Prestanak Društva PDF

PRESTANAK DRUŠTVA - Društvo prestaje upisom brisanja iz registra na temelju odluke skupštine - Društvo prestaje gubitkom svojstva pravne osobe, brisanjem iz registra - PD u slučaju osnivanja na određeno vrijeme prestaje istekom tog vremena - ZPD predviđa i ove slučajeve prestanka PD: sp...

PRESTANAK DRUŠTVA - Društvo prestaje upisom brisanja iz registra na temelju odluke skupštine - Društvo prestaje gubitkom svojstva pravne osobe, brisanjem iz registra - PD u slučaju osnivanja na određeno vrijeme prestaje istekom tog vremena - ZPD predviđa i ove slučajeve prestanka PD: spajanje, pripajanje, podjela, okončanje stečajnog postupka ili odbijanje zahtjeva za otvaranje stečajnog postupka uslijed nedostatka imovine i na temelju odluke suda - Na osnovu odluke suda donesene na temelju zahtjeva nadležnih tijela društvo prestaje: - Kad se najviši organ društva ne sastaje ili ne vrši svoja ovlaštenja ili nije vršen izbor organa čiji je mandat istekao, duže od 2 god. - Ne ostvaruje prihode duže od 2 god - Društvu oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti - Više ne postoje zakonom utvrđeni uslovi za dalje postojanje društva u obliku u kojem je upisano u registar Aktivni legitimitet subjekata za podnošenje zahtjeva za prestanak – proističe iz njihove obaveze da ex officio vode računa da li su nastupili razlozi za prestanak – kao što je Agencija za bankarstvo, Komisija za vr. Papire - Prestanku društva prethodi postupak likvidacije, osim u slučaju kad je insolventno tada se provodi stečajni postupak LIKVIDACIONI POSTUPAK - Kad po prestanku društva ukupna imovina nije prešla na pravnog sljednika, uređuje se ZPD-om i Zakonom o likvidacionom postupku - Kad društvo prestaje bez statusnih promjena provodi se likvidacioni postupak - Nakon njegovog uspješnog okončanja vrši se upis prestanka u registar  - Ovaj postupak provodi se samo nad društvom koje je solventno i služi da se i izmire povjerioci RAZLOZI ZA POKRETANJE - 1. Kad je pravnom licu rješenjem nadležnog organa izrečena mjera trajne zabrane daljnjeg obavljanja djelatnosti - 2. Kad je pravosnažnim rješenjem suda utvrđena ništavost upisa u sudski registar ili ništavost osnivanja pravnog lica - 3. Kad se prema ZPD mora provesti likvidacioni postupak ORGANI I POSTUPAK - Likvidacioni postupak provodi sud koji je nadležan prema sjedištu PD nad kojim se provodi postupak - Organi: likvidacioni sudija, likvidator ( koji je po pravilu dotadašnji organ za zastupanje društva) - Postupak se upisuje u registar a uz firmu društva se dodaje „ u likvidaciji“ - U skladu s načelom publiciteta, odluka o provođenju likvidacionog postupka i zaključenje postupka javno se oglašava u službenim novinama - Od dana upisa likvidacije u registar prestaje mandat upravi i drugim organima i njihova ovlaštenja se prenose na likvidatora, dužan obavljati funkciju u skladu sa zakonom - Dužan bez odlaganja uzeti u posjed imovinu pranvnog lica - Ako su ispunjene pretpostavke za provođenje stečajnog postupka likvidator u roku od 15 dana podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka - Odgovara povjeriocima za štetu ako zakasni sa zahtjevom, dužan postupati s pažnjom dobrog privrednika STEČAJNI POSTUPAK - Stečaj i stečajni postupak nisu sinonimi - Stečaj je stanje jednog subjekta prouzrokovano njegovom nesposobnošću plaćanjam odnosno nemogučnošću izvršavanja obaveza. - Nesposobnost plaćanja = subjekt