalni procesi i oblici povezani su s vodama.
• Fluvijalni procesi su djelovanja rijeka na oblikovanje reljefa.
• Doline nastaju kombiniranim djelovanjem tekućica (mehanička erozija) i spiranjem dolina.
• Voda tijekom vremena mijenja oblik terena.
• Procesom erozije, vode oblikuju korita tekućica, koje mogu biti vrste kao što su izvor, korito i ušće.
• Riječna erozija mijenja oblike uzdužnih i poprečnih riječnih profila, ovisno o vrsti riječnog toka.
• Riječni transport se obavlja u srednjem i donjem toku, prenoseći materijale od većih fragmenata do sitnih sedimenata.
• Slapovi su stubasta prelijevanja vode, dok su vodopadi pad riječne vode iz višeg u niže korito.
• Regresivna erozija je djelovanje vode koja unazad pomjera položaj vodopadi.
• Akumulacija materijala je taloženje riječnog materijala, mijenjajući transportnu sposobnost rijeka.
• Riječne terase su rezultati taloženja materijala u vremenskim razdobljima.
• Delta je trokutast ili sličan trokutastom obliku koji se stvara kada rijeka ulazi u jezero ili more.
• Riječna dolina je prostor kojim teče rijeka.

Morski i jezerski procesi i oblici

• Obale - uzane pojaseve kopna uz more ili jezero oblikovane valovima.
• Dužina obale na Zemlji prekšašava 500.000 km.
• Destruktivni (abrazijski) oblici obale rezultat su djelovanja valova i vjetra.
• Abrazijske obale - rezultat trošenja i erozije valova (klifovi, abrazijske ravni, valne potkapine, ostjenjaci).
• Akumulacijske obale - rezultat taloženja materijala (pješčani sprudovi, lagune, zaljevi, strelke, tomboli).
• Ingresijske obale - nastale potapanjem reljefa, mogu biti tektonske (Dalmatinski tip obale), erozijske, fluvijalne, glacijalne, krške ili eolske.
• Organogene obale - rezultat su aktivnosti živih organizama (koraljni grebeni, obale s mangrovom).
• Obali također doprinosi djelovanje ledenjaka, stvarajući fjordove.

Glacijalni reljef

• Glacijalni reljef nastaje zbog djelovanja ledenjaka, uključujući procese erozije i akumulacije.
• Mogući uzroci nastanka glacijacija uključuju smanjenje sunčeve radijacije i promjene položaja Zemlje prema Suncu.
• Ledene formacije mogu se javiti u oblicima kao što su ledenjaci, ledeni pokrovi, ledeni šelf i ledeni breg.
• Formiranje leda uključuje faze od snjega do firna i na kraju ledenog pokrova (s pritiskom i vlagom).
• Ledenjaci na Zemlji uključuju dolinske, planinske, cirkanske i viseće.
• Pokrovi dolaze u oblicima poput ledenog pokrova, ledenih šelfova, ledenih kapa i ledenih bregova.

Periglacijalni procesi i oblici

• Periglacijalni procesi i oblici nastaju u područjima gdje je srednja godišnja temperatura niža od 0°C, često s trajnom smrznutih slojevima tla (permafrost).
• Gelisoliflukcija je utjecaj smrzavanja i odmrzavanja na tlo, dovodeći do njegovog kretanja, često stvarajući karakteristične oblike.
• Druge periglacijalne oblike uključuju pingoe.

Globalno zatopljenje

• Globalno zatopljenje je rast prosječne globalne temperature zbog ljudskog utjecaja.
• U posljednjih 30 godina, srednja globalna temperatura porasla za 0.5°C.
• To globalno zatopljenje dovodi do promjena u egzogenim procesima, kao što su otapanje ledenjaka, što rezultira promjenama oblikom terena.