Obvezno pravo - opći dio (3).pptx

Obvezno pravo – opći dio Osnove građanskog prava, ak. god. 2023./2024.  Ponuda Akt kojim bilo koja od budućih ugovornih strana inicira nastanak ugovora ZOO, čl. 253. st. 1.: “Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora učinjen određenoj osobi koji sadrži sve bitne sa...

Obvezno pravo – opći dio Osnove građanskog prava, ak. god. 2023./2024.  Ponuda Akt kojim bilo koja od budućih ugovornih strana inicira nastanak ugovora ZOO, čl. 253. st. 1.: “Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora učinjen određenoj osobi koji sadrži sve bitne sastojke ugovora.” Opća ponuda prijedlog za sklapanje ugovora upućen neodređenom broju osoba koji sadrži bitne sastojke ugovora čijem je sklapanju namijenjen vrijedi kao ponuda Izlaganje robe s naznakom cijene smatra se ponudom Reklama nije ponuda, nego poziv da se stavi ponuda (čl. 256. st. 1. ZOO)  Prihvat ponude Pozitivno očitovanje volje one strane kojoj je poslana ponuda (ponuđenika) Šutnja ponuđenika nije prihvat ponude i nema učinka odredba u ponudi da će se šutnja ponuđenika ili neko njegovo drugo propuštanje smatrati prihvatom iznimka – ako je ponuđenik u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede određene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio Trenutak sklapanja (perfekcije) ugovora Među nazočnima strane su istodobno prisutne na istom mjestu ili pregovaraju neposredno telefonom ili neposrednom radiovezom ili neposredno elektroničkim putem ugovor je sklopljen kada ponuđenik prihvati ponudu, ako je prihvat učinjen na vrijeme tj. neposredno nakon isteka roka ili ako roka nije bilo – odmah Među odsutnima strane pregovaraju i sklapaju ugovor prepiskom teorija primitka – ugovor među odsutnima sklopljen je u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu nije važno je li ponuditelj saznao za prihvat Sklapanje ugovora pristupanjem (adhezijom) Adhezijsko sklapanje ugovora nastaje prihvaćanjem od jednog ugovaratelja već unaprijed utvrđenih i objavljenih poslovnih uvjeta drugog ugovaratelja Adhezijski ugovori – ponuditelj zahtijeva da se poslovni uvjeti navedeni u obrascu ugovora u cijelosti prihvate ili odbiju, bez mogućnosti izmjena Tipski ugovori - ponuditelj zahtijeva da se poslovni uvjeti navedeni u obrascu ugovora prihvate ili odbiju, ali u načelu dopušta i odstupanje od predloženih poslovnih uvjeta Opći uvjeti ugovora/poslovanja – ugovorne odredbe sastavljene za veći broj ugovora koje jedna ugovorna strana prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlaže  Predugovor (preliminar) Ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor Samostalan i potpun ugovor Sadržaj njegove činidbe sastoji se u sklapanju budućeg, glavnog ugovora Za njegovu valjanost potrebno je da u njemu budu sadržani bitni sastojci glavnog ugovora Ako se za valjanost glavnog ugovora zahtijeva određeni oblik, u tom se obliku mora sklopiti i predugovor Predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi ni bio sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme  Konsenzualni i realni ugovori Konsenzualni su oni ugovori koji nastaju već samim sporazumom ugovornih strana (lat. consensus) npr. ugovor o kupoprodaji, ugovor o najmu, ugovor o zamjeni Realni su oni ugovori koji ne nastaju već u trenutku sporazuma strana, nego tek predajom stvari jednog ugovaratelja drugome npr. ugovor o posudbi  Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke Materijalni nedostatci – stvar nema uobičajena ili ugovorena svojstva vidjeti čl. 401. st. 1. ZOO – Kad postoje materijalni nedostatci Pravni nedostatci – kada na predanoj stvari postoji neko pravo trećega koje isključuje, umanjuje ili ograničuje pravo stjecatelja, a o čijem postojanju stjecatelj nije obaviješten, niti je pristao uzeti stvar opterećenu tim pravom odgovornost za pravne nedostatke naziva se i zaštitom od evikcije  Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke Opće pretpostavke odgovornosti (moraju biti kumulativno ispunjene): naplatni pravni posao materijalni nedostaci moraju postojati u trenutku prijelaza rizika na stjecatelja ili su posljedica uzroka koji je postojao prije tog trenutka, a pravni nedostatci u trenutku ispunjenja ugovora stjecatelj nije znao niti morao znati za nedostatke  Odgovornost za materijalne nedostatke Kad ne postoji odgovornost za nedostatke? kad je stvar stečena besplatnim pravnim poslom kad je stvar prodana na prisilnoj javnoj prodaji kad su u trenutku sklapanja ugovora nedostatci bili poznati stjecatelju ili mu nisu mogli ostati nepoznati (ne i za potrošačke ugovore) kad je ugovorom isključena ako se skriveni nedostatci pokažu nakon 2 godine od predaje stvari, a kod trgovačkog ugovora 6 mjeseci od predaje stvari  Odgovornost za materijalne nedostatke Da bi se stjecatelj mogao koristiti pravima koja mu pripadaju s naslova odgovornosti za nedostatke stvari, dužan je tu stvar, čim je to prema redovitom tijeku stvari moguće, na uobičajeni način pregledati ili je dati na pregled i o vidljivim nedostatcima obavijestiti otuđivatelja u roku od 8 dana, kod trgovačkih ugovora bez odgađanja tj. odmah nakon pregleda, a kod potrošačkih ugovora u roku od 2 mjeseca od njihova otkrivanja, odnosno 2 godine od prijelaza rizika na potrošača Ako su obje strane nazočne pregledu, stjecatelj mora odmah dati primjedbe zbog vidljivih nedostataka Ako se nakon primitka stvari pokaže na njoj neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobičajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari – skriveni nedostatak – obavijest se mora poslati u roku od 2 mjeseca od dana otkrivanja nedostatka, a kod trgovačkih ugovora odmah po otkrivanju nedostatka Otuđivatelj ne odgovara za nedostatke koji se pokažu nakon proteka 2 godine od predaje stvari, a kod trgovačkih ugovora nakon 6 mjeseci od predaje stvari  Odgovornost za materijalne nedostatke Stjecatelj koji je pravodobno i uredno obavijestio otuđivatelja o nedostatku može koristiti sljedeća prava: zahtijevati uklanjanje nedostatka (popravak stvari) ILI zahtijevati predaju druge stvari bez nedostatka (zamjena stvari) zahtijevati razmjerno sniženje cijene izjaviti da raskida ugovor zahtijevati naknadu štete u svakom od 4 navedena slučaja  Prekomjerno oštećenje Očiti nerazmjer činidbe i protučinidbe Odgovornost za prekomjerno oštećenje postoji ako su ispunjene sljedeće pretpostavke: naplatni pravni posao očiti nerazmjer između činidbe i protučinidbe u trenutku sklapanja ugovora oštećena strana u vrijeme sklapanja ugovora nije znala niti je morala znati za pravu vrijednost činidbe Ispune li se navedene pretpostavke, oštećena strana može zahtijevati poništaj ugovora u roku od 1 godine od njegovog sklapanja Ugovor će ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti Zbog prekomjernog oštećenja ne može se zahtijevati poništaj trgovačkog ugovora, ugovora na sreću, javne prodaje a ni onda kad je za stvar dana viša cijena iz osobite naklonosti  Kapara Iznos novca ili određena količina drugih zamjenjivih stvari koju jedna strana daje drugoj u trenutku sklapanja ugovora kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da će se ispuniti obveza iz ugovora Ako je kapara ugovorena, ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana, ako nije drugačije ugovoreno Po svojoj naravi, kapara je sporedni realni ugovor  Kapara Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može po svojem izboru zahtijevati: ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog zakašnjenja, pri čemu se kapara može uračunati u naknadu štete ili se vratiti naknadu štete zbog neispunjenja, pri čemu se kapara može uračunati u naknadu štete ili se vratiti zadovoljiti se primljenom kaparom Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana može po svojem izboru: zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, i naknadu štete zbog zakašnjenja, a kapara se uračunava ili vraća zahtijevati naknadu štete zbog neispunjenja ugovora i povrat kapare zahtijevati vraćanje dvostruke kapare  Odustatnina Sporazumom ugovornih strana, može se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustanu od ugovora davanjem odustatnine Kada je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra odustatninom i svaka strana može odustati od ugovora u tom slučaju, ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je kaparu primila, vraća je u dvostrukom iznosu  Pravo zadržanja Ovlaštenje vjerovnika da dužnikovu stvar, koja se nalazi u njegovim rukama, zadrži do ispunjenja tražbine te da se, ako ispunjenje izostane, naplati iz njezine vrijednosti  Jamstvo Ugovor kojim se treća osoba, jamac, obvezuje vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dužnika ako dužnik to ne učini Vrste jamstva: redovito/obično/supsidijarno obveza jamca je akcesorna i supsidijarna, što podrazumijeva da se od jamca može zahtijevati ispunjenje obveze samo ako je glavni dužnik ne ispuni u roku određenom u pisanom pozivu vjerovnika dužniku solidarno (kad se jamac obveže kao jamac platac) jamac odgovara vjerovniku kao i glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dužnika bilo od jamca, ili od obojice u isto vrijeme Podjamstvo je ugovor kojim se netko treći obvezuje za jamca (jamčev jamac) Kad jamac ispuni obvezu glavnog dužnika, sva prava vjerovnika po samom zakonu prelaze na jamca  Ugovorna kazna (penal) Ugovorom unaprijed određen iznos novca ili druga imovinska korist koju se dužnik obvezuje isplatiti odnosno prepustiti vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem ili je neuredno ispuni Može biti ugovorena samo za nenovčane obveze Ako je ugovorena za slučaj neispunjenja, vjerovnik može zahtijevati ili ispunjenje obveze ili ugovornu kaznu Ako je ugovorena za slučaj zakašnjenja ili neurednog ispunjenja, vjerovnik može zahtijevati i ispunjenje i ugovornu kaznu  Promjene u obveznopravnom odnosu Mogu se podijeliti na: promjenu subjekata u obveznopravnom odnosu promjena vjerovnika cesija/ustup tražbine personalna subrogacija promjena dužnika preuzimanje duga pristupanje dugu preuzimanje ispunjenja prijenos ugovora asignacija/uputa promjenu sadržaja obveznopravnog odnosa obnova/novacija nagodba  Cesija ili ustup tražbine Ugovor kojim vjerovnik svoju otuđivu tražbinu prenosi na drugu osobu Dužnik se naziva cesus, stari vjerovnik cedent, a novi vjerovnik cesionar Ugovor o cesiji je konsenzualan ugovor između cedenta i cesionara. Za sklapanje toga ugovora nije potreban pristanak dužnika/cesusa, ali je cedent dužan obavijestiti ga o cesiji  Personalna subrogacija Prijelaz vjerovnikove tražbine na osobu koja ju je ispunila umjesto dužnika. Razlikujemo: ugovornu personalnu subrogaciju kad ispunitelj prije ispunjenja ili pri ispunjenju ugovori s vjerovnikom da ispunjena tražbina prijeđe na njega sa svim ili samo s nekim sporednim pravima ILI kad ispunitelj prije ispunjenja ugovori s dužnikom da ispunjena tražbina prijeđe na njega sa svim ili samo s nekim sporednim pravima zakonsku personalnu subrogaciju kad dužnikovu obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes u tome (npr. jamac) pa ispunjena tražbina prelazi na ispunitelja po sili zakona u trenutku ispunjenja Promjene dužnika u obveznopravnom odnosu Preuzimanje duga dug se preuzima ugovorom između dužnika i trećega, uz pristanak vjerovnika stari dužnik potpuno ispada iz obveznopravnog odnosa, a na njegovo mjesto dolazi novi dužnik Pristupanje dugu ugovorom između vjerovnika i trećega, kojim se treći obvezuje vjerovniku da će ispuniti njegovu tražbinu prema dužniku, treći stupa u obvenzopravni odnos pored dužnika stari dužnik ne ispada iz obveznopravnog odnosa, a vjerovnik stječe pravo tražiti ispunjenje i od starog dužnika i od