prezadužen/pasiva veća od aktive = insolventan - Nad insolventnim PD s ciljem namirenja povjerilaca i unovčenjem njihove imovine provodi se stečajni postupak. - Okončanje stečajnog postupka rezultira prestankom društva odnosno brisanjem iz registra uz mogućnost reorganizacije i opstanka - Stečaj je način prestanka PD ali i mehanizam njegovog opstanka - Pravni okvri: Zakon o stečajnom postupku (zsp) uz supsidijarnu primjenu odredaba Zakona o parničnom postupku - Uzroci stečaja su ekonomsko-finansijski problemi u poslovanju kao rezultat neefikasne uprave društva da se nosi sa promjenama na tržištu - Stečajni postupak je mehanizam kolektivnog namirenja dospjelih potraživanja povjerilaca uz mogućnost opstanka reorganizovanog subjekta na tržištu - Stečajni postupak odvija se uz sljedeće faze: - Prethodni postupak, otvaranje stečajnog postupka, prijavljivanje i ispitivanje potraživanja, unovčavanje stečajne mase, namirenje povjerilaca i zaključenje stečajnog postupka i upis u sudski registar NAČELA STEČAJNOG POSTUPKA: - A) Načelo ravnopravnosti stečajnih povjerilaca Svi povjerioci stečajnog dužnika koji su prijavili svoja potraživanja namiruju ih istovremeno i skupno u skladu s isplatnim redovima. Načelo prior tempore potior iure zamjenjeno pravilom par condicto creditorum - B) Načelo univerzalnosti: stečajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka kao i imovina koju stekne za vrijeme stečajnog postupka - C)Načelo unovčenja imovine stečajnog dužnika podrazumijeva da se sva imovina stečajnog dužnika mora izraziti u novčanom obliku - D) Načelo ograničenja stečajnog dužnika odnosi se na posljedicu otvaranja stečajnog postupka. Stečajni dužnik otvaranjem postupka gubi svoju samostalnost, više nije ovlašten upravljati niti društvom niti raspolagati njegovom imovinom. Pravna i poslovna sposobnost društva se ograničavaju jer pravo na upravljanje i raspolaganje sa njegovih organa prelazi na – stečajnog upravnika - F) Načelo ekonomičnosti stečajni postupak je hitan. Treba biti okončan u što kraćem roku i sa što manje troškova IZLUČNI I RAZLUČNI POVJERIOCI - Izlučni povjerioci su povjerioci koji imaju izlučno pravo nad određenim dijelovima imovine stečajnog dužnika, koji mu ne pripadaju a nalaze se na privremenom korištenju kod dužnika po nekom pravnom osnovu npr. zakup - Izlučni povjerioci se ne mogu smatrati privilegovanim povjeriocima u stečajnom postupku - Stečajnu masu dužnika sačinjava samo njegova imovina, ne i stvari koje su vlasništvo drugog lica - Pravo na izlučivanje ne može se ostvariti u prethodnom postupku već samo nakon otvaranja stečajnog postupka a najranije nakon izvještajnog ročišta - Ako je predmet izlučivanja neophodan za nastavak poslovanja stečajnog dužnika, stečajni upravnik može zahtijev za izlučenje odgoditi za 90 a najviše za 180 dana uz saglasnost stečajnog sudije - Izlučnom povjeriocu u tom slučaju pripada pravo potraživanja zbog prekomjerne iskorištenosti predmeta izlučivanja osnosno pravo na naknadu zbog korištenja tog predmeta - Ako je predmet čije se izlučivanje moglo zahtijevati prodat neovlašteno prije otvaranja stečajnog postupka od  stečajnog dužnika, izlučni povjerilac ima pravo zahtijevati ustupanje prava na protuuslugu - Razlučni povjerioci imaju razlučno pravo na nekom predmetu stečajne mase i ovlašteni su na odvojeno namirenje iz predmeta razlučnog prava za glavno potraživanje,kamate i troškove - Razlučni