Postanak i razvoj SAD-a PDF

POSTANAK I RAZVOJ SAD-A - povjesničar Broudel: ,,Povijest SAD-a je povijest povoljnih i ostvarenih mogućnosti” - povoljno: puno obradive zemlje (kolonistima se činilo da nikom ne pripada, iako je pripadala Indijancima), rudna bogatstva, nema feudalizma (svi su slobodni), sv...

POSTANAK I RAZVOJ SAD-A - povjesničar Broudel: ,,Povijest SAD-a je povijest povoljnih i ostvarenih mogućnosti” - povoljno: puno obradive zemlje (kolonistima se činilo da nikom ne pripada, iako je pripadala Indijancima), rudna bogatstva, nema feudalizma (svi su slobodni), svi kolonisti su se obogatili više nego što su ikad mogli u Europi (i novcem i zemljom, brzi napredak i podizanje u društvu) - nepovoljno: bolesti, Indijanci napadaju, glad (nisu navikli toliko obrađivati niti znaju obrađivati te nove kulture) KOLONISTI - uglavnom iz Zapadne Europe (puritanci tj. protivnici anglikanske crkve i kralja; Francuzi, Nijemci - njemački skoro postao službeni jezik, kasnije Slaveni i Talijani) - sami sebe već u 17. stoljeću nazivaju Amerikancima (zbog kapitalizma) - većina kolonija su engleske (ali bilo je i francuskih, nizozemskih...) INDIJANCI - žive u šatorima, love i sakupljaju plodove; na sjeveru žene doje 3-4 godine te u tom razdoblju ne mogu imati još djece, a u srednjoj i južnoj Americi pomrli zbog rada -> malo ih je - u 17. stoljeću su na sjeveru slobodni, a ostali robovi KOLONIJE - 13 kolonija – svaka zasebna, ali sve pod Engleskom krunom - kolonije na sjeveru – englesko stanovništvo, poljoprivreda i ribarstvo, seljačko, mirno i tradicionalno društvo - kolonije na središnjem diijelu – kozmopolitanski dio (ljudi iz svih dijelova svijeta), manufaktura - kolonije na jugu - plantaže (rad robova; pamuk, duhan, šećerna trska; vlasnici žive kao europski plemići i imaju velike kuće na plantažama) - 1. kolonija – Virginia, 1607. - ,,granica’’ = istraživači i osvajači novih područja (zapravo bježe od drugih ljudi na teritoriju), idu prema zapadu, lovci i proizvođači krzna Položaj kolonija - svaka ima vlastite zakone i novac - ne mogu otvarati manufakture koje žele, nego samo ono što Engleska dopusti kako ne bi konkurirali engleskom gospodarstvu - ne smiju sami iskopavati iz rudnika, osim ako iskopano odmah pošalju Engleskoj - mogu trgovati samo sa zemljama pod engleskom vlašću -> za SAD loše jer tuđe proizvode mogu kupovati samo preko engleskog posredništva, pa su skuplji (+ da prodaju bez posredništva možda bi više zarađivali) - engleska nametala poreze, a Amerikanci nemaju predstavnike u parlamentu (a parlament odlučuje visinu poreza i na što će se trošiti) -> pobuna protiv engleske vlasti (potaknulo ih je i prosvjetiteljstvo) − reakcija engleskog kralja: nastoji ih dovesti u red, ali oni su neposlušni − porez na čaj -> pobacali čaj u bostonskoj luci, Bostonska čajanka 1773. -> izoštrilo odnose – rat za neovisnost (protiv strane vlasti) i američka revolucija (društvene promjene) od 1775. Do 1783. − Amerikanci su u prednosti u ratu jer su na svom terenu, pomaže im Francuska (da oslabi Veliku Britaniju) − Englezi moraju slati vojsku sve do Amerike, trebaju im plaćenici DEKLARACIJA NEOVISNOSTI, 1776. - temeljna ljudska prava (svi su stvoreni jednako, imaju pravo na život, slobodu i težnju k sreći) - vlada služi za očuvanje i štićenje ljudskih prava - suverenitet naroda (prosvjetiteljstvo) - mir u Parizu 1783. - jedna od prvih država koja je priznala SAD je Dubrovačka Republika - neovisnost od Britanije -> ubrzan gospodarski razvoj USTAV, 1787. - za organizaciju vlasti u državi - jedan od najstarijih ustava - najstariji nepromjenjivi ustav (samo nadodaju amandmane, dok većina zemalja donosi potpuno nove ustave) - u teoriji federacija (danas u praksi više nisu) PODIJELA VLASTI Zakonodavna - Kongres Sjedinjenih Država, koji se dijeli na Senat i Zastupnički dom - Senat – po dva senatora iz pojedinih država, svaki senator ima jedan glas - Zastupnički dom - članove svake 2 godine bira narod pojedine države - u Senatu svaka država ima isti broj predstavnika (2), dok u Domu broj predstavnika ovisi o broju stanovnika države (broj predstavnika i broj stanovnika su proporcionalni) Izvršna - Predsjednik – izbori svake 4 godine Sudska - Vrhovni sud + niži sudovi - Niži sudovi- kongres ih povremeno odredi - Obojica zadržavaju zvanja dok god su dostojni - Dobivaju naknadu koja se ne smanjuje tijekom službe + porezi su u razmjeru prema broju stanovnika, ali i imovini i prihodu BITNE OSOBE - George Washington – prvi predsjednik, vođa u ratu za neovisnost - Thomas Jefferson – jedan od autora, tj. voditelj, Deklaracije o neovisnosti - Benjamin Franklin – trgovac, novinar, poduzetnik, izumitelj, političar... BILL OF RIGHTS, 1791.  - nadopuna ustava - povelja o građanskim pravima: pravo na okupljanje i proteste, sloboda govora, sloboda u vjeroispovijesti, pravo vlasništva, pravo na brzo i pravedno suđenje MONROEVA DOKTRINA - vanjska politika Amerike na početku 20. stoljeća - James Monroe - američki predsjednik na početku 19. stoljeća - Amerikanci se neće miješati u europsku politiku, ali ako se Europljani miješaju u njihovu, oni će to shvatiti kao neprijateljstvo - ,,Amerika Americi’’ - tu nema prostora Europljanima - ,,Amerika SAD-u'’ - Europljani ne žele američki napredak, pokušavaju jačati utjecaj u srednjoj i južnoj Americi FRANCUSKA GRAĐANSKA REVOLUCIJA - jedan od najvažnijih događaja francuske, europske i svjetske povijesti - počela 1789., završetak je upitan (1795., 1799. - Napoleon napravio državni udar i preuzeo vlast) UZROCI 1. Marija Antoaneta i Luj XVI. - raskošan život na dvoru, nije se pazilo na što se troši novac 2. troškovi i porazi u ratu (pogotovo američki rat za neovisnost) 3. ministri pokušali provesti reforme, ali svećenici i plemići odbijaju plaćati 4. podjela na tri staleža: 1. svećenstvo, 2. plemići, 3. stalež - svećenstvo i plemići čine manje od 5% stanovništva, a imaju najveće povlastice i najviše imovine te ne plaćaju porez - 3. stalež se dijeli na kmetove, građanstvo (srednje, krupno, sitno) i radnike 5. prosvjetiteljske ideje potakle građane - Luj XVI. Nezainteresiran i nesvjestan promjena - Marija Antoaneta = ,,gospođica deficit’’, ,,Ako nemaju kruha, dajte im kolača’’ - krupno građanstvo - brodovlasnici, vlasnici rudnika, bankari; najbogatiji, žive slično plemićima - srednje i sitno građanstvo - trgovci, učitelji, advokati - radnici – u rudnicima i tvornicama, malo ih je - oštra zima -> loši urodi, zaleđena mora i prolazi, mnogo nezaposlenih, glad i smrti, isti problemi pa dolazi do natjecanja na tržištu -> revolucija (jer ništa ne mogu izgubiti, već umiru od gladi) - ,,3. stalež je sve’’ = najviše ih je, plaćaju porez, radnici su, u vojsci su; a u politici nisu ništa!?!? - Skupština generalnih staleža 1789. (prva nakon 1614., pa tadašnje stanovništvo nije ni znalo što je to) - treći stalež shvatio da kralj samo želi još novca -> narodna skupština -> ustavotvorna skupština, neće se razići dok ne proglase ustav (ograničenje kraljevske vlasti) - Juriš na Bastille (zatvor, simbol apsolutizma, samo 5 zatvorenika i 2 mentalna bolesnika, pa znamo da ne napadaju kako bi izbavili zatvorenike nego više simbolički) - da se dokopaju municije i kao poruka kralju, 1789. DEKLARACIJA O PRAVIMA ČOVJEKA I GRAĐANINA 1789., temeljni dokument revolucije - služba države je zaštita prava čovjeka (sloboda, vlasništvo, sigurnost) - granica slobode je sloboda drugog čovjeka (određuje ju zakon) - ljudi se rađaju slobodni i s jednakim pravima (u SAD-u stvoreni, ovdje rođeni) - suverenitet naroda - sudjelovanje u donošenju zakona moguće preko predstavnika - svi su jednaki pred zakonom - sve što zakon ne brani, ne može se kazniti - nema kažnjavanja bez suda - pozivu na sud mora se odazvati (jer vas taj sud inače štiti) - svaki čovjek je nevin dok nije dokazan krivim + sud mora dokazati krivnju - nitko ne može biti kažnjen za naknadno dodan zakon (tj. kažnjen si samo ako je zakon donesen prije tvog prijestupa) - sloboda vjeroispovijesti, svjetonazora, govora, tiska - policija – javna sila, garancija prava - policija se financira porezom - visina poreza ovisi o bogatstvu i imovini, ali ga svi staleži plaćaju (opća porezna obveza) - privatno vlasništvo je sveto pravo, osim ako njegovo dijeljenje nije dobro za cijelu naciju, ali za to je vlasnik plaćen -> mnoga od ovih obilježja i danas su temelj građanske demokracije - 1789. ukinut feudalizam (prije donošenja ustava jer su kmetovi mislili da su ih seljaci zaboravili) - 1789. žene dovukle kralja i kraljicu u Pariz da ih nadziru jer misle da žele zaustaviti revoluciju USTAV 1791. - trodioba vlasti - ustavna parlamentarna monarhija - imovinski izborni cenz – samo bogati imaju pravo glasa, tj. izaći na izbore - narod nosilac suvereniteta - kralj ima pravo veta - žirondinci - bogati građani, misle da revolucija može završiti i da je ustav sve riješio - jakobinci – misle da revolucija nije ni počela jer žele republiku, Robespierre STAV EUROPE PREMA DOGAĐAJIMA U FRANCUSKOJ: - Goethe - ,,započinje