OID SKRIPTA PDF

I. Informacija i društvo  stupanj razvitka društva određuje - vrste potrebnih informacija, - njihovu količinu i - organizaciju informacijskih službi ▪ brzina širenja i obrade …  NORBERT WIENER...

I. Informacija i društvo  stupanj razvitka društva određuje - vrste potrebnih informacija, - njihovu količinu i - organizaciju informacijskih službi ▪ brzina širenja i obrade …  NORBERT WIENER - djelotvornost i učinkovitost ljudskih bića ovisi o tome što rade s informacijama ▪ Pohrana ▪ Organizacija ▪ Korištenje 1. Podatak – informacija – znanje - Ključni pojmovi u obradi informacija  PODATAK – niz slova, brojeva i drugih simbola (koji mogu imati neko značenje) - oblik: zvučni, slikovni, alfanumerički ▪ npr. ZG543AA - moguće ih je prikupljati, obrađivati, čuvati i mijenjati način njihova bilježenja ▪ računala rade s podacima!  podaci postaju informacija kada ih usvoji osoba kojoj su potrebni, i kada im ona pridoda određeno značenje  da bi se dobivena informacija pretvorila u znanje primatelj ju mora u potpunosti razumjeti i povezati se svojim predznanjem  znanje je “informacija visoke vrijednosti”, koja podrazumijeva kontekst, interpretaciju i razmišljanje (Davenport, 1997.)  INFORMACIJA - „Informacija je skup podataka s propisanim značenjem, osnovni element komunikacije koji, primljen u određenoj situaciji, povećava čovjekovo znanje.” (HE) - “Informacija je skup podataka s propisanim značenjem, osnovni element komunikacije koji, primljen u određenoj situaciji, povećava čovjekovo znanje.” - Ontološko značenje – lat. Informatio, gl. Informare = dati oblik, oblikovati, od 16.st. = podučavanje, punjenje znanjem  DIKW hijerarhija -> data (podatci), information (informacije), knowledge (znanje), wisdom (mudrost) - MUDROST je sposobnost donošenja ispravnih odluka, zrelog prosuđivanja ▪ znanje + iskustvo + razumijevanje + razboritost + praktičnost + zdrav razum + maštovitost + kreativnost = mudrost   RAFAEL CAPURRO - Informacija može biti upotrebljiva ili neupotrebljiva, ovisno o okolnostima - razlikuje tri bitna momenta koji omogućuju pragmatični karakter informacije: ▪ moment obavijesti, ▪ moment novog ▪ moment praktične upotrebljivosti  Informacija – definicije: a) ono što smanjuje neizvjesnost (Claude Shannon – otac teorije informacija) b) ono što nas mijenja (Gregory Bateson) c) podaci od vrijednosti za donošenje odluka (teorija odlučivanja)  MICHAEL BUCKLAND – informacija kao proces, znanje i stvar - informacija kao proces (komunikacija) ▪ „Kada se netko informira, mijenja se ono što znaju. U tom smislu, informacija je čin informiranja…, komuniciranja znanja ili vijesti, činjenica." - informacija kao znanje ▪ „komunicirano znanje o određenom predmetu, subjektu, događaju…; ono što nam je rečeno, vijest„ - informacija kao stvar ▪ znanje je subjektivno i neopipljivo, a da bi se komuniciralo mora se predstaviti u nekom fizičkom obliku/objektu/predmetu --> 2. Dokument  objekt kojeg stvara čovjek s namjerom da zabilježi misli, zvukove, slike - tekst – tiskani ili zapisani - fotografije - zvučni zapisi - video zapisi   PAUL OTLET - dokumenti nisu samo tiskani tekstovi, ili predmeti stvoreni s namjerom da komuniciraju informacije - dokumenti su sve obavijesne stvari (informative things) odnosno predmeti koji donose neke informacije, obavještavaju nas ▪ npr. prirodoslovni predmeti, artefakti, umjetnička djela, skulpture...  MADAME DOCUMENTATION - Suzanne Briet (1894.-1989.) - dokument je svaki materijalni medij koji je nositelj neke informacije ▪ bilo koji fizički ili simbolički znak, sačuvan i zabilježen, s namjerom da predstavi, rekonstruira ili prikaže fizički ili konceptualni fenomen  Dokument – preduvjeti - fizički objekt - objekt smatramo dokazom - s objektom postupamo kao s dokumentom ▪ odabir, klasifikacija, katalogizacija itd. - objekt percipiramo kao dokument  II. Informacijska i komunikacijska tehnologija 1. Informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT)  naziv za novonastalu spregu tehnološke grane mikroelektronike, računalne tehnologije i telekomunikacija - “Djelatnost i oprema koja čini tehnološku osnovu za sustavno prikupljanje, pohranjivanje, obradbu, širenje i razmjenu informacija različita oblika, tj. znakova, teksta, zvuka i slike.” (HE)  Informacijsko ili umreženo društvo - “Suvremeno društvo koje svoj gospodarski, znanstveni i kulturni razvoj zasniva na uvođenju i širenju računalne i telekomunikacijske tehnologije te stvaranju, obradbi i prijenosu informacija kao temelju za rast produktivnosti društva.” (HE)  MANUEL CASTELLS - “U posljednjoj četvrtini stoljeća tehnološka revolucija koja se vrti oko informacija promijenila je naš način razmišljanja, proizvodnje, potrošnje, trgovine, upravljanja, komuniciranja, života i smrti te vođenja ljubavi i rata.” (M. Castells, 2003.)  