povjerioci su privilegovani stečajni povjerioci jer imaju pravo odvojenog namirenja neovisno o stečajnom postupku - Oni su svoja potraživanja stekli prije otvaranja stečajnog postupka i bila su obezbijeđena odatle izvire njihovo pravo namirenja - ZSP taksativno navodi ko mogu biti razlučni povjerioci: - Hipotekarni povjerioci i povjerioci zemljišnog duga,povjerioci koji su zakonom,pljenidbom,sporazumom pred sudom ili pravnim poslom stekli neko založno pravo, provjerioci kojima je stečajni dužnik radi osiguranja prenio neko pravo i povjerioci kojima pripada pravo zadržaja STEČAJNI DUŽNIK - Subjekt nad kojim je pokrenut stečajni postupak - Postupak se provodi nad imovinom privrednog subjekta, koji može biti pravno i fizičko lice kao i nad imovinom dužnika fizičkog lica - Razlikuju se privredni odnosno trgovački stečaj koji podrazumijeva izvršenje nad imovinom subjekta koji se proesionalno bavi privrednom djeatnošču i civilni osobni stečaj odnosno potrošački stečaj – njega ne poznaje zakonodavstvo BiH - Dužnik pojedinac je komplementar u komanditnom društvu i osnivač društva s neograničenom solidarnom odgovornošću - Provođenje stečajnog postupka nad društvima personalnog tipa odnosi se na imovinu osnivača/člana društva s neograničenom solidarnom odgovornošću i komplementara u komanditnom društvu koja je u smislu odgovornosti  positovjećena s imovinom društva čiji su članovi – zbog toga i ovo ima karakter privrednog a ne civilnog stečaja - Stečajni postupak može se provoditi i nad imovinom javnih pravnih lica, izuzev nad imovinom FBiH, općina gradova i javnih fondova koji se u cjelosti ili djelimično finansiraju iz budžeta.Prema ZSP propisana je obaveza davanja prethodne saglasnosti federalnog ministarstva odbrane nad otvaranjem stečajnog postupka nad sd koji se bavi djelatnošću proizvodnje naoružanja i vojne opreme RAZLOZI ZA OTVARANJE STEČAJNOG POSTUPKA I AKTIVNA LEGITIMACIJA - Razlozi su: platežna nesposobnost i prijeteća platežna nesposobnost - Ne moraju se ispuniti kumulativno - Platežna nesposobnost postoji ukoliko stečajni dužnik nije u stanju izvršavati svoje dospjele i potraživane obaveze plaćanja u kontinuitetu od 30 dana - Obaveza plaćanja odnosi se na sve povjerioce - Stečajni dužnik smatra se platežno nesposobnim i kada djelimično izvršava obaveze tj samo prema nekim povjeriocima a ne svim npr. kad društvo posluje preko više bankovnih računa od kojih su neki blokirani na osnovu prijedloga za izvršenje - Stečajni postupak pokreće pisanim prijedlogom stečajni dužnik i bilo koji povjerilac koji ima pravni interes za provođenje postupka. - Povjerilac je dužan u prijedlogu prilaganjem odgovoarajuće dokumentacije učiniti vjerovatnim svoje potraživanje i platežnu nesposobnost stečajnog dužnika,potraživanje mora biti izraženo u tačno određenom iznosu - Prijeteća platežna nesposobnost postoji ako dužnik prema predviđanjima u vrijeme dospjelosti neće biti u stanju da ispuni postojeće obaveze plaćanja - Aktivno legitimisani u slučaju ovog stečajnog razloga je samo dužnik  - Stečaj se pokazuje kao sankcija ali je riječ i o preventivnoj mjeri kojom se otklanja potencijalna opasnost budućeg povrijeđivanja tuđih prava - Stečajni dužnik nema samo ovlađtenje nego i obavezu da podnese prijedlog za pokretanje stečajnog postupka - Ukoliko je stečajni dužnik pravno lice organ ovlašten za zastupanje je u slučaju nastupanja platežne nesposobnosti dužan bez