nova epoha’’ - švedski kralj piše Katarini Velikoj - ,,jedini lijek za to je top i željezo’’ -> Austrija, Pruska i Rusija na čelu rata protiv francuske revolucije -> kralj i kraljica se vesele; žirondinci se vesele jer misle da će jakobinci zaboraviti na nastavak revolucije; jakobinci se vesele jer misle da će dobiti oružje za rat i s njime moći nastaviti revoluciju - 1792. jakobinci obrane Pariz i preuzimaju vlast o ukinuta monarhija o opće pravo glasa o Republika - Konvent – kralj i kraljica izvedeni pred sud (kraljev zločin je upravo to što je kralj, ,,nitko ne može nevino vladati’’, kralj ne vidi problem jer misli da je to po milosti Božjoj) - Luj XVI. smaknut 1793. - javno (karakteristično za jakobince, morao si doći, inače si sumnjiv; u godinu dana zapisano 25 tisuća smaknuća) - Marija Antoaneta smaknuta 1793. - jakobinska diktatura – od ljeta 1793. Do ljeta 1794. o doba velikog terora o desetci tisuća smaknutih - ,,nema slobode za neprijatelje slobode’’ o Odbor javnog spasa – organ vlasti, Robespierre, Danton - Danton - ,,možda nasilje nije potrebno’’ -> optužen da želi nauditi republici i smaknut -> ,,revolucija jede svoju djecu’’ - Robespierre - vođa, provodio teror; najbliži suradnici (termidorci, naziv po mjesecu u godini) su ga na ljeto 1794. uhitili te ga smaknuli u roku od 24 sata (jer su ga se počeli bojati -> ili on ili mi) - Francuzi umorni od revolucije (društveni potresi, strah, svi slojevi to osjete) -> svi žele stabilnost -> vlast žirondinaca - engleski povjesničar Hobsbawm piše o zakonitostima revolucija (na francuskom primjeru): 3. stalež pokreće mase odnosno gladne -> podjela ciljeva, tj. jakobinci i žirondinci -> na kraju se dolazi do usmjerene promjene tj. mora postojati maksimum (jakobinci) kako bi se na kraju društvene promjene zaustavile na umjerenom (žirondinci) + da jakobinaca nije bilo, kralj bi se lakše vratio na vlast - u takvim kriznim razdobljima javlja se želja za jednim vladarom, kako ne bi bilo rasprava među strankama i slično -> NAPOLEON - KRAJ REVOLUCIJE 1795. - organ vlasti Direktorij, u njemu bogato građanstvo žirondinci NAPOLEONOVO DOBA - započinje uspon u vojsci jakobinaca 1793. (jer u toj vojsci svatko može napredovati bez obzira na podrijetlo) - 1795. žirondincima dokazuje vjernost gušeći pobunu u Tulonu (=francuska ratna luka) - od 1795. do 1799. ratuje za Direktorij - rat protiv Habsburške Monarhije - Napoleon porazio austrijske snage - osvojio Veneciju - mir u Campoformiju 1796. – Francuska dobiva sjever Italije - ukinuo Mletačku Republiku 1797. - rat za Egipat, 1798.  - Napoleon želi osvojiti Egipat kako bi oslabio britansku moć i dobio moć na moru koju ima Britanija + ukida trgovačke veze preko Bliskog Istoka i Indije, gdje se Britanija učvršćivala - osvojio Egipat, ali britanski admiral Horatio Nelson uništio francusku flotu u luci Aboukir - Francuzi iz Egipta donijeli obeliske i kamen iz Rozette pomoću kojeg se dešifriralo hijeroglife - Direktorij vodi lošu politiku -> nezadovoljstvo -> Napoleon to iskorištava -> DRŽAVNI UDAR 1799. - Napoleon uvodi vladavinu tročlanog Konzulata, on je prvi konzul koji imenuje ostale - novi ustav - konkordat s papom Pijom VII. - sloboda bogoslužja, crkva mora priznati gubitak posjeda - od 1802. doživotni konzul - od 1804. car - osnovao državnu banku i uveo novu valutu franak - reforma školstva: otvaranje javnih škola i sveučilišta, zbog vojske (geografija, ciljanje), bira knjige koje se čitaju u školama - centralizacija - potiče ekonomski razvoj - kontrola tiska = preteča diktature - ,,car je to po milosti Božjoj, pa kršćani caru duguju vjernost, vojnu službu, poslušnost i LJUBAV’’ = već liči na kult ličnosti, loše jer se njegov privatni život ne bi trebao uključivati u politiku - Građanski zakonik 1804. - Code Civil - ukinute staleške povlastice, uvedene vjerska sloboda i ravnopravnost pred zakonom, ukinut feudalizam, uređen sustav državnih službi, poboljšan prijevoz, ujednačen sustav mjerenja, izjednačena uprava - žene u podređenom položaju - civilni brak, nedopušten razvod - zbog revolucije bi se očekivalo da i žene budu ravnopravne -> početak borbe za to  - podređenost radnika – zabrana štrajkova i osnivanja udruga - bitka kod Trafalgara 1805. - Britanci potvrdili dominaciju na moru, ali poginuo legendarni admiral Horatio Nelson (danas je njegov kip na Trafalgar squareu u Londonu) - bitka kod Austerlitza 1805. - Napoleon nanio težak poraz rusko-austrijskoj vojski, završila Požunskim mirom kojim su se Habsburgovci