Živčano tkivo - Opća zoologija PDF

Živčano tkivo Opća zoologija dr.sc. Goran Vignjević  Izgrađuje središnji i periferni živčani sustav  Prima podražaje, provodi ih, pretvara u osjete ili motoričke reakcije  Živčano tkivo sastoji se od  Živčanih stanica s pripadajućim nastavcima i  Glija-stani...

Živčano tkivo Opća zoologija dr.sc. Goran Vignjević  Izgrađuje središnji i periferni živčani sustav  Prima podražaje, provodi ih, pretvara u osjete ili motoričke reakcije  Živčano tkivo sastoji se od  Živčanih stanica s pripadajućim nastavcima i  Glija-stanica ili neuroglija Živčana stanica = neuron  Osnovna strukturna i funkcionalna jedinica  Funkcija se temelji na podražljivosti  Obično ima više izdanaka  Jedan je neurit  Ostali su dendriti  Dio stanice s jezgrom i više nastavaka zove se perikarion  Dendriti dovode podražaj, neurit odvodi  Trup stanica naziva se perikarion (g. peri okolo, karyon jezgra)  Predstavlja trofički centar  Citoplazma  Sadrži jezgru i organele  Jezgra okrugla s malo kromatina neuron  Dendriti  Širokom bazom polaze od perikariona  Obilato se razgranjuju u blizini  Povećavaju slobodnu površinu neurona  Preko njih se uspostavlja sinaptička veza s drugim neuronima  Neuriti  Postoji samo 1  Može biti različito dugačak  U čovjeka najduži je oko 1 m  Završava teledendronom na izvršnom organu  Omotan aksolemom  Oblik stanica s obzirom na broj izdanaka  Apolarne (neuroblasti), unipolarne, bipolarne, multipolarne Živčano vlakno  Neurit cijelom dužinom obavijen glija stanicama  zajedno sa svojom ovojnicom zove se živčano vlakno  zauzima centralni položaj u živčanom vlaknu, a zajedno s mijelinskom ovojnicom koja ga okružuje čini aksijalni cilindar ili akson  U citoplazmi aksona se nalaze mitohondriji i neurofibrile koje se pružaju usporedo s osi  Schwanove stanice su glija stanice koje obavijaju akson (PNS) mijelinizacija  Schwanova stanica proizvodi mijelinsku ovojnicu  Omata se oko aksona nekoliko puta  Proces se zove mijelinizacija  Počinje u 4 mj. a završava u 20. godini  Mijelinski sloj je izolator, spriječava difuzno širenje impulsa  Ranvierova suženja – mjesto bez mijelinske ovojnice, akson štiti samo citoplazma Schwanovih stanica mijelinizacija Impuls  Razlika eletričnog naboja u stanici i izvan nje  Natrijsko-kalijska pumpa  Ulazak kationa natrija u stanicu  Destabilizacija membrane akcijski potencijal u mirovanju: selektivna polupropusna membrana aksona → vanjski dio membrane - pozitivno nabijen; unutrašnji - negativno K+ iznutra, Na+ izvana podražaj: nema selektivne polupropusnosti → unutrašnji dio membrane – pozitivno nabijen; vanjski negativno Na+ ulazi u akson  Sinapse  Mjesta dodira dva neurona  Prijenos impulsa  Postoje  Kemijske  Električne  Mješovite  Acetilkolin neurotransmiter Glija-stanice  Glija-stamice imaju potpornu ulogu  Važan posrednik u mijeni tvari u ŽT  Analogne vezivnom tkivu u drugim organima  Na svaku živčanu stanicu 10 neuroglija stanica, ali samo 50% volumena  Stanice su male Vrste glija-stanica  Ependim  Kubične ili cilindrične stanice oblažu šupljine u mozgu i leđnoj moždini, trepetljike  Astrociti  Sudjeluju u građi svih struktura SŽS  Mnogo funkcija  Izolator – sprječava širenje impulsa na druge stanice  Uloga u bazalnom i specifičnom metabolizmu  Posrednici u mijeni tvari – krv, neuron, cerebrospinalni likvor Vrste glija-stanica  Oligodendroglija  Izdanci ovih stanica formiraju mijelinsku ovojnicu  Mikroglija  Ima ih posvuda, sposobnost gibanja i fagocitoze  Imaju sposobnost nagomilavanja raznih produkata mijene tvari u citoplazmi