IKT - stupanj informatizacije tj. masovnost i širina primjene IKT jedan od glavnih mjerila razvijenosti pojedinih zemalja - Hrvatska je prema razvijenosti primjene IKT-a srednje razvijena zemlja 2. Pojava naziva computer  1646. god. prvi se put spominje izraz computer - za opis osobe koja obavlja razna računanja  slijedećih 290 godina on nastavlja značiti isto: ono/onoga tko u znanstvenom laboratoriju ili nekoj tvrtki obavlja računske poslove obično uz pomoć raznih tablica na papiru - posao često podijeljen da više osoba paralelno može raditi na složenim i teškim izračunima 3. Problem programiranja  ADA AUGUSTA LOVELACE, znanstvenica i matematičarka - u njenim zapisima koji su objavljeni 1843. godine u Londonu, a koji se odnose na Babaggeov analitički stroj, uključena je formula za rješenje jednog zadatka na tom stroju - to se smatra prvim napisanim programom za računalo - Ada je prvi poznati programer ▪ programski jezik ADA  Drugi svjetski rat - presudan utjecaj na nagli razvoj elektroničkih računala ▪ mnoštvo računskih operacija koje je trebalo obaviti u balističkim proračunima za artiljerijska oruđa i pri konstrukciji zrakoplova i letećih bombi ▪ gotovo neograničena ulaganja u razvoj djelotvornih strojeva za računanje  GRACE HOOPER – prvi računalni “bug” - časnica Grace Hopper ▪ jedna od prvih programera za MARK I ▪ zaslužna za izradu programa COBOL –sličnijeg engleskom jeziku nego računalnom kodu - prvi “bug” (buba) pronađen u računalu Mark II (1945.), koji je prekinuo njegov rad. ▪ pronašla i zalijepila moljca u dnevnik uz napomenu “First actual case of bug being found.”  VANNEVAR BUSH - članak As We May Think u časopisu Atlantic Monthly, 1945. - predvidio tehnologiju poput hiperteksta, osobnih računala, interneta, WWW-a, prepoznavanje govora, online enciklopedije poput Wikipedije...  Memex - uređaj – Memex (memory+index) - “teoretski protohipertekstualni računalni sustav” - dijelom kompjutor, dijelom mikrofilm, dijelom baza podataka ▪ polazište: korištenjem asocijativne metode kod prikupljanja podataka dolazi se najlakše do željenih podataka jer je slična metodi funkcioniranja ljudskog mozga  Računala za osobnu upotrebu (PC) - svjetsku su popularnost osobna računala stekla tek 1981. godine kada je tvrtka IBM proizvela PC Junior računalo - procesor koji je radio na radnom taktu 4,77 MHz, 6 kB RAM memorije i nije imalo čvrsti disk nego samo disketnu jedinicu kapaciteta 160 kB 4.. Rođenje interneta  1969. - Ministarstvo obrane SAD-a osnovalo i ovlastilo ARPANET za istraživanja u području umrežavanja (distribuirane računalne mreže) - prvi mrežni čvor na UCLA-u, zatim na Stanford Research Institute, UCSB (Santa Barbara) i u Utahu (4 čvora)  pametne stvari - pametni vlak - pametna kuća - pametna perilica rublja - pametna odjeća - pametni novčanik  pametni grad - sustav koji koristi (pametna) tehnološka rješenja da ▪ olakša život građana i podigne njegovu kvalitetu/životni standard ▪ smanji troškove života građanima ▪ unaprijedi učinkovitost gradskih usluga (promet, odvoz smeća, rasvjeta ▪ smanji troškove i potrošnju energije ▪ osigura dugoročni održiv razvoj gradova ▪ ojača sigurnost i ekonomiju grada ▪ stvori čišći okoliš - preduvjet za to su: ▪ infrastruktura (besplatan bežični internet) ▪ suradnja grada i građana (aktivno sudjelovanje)  pametna Hrvatska  pametni ljudi  poboljšani ljudi 5. Računala u 21. stoljeću?  čipovi će biti posvuda: u našem tijelu, u odjeći, u igračkama  računala će imati digitalna osjetila: govor, vid, njuh, sluh  računala će postati intuitivna: ona će “naučiti”, “znati” i “prepoznati” tko smo i što nam treba  računala će biti umrežena, aktivirat će se glasom, a prijenos podataka bit će moguć na zahtjev u svakom trenutku putem bežičnih veza  računala će bolje od ljudi upravljati globalnim sustavima kao što su transport ili proizvodnja hrane  sintetička inteligencija, bazirana na umjetnoj inteligenciji i neuronskim mrežama značajno će utjecati na ljude, jer će omogućiti razvitak novih paralelnih digitalnih prostora i kultura  ALI, DRUŠTVENA I MORALNA ODGOVORNOSTI, ETIKA! III. Informacijsko društvo 1. Informacijsko ili umreženo društvo  “Suvremeno društvo koje svoj gospodarski, znanstveni i kulturni razvoj zasniva na uvođenju i širenju računalne i telekomunikacijske tehnologije te stvaranju, obradbi i prijenosu informacija kao temelju za rast produktivnosti društva.” (HE) 2. Osnovna obilježja informacijskog doba (Webster) 1) Informacijska i komunikacijska tehnologija  primjena u svim aspektima ljudskog djelovanja (Castells!)  (neo)ludizam - “Computer technology is to the information age what mechanization was to the industrial revolution.” (John Naisbitt, 1984.) 