morali odreći Venecije, Istre i Dalmacije - bitka kod Jene 1806. - Napoleon porazio prusku vojsku, SRCNJN prestalo postojati, na području njemačkih država stvorio Rajnski savez - 1806. nametnuo europskim zemljama kontinentalnu blokadu i zabranio trgovinu britanskom robom - 1807. sporazum u Tiltzu s Rusijom kojim Rusija priznaje kontinentalnu blokadu - pobuna u Španjolskoj -> Gerilski rat 1808. (taktika Španjolaca???: napadaju kad se to ne očekuje, nakon čega bježe) - 1808. Napoleon osvojio Španjolsku i Portugal (prve zemlje koje su prekršile blokadu) - ruski car Aleksandar I. prekršio odredbe blokade -> pohod na Rusiju - Rusi koriste taktiku spaljenje zemlje - uništavaju sve (kuće, hranu) kako to neprijatelj ne bi mogao koristiti - Problemi Francuza: krenuli u ljetnoj opremi, a ostali sve do zime; inače su vojnici ostajali u tuđim kućama ili pljačkali, a veliki dijelovi Rusije su nenaseljeni; taktika spaljenje zemlje pa nemaju hrane i sl. - francuska vojska najveća do tad, ali je novačenje vojnika izazivalo nezadovoljstvo - 1812. bitka kod Borodina/Moskve - Rusi ga pustili da čeka mjesec dana, nakon čega naredio povlaćenje (vratilo se manje od 10% vojnika, zbog zime, gladi, ozljeda) -> početak Napoleonovog kraja - Bitka kod Leipziga / Bitka Naroda 1813. - Rusija, Pruska, Austrija i Britanija udružile su se u šestu koaliciju kako bi napokon porazile Napoleona -> uspjeh saveza, tj. poraz francuske vojske - Napoleon prognan na otok Elbu - novine pišu u Napoleonovu korist, iako više nema kontrole tiska, jer pišu ono što narod želi čuti (u narodu se neki i dalje boje Napoleona, dok se neki vesele njegovu povratku) - + Bečki kongres 1815. - zemlje iz Bitke Naroda slažu novu kartu Europe, a Francuzi se boje novog rata s njima - Napoleon = ,,Robespierre na konju’’, ratujući i šireći teritorij (gdje na snagu stavlja francuske zakone) širi revoluciju - u Francuskoj na vlast vraćena dinastija Burbonaca -> nezadovoljstvo -> Napoleon to iskoristio, pobjegao s Elbe i vratio se u Francusku 1815. - Napoleonova druga vladavina trajala 100 dana - Bitka kod Waterlooa 1815. - konačan poraz Napoleona pod prusko-britanskom vojskom - Napoleon protjeran na otok Sveta Helena, gdje umire 1821. (vjerojatno od raka želudca, njegovi posmrtni ostatci danas su u Parizu) ODJECI REVOLUCIJE U HRVATSKOJ - ideje francuske revolucije se šire, to je nemoguće zaustaviti - npr. vojska je imala Voltairove knjige - + jakobinska uroda (kojom se htjelo promijeniti poredak i odnose u društvu), vođa bivši franjevac Ignjat Martinović 1) 1797. - mir u Campo Formiu - Habsburgovci dobili Dalmaciju i Istru (Napoleon je srušio Mletačku Republiku, no Francuska je htjela dio Belgije koji je bio pod Habsburgovcima, pa su se mijenjali) - po prvi put od 15. stoljeća cijela Hrvatska pod jednom državom - neki plemići su se zalagali za ujedinjenje Banske Hrvatske i Dalmacije, Habsburgovci to nisu realizirali jer bi im tako bilo teže držati kontrolu nad teritorijem 2) 1805. - Dalmacija i Istra pod francuskom vlasti (bitka kod Austerlitza) 3) 1809. - Habsburgovci izgubili od Francuske, nastale ilirske provincije (=teritorij hrvatske južno od Save + Dalmacija i Istra; postojat će do 1813.) - Dubrovnik pod Osmanlijama - Francuzi prijevarom ušli u Dubrovnik (rekli da trebaju popraviti brodove, ušli u grad i jednostavno ostali tamo) -> 1808. ukinuta Dubrovačka Republika DOBRE STRANE FRANCUSKE VLADAVINE U HRVATSKOJ: - upravno, sudsko, socijalno i ekonomsko uređenje Dalmacije - ukinuto komunalno uređenje - više nisu toliko rascjepkani -> bolji ekonomski razvoj - jednakost pred sudom i zakonom, izbrisana prava i privilegije plemića - ukidanje bratovština - odvajanje crkve i države, uzimanje njihovih materijalnih dobara i njihovo korištenje u školstvu - zdravstvo – prva cijepljenja, prvi veterinari, zakapanje mrtvih izvan grada - jedinstveno tržište bez unutarnjih carina (povezano s ukidanjem komunalnog uređenja) - više škola, školovanje na hrvatskom jeziku, čak i ženske škole - ukidanje torture, bolji uvjeti u tamnicama - razvoj cesta i prometa LOŠE STRANE FRANCUSKE VLADAVINE U HRVATSKOJ: - regrutacija vojske -> nezadovoljstvo (manjak radne snage, moguća pogibelj) - trgovački problemi zbog kontinentalne blokade (a njihova glavna gospodarska grana je trgovina žita između primorja i Panonije) - društvo u Hrvatskoj ipak nezadovoljno, čim imaju priliku dižu ustanke - to je slabo razvijeno, patrijarhalno društvo, crkva im je jako bitna -> njima su reforme negativne: - ne žele odvajati