odlaganja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti - U kontekstu prijeteće platežne nesposobnosti zastupnik privrednog društva stečajnog dužnika obavezan je da podnese prijedlog za pokretanje stečajnog postupka u cilju prevencije pogoršanja ekonomskog položaja društva - Nepodnošenje prijedloga u ovom slučaju predstavlja prekršaj – novčana kazna - Stečajni postupak pokreće se i po prijedlogu likvidatora. On je dužan ukoliko su ispunjene pretpostavke za pokretanje stečajnog postupka da u roku od 15 dana podnese prijedlog za otvaranje postupka. Odgovara za štetu povjeriocima ili članovima pravnog lica zbog zakašnjelog podnošenja prijedloga ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA - Organi stečajnog postupka su: stečajni sud,stečajni sudija,privremeni stečajni upravnik, stečajni upravnik,skupština povjerilaca i odbor povjerilaca - Stečajni sud – stvarno nadležan sud na čijem se području nalazi sjedište pravnog lica ili prebivalište dužnika pojedinca. U FBiH to je općinski sud u sjedištu kantona - Stečajni sudija – vodi stečajni postupak i upravlja njime od podnošenja prijedloga za pokretanje do završetka stečajnog postupka. Imenuje vještaka u stečajnom postupku, privremenog stečajnog upravnika, članove privremenog odbora povjerilaca i stečajnog upravnika i vrši nadzr nad radom privremenog stečajnog upravnika i stečajnog upravnika - Stečajni upravnik – fizičko lice koje ima određene stručne kvalifikacije u skladu s posebnim propisom. Mora biti neovisan u odnosu na stečajnog dužnika i povjerioca Stručno lice i dužan je svoju funkciju obavljati stručno i savjesno kao dobar domaćin. Stečajnog upravnika imenuje stečajni sudija s liste stečajnih upravnika koji utvrđuje minitar pravde FBiH i koji se objavljuje u službenom listu - Privremeni stečajni upravnik može biti imenovan u prethodnom postupku - Stečajni upravnik je: - 1. Ovlašten i obavezan bez odlaganja ući u posjed imovine koja spada u stečajnu masu i upravljati njom te po mogućnosti nastaviti poslovanje do izvještajnog ročišta i unovčiti je u skladu s odlukom skupštine povjerilaca - 2. Obavezan odmah izvršiti detaljan popis stečajne mase i taj popis predati stečajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja te navesti očekivani iznos naplate iz unovčenja i knjigovodstvene vrijednosti - 3. Dužan sastaviti popis svih povjerilaca stečajnog dužnika za koje je saznao i do kojih je došao iz knjiga i poslovne dokumentacije - 4. Dužan voditi poslovne knjige i sačiniti početni bilans i podnositi izvještaj - Skupština povjerilaca – organ stečajnog postupka kojeg čine povjerioci i kojom rukovdi stečajni sudija. Pravo glasa imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja. Prvu skupštinu saziva stečajni sudija odlukom o otvaranju stečajnog postupka.Osnovni zadaci: izbor i promjena članova odbora,izglasavanje plana reorganizacije i određivanje načina unovčenja imovine stečajnog dužnika - Odbor povjerilaca – sastoji se od neparnog broja članova koji nije veći od 7, odluke donosi prostom većinom glasova prisutnih članova. U ovom organu moraju iti zastupljeni sljedeći povjerioci: stečajni s najvišim potraživanjima,stečajni s malim potraživanjima,predstavnici zaposlenika stečajnog dužnika,razlučni povjerioci.  