2) Prostorna sveobuhvatnost  umreženo društvo (engl. wired / networked society) - uz pomoć telekomunikacija računala se umrežavaju i informacije postaju dostupne gdje god su potrebne (→ informacijska mreža)  informacijske mreže globalno povezuju mjesta/lokacije - ograničenja prostora i vremena su smanjena, ili čak nestaju 3) Ekonomija  umjesto dobara, znanje je postalo temelj moderne ekonomije - u SAD-u1958. godine 29% BDP dolazilo od industrije znanja (oni koji stvaraju informacije i komuniciraju ih) (F. Machlup) - u zemljama G7 više od 70% BDP-a dolazi od ekonomskih aktivnosti temeljenih na informacijama i znanju (L. Floridi)  Informacijska ekonomija – zakoni - 1. informacija je neiscrpan resurs ▪ razmjenom i prijenosom informacije se čak i obogaćuju, na kraju tog procesa i onaj koji daje i onaj koji prima imaju više - 2. istovremeno ju može dijeliti i upotrebljavati više korisnika ▪ mogućnosti korištenja u pravilu su neiscrpne - 3. količina informacija ne utječe na veličinu i težinu informacijskog proizvoda, odnosno na opseg informacijske usluge - 4. nema konačnih proizvoda ▪ svi proizvodi su samo određene faze u nekom procesu ▪ dolazi do smanjivanja granica između usluga i proizvoda (isprepliću se) ▪ trajnosti vs. privremenost, čvrsta organizacija vs. Fleksibilnost 4) Zanimanja  izmijenjena struktura radnih mjesta - radikalno smanjenje udjela fizičkog rada u ukupnoj količini rada  D. BELL - post-industrijsko društvo i „bijeli ovratnici” (D. Bell) ▪ u SAD-u krajem 1960ih gotovo polovica zaposlenih radila u informacijskom sektoru  JONSCHER, Tipologija zanimanja (Jonscher, 1983.) - Informacijski sektor ▪ stvaranje, obrada i rukovanje informacijama - Proizvodni sektor ▪ stvaranje, obrada i rukovanje fizičkim dobrima  M. PORAT - 1. radnici čija je primarna aktivnost proizvodnja i “prodaja” znanja ▪ znanstvenici, izumitelji, nastavnici, knjižničari, novinari, autori - 2. radnici koji prikupljaju informacije ▪ menadžeri, sekretarice, službenice, pravnici, brokeri - 3. radnici koji upravljaju informacijskim strojevima i tehnologijom koja podržava prethodne dvije vrste djelatnosti ▪ računalni operateri, serviseri TV-a, instalateri telefona  J. D. FOSKETT. - „Uskoro će doći vrijeme, i to jako brzo, kada ćemo sva materijalna dobra koja trebamo moći proizvesti u puno manje radnih sati nego što to činimo sada. Doba slobodnog vremena je pred nama: ne samo slobodnog vremena za aristokraciju i bogataše, nego za sve.“  Rad na daljinu (e-work, telework) - termin “patentiran” 1973. - rad (k)od kuće (puno ili dijelom radnog vremena), u udaljenom uredu, ili na nekom opuštajućem mjestu (kafić, plaža...) udaljenom od sjedišta tvrtke, ili u pokretu ▪ preduvjet: širokopojasna veza za internet, videokonferencije, VoIP - načela: ▪ usmjerenost na rezultate ▪ uzajamno povjerenje poslodavaca i zaposlenih ▪ fleksibilno radno vrijeme ▪ dijeljenje posla - prednosti: ▪ povećava kakvoću življenja radnika ▪ povećanje zaposlenosti ugroženih društvenih skupina ▪ smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i troškova koji nastaju kod putovanja na radno mjesto i rad u uobičajenim radnim uvjetima ▪ povećanje produktivnosti ▪ smanjenje stresa na radu ▪ veća fleksibilnost i eliminiranje izostanaka zaposlenika  - mane: ▪ produktivnost e-radnika ispočetka manja od konvencionalne ▪ veći stres i više posla ukoliko svoje radno mjesto ne shvate kao obavezu već kao povremeni rad ▪ daljnje otuđenje od procesa proizvodnje ▪ rizik gubitka i integriteta podataka o kompanijama koje zaposlenici imaju kod kuće, pogotovo ukoliko ne koriste sve mjere softverske i fizičke zaštite 5) Kultura  umreženo društvo u kojem informacije i informacijske mreže mijenjaju naše uobičajene načine percipiranja, ponašanja i društvenih interakcija (M. Castells)  K. POPPER: - „apstraktno ili depersonalizirano društvo” (1945.) u kojem je sve manje osobne interakcije  Onlife  L. FLORIDI, - “refers to the new experience of a hyperconnected reality within which it is no longer sensible to ask whether one may be online or offline.” L. Floridi ▪ izazovi u promišljanju društva: ▪ pomućenost distinkcije između realnog i virtualnog; ▪ pomućenost distinkcije između ljudi, strojeva i prirode; ▪ obrat od informacijske oskudice ka informacijskoj prezasićenosti; ▪ pomak sa suštine na interaktivnost  eksplozija informacija/kriza informacija - opadanje kredibiliteta poruka ▪ “Sve je više informacija, sve manje značenja.” (J. Baudrillard, 1983.) ▪ Publika danas svaki znak/vijest prima skeptično?  