crkvu od države - regrutacija vojske - na cestama rade upravo oni, a kao plaću dobivaju samo kruh i vodu - trgovački problemi - + plemići nezadovoljni jer su im izbrisani prava i privilegije; građanstva nema (tj. ima, ali samo po položaju u društvu, odnosno slobodni su, a ne po zanimanju ili bogatstvu) - Francuska na području Hrvatske vlada do 1813. BEČKI KONGRES 1815. - sastaju se pobjednici nad Napoleonom – glavni su Rusija, Pruska i Austrija (Habsburgovci) - glavni cilj (formalno): vratiti Europu na stanje prije Napoleona (restauracija), tj. vratiti dinastije na prijestolje i stare granice - ipak, svaka država ima svoje političke i teritorijalne interese -> nisu složne, naziva ih se ,,kongres koji pleše’’ (puno išli na balove) -> za to vrijeme se Napoleon uspio vratiti s Elbe u Francusku - na kongresu prisutna i Francuska - Austrija ponovo dobila posjede u sjevernoj Italiji - Njemačka se prije sastojala od stotinu državica, a sad od 30 država i 4 grada-države - 1815. u Parizu nastaje Sveta alijansa - Rusija, Pruska, Austrija (inicirao ruski car Aleksandar I.) - cilj (formalno): riješiti sporove u Europi mirnim putem - pravi cilj: gušiti revolucionarne i narodne pokrete - skoro sve europske države su članice, osim Papinske države (zbog ruskog pravoslavlja), Velike Britanije (jer vodi politiku izolacije) i Osmanskog Carstva (jer ga ostale zemlje žele uništiti i razdijeliti) - nemoguće je zaustaviti revolucije jer ideje revolucije prihvaćaju građani, sloj koji ima gospodarsku moć (a kralj želi gospodarski razvoj i bogaćenje građanstva kako bi mu plaćali veći porez) - građanstvo se u revolucijama bori za: osiguranje prava, saziv parlamenta, donošenje ustava - građanstvo vodi nacionalni predznak - pojava novih političkih ideja: konzervatizam i liberalizam KONZERVATIZAM = protiv promjena - zalažu se za očuvanje političkog i moralnog pokreta - tradicionalne vrijednosti – obitelj, država, vjera  - prava dinastija su veća nego prava naroda - odbacili ideju apsolutne slobode LIBERALIZAM - zalažu se za slobodu i temeljna prava pojedinca i naroda - ideje prosvjetitelja i deklaracija (SAD i Francuska) - odbacuje autoritet države i crkve - podupire parlamentizam, konstitutivnost i sekularizam - nisu svi jednako liberalni – neki umjereni (bogato građanstvo), a neki demokratsko-revolucionarni (niži slojevi) - nacionalne ideje -> 19. stoljeće je doba nacija - naciju povezuju jezik, povijest i teritorij - kapitalizam je ključan za razvoj nacionalnih država zbog načina proizvodnje i velikog tržišta (toga nema u Hrvatskoj, ali postoji tanki sloj građanstva koji će biti nosioc nacionalne svijesti) - liberalne revolucije u Europi – do 1848. puno njih, npr. španjolska, francuska, talijanska, njemačka itd. - 1848. - vrhunac revolucija, izbijaju skoro u svakoj europskoj državi (čak i Osmanskom Carstvu), nastala Grčka FRANCUSKA DO 1848. (revolucije) - Nakon Napoleona na vlasti je Luj XVIII., Burbonac - Francuska je parlamentarna ustavna monarhija (kralj ograničen parlamentom i ustavom) - nasljednik Karlo X. - želi vladati kao da revolucije nije bilo (ultra realist), vlada ordonansama (naredbama) - ordonansa o ukidanju prava glasa????? -> srpanjska revolucija 1830. - građanstvo proglasilo Luja Filipa novim kraljem (,,kralj bankara’’) - nisu proglasili republiku jer je prošli put zbog toga Europa zaratila s njima, a na vlasti su bili jakobinci; uz to je samo Pariz zapravo republikanski, ostatak Francuske je konzervativan - Luj Filip vladao do 1848., a skoro svake treće njegova vlast ugrožena  razlozi: nije zainteresiran za vanjsku politiku (a Francuzi žele vlast kao u Napoleonovo doba), ne želi proširiti pravo glasa, zabranio raspravu o bilo kojem političkom uređenju osim o postojećem - građani zato išli na bankete (,,večere’’, ali zapravo raspravljaju o politici), Luj Filip ih je zabranio -> povod za novu revoluciju ITALIJA DO 1848. - glavni problem Italije = ne postoji kao jedinstvena država, rascjepkana na više državica (npr. Sardinsko Kraljevstvo / Pijemont, Venecija, Lombardija, Papinsk Država, Kraljevstvo obiju Sicilija - nacionalni pokret = risorgimento - 3 ideje za ujedinjenje (nijedna nije realizirana): o revolucijom stvoriti republiku o okupljanje država oko Pijemonta i nastanak monarhije o iskorištavanje papinog autoriteta - važnu ulogu imaju tajni pokreti i ujedinjena o ne odgovara vladarima i plemićima o karbonari (=ugljenari) o mlada Italija, osnivač Mazzini NJEMAČKA DO 1848. - građani žele ujedinjenje - problemi: puno mladih vladara, dva politička programa tj. podjela - velikonjemački program – ujedinjenje cijele Njemačke i Austrije - malonjemački program – bez Austrije, ali bi Pruska vodila glavnu riječ u Njemačkoj - teritorij bi bio veći pod velikonjemačkim programom bio veći, ali bi na njega došli Slaveni (Slovenija, Češka - tada habsburške), što krši ideje nacionalne države - važnu ulogu imaju studentska uređenja OSMANSKO CARSTVO DO 1848. Grčka  - tajno društvo heterija - buđenje nacionalne svijesti i poticanje na borbu za neovisnost, osnovano 1814. - pod vodstvom Aleksandrosa Ipsilantise 1821. započinju rat - 1821. Ustanak na Peloponezu, vodio arhiepiskop (kao naš biskup) German - vojni uspjesi -> 1822. Prva grčka narodna skupština, proglasila neovnisnost - ustanci i nedisciplina u vojski -> neovisnost se nije mogla dugo održati, Grci poraženi i opet pod Osmanlijama - lord Byron – potaknuo interes Europe za pomoć Grčkoj - 1827. bitka kod Navarina – pobjeda nad Turcima od strane europskih zemalja, posljednja jedraška bitka - 1832. u Londonu - Grčka je samostalna kraljevina, bavarski princ Otto von Wittelsbach je kralj Srbija - Pod Turcima od bitke kod Kosova - Teritorij – Srbija bez Vojvodine i Kosova - 1804. - prvi ustanak, vođa Đorđe Petrović Karađorđe - 1812. - nema pomoći od Rusije zbog Napoleonovog pohoda na Rusiju -> Turci se vraćaju, teror - 1815. - drugi ustanak, vođa Miloš Obrenović - 1830. - autonomija Srbije u Osmanskom Carstvu (neovisna i međunarodno priznata tek 1878.) - 1844. - ambiciozni vanjsko-politički program Načertanije Ilije Grašanina -> Srbija je mala zemlja, teži sebi pridružiti ,,srpske zemlje’’ (Bosna, sjeverna Albanija, Hrvatska, Dalmacija...) uz pomoć knjiga, nacionalnih pjesama, vjerskim preobratom REVOLUCIJE 1848. - 1849. U EUROPI - 1848. revolucije u gotovo svakom europskom gradu (osim u UK jer sve rješavaju reformama), nijedan sličan događaj u povijesti - sve su građanske revolucije (+ jedna revolucija radnika) – za građanska i ljudska prava, izbore, parlament, donošenje ustava - vrhunac: 3. mjesec; skoro sve gotove do 6. mjeseca - dublji uzroci: nerodne godine od 1845., bolest krumpira (koji je trebao nahraniti gladne zbog neplodnih godina), države se ne bave socijalnim problemima građana -> građani su spremni izaći na ulicu 1. Siječanj - Sicilija (+uzrok: nezadovoljstvo u zatvorima?) 2. Veljača - Francuska... posljednja - Mađarska (ugušena u 8. mjesecu) - domino efekt – od juga prema sjeveru -> vrijedi i za kontrarevoluciju, to jest propadanje revolucije Francuska - Luj Filip abdicirao – 2. republika (Francuzi broje republike) - Privremena vlada – na vlasti dokse ne provedu izbori (-> parlament -> vlada), mora riješiti nezadovoljstvo radnika (moraju obećati poslove – javni radovi / nacionalne radionice koje koštaju državu te su često nepotrebne, ali služe tome da se radnici ne pobune) - 1848. Izbori -> nova vlada -> ukida nacionalne radionice -> pobuna radnika - građani nisu podržali radnike, cilj im je ugušiti revoluciju - novi predsjednik republike Louis Bonaparte – 1851. državni udar, 1852. car (2. carstvo); vladao kao Napoleon III. do 1870. - plebiscit = izjašnjenje naroda o nekom pitanju (direktna demokracija), prije toga si osiguraš da ljudi glasaju u tvoju korist; problem: da-ne pitanje - građanstvo (umjereni) rađe pristaju na carstvo nego da se radnici (ekstrem) pobune - London - komunistički manifest, Marx i Engels -> znači da ideja radničke revolucije postoji, misle da će revolucija biti svjetska Njemačka - pitanje ujedinjena + prava - revolucije u svakoj od 34 države - Svenjemački parlament u Frankfurtu na Majni – predstavnici iz svake države - pobijedio svenjemački program, nude krunu pruskom kralju Fridriku IV., on odbija jer ne želi biti kralj po parlamentu i u državi gdje parlament ima riječ; zbog toga ne dolazi do ujedinjenja Habsburška Monarhija  - Hrvatska i Mađarska ________________ - Slovenci i Česi nemaju oblik ___________________ - Austrijanci - velikonjemački program -> različite politike u monarhiji - Habsburgovci čekaju da revolucija stane i da se sve vrati na staro, iako ne žele biti isključeni kao politički faktor (na primjer Zagrepčani žele Jelačića za bana, Habsburgovcima to ne odgovara, ali pristaju privremeno to jest do kraj revolucije) Italija - Habsburgovci izbačeni sa sjevera Italije - Bitkom kod Hustoce u lipnju 1848. Habsburgovci se vraćaju na to područje -> pobjeda kontrarevolucije - Plemstvo, knezovi, vojvode – opet na vlasti - Na teritorij