PIS - Osmišljavanje i oblikovanje informacijskog sustava PDF

**PIS**-osmišljavanje i oblikovanje informacijskog sustava koji funkcijom, strukturom, podatkovnim sadržajem i ponašanjem odgovara potrebama organizacijskog sustava za koji se razvija i budućih korisnika. **Za izgraditi IS treba**: razumjeti poslovni sustav, istražiti ponašanje sustava u radu, pozn...

**PIS**-osmišljavanje i oblikovanje informacijskog sustava koji funkcijom, strukturom, podatkovnim sadržajem i ponašanjem odgovara potrebama organizacijskog sustava za koji se razvija i budućih korisnika. **Za izgraditi IS treba**: razumjeti poslovni sustav, istražiti ponašanje sustava u radu, poznavati procese na svim razinama, poznavati informacijske tehnologije, moći preustrojiti organizacijski sustav, izabrati optimalnu tehničku potporu. **Sustav**-cjelovita tvorevina, sastavljena od skupa međusobno povezanih dijelova, koja svrhovito djeluje i u međudjelovanju je s okolinom. **Informacijski sustav**-društveno-tehnički sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije svojim korisnicima. Genetička definicija IS-a: okolina, smetnje, izvođenje, upravljanje, planiranje, okolina. **Proces**-skup aktivnosti kojima se skup ulaznih podataka transformira u skup izlaznih podataka. **Piramida procesa** (vremenska usmjerenost): budućnost-procesi planiranja, upravljanja; sadašnjost-izvršenja; prošlost-obračuna, kontrole. **Porterov lanac vrijednosti**-primarne aktivnosti stvaraju dodanu vrijednost za organizaciju, sekundarne ne stvaraju izravno, nego služe kao potpora primarnim. **Model poslovanja**-skup međusobno povezanih modela koji opisuju različite aspekte poslovanja, uključujući strukturu organizacije, poslovne ciljeve i prioritete, poslovne procese i pravila, podataka i sl, mora predočiti koje se vrijednosti isporučuju kupcima, kako se to čini i s kakvim (financijskim) rezultatima. **Upravljanje poslovnim procesima**-općenit termin koji opisuje niz inicijativa, metoda, tehnika i alata koji se poduzimaju i koriste u upravljanju procesima, od njihove analize i dizajna, do implementacije, automatizacije i izvođenja. **Preustroj poslovnih procesa**-fundamentalno revidiranje i radikalan redizajn poslovnih procesa, kako bi se postigla dramatična poboljšanja u kritičnim, suvremenim mjerama performansi, kao što su troškovi, kvaliteta, usluga i brzina. **Ciklus poboljšanja i preoblikovanja**-Strategija i analiza, Dizajn, Primjena, Izvršenje. **Poboljšanje poslovnih procesa**-proces razvoja i implementacije inkrementalnih, često kontinuiranih, poboljšanja u proces.   **Metodologija** informacijskih/programskih sustava-znanstvena disciplina o pravilima, pristupima, procesima, metodama, tehnikama i sredstvima razvoja, primjene i održavanja informacijskih i programskih sustava. **Metodika**-uređen skup načela, pristupa, pravila, činjenica, obrazaca, metoda i tehnika rješavanja nekog zadatka. Struktura: 1)PRISTUPI i NAČELA: pristup-skup početnih pretpostavki o objektu projektiranja i skup općih načela, koja proizlaze iz pojedinih znanstvenih teorija ili iskustva. 2)OBRASCI PROCESA: razvojni poduhvati IS-a izvode se u skladu s odabranim obrascima procesa razvoja, koji su propisani ili preporučeni metodikom razvoja. 3)METODE i TEHNIKE: metoda-planski postupak za postignuće zadanog cilja na nekom praktičnom/teoretskom području, a tehnika-skup praktičnih postupaka i vještina primjene zadane metode i obavljanja posla u konkretnoj situaciji. 4)KONCEPTI i METAMODELI: modeli sustava oblikuju se i izrađuju pomoću koncepata, od kojih svaki na nekoj apstraktnoj razini reprezentira određeno svojstvo predmeta modeliranja, a metamodel-skup svih koncepata i načina njihove primjene, u okviru neke metode ili tehnike modeliranja. Primjena metodike: norme, organizacija, ljudski i financijski resursi, sredstva i pomagala. **Predložak razvojnog ciklusa** uvijek sadrži: podjelu razvojnog ciklusa na faze, opis mogućeg slijeda faza i uvjete prelaska s jedne faze razvoja na drugu. Opći predložak: planiranje IS-a(strategijsko planiranje, utvrđivanje izvodljivosti), razvoj IpodS(analiza i specifikacija zahtjeva, logičko modeliranje, fizičko modeliranje i izrada, isporuka i primjena), korištenje(održavanje i poboljšavanje ).  Vodopadni model: konceptualno modeliranje, analiza specifikacija i zahtjeva, logičko m., fizičko m. i izrada, isporuke i primjena. Sprialni model: određivanje ciljeva, zahtjeva i varijanti, procjenjivanje varijanti, prepoznavanje rizika i problema i njihovo rješavanje, razvoj proizvoda na sljedećoj razini, planiranje sljedeće faze (koncept, zahtjevi, dizajn, proizvod). **Životni ciklus** **IS-a**: označava vremensko razdoblje između donošenja formalne odluke o izgradnji IS-a bitno različite građe, tehnologije, funkcionalnosti i sl., u odnosu na postojeći sustav, a završava odlukom o zamjeni ovog sustava novim sustavom. **Faze zrelosti IS-a**: Faza rane primjene (uvođenje), zaraze i pridobivanja korisnika (proširenje), odvajanja funkcija (upravljanje), objedinjavanja, sređivanja (upravljanje podacima), zrelosti.   **V-model**:postojeći fizički sustav, logički model post. sustava, zahtjevi prema budućem sustavu, logički model budućeg sustava, grugi fizički model budućeg sustava, fizički dizajn komponenata **;**  komp. i testiranje komp., integracija i integracijsko testiranje, primjena novog sustava, probni radi i testiranje prihvatljivosti, dokumentiranje izvedenog stanja, novi fizički sustav. **Životni ciklus osnovnih resursa**-planiranje, dizajn i primjena, korištenje i nestajanje. **Model procesa**-formalizirani opisi hijerarhijskih struktura procesa, unutarnje logike procesa, međusobnih odnosa procesa, događaja u objektnim sustavima, te odnosa procesa i okolice. Osnovni **koncepti modela procesa**-funkcionalne komponente (funkcije, procesi, potprocesi, aktivnosti, operacije, moduli i sl.),  tokovi podataka i njihov sadržaj,  izvori i odredišta podataka, spremišta podataka, događaji, koji pokreću i prekidaju procese. **Model podataka**-apstraktni prikaz skupova podataka, njihovih međusobnih veza i ograničenja, te načina manipulacije podacima. Osnovni **koncepti modela podataka**-skup koncepata za opis strukture podataka, skup ograničenja za očuvanje integriteta podataka, skup operatora kojima je moguće opisati promjenu stanja podataka sustava. **Model objekta**-objedinjuje modele podataka i procesa, predstavljaju objekte, metode posluživanja objekata i poruke koje objekti razmjenjuju s okolicom ili međusobno. Osnovni **koncepti modela objekata**-tipovi objekata, klasifikacijske i sastavne strukture objekata, atributi, veze i njihova ograničenja, događaji i stanja, operacije na objektima (metode posluživanja), nasljeđivanje, učahurivanje, polimorfizam, preklapanje početni i konačni uvjeti stanja, prijelazi iz stanja u stanje, spojišta poruka.  **MODELI PODATAKA:** 1. **ERA**-prikazuje podatke sustava u obliku tipova entiteta, koji su opisani tipovima atributa i povezani tipovima veza. ERA-statički model podataka koji sadrži opis: strukture podataka (entiteti, veze, atributi), ograničenja za očuvanje integriteta podataka; ne opisuje dinamiku, odnosno ne sadrži koncepte kojima je moguće opisati promjenu vrijednosti podataka. **Entitet**-nedvosmisleno prepoznatljiv koncept, predmet, događaj ili biće o kojemu se u IS-u prikupljaju i pamte podaci. Slabi entitet je egzistencijalno i/ili identifikacijski je ovisan o jakom. Asocijativni tip entiteta nastaje od: veze kardinalnosti  M:M, veze koja sadrži atribute, n-arne veze. **Veza** povezuje pojave dva tipa entiteta ili različite pojave istog tipa entiteta. **Ograničenja**: domene atributa, kardinalnosti veza entiteta, kardinalnosti i njihovih atributa. Atribut- opisuje entitet ili omogućava njegovo prepoznavanje. Vrste: identifikacijski (omogućavaju prepoznavanje pojava entiteta), opisni (izražavaju kvalitetu entiteta, stanje i položaj u klasifikacijskoj strukturi, kvantificiraju svojstvo entiteta ili određuje odnos prema drugim pojavama entiteta), izvedeni (vrijednosti im se izvode iz vrijednosti drugih tipova atributa). 2. **Relacijska shema**-forma po kojoj su zapisani podaci, čine ju naziv i skup atributa. **Ograničenja RS**: ne smije sadržavati dva jednaka atributa, poredak atributa je proizvoljan, azličite relacije smiju sadržavati iste atribute (ime atributa ima prefiks, koji označava relaciju kojoj atribut pripada). **Ključ RS**: neka je A(R) skup atributa relacije R, kandidat ključa je skup atributa K (K podskup od A), onda ako vrijede uvjeti: jedinstvenosti-ni u jednoj ekstenziji relacije R ne postoje dvije n-torke koje imaju istu vrijednost svih atributa, minimalnosti-ne postoji skup manji od K, koji bi ispunjavao uvjet jedinstvenosti. Vanjski ključevi RS uvijek su primarni ključevi onih RS s kojima je promatrana u vezi, može sadržavati nul-vrijednost. **1NF**-RS  je u 1NF ako su svi njezini neključni atributi funkcijski ovisni o ključu sheme relacije, odnosno o barem jednoj komponenti ključa ako je ključ složen. Anomalije održavanja: dodavanja, brisanja, izmjene. RADNIK(\#Radnika,Ime,Prezime,Telefon1,Telefon2) nije u 1NF jer je Telefon grupa s ponavljanjem. **2NF**- u 1NF, svi njezini neključni atributi funkcijski ovisni o svim dijelovima primarnog ključa. NAR(\#Kupca,\#Proizvoda,Količina,Boja,Rabat,Cijena) nije u 2NF, ako je boja atribut proizvoda, a rabat ovisi samo o kupcu. **3NF**- u 1NF, nijedan neključni atribut nije tranzitivno ovisan o primarnom ključu. RADNIK(\#Radnika,Ime,Prezime,Odjel,Telefon) nije u 3NF ako u odjelu postoji jedan telefon, kojeg koristi više radnika. **ERA u relacijski**: **1)**pretvorba jakih entiteta-jaki entitet u relaciju, atribut od E u atribut u R, ograničenja od E postaju ograničenja od R, jedan identifikacijski atribut od E postaje primarni ključ u R, ako je složen i ključ od R je složen od istih atributa. **2)**pretvorba slabih entiteta-slabi E u relaciju, preuzima atribute, ključ od R1 nastale od E1 postaje vanjski ključ R2, primarni ključ R2 je složen od primarnog ključa R1 i parcijalnog ključa R2. **3)**pretvorba veza 1:N-tip entiteta koji sudjeluje u vezi postaje relacija, primarni ključ relacije nastale od entiteta na strani 1 postaje vanjski ključ relacije nastale od