Dezinformacija i lažne vijesti - svi oblici lažnih, netočnih ili zavaravajućih informacija koje su osmišljene, predstavljene i promovirane kako bi nanijele štetu javnosti ili radi stjecanja profita - osnovna im je nakana manipulirati publikom i navoditi na pogrešne zaključke o osobama, događajima ili pojavama o kojima se lažno izvještava i piše. ▪ govore o događajima koji se nikad nisu dogodili, ▪ prenose izjave koje nikad nisu bile izrečene, ▪ narušavaju povjerenje u društvu, ▪ umanjuju vjerodostojnost medija i kanala putem kojih se prenose, ▪ mogu utjecati na naša shvaćanja, znanja i ponašanja  informacijska pretilost (eng. infobesity)  preopterećenost informacijama (eng. information overload) - Što radimo s ogromnom količinom informacija koje dobivamo svaki dan? ▪ Jesmo li pametniji, mudriji?  „continuous partial attention” stanje  informacijsko siromaštvo (information poverty) - „information haves and have nots” - „information rich and information poor”  digitalna podjela/digitalni jaz (digital divide) - 1990-ih u SAD-u odnosila se na one koji imaju pristup suvremenoj tehnologiji (računalima i internetu) i one koji to nemaju - danas se odnosi na širok aspekt socijalnih razlika u pristupu, načinima i mogućnostima korištenja tehnologije ▪ fizički pristup internetu ▪ način uporabe alata i informacija s ciljem demokratskog sudjelovanja u javnom životu   D. VRKIĆ-DIMIĆ, Digitalna podjela - uvjetovana je nejednakim mogućnostima pristupa suvremenoj IKT, različitim vještinama nužnima za korištenje tehnologije (informatička pismenost) te znanjima i vještinama korištenja samih informacija (informacijska pismenost) - očituje se u informacijskom isključivanju pojedinaca, društvenih skupina i/ili cjelokupnog društva, a javlja se u različitim oblicima, ovisno i čimbenicima na kojima se temelji - Digitalna podjela – aspekti ▪ ekonomski resursi – neravnopravnost zbog nejednake platežne moći pojedinaca i društava (bogate vs. siromašne regije/zemlje, zemlje u razvoju) ▪ geografija – urbana i ruralna naselja ▪ dob – mladi vs. stariji; generacija Z ▪ spol – žene vs. muškarci ▪ obrazovanje – razina obrazovanja; cjeloživotno obrazovanje, formalno obrazovanje ▪ jezik – dominacija engleskog jezika (komunikacija, softveri, baze podataka) ▪ zaposlenje – nezaposlenost, pristup internetu s radnog mjesta ▪ invaliditet – prilagođenost tehnologije osobama s invaliditetom, društvena integracija osoba s invaliditetom (npr. rad na daljinu), itd.  Pravna i etička pitanja - informacijska politika - Informacijska etika ▪ intelektualne slobode i cenzura ▪ privatnost ▪ zaštita podataka ▪ intelektualno vlasništvo ▪ komercijalna uporaba javnih podataka  (kritička) informacijska pismenost je temeljno ljudsko pravo  sustavan pristup u okviru obrazovanja važnost informacijskih posrednika: nastavnika IV. Informacijska infrastruktura 1. Infrastruktura  temeljni okvir i osnova za neko djelovanje; npr. funkcioniranje sustava, djelovanje organizacije - energetska, prometna, obrazovna, znanstvena, zdravstvena telekomunikacijska, bankarska i financijska, vodovod, hitne službe…  obilježja: - utemeljene na standardima, normama - imaju podupiruću funkciju odnosno omogućavaju da se nešto događa - zajedničke su većoj zajednici (skupinama korisnika) - oslanjaju se na IKT - međusobno su povezane i međuovisne - nevidljive 2. informacijska infrastruktura  složeno i dinamično okruženje koje omogućava stvaranje i diseminaciju informacija  C. L. BORGMAN - “Pristup informaciji jedan je od glavnih razloga za izgradnju globalne informacijske infrastrukture.” (C. L. Borgman)  osnovni elementi: - računala, IKT - informacijski izvori i građa - informacijske ustanove odn. sve one organizacije (institucije, službe, jedinice) čija je temeljna ili pretežna djelatnost rukovanje informacijama - osobe ▪ stručnjaci (oni koji posreduju između izvora i korisnika; najvažniji element informacijske infrastrukture) ▪ korisnici - aktivnosti odnosno operacije s informacijama - standardi, metode i tehnike rada  Primjer: Državna informacijska infrastruktura (DII) je sustav koji čine zajednička državna osnovica za sigurnu razmjenu podataka i alati za interoperabilnost kao što su Metaregistar, tehnički standardi, klasifikacije, javni registri, sustav e- Građani, te mreže državne informacijske infrastrukture HITRONet i CARNet. 3. Tipologija informacijskih ustanova  Preduvjeti: - Nagli rast ponude ▪ sve raznovrsnije informacije - Sve veći broj pismenih korisnika ▪ s različitim potrebama i zahtjevima - Nove tehnike za obradu i pohranu informacija ▪ proliferacija ustanova specijaliziranih za informacijske aktivnosti  Svrha: - Selekcija i usmjeravanje materijala - Olakšati pristup za korisnike - Bolja organizacija određene djelatnosti - Nadzor nad djelatnošću i funkcijama (npr. od strane financijera, osnivača)  Tipologije: - zasnovane na zakonima - zasnovane na potrebama financijera - zasnovane na potrebama statističkih ustanova 4. Tipologija knjižnica  Čl. 8. Zakon o knjižnicama (2019.): - „Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda, vrste knjižnica su: ▪ nacionalna, ▪ narodna, ▪ školska, ▪ sveučilišna, ▪ visokoškolska, ▪ znanstvena te ▪ specijalna.