Papinske države dolazi francuska vojska da pomogne papi SVE REVOLUCIJE ZAVRŠAVAJU NEUSPJEHOM; ALI JE NJIMA GRAĐANSTVO POKAZALO SVOJU MOĆ + u razvijenijim državama sa razvijenijim građanstvom na snazi ostaju ustavi HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA - 18. stoljeće - prosvijećeni apsolutizam (Marija Terezija i Josip II.) - 1790. - sve dok Hrvatska ne bude teritorijalno cjelovita, podređena je Mađarskoj - Hrvatski teritorij pod različitim vlasima: o Banska Hrvatska + dijelovi Slavonije – pod vlašću Hrvatskog sabora o Vojna Krajina o Dalmacija – pod Francuskom NACIONALNI POKRET - ciljevi: 1. teritorijalna cjelovitost 2. jedinstveni književni jezik – hrvatski ne postoji kao književni jezik 3. proširenje autonomije – Hrvatska u personalnim unijama uvijek ima autonomiju, mogu je samo očuvati i proširiti jer je tada nemoguće, tj. Prerano tražiti samostalnost - preporoditelji - muževi + 2 žene - preporoditelji su iz građanskog sloja i mladi (studenti, studiraju u Beču, Pragu... pa dolaze u doticaj s naprednim nacionalnim idejama) + gorf Janko Drašković - vođa pokreta: Ljudevit Gaj - Zašto su uzeli ilirsko ime? 1) u to vrijeme se smatralo da su Hrvati potomci Ilira 2) dijelovi hrvatskog teritorija i njihovi stanovnici zovu se lokalnim imenima zbog povijesti (Slavonci, Dalmatinci itd., rijetki će se nazvati Hrvatima) pa ilirskim imenom žele prevladati pokrajinske razlike - prosvjetitelji se bave kulturom, obrazovanjem i umjetnošću te na taj način šire svoje ideje; ne bore se za mjesto u saboru jer su građani - svoje ideje šire i odjećom i upotrebnim predmetima (do tad nikad viđena metoda u Hrvatskoj): o glavni: kapa, saruk (kaput o ostali: torbe, čaše, lepeze, igraće karte, satovi... o na većini predmeta znak – polumjesec i zvijezda (simbol na najstarijem novcu u Slavoniji) o npr. na pozivnicama za plesove piše da će se plesati narodno kolo, da muškarci obuku surke, a žene kape i sl. DJELA BITNA ZA POKRET 1) Josip Kušević, O municipalnim pravima (1830.) - na temelju isprava dokazuje poseban položaj Hrvatske u odnosu na Ugarsku 2) Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja (1830.) - početak nacionalnog pokreta, temelj za stvaranje jedinstvenog hrvatskog pravopisa + zalaže se za uvod posebnih glasova (č, ž, š, lj, nj...) po uzoru na češku abecedu i time stvara novu abecedu gajicu 3) Ivan Derkos, Duh domovine nad sinovima svojim koji spavaju (1832.) - prvi kulturni program u kojem predviđa ujedinjenje Hrvatske i jedinstveni hrvatski jezik 4) Jakno Drašković, Disertatia (1832.) - prvi moderni politički program zalaganje za: stvaranje samostalne hrvatske vlade, uvođenje štokavskog kao književnog jezika, reforme feudalnog sustava (samo humanizacija, ne ukidanje, jer je grof), teritorijalnu cjelovitost... 5) Ljudevit Gaj, Novine horvatske (1835.) - prve novine na hrvatskom, početak hrvatskog narodnog preporoda, književni prilog Danica horvatzka, slavonszka y dalmatinzka (novine na kajkavskom, Danica na štokavskom) + od 1836. se zovu Ilirske narodne novine i Danica ilirska 6) Antun Mihanović, Horvatska domovina (1835.) - objavljena u Danici, uglazbio Josip Runjanin -> himna 7) Matica ilirska (Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinović, Dragutin Rakovac), časopis Kolo (1842.) - prvi književni časopis na hrvatskom + od 1874. Matica hrvatska, tiskaju i objavljuju knjige na hrvatskom ili knjige za preporod 8) Ivan Kukuljević Sakcinski, Juran i Sofija (1839.) - prva drama na hrvatskom 9) Vatroslav Lisinski, Ljubav i zloba (1846.) - prva opera na hrvatskom - čitaonice - središta društvenog i političkog života, prva u Varaždinu 1838., u okrilju zagrebačke 1842. nastaje Matica ilirska - javni život u Hrvatskoj se kroatizirao - Sidonija Rubido – grofica, na operi na hrvatskom otpjevala Još Horvatska ni propala - Dragcija Jarnević - iz Karlovca (najveće plaće i porezi), učiteljica, pisala dnevnik na njemačkom Iz dnevnika: Kaže da se bavi kućanskim poslovima, da msili da je to gubljenje vremena i da bi trebala raditi nešto bitnije, zato počinje pisati na hrvatskom. Teško joj je i muči se s hrvatskim, pa se brine da će joj u Zagrebu ismijavati tekstove (ali istina je da se i oni muče s pisanjem na hrvatskom) - Beč dopušta Gaju da objavljuje novine da oslabi Mađare -> politika Habsburgovaca: uvijek će biti na strani Mađara jer imaju veći utjecaj u politici, ali podržavaju Hrvate da oslabe Mađare - pod utjecajem Mađara 1843. Beč zabranjuje ilirsko ime  1) zbog nasilja prosvjetitelja 2) jer