entiteta na strani N. **4)**pretvorba veza M:N-tip entiteta koji sudjeluje u vezi postaje relacija, otvara se relacija čiji je ključ složen od primarnih ključeva relacija koje su nastale od entiteta u vezi. **5)**pretvorba veza 1:1-atributi od E1i E2 spoje se u relaciju čiji je ključ identifikator E1 ili E2. **6)**pretvorba atributa s više vrijednosti i ponavljajućih grupa-kandidat za primarni ključ je konkatenacija vanjskog ključa relacije iz koje je izdvojen i samog atributa, ponavljajuća grupa se izdvaja u posebnu relaciju a primarni ključ se određuje kao kod slabog entiteta. **7)**pretvorba asocijativnih entiteta i n-arnih veza-E u R, atributi E u atribute R, ključ je konkatenacija primarnih ključeva relacija nastalih od entiteta koji su sudjelovali u vezama čijom je pretvorbom nastao asocijativni entitet, svaki E n-arne veze postaje R, veza se isto pretvara u R čiji je ključ konkatenacija primarnih ključeva relacija nastalih od entiteta u vezi. **3) Životni ciklus entiteta.**  **MODELI PROCESA:** 1. **Dijagram funkcionalnog raščlanjivanja** (**dekompozicije**)-hijerarhijski dijagram koji predočava strukturu neke funkcionalne komponente, koja se sastoji od složenih ili elementarnih komponenata niže razine složenosti. **Funkcija**-skup procesa koji se izvode trajno, s ponavljanjem, nema početni i završni događaj, naglasak na statičkoj komponenti. **Proces**-skup povezanih aktivnosti i odluka, kojima se postiže parcijalni cilj, troše neki resurse i vrijeme a od značaja su za kupca, ima početni i završni događaj, postoje vremenski odsječci kad se ne izvodi, naglasak na dimamičkoj komponenti. **Aktivnost**-radnja usmjerena na izvršenje nekog zadatka. 2. **DTP(Dijagram toka podataka)-**mrežni dijagram koji prikazuje tokove podataka kroz sustav, njihova izvorišta i odredišta, te procese koji tokove podataka transformiraju. **DTP koncepti**: Proces je skup aktivnosti kojima se skup ulaznih podataka transformira u skup izlaznih podataka. Tok podataka je skup ulaznih podataka u proces i/ili izlaznih podataka iz procesa. Spremište podataka je koncept koji reprezentira pohranjivanje izlaznih podataka procesa koji su na raspolaganju drugim procesima. Vanjska izvorišta i odredišta su procesi ili sustavi koji se nalaze izvan područja analize. Spojište konteksta je mjesto na kojem ulazni tok ulazi u proces ili izlazni izlazi iz njega. **Pravila DTP**: Načelo održanja procesa-svi procesi koji su prikazani na razini n+1 dijagrama dekompozicije, moraju biti sadržaj DTP-a procesa razine n; Načelo održanja vanjskih tokova-svi tokovi koje proces na razini n razmjenjuje s procesima te vanjskim izvorištima i odredištima, moraju biti očuvani u detaljiziranom procesu na razini n+1. Proces barem na jednoj strani toka, nedozvoljena neposredna veza između dva spremišta i sl., proces mora imati i ulazne i izlazne tokove, sadržaji tokova prije i poslije razdjelnih točaka su isti, nedozvoljeni dvosmjerni tokovi i neposredna povratna veza. **Prikaz tijeka posla (Work Flow Diagram)**-prikazuje skup međusobno povezanih radnih mjesta na kojima se obavlja neki posao ili aktivnost bez zastoja, te tokove, usklađivanje i prijenos zadataka između radnih mjesta. **Dijagram aktivnosti (Activity Diagram)-**prikazuje akcije (automatizirane ili ručne) te tokove i prijenos kontrole među akcijama. **Organizacijski dijagram (Organization Chart)-**primarno prikazuje raščlanjivanje organizacije i hijerarhijske veze između organizacijskih jedinica. **3)** Vrste **funkcionalnih modela ponašanja:** Model tokova upravljačkih podataka-DTP koji sadrži dodatne upravljačke koncepte-tok upravljačkih podataka (pokreće i prekida proces), upravljački proces (transformira upravljačke podatke), spremište upravljačkih podataka; Modeli ovisnosti procesa-prikazuju procese i upravljačke spojnice procesa, na kojima su označeni uvjeti selekcije ili iteracije. **4) Model unutarnje logike**-opisuje kako se proces izvodi, te kako se pokreće i prekida njegovo izvođenje. Najpoznatiji: Proceduralni modeli opisuju kako se ostvaruje svrha elementarnih procesa objektnog sustava; Modeli odlučivanja koriste koncept izbora (selekcije) tijeka procesa koji je ovisan o ispunjenosti ili neispunjenosti uvjeta selekcije; Dijagrami prijelaza stanja opisuju stanja objektnog sustava, događaje u objektnom sustavu koji su pobude procesa i odzive na ove pobude, koncepti: **Stanje** je stabilno i prepoznatljivo ponašanje sustava ili procesa ili objekta tijekom određenog vremenskog razdoblja. **Vektor prijelaza stanja** povezuje početno i konačno stanje. **Događaj** je vanjski ili unutarnji poticaj koji je uzrokovao prijelaz stanja. **Uvjet** je preduvjet prijelaza stanja. **Akcija** je poruka drugom procesu, sustavu ili objektu u trenutku prijelaza stanja ili neka druga aktivnost koja se pritom događa. **Nastavci vektora prijelaza stanja** označavaju da se vektor prijelaza stanja nastavlja u nekom drugom kontekstu, npr. na drugom dijagramu.   **Modeliranje poslovnog procesa** (BPM)-prikaz strukture i načina na koji se odvija neka djelatnost. **Klasifikacija** modela prema: Razini detaljnosti: opisni-grafički prikaz s atributima elemenata modela, analitički-resursi, detaljno odvijanje, različiti događaji te izvršni-BPEL, pogodan za izvršavanje na procesnom serveru; Pretežitim korisnicima: poslovni i informatički stručnjaci; Fazama razvoja poslovnog sustava: sadašnje stanje procesa (As Is modeli) i buduće stanje procesa-nakon planiranog unapređenja (To Be modeli). **BPMN 2.0.** kategorije: Objekti toka-događaji, aktivnosti skretnice, Podatkovni objekti-sadržaji koji se obrađuju tijekom izvršavanja procesa (npr. repozitoriji ili poslovni sadržaji), Objekti spajanja-povezuju objekte toka ili im pridružuju dopunske informacije, npr. slijedni i informacijski tokovi, tokovi priduživanja, Grupirajući objekti-grupiraju objekte po nekim zajedničkim karakteristikama, polja i staze,učesnici, procesi, organizacijske jedinice, Dopunski objekti-dopunjuju proces kontekstualnim informacijama. **Odluka**/Grananje-prikazuje mogući smjer kretanja procesa u određenom trenutku, ovisno o odluci (ispunjenju određenog uvjeta). **Slijedni tok**-predstavlja slijed aktivnosti u procesu. **Informacijski tok**-koristi se za prikaz tijeka informacija između dvaju entiteta procesa. **Poveznica**-služi za pridruživanje informacija, podataka ili teksta aktivnim objektima, u svrhu njihova pobližeg pojašnjenja ili detaljnijeg opisa. **Suradnici i izvođači**-predstavlja zasebne organizacijske ili funkcionalne cjeline organizacije kao izvođače procesa. **Podaci**-mehanizmi za prikaz načina na koji su određeni podaci generirani od strane pojedine aktivnosti, odnosno kako ih ona zahtjeva. Ključni **pokazatelji uspješnosti** procesa: trajanje, rasipanje, korištenje resursa, troškovi. **R** **azine modela sustava**: sadašnji sustav (as is), teoretski idealni sustav, krajnji idealni sustav, tehnološki izvodljiv idealni sustav, ciljni tehnološki izvodljiv idealni sustav.   **Bizagi** process modeler-alat za modeliranje i dokumentiranje procesa. Bizagi BPM suite-alat za izradu aplikacija na temelju modela procesa. **Koraci**: Izrada modela procesa TO BE-BPMN 2.0., Izrada modela podataka, Oblikovanje obrazaca za unos i pregled podataka (formi), Unos poslovnih pravila, Dodjeljivanje uloga i ovlaštenja, Integracija aplikacije, Pokretanje i izvršenje aplikacije. **Procesno orijentirane aplikacije**-automatiziraju tijek izvođenja determiniranih procesa poštivajući slijedove povezanih poslova u modelu (izvršitelj jednog posla ne mora znati što radi izvršitelj sljedećeg posla ili odlučivati o tome što sljedeće mora odraditi), omogućavajući pritom izvršiteljima procesa evidentiranje podatka o stanjima i događajima.   **Upravljanje projektom**-obuhvaća sve aktivnosti čija je svrha planiranje, upravljanje, obračunavanje i nadzor nekog poduhvata. **Svojstva**: organizacijski i financijski izazov za organizacijski sustav, najčešće jedinstven, ima unaprijed određene ciljeve, opseg, trajanje, proračun i resurse, sastoji se od faza koje sadrže skup povezanih aktivnosti, zahtijeva uspostavu privremene organizacije koja će  izvesti poduhvat do zadanog roka i uz unaprijed utvrđen utrošak resursa i kvalitetu. **Procesi upravljanja projektom**: [Planiranje projekta]-1. Određivanje ciljeva projekta, 2. Određivanje strukture projekta(potprojekti, faze, aktivnosti), 3. Određivanje tijeka projekta(raspored i trajanje faza, mrežni dijagrami, kontrolna točka, zastoji), 4. Određivanje potrebnih resursa i njihove raspoloživosti, 5. Usklađivanje vremenskog tijeka projekta i raspoloživosti resursa(prostup vođen rokovima/raspoloživošću resursa), 6. Izrađivanje osnovne kalkulacije, 7. Izrađivanje osnovnog plana(faza nuđenja i ugovaranja plan postoji, faza pokretanja plan se detaljizira, faza izvođenja plan se revidira). [Izvođenje projekta]-8. Upravljanje napredovanjem projekta, 9. Analiziranje rezultata, obračunavanje i dokumentiranje, 10. Zatvaranje projekta. **Proces razvoja IS-a**-skup međusobno povezanih aktivnosti, koje se izvode tijekom razvojnog ciklusa (vremenski slijedno jedan iza druge po završetku, usporedno, ciklički vraćanjem na prethodnu). Podjela aktivnosti s obzirom na ciljeve: aktivnosti planiranja i upravljanja, učinka, provjere. **Predložak procesa razvoja** opisuje: raščlanjivanje procesa i aktivnosti na aktivnosti niže razine, veze i slijed izvođenja aktivnosti, uvjete početka i završetka aktivnosti, ulazne i izlazne podatke i informacije potrebne za izvođenje svake aktivnosti, metode, tehnike, pomagala i sredstva koja se koriste tijekom izvođenja aktivnosti. **Mrežno planiranje**: CPM (Critical Path Method), PERT (Project Evaluation and Review Technique), AON (Activity on the Node).   **Metodike razvoja** IS i softvera: **A) Strukturne**: [1)Podatkovno orijentirane] (statičke/dinamičke): DADES (Data Oriented Design), ERAE (Entity, Relationship, Attribute, Event), PSL/PSA (Problem Statement Language /Analyser), IDA (Interactive Design Approach). [2)Procesno orijentirane] (statičke/dinamičke): HOS (Higher Order Software), Method/1, PROMOD, SASS (Structured Analysis and System Specification), STRADIS (Structured Analysis, Design and Implementation of Information Systems), [3)Integrirane podatkovno/procesne] (statičke/dinamičke): AD/CycIe (Application Development Cycle), AXIAL, BSP (Business Systems Planning), D2S2 (Design of Data Sharing Systems), EDM (Evolutionary Design Methodology), IEM (Information Engineering Methodology), ISAC (Information Systems Work and Analysis of Changes), JSD/JSP (Jackson System Development /Programming), LSDM (LBMS System Development Method), MERISE, NIAM (Nijssen\'s Information Analysis Method), RML (Requirements Modelling Language), SADT (Structured Analysis and Design Technique), SA/SD (Structured Analysis /Design), SREM (Softvare Requirements Engineering Methodology), SSADM (Structured Systems Analysis and Design Method), USE (User Software Engineering), **B) Predobjektne i rane objektne**: AM/BM (Activity Modelling / Behavior Modelling), IML (Inscribed High Level Petri Nets), INFOLOG (Information Logic), REMORA, ACM/PCM (Active and Passive Component Modelling), **C) Objektne**: Yourdon/OO (Yourdon / Object Oriented). Rational Unified Process (RUP), Agile Unified Process (AUP), Enterprise Unified Process (EUP).  **RUP:** objektno orijentirana metodika projektiranja informacijskih sustava. **Pristup**: 1. Iterativni razvoj(u svakoj iteraciji rješava se manji dio funkcionalnosti ili neki drugi zahtjev, što omogućava rano uočavanje nedostataka, smanjuje rizike, povećava kvalitetu krajnjeg proizvoda, omogućava efikasnije korištenje ljudi, povećava zadovoljstvo korisnika), 2. Upravljanje zahtjevima(vraćanje zahtjevima u svakoj iteraciji unapređuje kvalitetu krajnjeg proizvoda i povećava zadovoljstvo kupca, ciljevi su bolja kontrola, smanjenje troškova i kašnjenja), 3. Arhitektura zasnovana na komponentama(modularnost omogućuje jasno odvajanje funkcija i odgovornosti dijelova sustava, postiže se ponovna upotrebljivost), 4. Vizualno modeliranje(temelj je UML, olakšava svladavanje kompleksnosti, čini komunikaciju jasnijom, omogućuje skrivanje nepotrebnih detalja ili njihov prikaz kada je nužno, osigurava tehnike i predloške za dizajn softvera), 5. Kontinuirana provjera kvalitete(ranije se uočava nekonzistentnost između zahtjeva, dizajna i implementacije), 6. Upravljanje promjenama(i konfiguracijom), 7. Podjela uloga(analitičar, developer, ispitivač, manager, proizvodnja i podrška). **Faze razvoja**: [Početak]-definiranje opsega i vizije projekta, potreba i očekivanja korisnika, kreiranje Use case modela, računanje troškova, kreiranje poslovnog plana. [Razrada]-skiciranje iteracijskog plana, odabir use case-a, kreiranje prototipa sučelja, planiranje testova sustava, integriranje podsustava, uspoređivanje rezultata. [Izgradnja]-dopuna plana iteracije, kreiranje koda, testiranje, uspoređivanje s iteracijskim planom. [Prijelaz]-testiranje sustava, korisničko testiranje, izdavanje sustava, trening korisnika, podrška i održavanje proizvoda. **Dokumenti i modeli**: [Rječnik pojmova](P, na jednom mjestu okuplja sve ključne pojmove koji se koriste u ostatku projektne dokumentacije); [Vizija](određuje osnovne smjernice razvoja budućeg sustava); [Zahtjevi naručitelja projekta](P, trenutno na snazi); Model [slučajeva korištenja] poslovnog sustava  i sustava kojeg razvijamo(P, pregled iz vana s gledišta korisnika, opisuju dijelove sustava koje namjeravamo automatizirati  i one koji su izvan granica projekta); [Objektni model] poslovnog sustava(P, unutarnji pogled, opisuju uloge u poslovnom sustavu, entitete koji se koriste u sustavu, način na koji se sve to povezuje s akterima pri realizaciji slučajeva korištenja poslovnog sustava.); [Dodatne specifikacije] poslovnog sustava  i sustava kojeg razvijamo(P, opisuju koncepte, svojstva i ograničenja PS-a koje nije moguće vezati uz neki posebni slučaj korištenja, određuju nefunkcionalne zahtjeve prema budućem sustavu); [Poslovna pravila](P, koja se koriste u PS-u, a utječu na budući IS); [Dijagram isporuke] fizičkog sustava(gruba slika osnovne arhitekture sustava); [Plan razvoja softvera](naglasak na grubom planiranju vremenskog redoslijeda i planiranju troškova); [Lista rizika](osim opisa i mogućih posljedica prikazuje i način na koji rizike namjeravamo ukloniti, zaobići ili umanjiti); [Poslovni pogled] na projekt(na troškove i koristi od IS-a, nužno ih je kvantificirati i opisati način utvrđivanja).   **Uloga znanosti i struke u projektiranju**: [Ad hoc pristup]-intuitivno obavljanje aktivnosti, kreativna primjena vlastitih metoda, nedostatak discipliniranog dokumentiranja; [Inženjerski pristup]-definiran predmet projektiranja, primjena metodike projektiranja, uključivanje korisnika u proces projektiranja. **Uloga IS-a**: [Preslikavanje organizacije]-pasivna uloga IS-a, sadrži opise prošlih stanja poslovnih procesa i poslovnih događaja pohranjene u bazi podataka organizacijskog sustava, upravljačka uloga zapostavljena. [Upravljanje organizacijom]-pružanje potrebnih informacija donositeljima odluka, IS je dio upravljačkog člana organizacijskog sustava. **Osnovna svrha ciljnog sustava**: obrada transakcija, podrška u odlučivanju, podrška uredskog rada, rudarenje podataka. **Usklađenost sa zahtjevima