“  Stručni kriteriji: - javnost djelovanja - način financiranja/osnivač - način pružanja usluga - priroda zbirki/sadržaj  Javnost djelovanja - javne zbirke ▪ usluge su namijenjene svima - privatne zbirke - (polu)zatvorene zbirke ▪ npr. u arhivima, knjižničnim trezorima   prema osnivaču - samostalne - u sastavu  način financiranja: - iz javnih fondova (proračun – sustav poreza, donacije, igre na sreću …) - u sklopu proračuna matičnih ustanova - iz privatnih zaklada  Način pružanja usluga / način korištenja - zbirke za korištenje in situ - zbirke za posudbu ▪ korištenje građe izvan ustanove (posudba, opskrba građom, stacionari, pokretne službe …)  priroda zbirki / sadržaj - opće ▪ nacionalne, sveučilišne, gradske - specijalne ▪ medicinske, tehničke, zavičajne, memorijalne, pravne, dječje, glazbene… 5. UNESCO-ova tipologija knjižnica (1970.)  kriterij građe  kriterij otvorenosti za korisnike - nacionalne - sveučilišne - općeznanstvene - specijalne (stručne) - narodne - školske 6. Tipologija muzeja  PETER VAN MENSCH - prema vrsti predmeta koji se u muzeju čuvaju i izlažu (Peter van Mensch) ▪ multidisciplinarni (opći, enciklopedijski) muzeji ▪ specijalizirani muzeji  interdisciplinarni muzeji  umjetnički muzeji i muzeji primijenjene umjetnosti  arheološki i povijesni muzeji  etnografski muzeji i muzeji kulturne antropologije  prirodoslovni muzeji i muzeji fizičke antropologije  muzeji znanosti i tehnike   kriterij prostornoga obuhvata - nacionalni - regionalni - gradski - zavičajni  prema kriteriju teritorija i upravljanja - privatni muzeji i nezavisni muzeji - državni muzeji - muzeji kulturnih i/ili obrazovnih ustanova - muzeji u drugim ustanovama (koje nemaju predznak kulturni) 7. Tipologija arhiva  opći arhivi - nacionalni arhiv, arhivi jedinica državne uprave (županije)  posebni/specijalizirani arhivi - gospodarski, sveučilišni, muzejski, vjerskih zajednica, banaka  kriterij teritorija i javnosti - državni - Područni - Privatni  Najvažniji kriterij - informacijska aktivnost - zaštita i osiguravanje pristupa primarnoj građi – dokumentima ▪ arhivi, knjižnice, muzeji - opisivanje sadržaja dokumenata i njihova diseminacija ▪ dokumentacijski centri - odgovaranje na upite na temelju dostupnih informacija, uključuje i njihovu evaluaciju i transformaciju ▪ centri za analizu informacija ▪ informacijske mreže 8. Ustanove usmjerene na primarne dokumente  sabiru, organiziraju, čuvaju i osiguravaju pristup primarnim dokumentima, neovisno o njihovoj prirodi  korisnici obično moraju doći u ustanovu  opis je ograničen na fizički opis dokumenta, i eventualno indikacija sadržaja  ALI pružaju i dodatne usluge (npr. odgovaraju na upite - informacijska služba) 9. Dokumentacijski centri - često se osnivaju unutar velikih kompanija i u sektorima u kojima djelatnost ovisi o pristupu ekonomskim i tehničkim informacijama - otvoreni su najčešće za članove organizacije unutar koje postoje, no brojni javni dok. centri uslužuju stručnjake iz svog područja širom svijeta - specijaliziraju se za određeno usko područje i sabiru, analiziraju i indeksiraju najvažniju literaturu u svom specijaliziranom području (npr. kemija, biologija) - često se radi o komercijalnim poduzećima koji svoje informacijske proizvode prodaju ▪ baze podataka, bulletine 10. Nacionalni dok. Centar - znanstveni i tehnički institut Ruske Akademije znanosti VINITI (Vserossiisky Institut Nauchnoi i Tekhnicheskoi Informatsii). - prikuplja, obrađuje i pohranjuje sve znanstvene i tehničke materijale, i one koji nisu nigdje objavljeni (rukopise, disertacije itd.) - iz 130 zemalja na 66 jezika. - proizvodi (cca 1 mil. dokumenata godišnje) ▪ sažeci i bibliografski opisi znanstvenih dokumenata iz serijskih publikacija, znanstvenih konferencija, zbornika, knjiga itd. iz područja astronomije, fizike, matematike, geografije, biologije, kemije…  VINITI Abstract Journal - Serial number of the Abstract - Headline translated in Russian (here translated into English) - Headline in original - Authors - Abbreviated title of the edition - Year of publishing - Volume - Issue - Pages of the article - Original language of the text - Abstract - The first author's address - Bibliography   baze podataka - npr. Database "Medical herbs"  struktura zapisa u bazi - opis biljke (13 elemenata) - pojašnjenje o primjeni u liječenju - sažeci članaka o biljci koji su u zadnjih 5 godina objavljeni u stranim ili ruskim serijskim publikacijama 11. Centri za analizu informacija  informacijski centri, često vezani uz istraživačke centre, ne omogućavaju pristup dokumentima ili informacijama nego vrednuju i sintetiziraju postojeće znanje o određenom predmetu i “proizvode” direktno upotrebljive informacije (sadržaj informacija!)  