Odbor je dužan podržavati i nadzirati stečajnog upravnika u njegovom poslovodstvu i davati saglasnost značajne poslove koji imaju uticaj na obim imovine PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA - Mogu biti općeg djelovanja, posljedice koje se odnose na prebijanje i posljedice koje se odnose na pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika - Opće djelovanje otvaranje stečajnog postupka: 1. Prelazak prava upravljanja i raspolaganja 2. Raspolaganja stečajnog dužnika 3. Usluge u korist stečajnog dužnika 4. Podjela imovine pravne zajednice 5. Preuzimanje sporova 6. Potraživanja stečajnih povjerilaca 7. Izvršenje prije otvaranja stečajnog postupka 8. Zabrana izvršenja i osiguranja 9. Zabrana izvršenja radi ostvarivanja potraživanja prema stečajnoj masi 10.Isključivanje sticanja prava na imovinu koja ulazi u stečajnu masu 11.Zabrana pošte 12.Dužnikove obaveze obavještavanja i saranje 13.Lična odgovornost članova društva 14.Nedospjela potraživanja 15.Firma stečajnog dužnika – uz nju dodaje se naziv „u stečaju“ - Posljedice otvaranja stečajnog postupka na ispunjenje pravnih poslova 1. Pravo stečajnog upravnika na izbor 2. Fiksni poslovi 3. Djeljive usluge 4. Predbilježba 5. Zadržavanje prava vlasništva 6. Najamni i zakupni odnos nad nepokretnim predmetima  7. Stečajni dužnik kao najmodavac ili zakupodavac 8. Stečajni dužnik kao najmoprimac i zakupac 9. Zabrana otkaza ugovora o najmu ili zakupu 10.Ugovori o radu 11.Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova 12.Prestanak punomoći 13.Nedopuštene odredbe ugovora - Posljedice otvaranja stečajnog postupka na prebijanje i pobijanje 1. Dopuštenost prebijanja potraživanja 2. Nedopuštenost prebijanja potraživanja 3. Pobijanje pravnih radnji 4. Pobijanje pravnih radnji bez naknade 5. Namjerno oštećenjE REORGANIZACIJA STEČAJNOG DUŽNIKA - Stečajni postupak može biti okončan rasprodajom imovine stečajnog dužnika ili njegovim prestankom ili opstankom privrednog društva stečajnog dužnika na temelju reorganizacije - Jedan od ciljeva stečajnog postupka je i reorganizacija koja se provodi radi utvrđivanja pravnog položaja stečajnog dužnika i njegovof odnosa prema povjeriocima a naročito radi održavanja njegovog poslovanja - Reorganizacija podrazumijeva jednu ili više mjera i procedura koje se poduzimaju s cciljem opstanka stečajnog dužnika s izvjesnim izmjenama u njegovom položaju i organizacionoj strukturi - Postupak provođenja propisan ZSP-om gdje se nakon otvaranja stečajnog postupka može izraditi stečajni plan u kojem se odstupa od unovčenja imovine i predviđa rerganizacija  - Mjere reorganizacije: 1. Ostaviti stečajnom dužniku svu ili dio imovine da nastavi poslovanje 2. Prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na 1 ili više postojećih osoba( tek osnovati) 3. Stečajnog dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti sa 1 ili više osoba 4. Prodati svu ili dio imovine bez razlučnih prava 5. Raspodijeliti svu ili dio imovine između povjerilaca 6. Provesti pretvaranje potraživanja u uloge 7. Odrediti način namirenja stečajnih povjerilaca 8. Namiriti ili izmijeniti razlučna prava 9. Smanjiti ili odgoditi isplata obaveza stečajnog dužnika 10.Obaveze stečajnog dužnika pretvoriti u kredit 11.Preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obaveza 12.Urediti odgovornost stečajnog dužnika nakon okončanja stečajnog postupka 13.Izdati nove dionice i sl. - Rerganizacija se provodi na temelju plana reorganizacije - Plan može podnijeti stečajni dužnik uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka - Nakon otvaranja stečajnog