Ljudevit Gaj više nije vođa (nikad se ne uspijeva vratiti u politiku, nije sigurno zašto, ali misli se da je to zbog njegova poticanja ustanka nad Turcima u Bosni, zbog čega su ga Turci tužili Beču; +stalno je bio u dugovima, mnogi su mislili da je špijun) - ipak dobre posljedice – ilirsko ime zamijenjeno hrvatskim - Ivan Kukuljević Sakcinski – prvi zastupnički govor u saboru na hrvatskom, predlaže hrvatski kao službeni jezik, no pre rano je za to - hrvatski jezik je služben od 1847. - po odluci sabora, što znači da su plemići prihvatili ideju nacionalnog pokreta UTJECAJ NA POLITIKU – prve političke stranke u Hrvatskoj 1. Horvatsko-vugerska stranka - zalažu se za kajkavski i što čvršće veze s Mađarima 2. Ilirska narodna stranka - članovi su preporoditelji, zalažu se za autonomiju i teritorijalnu cjelovitost - županijske skupštine - važne jer biraju tko ide u sabor - 1845. - sukob nakon izbora za županijsku skupštinu -> prve žrtve moderne hrvatske politike: Pobijedila prva stranka, pristaše Ilirske stranke se počeli naguravati na Markovu trgu, Mirko Bogović izvadio sablju i počeo lamatati njome -> stražari izvukli vatru na prisutne, ljudi poginuli = srpanjske žrtve - kroatizam = politički program - ilirizam = program suradnje na području kulture - srpski preporoditelj Vuk Stefanović - ,,svi su štokavci Srbi’’ - odnosi Hrvata i Srba u Hrvatskoj postaju komplicirani BANOVANJE JOSIPA JELAČIĆA - pripadnici Narodne stranke (ne sabor, tamo su plemići) u Zagrebu sazvali Veliku narodnu skupštinu koja je sastavila politički, nacionalni i gospodarski revolucionarni program u 30 točaka = Zahtjevanje naroda horvatskog - ne žele samostalnu i neovisnu državu jer su svjesni da nisu dovoljno jaki, pa ostaju u vezi s Mađarima i Bečom Specifično za Hrvatsku žele: - Josipa Jelačića za bana - sazivanje sabora - teritorijalno ujedinjenje - izjednačenje prava Krajišnika sa pravima ostalih Kao i druge države žele: - narodnu neovisnost - sazivanje parlamenta - uvođenje narodnog jezika - slobodu tiska, vjere, učenja i govora - jednakost pred sudom - oslobođenje kmetova od ?? JOSIP JELAČIĆ - Ilirac i austrijski vojnik (vjeran i jednoj i drugoj strani) - sazvao Bansko vijeće = prva prava hrvatska vlada, izvršni organ vlasti - Zastupnički sabor – raspisao izbore za sabor, prvi zastupnički tj. s izabranim predstavnicima (više nisu samo plemići) - ukidanje kmetstva - mađarska propaganda: ,,Jelačić vam neće ukinuti kmetstvo’’, time žele pridobiti seljake na svoju stranu - Jelačić putuje po Slavoniji da uvjeri seljake da će sve biti u redu - županije smiju primati naredbe samo od Zagreba – prekidanje veza između Hrvatske i Mađarske - Lajos Kossuth - vođa mađarske revolucije; ne priznaju ostale države u Monarhiji - Jelačić ide u rat s Mađarima: do Drave s hrvatskom zastavom, dalje s austrijskom – on ratuje za cara (iako time štiti interese Hrvatske + ne bi se ni usudio ići u rat da nema podršku cara) bitka kod Pakozda, 1848. - iz naše perspektive završila neriješeno, iz mađarske su oni pobijedili  Jelačić traži pomoć iz Beča zbog slabe vojske -> Beč šalje svoju vojsku u 10. Mjesecu u Beču izbija nova revolucija razlozi: 1) građani nisu zadovoljni razvojem Monarhije, 2) građani ne žele da Beč pomaže Jelačiću (Jelačić u Mađarskoj ratuje protiv revolucije, pa se boje da će nakon toga napasti njihovu revoluciju) Jelačić odlazi u Beč ugušiti revoluciju; na povratku iz Beča porazio Mađare, koji su išli pomoći revoluciji u Beču - kraj 1848. - vrhunac Jelačićeve vojne i političke karijere - mnogi ga smatraju kontrarevolucionarom (,,austrijski vojnik u njemu ubio domoljuba’’) - krajem 1848. Franjo Josip je car – daje Jelačiću mnogo titula - Jelačić je hrvatski ban, zapovjednik Vojne Krajine, Međimurje i Rijeku zaposjeo vojskom, u Dalmaciji gubernator (upravitelj) -> u osobi Jelačića i njegovih titula ostvarena teritorijalna cjelovitost (samo Istra i Kvarner nisu dio teritorija) - 3. mjesec 1849. - Franjo Josip donosi oktroj / oktroirani ustav o ozakonio jednakost pred sudom i opću poreznu obvezu, ali građani nemaju pravo vlasti -> Mađari podigli novu revoluciju i zbacili Habsburgovce s prijestolja, revolucija je ugušena u 8. mjesecu 1849. u čemu je pomogao Jelačić - građani Zagreba mu o svom trošku dali podići spomenik (Fernkom) - kip uklonjen 1947. - vlada komunizam; a ovo je nacionalni simbol + kritike Marxa i Engelsa - nije bilo poznato gdje je kip, nije se smjelo pitati; promjena imena trga u Trg Republike - vraćen tj. Restauriran od Antuna Bauera