odgovaraju na pitanja - npr. „Može li se određena slitina koristiti u određenim uvjetima?” - “Je li lijek X opasan za pacijenta koji ima i simptome YZ? Koja doza je primjerena?”  često imaju i vlastite knjižnice, arhive i dokumentacijske centre kako bi korisnike mogli uputiti gdje mogu doći do tražene informacije ili češće kako bi sami priredili odgovore na korisnička pitanja - obrađuju primarne i sekundarne dokumente kako bi imali već priređene podatke i kako bi brže odgovarali na upite 12. Informacijske mreže  sastoje se od pojedinaca ili organizacija koje razmjenjuju informacije u različitim oblicima, ali redovito i organizirano - povremena suradnja (recipročan pristup uslugama) - potpuna integracija sudionika u jedinstveni informacijski sustav  kriterij - teritorija (regionalne, državne, međunarodne), - područja interesa (biologija, pravo) i - korisničke skupine (otvorene svima, posebne korisničke skupine)  cilj je smanjiti opterećenja pojedinih članova, podijeliti zadatke i okupiti izvore - preduvjet: prepoznat zajednički interes i područja djelovanja; svi članovi moraju cijeniti prednosti umrežavanja; jedinice bi trebale biti približno jednako velike da netko ne dominira; mreža mora imati na raspolaganju tehničke izvore  struktura mreža utječe na način na koji se informacije komuniciraju - decentralizirane (npr. MKP mreža), centralizirane (središnja knjižnica i ogranci) i mješovite mreže 1. Knjižnica  zgrada ili prostorije u kojima su smještene knjige i u kojima se korisnicima nude raznolike knjižnične usluge;  zbirka knjiga i druge građe (npr. privatna knjižnica) koja ne mora biti uređena prema načelima knjižničarske struke;  nakladnička cjelina (zbirka), npr. Biblioteka Hit, Knjižnica Matice hrvatske  „…kulturna i informacijska ustanova koja, slijedeći općeprihvaćene ciljeve društva i načela stručnoga rada, odabire, nabavlja, obrađuje, u fizičkome i obavijesnom smislu sređuje te čuva i daje na korištenje knjižničnu građu, a preko organiziranih službi pruža raznolike usluge aktivnim i potencijalnim korisnicima.” (K. Tadić) 2. Suvremena knjižnična djelatnost (od 1950ih)  knjižnična građa postoji da bi se koristila  niz tehničkih inovacija (npr. smještaj srodnih knjiga na policama), usavršenih kataložnih pravila i klasifikacijskih shema  standardizacija i suradnja  samousluživanje, otvoren pristup građi i javni katalozi  Osnivanje knjižnice - Knjižnica se može osnovati ako su, pored općih uvjeta propisanih Zakonom o ustanovama, osigurani ▪ knjižnična građa, ▪ stručno osoblje, ▪ prostor, ▪ oprema i ▪ sredstva za rad knjižnice  Dokumenti - Statut - drugi opći akti knjižnica 1) Pravilnik o unutarnjem ustroju Knjižnice 2) Pravilnik o radnim odnosima 3) Pravilnik o financijskom poslovanju i računovodstvu, 4) Pravilnik o zaštiti na radu 5) Pravilnik o registriranoj građi, zaštiti fondova Knjižnice i knjižnične građe 6) Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja knjižnične građe i usluga 3. Financiranje  osnivač (općina, grad, županija)  državni proračun (MK, MZOS)   prihod od obavljanja djelatnosti  sponzorstva i darovanja  drugi načini u skladu sa zakonom 4. Vrste knjižnica u Hrvavtskoj  knjižnice u sastavu/samostalne  tipovi knjižnica u odnosu na građu, zadaće, usluge, korisnici - Narodne knjižnice (195) - Školske knjižnice (1272) - Visokoškolske/sveučilišne/znanstvene knjižnice (101) - Specijalne knjižnice (96) - Nacionalne knjižnice (1) 5. Tipovi knjižnica a) Narodne knjižnice javne su ustanove čije su zbirke i usluge namijenjene svim kategorijama stanovništva. Promiču pismenost i čitanje, pružaju informacije važne za svakodnevni život, podupiru formalno školovanje, omogućuju cjeloživotno učenje i usavršavanje. Djeluju kao kulturna i informacijska središta putem organizirane mreže narodnih knjižnica (gradskih, općinskih) i ogranaka te pokretnih knjižnica. b) Školske su knjižnice namijenjene su učenicima, nastavnicima, stručnim suradnicima i odgojiteljima osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova u kojima djeluju i potpora su odgojnom i obrazovnom procesu. Osim stručnih knjižničarskih poslova sudjeluju u nastavnom procesu i provode program knjižničnog odgoja i obrazovanja te promiču medijsku i informacijsku pismenost. c) Visokoškolske knjižnice su sastavni dio znanstveno-nastavne infrastrukture jer svojim fondovima, službama i uslugama pridonose razvoju znanosti i pomažu u promicanju odgojno-obrazovnoga i znanstvenoistraživačkog rada na sveučilištima d) Specijalne knjižnice stručne su organizacijske jedinice u sklopu javnih, mješovitih i privatnih poduzeća te obrazovnih i kulturnih, zdravstvenih, pravosudnih i drugih ustanova. Prikupljaju građu iz pojedinih znanstvenih disciplina ili različitih područja ljudskoga znanja. One zadovoljavaju potrebe za knjižničnom građom i obavijestima, u prvom redu članova matične ustanove, i pomažu im da u stručnome i istraživačkom radu unutar određenoga specijaliziranog područja dobiju pouzdane obavijesti i primarne dokumente. e) Nacionalne knjižnice prikupljaju svu knjižničnu građu tiskanu u zemlji, svu građu koja se odnosi na tu zemlju te građu kojoj su autori građani te zemlje odnosno pripadnici određena naroda. 