postupka plan može podnijeti i stečajni upravnik, po nalogu skupštine povjerilaca D.N.O. Pojam i karakteristike - društvo najmanje 2 lica koja su neograniceno solidarno odgovorna za obaveze drustva, sto ga cini personalnim drustvom, tj drustvom lica - ima pravni subjektivitet, sto nije slucaj u nekim drugim zakonodavstvima, npr. Italija - clanovi mogu biti kako fizicka i pravna, tako i domaca i strana lica, a u pravilu ga osnivaju fizicka lica koja imaju visok stepen medjusobnog povjerenja - fizicka lica ne moraju biti potpuno poslovna sposobna, a pravna mogu biti privatnopravna i javnopravna - ne moze obavljati djelatnosti dozvoljene samo drustvima kapitala - clanovi drustva imaju posebne duznosti prema drustvu, pa ih zakon obavezuje da svoje poslove obavljaju savjesno i s paznjom dobrog privrednika, te ako tako postupaju za nastalu stetu nece odgovarati Osnivanje - najmanje 2 fizicka ili pravna lica, a maksimalan broj neogranicen - osniva se ugovorom o osnivanju, i ovdje vrijede sva pravila koja se odnose na ugovore o osnivanju, te ovo predstavlja jedini akt drustva buduci da ne postoji zakonska obaveza donosenja statuta - notarski obradjena isprava koja mora da sadrzi sljedece bitne elemente: ime i prezime osnivaca i adresu prebivalista, ili firmu i sjediste clanova drustva, te djelatnost drustva i prava i obaveze clanova - clanovi su slobodni u ugovor pored bitnih unijeti i dodatne odredbe, npr. Vodjenje poslova, zatupanje, unos kapitala, podjela dobiti, prestanak drustva i likvidacija - autonomija clanova je ogranicena zakonski propisanom obavezom clanova da za obaveze drustva odgovaraju neograniceno solidarno, pa to povjerioce drustva stiti i u slucaju ugovorene ‘’lavovske klauzule’’, koja znaci mogucnost da se u podjeli dobiti i pokricu gubitaka ne ucestvuje u jednakim iznosima Osnivacki kapital i ulozi - minimalni osnivacki kapital za d.n.o nije propisan - registarski sud je duzan drustvo upisati u registar drustava, i kada se pri osnivanju u njega ne unose nikakva sredstva, ali clanovi mogu ugovorom preuzeti obavezu unosenja kapitala - iako unos uloga nije uslov, ekonomski razlozi to zahtijevaju kako bi drustvo imalo materijalnu osnovu za rad - na osnovu uloga clan stice upravljacka imovinska prava te udio u drustvu, koji znaci skup prava i obaveza koji pripadaju clanu, pa prenos udjela podrazumijeva prenos tih prava i obaveza - ulozi mogu biti u novcu, stvarima, pravima i izvrsenim uslugama, a njihova vrijednost mora biti izrazena u novcu - unosenje uloga vrsi se u roku predvidjenom u ugovoru, a ako nije odredjeno – onda najkasnije 2 mj. Nakon upisa u registar - ulozima clanova formira se pocetna imovina drustva, odvojena od imovine clanova - svrha obavljanja djelatnosti i cilj osnivanja drustva je u sticanju dobiti Upravljanje i vodjenje - ne postoji obaveza formiranja organa upravljanja i zatupanja - u skladu sa ZPD, svaki clan ima pravo i obavezu da upravlja drustvom u skladu sa ugovorom (dispozitivnost) - opce pravilo je da sa d.n.o upravljaju svi clanovi, a osnivackim ugovorom se moze odrediti da odredjeno vrijeme drustvom upravlja jedan ili vise clanova, te se clanovi istih ovih prava mogu i odreci, te ih prenijeti na druga lica koja mogu ali ne moraju biti clanovi, uz saglasnost ostalih - ukoliko su tu saglasnost dali, clan koji je svoja ovlastenja prenio na trece lice nece odgovarati za njegove postupke - nacin upravljanja je