trećega Preuzimanje ispunjenja ugovor između dužnika i trećega kojim se treći obvezuje dužniku da će ispuniti njegovu obvezu prema vjerovniku Promjena sadržaja obveznopravnog odnosa Obnova ili novacija ugovor kojim strane mijenjaju ili pravnu osnovu ili glavnu činidbu svoje dosadašnje obveze nova obveza nastaje, a stara se gasi Nagodba ili poravnanje ugovor kojim osobe između kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, uzajamnim popuštanjima prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnot i određuju svoja uzajamna prava i obveze dvostranoobvezni naplatni ugovor Prestanak obveznopravnog odnosa Razlozi za prestanak: ispunjenje nemogućnost ispunjenja raskid ugovora prijeboj (kompenzacija) otpust duga protek vremena i otkaz sjedinjenje smrt, ako je obveza vezana za osobna svojstva neke strane ili osobne sposobnosti dužnika obnova/novacija propis  Ispunjenje Prestanak obveznopravnog odnosa pravilnim i urednim ispunjenjem dužne činidbe Prestankom glavne obveze, prestaju sve sporedne obveze i prava koji zbog svoje akcesornosti ne mogu samostalno postojati (npr. jamstvo) Subjekti ispunjenja (tko može ispuniti obvezu?) u strogo osobnim obvezama – samo dužnik u ostalim obvezama: dužnik zastupnik dužnika treća osoba koja odgovara za dug ili koja ima pravni interes da obveza bude ispunjena, ili za koju se dužnik složio da ona ispuni obvezu  Ispunjenje Kome se može ispuniti obveza? vjerovniku trećoj osobi određenoj: zakonom odlukom suda ugovorom između dužnika i vjerovnika voljom vjerovnika  Opća pravila ispunjenja Dužnik je u pravilu obvezan ispuniti upravo dužnu činidbu tj. onu činidbu koja je objekt baš tog određenog obveznopravnog odnosa Davanje umjesto isplate sporazum između dužnika i vjerovnika na temelju kojeg dužnik daje, a vjerovnik prima nešto drugo umjesto onoga što mu se duguje Davanje radi isplate kada dužnik, u sporazumu s vjerovnikom, vjerovniku preda neku stvar ili mu ustupi neko pravo da ih proda i iz postignutog iznosa naplati svoju tražbinu, a eventualni mu  Opća pravila ispunjenja Dužnik u pravilu nije ovlašten činidbu ispunjavati u dijelovima, niti je vjerovnik dužan primiti djelomično ispunjenje. Postoje 2 iznimke: kad narav obveze nalaže djelomično ispunjenje (npr. isporuka vode) novčane obveze Uzajamnost ispunjenja – u dvostranoobveznim pravnim poslovima, jedan ugovaratelj može zahtijevati ispunjenje činidbe samo ako je svoju činidbu ispunio ili je spreman da je istodobno ispuni to pravilo ne vrijedi kada iz zakona ili naravi posla slijedi da se jedna činidba mora ispuniti prije druge  Opća pravila ispunjenja Mjesto ispunjenja: 1. mjesto određeno ugovorom ili zakonom 2. ako mjesto nije određeno ugovorom ili zakonom – mjesto prebivališta/sjedišta dužnika u trenutku nastanka obveze (osim za novčane obveze – mjesto prebivališta/sjedišta vjerovnika, odnosno njegove banke/financijske organizacije) Vrijeme ispunjenja: 1. vrijeme tj. rok određen ugovorom ili zakonom 2. ako rok ispunjenja nije određen ugovorom ili zakonom - odmah Tko ispuni obvezu potpuno ili djelomično, ima pravo  Zakašnjenje dužnika Zakašnjenje je povreda obveznopravnog odnosa koja se sastoji u neodržanju ugovornih ili zakonskih rokova ispunjenja ili primitka ispunjenja Dužnik pada u zakašnjenje kada ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje. Ako rok nije određen, dovoljno je da vjerovnik pozove dužnika da ispuni obvezu, pisano ili usmeno Učinci dužnikovog zakašnjenja: dužnik snosi rizik za slučajnu propast i oštećenje stvari odgovornost za štetu prema vjerovniku kod novčanih obveza – nastanak prava vjerovnika na zatezne kamate ako dužnik kasni s obveznom na činjenje, vjerovnik ima pravo, uz prethodnu obavijest dužniku, sam o trošku dužnika učiniti ono što je bio dužan učiniti dužnik, a od dužnika zahtijevati naknadu štete ako je bila ugovorena ugovorna kazna, dužnik je dužan platiti i tu