6. Hrvatski knjižnični sustav (HKS)  čine ga sve knjižnice u zemlji - središte je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu  svrha: - usklađivanja planova i programa rada i razvitka knjižnica, - standardizacije postupka u obradi i protoku građe i informacija, - izgrađivanja skupnih kataloga i baza podataka, - zajednički razvitak - bolje, djelotvornije i jeftinije korištenje knjižnične građe i usluga 7. Matična djelatnost  određene knjižnice obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica  Matična djelatnost obuhvaća osobito poslove: stručnog nadzora nad radom knjižnica, stručno-savjetodavne pomoći knjižnicama, stručnog osposobljavanja i usavršavanja knjižničnog osoblja, koordinacije rada knjižnica, te unapređivanja stručnog rada u knjižnicama. Sustav matičnih knjižnica državna razina s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom kao središnjom matičnom knjižnicom Republike Hrvatske i razina koju čine: županijske matične narodne knjižnice koje obavljaju matičnu djelatnost za sve narodne i školske knjižnice u županiji sveučilišne odnosno veleučilišne matične knjižnice (u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu ) koje obavljaju matičnu djelatnost za sve znanstvene, fakultetske, specijalne i spomeničke knjižnice (čije su zbirke ili dijelovi zbirki registrirani kao kulturno dobro) 8. Organizacija knjižničnog poslovanja Knjižnice svoju djelatnost obavljaju prema Standardima kojima se uređuju poslovi, te kadrovski i tehnički uvjeti svojstveni pojedinim vrstama knjižnica radno vrijeme osoblje građa (monografije, periodika, medioteka, igroteka i igraonica) specifični poslovi za pojedine vrste knjižnica  preporučene norme (npr. ulaganje knjiga u police - 40 jedinica/60 min) pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadatke više vrsta knjižnica Stručni poslovi nižeg stupnja složenosti višeg stupnja složenosti Administrativni poslovi upravljačko-tehnički i financijsko-računovodstveni 9. Stručna obrada građe Formalna obrada formalan postupak popisivanja/prenošenja podataka (s naslovne stranice) bitnih za identifikaciju određene publikacije/jedinice građe - katalogizacija Stvarna obrada razvrstavanje građe prema sadržajnim obilježjima na osnovi: klasifikacijskih shema (npr. UDK) tezaurusa popisa predmeta i sl. Rezultati: knjižnični katalozi računalne baze podataka kazala sažeci ključne riječi 10. IKT u knjižnicama- knjižnični informacijski sustav Automatizacija knjižničnog poslovanja (od pol. 20. st. ) olakšava obavljanje redovitih zadataka i postupaka (nabava građe, zaduživanje, statistički podaci) standardizacija knjižničnog rada i međuknjižnične suradnje podizanje knjižnične učinkovitosti općenito Pružanje novih službi i usluga za korisnike (1990ih) Digital(izira)na građa i usluge Brži i jednostavniji pristup građi i uslugama Marketinško pomagalo Privlačenje tradicionalnih ‘nekorisnika’ M. BUCKLAND, 2000.  Knjižnice zasnovane na tehnologiji koju upotrebljavaju ▪ Papirna knjižnica  knjižnično poslovanje (nabava, obrada, katalogizacija, posudba) i knjižnična građa (uglavnom tekstovi) zasnovani na papiru i kataložnim listićima ▪ Automatizirana knjižnica  knjižnično poslovanje utemeljeno na računalnoj tehnologiji, a knjižnična građa je još uvijek većinom na papiru ▪ Elektronička knjižnica  knjižnično poslovanje i građa u elektroničkom obliku 11. Narodne knjižnice Poslanje i vrijednosti Temeljno poslanje narodnih knjižnica, temeljne javne ustanove lokalne zajednice, jest biti središte kulturnog, obrazovnog, gospodarskog i društvenog razvoja te zajednice Izjednačavanje mogućnosti Nepristrane i bez predrasuda Uravnotežene zbirke Društveno uključivanje Isključene skupine i zajednice Radno vrijeme i pomagala Temeljne vrijednosti Slobodan pristup informacijama Demokracija Kulturna raznolikost Sloboda izbora Jednakost građana Otvorenost i dostupnost svima Pouzdanost Etičnost Zaštita privatnosti Profesionalnost Socijalna osjetljivost ▪ Društvena pravda  Hrvatska mrežu knjižnica u pojedinim županijama čine samostalne knjižnice (gradske ili općins ke ) i knjižnice u sastavu