organizacije i korisnika**: [Tehnički pristup]-usmjeren je povećanju učinkovitosti, na temelju kompjutorske podrške i automatizacije pojedinih operacija, izrađuju se modeli procesa i podataka(analitički i empiristički pristup). [Planski pristup]- uključivanje višeg poslovodstva u razvoj i usklađivanje planova razvoja IS-a s planovima, ciljevima i kritičnim čimbenicima uspjeha, izrada strategijskog plana(sustavni i holistički pristup). [Društveno tehnički pristup]-u središtu interesa su pojedinci, njihov sustav vrijednosti i potreba, odnosi među njima, te odnosi pojedinca i organizacije, korisnici aktivno sudjeluju u razvoju pa je potrebno defini anje varijanti rješenja, nedostatak je teška formalizacija. **Objekt modeliranja**: [Subjektivistički r pristup]-to be, zanemaruje važnost modeliranja sadašnjeg sustava, razvoj budućeg programskog sustava odmah započinje prikupljanjem, analiziranjem i specificiranjem zahtjeva korisnika prema budućem sustavu, te izradom njegovog modela. [Objektivistički pristup]-as is+to be, polazi od modela sadašnjeg objektnog sustava što  zahtijeva određeni utrošak resursa, ali olakšava određivanje granica poduhvata, vrednovanje rezultata poduhvata, upoznavanje problemske domene, migraciju na novi sustav. **Prilagodljivost stanju i promjenama objektnog sustava**: [Strukturni] pristup, [Situacijsko adaptibilni] pristup. **Razvojni ciklus**: [Fazni pristup]-pretpostavlja da se svaka faza razvojnog ciklusa u jednom razvojnom poduhvatu prolazi samo jednom, na kraju se  provode formalna provjera rezultata (verifikacija) i vrednovanje od strane korisnika (validacija). [Inkrementalni pristup]-(razvoj u koracima) pretpostavlja evolutivni razvoj, što znači da se pojedine faze razvojnog ciklusa izvode više puta, svakim ponovnim prolazom nova verzija modela. **Odnos prema dijelovima i cjelini**: [Analitički] pristup, [Sustavni] pristup. **Osnovni model**: [Funkcijski], [Podatkovni], [Funkcijsko podatkovni], [Objektni] pristup. **Način izrade i primjene modela**: Transformacija modela(MDD, MDA), Višestruko iskoristivi objekti i otvoreni kod, Prototipni pristup, [Formalne metode i operativne specifikacije]-matematički utemeljene metode specifikacije i provjere(automatske). [Dokumentacijski pristup]-cilj projekta u fazama projektiranja je izrada projektne dokumentacije koja sadrži modele i druge projektne specifikacije, te dokumentiranje rezultata i izvedenog stanja. [CASE pristup]-Computer Aid, CA-ompjutorska podrška i automatizacija ljudskih aktivnosti; pomagalo CASE-program za projektiranje i održavanje IS-ova prema određenoj metodologiji; radna okolina-tehnička osnova za primjenu programskog sustava; podjela-Upper-CASE: podržavaju rane faze razvoja softvera, nezavisni od implementacijskog okružja, Lower-CASE: podržavaju faze dizajna i implementacije, usko vezani za implementacijsko okružje, Integrated-CASE (I-CASE): kombinacija; generatori aplikacija su CASE-alati ako: opis sustava pohranjuju za opetovano korištenje, u modeliranju podataka polaze od relacijskog modela, imaju rječnik podataka, imaju bazu znanja (ili predloške) za oblikovanje programskih procedura, mogu povezivati procedure slijedom veza među poslovnim procesima; rječnik informacija-sredstvo objedinjavanja svih informacija značajnih za poduhvat razvoja IS-a. Razvojna okolina informacijskog i programskog inženjerstva-skup programskih pomagala za razvoj IS-ova i njihovih dijelova, primijenjen na određenoj računalskoj konfiguraciji. **Građa i tehnička osnova ciljnog sustava**: [Klijent/server građa]-podaci su na serveru koji pomoću SUBP upravlja podacima, brinu se za njihovu sigurnost i konzistentnost i poslužuju ih klijentima, klijenti su osobna računala i radne stanice, sadrže i izvode stolne aplikacije koje obrađuju podatke, šalju upite serverima, primaju odgovore i prezentiraju ih korisnicima. [UML komponente]-Razina podataka: serveri baza podataka, SUBP; Razina poslovne logike: aplikativni serveri, poslovna pravila ugrađena u programe; Prezentacijska razina: korisnička računala, preglednik ili stolne aplikacije. **Odnos vlastitog razvoja i gotovih komponenata**: [Outsourcing]-način razvoja IS-a gdje poduzeće naručuje od informatičke tvrtke provedbu dijela ili cijelog postupka razvoja IS-a (sustav prilagođen organizaciji i njenom poslovanju/dugotrajan i skup postupak). [Insourcing]-vlastiti razvoj IS-a, postojanje dovoljnog broja informatičara koji uz pomoć usluga vanjskih stručnjaka razvijaju potencijalni sustav (prilagodljivost sustava/smanjena učinkovitost odvijanja redovnog poslovanja). [Kupovanje gotovog rješenja]-s tržišta (odmah vidljiva funkcionalnost rješenja/prilagodba specifičnostima poslovanja). [Unajmljivanje rješenja] (hosting)-poduzeće je samo vlasnik podataka, a održavanje opreme i programske potpore briga je specijalizirane informatičke organizacije.   **Ekonomika**-društvena znanost koja se bavi proizvodnjom, distribucijom i korištenjem roba i usluga, proučava tržište, troškove, efikasnost, ponudu, potražnju te kako ljudi donose odluke u situaciji ograničenih resursa. **Ekonomika programskog inženjerstva**-grana mikroekonomike koja se bavi tehnikama ekonomske analize koje su primjenjive na programsko inženjerstvo i upravljanje softverom, nastoji odrediti troškove, potrebne resurse i trajanje pojedinih faza razvojnog i životnog ciklusa. **Troškovi projekta**: projektiranje, programiranje, implementacija, otklanjanje nedostataka, upravljanje projektom i organizacijskim promjenama. **Predmet upravljanja projektom**: opseg, proces, aktivnost, zadatak, resursi, troškovi, vrijeme, isporuke, kvaliteta. **Izazovi upravljanja**: opseg je zadan pa se nadzire, troškovi, vrijeme i kvaliteta se unaprijed procjenjuju, a tijekom projekta prate i mijenjaju, ljudski resursi se teško nabavljaju i često dijele s drugim projektima, rokovi se često određuju izvan projekta\... **Aktivnosti upravljanja**: procjena potrebnih napora, resursa i ljudi, određivanje procesa, terminiranje aktivnosti, raspoređivanje resursa na aktivnosti\... **Trošak ljudskog rada**: količina rada procjenjuje se na temelju potrebnih (raspoloživih) ljudi i njihove produktivnosti; cijena rada mijenja se u vremenu i prostoru, ovisno o gospodarskim uvjetima, inflaciji i sl.; struktura: plaće, školovanje i certificiranje, uredski prostor, oprema, putovanja; utjecajni čimbenici: Vrsta posla, odnosno kompetencije, obrazovanje, certifikati, porezi i doprinosi, varijacije obzirom na kvalitetu rada ili radni staž. **Ekipiranje projekta**: što više ljudi radi na projektu, njihova će produktivnost biti manja (više komunikacijskih kanala, više hijerarhijskih razina, više zastoja i čekanja, više mogućnosti zabušavanja); posljedica: broj ljudi (č) \> složenost (FP) / produktivnost (FP/č/d) \* vrijeme (d). Metrika složenosti problema: Temeljene na količini koda-količina softverakoji se može razviti. Temeljene na funkcionalnosti-broj funkcijskih točaka razvijenih na mjesec dana. **Procjena troškova/cijene**: [Algoritamsko modeliranje troškova]-algoritam ili formula opisuje funkcijsku ovisnost troškova razvoja softvera o varijablama. [Ekspertna procjena]-jedan ili više eksperata procjenjuju troškove razvoja softvera, nastoji se postići konsenzus ili usklađivanje. [Procjena na temelju analogije]-cijena se procjenjuje na temelju iskustava i sličnosti s prošlim projektima. [Parkinsonov zakon]-cijena odgovara raspoloživom proračunu, a utrošak resursa odgovara resursima koje smo imali na raspolaganju. [Cijena koja pobjeđuje]-projekt košta toliko koliko nam je kupac spreman platiti, a sadrži ono što se u okviru raspoloživog vremena i resursa može napraviti. [Procjena odozgo dolje]-odrede se troškovi postizanja zadane razine funkcionalnosti cijelog sustava, zatim se procijene zajednički troškovi, preostali se rasporede po komponentama sustava razmjerno njihovoj složenosti. [Procjena odozdo gore]-odrede se troškovi razvoja najniže razine komponenata, na svakoj razini se zbroje troškovi svih komponenata. [Metoda funkcijskih točaka]-procjena složenosti u ranim fazama projekta, neovisnost ali uzimanje u obzir tehnologije, ponovljivost rezultata. **Određivanje osnovnih funkcijskih točaka**: broje se vanjski ulazi i izlazi, unutarnje logičke datoteke, vanjska sučelja i upiti; za rangiranje složenosti određuje se relativna težina. **Nepodešene funkcijske točke**: određuju se težinske vrijednosti parametara, na temelju procjene relativnog utjecaja pojedinih parametara na složenost; unadjusted=basic\*complexity rating. **Podešene funkcijske točke**: metode- IFPUG(International Function Point Users Group), SPR(Software Productivity Research); adjusted=unadjusted\*general system characteristic.       **PK matrica**-alat koji na nedvosmislen način stavlja u odnos procese koji se izvode u poslovnom sustavu i klase koje pri izvođenju procesi kreiraju i/ili koriste.[Klasa podataka]-logički oblikovan i povezan skup podataka, koji se odnose na jednu pojavnost (entitet). [Pravila]: procese poredati po redoslijedu faza životnog ciklusa osnovnih resursa, na kraju odrediti podsustave, tako da udovoljavaju kriterijima optimalnosti; jedna klasa generira se u jednom procesu, a može se koristiti u više njih, proces koji samo koristi, a ne generira nijednu klasu je «parazitski» ili radi za okružje, proces koji samo generira, a ne koristi nijednu klasu podataka treba posebno analizirati, ne može postojati proces ni klasa podataka bez ijedne oznake za generiranje ili čitanje; [tipovi klasa] podataka: inventarni-odnosi se na resurse, transakcijski-veza između dva resursa, planski-sadrži više inventarnih klasa, statistički-koriste se za kontrolu poslovanja. **Afinitetna analiza** na konačnoj matrici poslovne tehnologije definira grupe procesa koji su osnova za definiranje arhitekture novog informacijskog sustava**.