kaznu  Zakašnjenje vjerovnika Vjerovnik pada u zakašnjenje ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponašanjem spriječi Učinci zakašnjenja vjerovnika: prestanak zakašnjenja dužnika na vjerovnika prelazi rizik slučajne propasti i oštećenja stvari te trošak daljnjeg čuvanja stvari odgovornost vjerovnika za štetu dužniku prouzročenu zakašnjenjem mogućnost dužnika da se oslobodi obveze polaganjem dugovane stvari u sud ili prodaje stvari na javnoj prodaji u mjestu određenom za ispunjenje  Nemogućnost ispunjenja Obveza prestaje kad njezino ispunjenje postane nemoguće zbog okolnosti zbog kojih dužnik ne odgovara Iznimka: propašću zamjenjive (generične) stvari, obveza se ne gasi, pa čak i ako dužnik nije odgovaran za propast stvari, osim ako je propala cijela masa iz koje je trebalo uzeti određenu količinu stvari  Raskid ugovora Način prestanka valjanog ugovora koji još nije ispunjen ili je samo djelomično ispunjen Raskid na osnovi stranačke volje: sporazumni raskid – ugovor kojim ugovorne strane odustaju od postojećeg valjanog ugovora prije njegovog ispunjenja jednostrani raskid – samo ako je ta mogućnost ugovorena Raskid na osnovi zakona: raskid ex lege raskid zbog neispunjenja druge strane raskid zbog promijenjenih okolnosti  Raskid ex lege Kad je ispunjenje obveze u određenom roku bitan sastojak ugovora pa dužnik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu (ex lege) Međutim, ako vjerovnik želi održati ugovor na snazi, mora bez odgađanja obavijestiti dužnika da zahtijeva ispunjenje, a ne uslijedi li ni tada ispunjenje u razumnom roku, vjerovnik može izjaviti da raskida ugovor  Raskid zbog neispunjenja U slučaju neispunjenja dvostranoobveznog ugovora u roku, kad rok ispunjenja nije bitan sastojak ugovora, vjerovnik može raskinuti ugovor, ali ostavljajući najprije dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje Vjerovnik može raskinuti ugovor bez ostavljanja dužniku naknadnog roka za ispunjenje ako iz dužnikova držanja proizlazi da on svoju obvezu neće ispuniti ni u naknadnom roku  Raskid zbog promijenjenih okolnosti Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmijeni ili čak i raskine (čl. 369. st. 1. ZOO) Raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti ne može zahtijevati strana koja je u zakašnjenju, niti ona koja je bila dužna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili savladati Do raskida zbog promijenjenih okolnosti neće doći ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora pravično izmijene Sud odlučuje o raskidu ili izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti  Učinci raskida ugovora Oslobođenje ugovornih strana njihovih ugovornih obveza, osim obveze na naknadu štete Obveza restitucije tj. povrata svega što je primljeno na ime ispunjenja Strana koja vraća novac dužna je platiti zatezne kamate od dana kad je primila isplatu  Prijeboj (kompenzacija) Prestanak obveze obračunavanjem protutražbine s tražbinom Vrste prijeboja: sporazumni (dobrovoljni) jednostrani nastaje izjavom volje jedne strane nakon što su ispunjene zakonske pretpostavke Pretpostavke: uzajamnost, istovrsnost, dospjelost i utuživost tražbina prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke, nego tek izjavom o prijeboju jedne strane drugoj Čl. 200. ZOO – slučajevi kad je prijeboj isključen Ostali načini prestanka obveznopravnih odnosa Otpust duga otpustom ili oprostom duga obveza prestaje kad vjerovnik izjavi dužniku da neće zahtijevati njezino ispunjenje, a dužnik se s tim suglasi Protek vremena i otkaz obveznopravni odnos na određeno vrijeme prestaje istekom tog vremena obveznopravni odnos na neodređeno vrijeme prestaje otkazom jedne strane drugoj - otkazani odnos prestaje istekom otkaznog roka Sjedinjenje kad ista osoba postane i vjerovnik i dužnik Smrt samo ako je obveza vezana za osobna svojstva jedne ili obje strane ili osobne sposobnosti dužnika