općina, pučkih otvorenih učilišta ili centara za kulturu prema Upisniku Ministarstva kulture u Hrvatskoj je registrirano 177 narodnih knjižnica 10 u Osječko-baranjskoj županiji Tipovi narodnih knjižnica Prema broju stanovnika VII. tip za područje do 5.000 stanovnika VI. tip za područje od 5.000 do 10.000 stanovnika V. tip za područje od 10.000 do 20.000 stanovnika IV. tip za područje od 20.000 do 35.000 stanovnika III. tip za područje od 35.000 do 60.000 stanovnika II. tip za područje od 60.000 do 100.000 stanovnika I. tip za područje preko 100.000 stanovnika   Središnja narodna knjižnica ustrojava mrežu knjižnica na svom području ▪ matična služba otvorena je za korisnike najmanje šezdeset (60) sati tjedno ustrojbene jedinice: a) ogranci, knjižnični ogranak ▪ otvara se na području koje ima više od 2.500 stanovnika, a udaljenost od središnje knjižnice ili drugog ogranka iznosi više od dva kilometra otvoren najmanje 30 sati tjedno GISKO ogranci: Donji grad, Industrijska četvrt, Jug II, Retfala, Novi grad b) knjižnična stanica ▪ zbirka od najmanje 250 knjiga koje središnja narodna knjižnica ustupa na određeno vrijeme nekoj pravnoj osobi ▪ korisnike opslužuje diplomirani knjižničar u određene dane ▪ otvorena najmanje 5 sati tjedno  zbirka knjižnične stanice mijenja se iz fonda središnje knjižnice prema potrebi, najmanje dva puta godišnje c) knjižnični stacionar ▪ zbirka od najmanje 100 knjiga koje središnja narodna knjižnica ustupa na određeno vrijeme nekoj pravnoj osobi ▪ korisnike opslužuje volonter, zaposlenik dotične pravne osobe koji je za taj rad osposobljen u matičnoj knjižnici ▪ knjižnični stacionar radi najmanje 2 sata tjedno. ▪ Zbirka se mijenja više puta godišnje  vodi se kao vlasništvo središnje narodne knjižnice koja je stručno i tehnički obrađuje d) pokretna knjižnica ▪ privremeni ili stalni oblik opsluživanja korisnika u malim, razasutim naseljima ili u pravnim osobama gdje nema uvjeta za druge oblike djelovanja narodne knjižnice ▪ bibliobusi  ▪ Osoblje ▪ Knjižnična građa  50% svezaka beletristike, 30% literature za djecu i 20% popularno-znanstvene i znanstvene literature ▪ Usluge  pretraživanje interneta, predavanja, radionice, igraonice ▪ Radno vrijeme  uvijek istog dana u tjednu/mjesecu, u isto vrijeme (30-300 minuta) ▪ Stajališta  u blizini škola, tržnica, trgovačkih centara i sličnih mjesta – 20 minuta hoda između 2 stajališta  knjižnični fond osim posebnih zbirki stare građe, cjelokupni fond knjižnične građe mora biti aktualan, u njemu moraju biti zastupljena sva područja ljudskog znanja i stvaralaštva kako bi se zadovoljile potrebe korisnika svih dobi odnosno različitosti njihovih obrazovnih i kulturnih razina. knjižničnom građom narodne knjižnice smatraju se i igre, igračke (igroteka vs. igraonica) u jednoj se godini fond treba “obrnuti” najmanje 2 puta Multimedijska se građa organizira kao zasebna zbirka u svakoj knjižnici početni broj jedinica mora biti najmanje 500 (CD, DVD-a, audiokaseta, videokaseta itd.). u knjižnicama I., II. i III. tipa formira se medioteka Gradska knjižnica Rijeka, živa knjižnica „U ovoj knjižnici, knjige su pripadnici i pripadnice ranjivih skupina s kojima možda nikada nisi imao/imala priliku razgovarati. Predstavnici različitih etničkih i rasnih skupina, osobe s invaliditetom, pripadnici seksualnih manjina, beskućnici, azilanti... Izbor je na vama – sami birate što želite pročitati.”  Knjižnične zgrade Smještene u dijelovima grada ili naselja koji su najgušće napučeni, a imaju dobre prometne veze s drugim dijelovima grada ili naselja. Vanjskim izgledom i uočljivim natpisom narodna knjižnica mora ukazivati na svoju namjenu. ukoliko je knjižnica u zgradi koja ima i druge namjene, potrebno je osigurati smještaj knjižnice u prizemlju zgrade, odvojiti prostorije od onih za druge namjene i osigurati zaseban ulaz. Programom izgradnje ili prilagodbe postojećih prostora za knjižnice, treba predvidjeti potrebe korisnika za sljedećih 20 godina Knjižnični prostor Svaka narodna knjižnica mora imati prostor za posudbu i prostor za studijski rad korisnika i prostor za tehničku i sadržajnu obradu knjižnične građe  Središnja općinska ili gradska narodna knjižnica mora u pravilu imati prostore za sljedeće sadržaje i namjene: ulaz i garderoba izložbeni prostor prostor za informacijsku službu prostor za posudbu što uključuje slobodni pristup korisnika, čitaonicu dnevnog i tjednog tiska, prostor za studijski rad korisnika (priručnici i periodika) odjel za djecu predškolskog uzrasta s igrotekom odjel za djecu i mladež što uključuje slobodan pristup sa čitaonicom i slušaonicom prostor za posebne fondove (multimedija, fonoteka, artoteka, zavičajna zbirka) dvoranu za predavanja, projekcije sanitarni čvor za korisnike i sl.