** **Dijagram tokova rada-**služi za prikaz tokova rada između procesa i organizacijskih jedinica kojima pojedini proces pripada; moguće je prikazati 5 tipova objekata: procese, ciljeve, probleme, organizacijske jedinice, te tokove između njih. [Pravila]: svaki proces mora imati barem jedan ulazni tok i barem jedan izlazni tok, puna crta označava da se tu radi o materijalnom toku, dok isprekidana crta predstavlja podatkovni tok, pravilo urednosti, što znači smanjiti broj presjecanja na što je manje moguće, materijalne tokove dodajemo sami, skiciranja kretanja *materije* kroz poduzeće. **Dijagram organizacijskih tokova-**pojednostavljenje i prikaz nove arhitekture organizacijskog i/ili informacijskog sustava; [Koncepti]: organizacijske jedinice, njihova hijerarhija, vanjske (i unutarnje) organizacijske jedinice, podatkovne i materijalne veze; [Pravila]: na dijagram se prvo dodaje *poduzeće*, unutar njega se smještaju sve druge organizacijske jedinice (osim vanjskih) i tokovi između njih, izbacivanje istih tokova (isti smjer, tip, izvorište i odredište). **Kontekstni dijagram tokova podataka**: sadrži proces, skladišta podataka (pasivni elementi dijagrama, služe za pohranu podataka i čitanje podataka iz istih), granični entiteti (predstavljaju vanjske entitete s kojima naš sustav komunicira), tokovi podataka (predstavljaju upis ili čitanje podataka iz određenog skladišta ili graničnog entiteta, tokovi istog tipa prema graničnim entitetima su u pravilu jednosmjerni, a tokovi između pasivnih elemenata (skladišta podataka) nisu dopušteni); [Pravila] dodavanja elemenata: skladište podataka za  klase koje su nastale u našem podsustavu*,* a koriste se u drugim podsustavima i za klase koju su nastale u drugom podsustavu a koriste se u našem; ako se podaci čitaju (R) označava se ulazni tok u proces, ako se podaci upisuju (C, R, U) označava se izlazni tok iz procesa; granični entitet za klase koje su nastale u našem podsustavu, a šalju se van poslovnog sustava i za vanjske klase koje se čitaju u našem podsustavu. **Detaljni DTP**: ovisan o kontekstnom dijagramu; [Koncepti]: naslijeđeni tokovi (svi tokovi s više razine moraju biti prikazani i na nižoj razini), skladišta podataka (postojećim skladištima podataka se pristupa pomoću naslijeđenih tokova, a po potrebi se mogu kreirati i nova skladišta podataka), granični entiteti (na detaljnoj razini nestaju, s njima se komunicira samo pomoću naslijeđenih  tokova), tokovi podataka; Svaki kreirani objekt ima četiri [oznake] na sebi: naziv skladišta podataka, smjer komunikacije sa skladištem podataka (upis ili čitanje, naziv podatkovnog toka, oznaka odnosa toka i podsustava (ulaz ili izlaz); [Pravila]: naslijeđene tokove koji označavaju ulaz podataka u podsustav smjestimo lijevo, izlazne desno, dodajemo procese iz podsustava na sredinu dijagrama, dodajemo skladišta podataka za klase koje nedostaju a u kojima se razmjenjuju podaci, kao i odgovarajuće tokove podataka. **Dijagram tokova aktivnosti**-za prikaz protoka rada na razini aktivnosti i radnih mjesta na kojima se pojedini poslovni proces obavlja; [Koncepti]: aktivnost (smislen skup akcija koje se provode kako bi se određeni poslovni sadržaj nadopunio ili transformirao, svaka aktivnost treba imati ulazni i izlazni tok, za početnu se uvode ciljevi ili problemi koji će se riješiti provođenjem procesa), uloga (definira radno mjesto na kojem se određena aktivnost obavlja, unutrašnja i vanjska radna mjesta), tokovi (prikazuju podatkovne, materijalne ili informacijske sadržaje koji se razmjenjuju prilikom obavljanja različitih aktivnosti te slijed izvođenja aktivnosti, direktni i povratni), početni događaj (događaj koji pokreće poslovni proces); [Napredni koncepti]: odluka (tok se dijeli na dva ili više ekskluzivna poslovna toka, a nastavlja se izvoditi samo u jednom smjeru, uvjet grananja je potrebno jasno definirati, svaki poslovni tok na različitim granama odluke je potrebno eksplicitno imenovati), vanjska uloga (definira radno mjesto na kojem se obavlja određena aktivnost koja nije dio našeg poslovnog sustava, ali o kojoj naši poslovni procesi ovise), informativni tok (služi za prikaz slijeda izvršavanja i međusobne ovisnosti različitih aktivnosti, ali pri tome ne definira razmjenu poslovnih sadržaja), povratna veza (uvijek specificira ponovno izvođenje jedne ili više aktivnosti), paralelni poslovni tokovi (označavaju dijeljenje poslovnih tokova na način da se mogu izvoditi neovisno jedan o drugom, inkluzivno dijeljenje što znači obavezno izvođenje svih novonastalih tokova). **ERA model**-statični model podataka koji služi za opis poslovnih podataka pomoću entiteta, njihovih atributa i definiranih relacija (veza); shema relacije nalazi se u trećoj normalnoj formi ako neključni atributi nisu tranzitivno zavisni od kandidata; [Postupak]: definiranje primarnog ključa (atribut koji ima jedinstvene vrijednosti za svaki zapis u bazi), uklanjanje redundantnosti dodavanjem novih entiteta, definiranje vanjskih ključeva (kod relacija 1:M dodaje u relaciju na strani M, 1:1 na stranu gdje će biti manje null vrijednosti-takve relacije se najčešće spajaju u jedan entitet), kod slabog entiteta primarni ključ je dvokomponentni (vanjski ključevi entiteta koji su inicijalno bili u vezi više naprema više), koliko je relacija na modelu toliko treba biti i vanjskih ključeva, svaka veza ima stranu M do slabog entiteta. Relacijski model-entitet postaje relacijska shema, atributi entiteta atributi relacije, primarni ključ entiteta primarni ključ relacije.