moguce promijeniti tokom postojanja drustva, ali to povlaci obavezu izmjene odredbi o upravljanju u samom osnivackom ugovoru - moguce je u ugovoru odrediti zajednicko upravljanje clanova, pri cemu ce za sve odluke biti potreba saglasnost ostalih, a ako pomenuto nije utvrdjeno, vrijedi pretpostavka da je rijec o pojedinacnom upravljanju - u slucaju pojedinacnog upravljanja postoji pravo protivljenja, tj pravo veta koje je dio upravljackih prava, u kojem slucaju ostali clanovi nemaju pravo preduzeti radnju, jer ako je preduzme – odgovarat ce za stetu i moze biti iskljucen iz drustva, ALI ce radnja ostati valjana prema trecim osobama - iako clan prenese ovlastenja na drugo lice, on zadrzava pravo dobijanja informacija o poslovanju drustva, te pravo uvida u poslovne knjige i finansijske izvjestaje Zastupanje - dno zastupa svaki clan ako ugovorom nije drugacije odredjeno - clanovima je u tom segmentu ostavljena mogucnost da funkciju zastupanja prenesu na samo jednog ili neke od njih, ili na trece lice uz saglasnost svih clanova, pri cemu gube prava koja prenesu na nekog drugog - ukoliko u registru nije unseen modalitet zastupanja, smatrace se da dno zastupaju svi clanovi - kod individualnog zastupanja svaki ovlasteni clan moze samostalno zastupati drustvo, dok je kod skupnog potrebna saglasnost svih ovlastenih clanova - bez obzira na oblik zastupanja, svako obavjestenje upuceno pojedincu ce imati dejstvo pema cjelokupnom drustvu Ucesce u raspodjeli dobiti i pokricu gubitaka - clanovi dno ucestvuju u raspodjeli dobiti i pokricu gubitaka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije drugacije ugovoreno (pretpostavka je da je jednako) - obzirom da su za dno karakteristicne dispozitivne norme, moguce je ugovoriti i nejednakost, pa i samu lavovsku klauzulu Imovinskopravna odgovornost - dno odgovara za vlastite obaveze cjelokupnom svojom imovinom - odgovara povjeriocima za sve stvorene i buduce obaveze koje proizlaze iz zakona, trgovackih i bankarskih ugovora, i vanugovornih odnosa - dno ne odgovara za obaveze clanova - clanovi dno odgovaraju za obaveze drustva solidarno svojom cjelokupnom unesenom i neunesenom imovinom, do visine obaveza prema povjeriocima - odgovornost clanova je i akcesorna, sto znaci da je po obimu i sadrzaju vezana za odgovornost drustva, tj clan odgovara u obimu u kojem odgovara i drustvo - odgovornost svakog clana je zakonska, te se ona ne moze ugovorom iskljuciti niti ograniciti, pa bi takve odredbe bile nistave - prema ZPD-u, lice koji pristupi dno odgovara i za obaveze drustva koje su nastale prije njegovog pristupanja, ali on ima pravo namirenja od ostalih clanova za izmirenu obavezu - clan koji istupi iz drustva odgovara samo za obaveze nastale do dana upisa njegovog istupanja u registar Istupanje iz DNO - pravo clana dno da moze istupiti iz drustva predvidjeno je ZPD- om - nacin koristenja ovog prava i uslovi se utvrdjuju osnivackim ugovorom - ako nije utvrdjeno ugovorom, postoji zakonsko pravilo po kojem taj clan 6 mjeseci prije kraja kalendarske godine mora obavijest podnijeti ostalim clanovima - prestanak clanstva u dno se poklapa sa gasenjem obaveza i odgovornosti za drustvo - clan koji je istupio ima namirenja udjela u ostatku imovine nakon likvidacije - Pravna posljedica istupanja clana iz dno ukoliko je drustvo dvoclano je uvijek gasenje drustva, a i onda kada je broj preostalih clanova najmanje dva. - neke od posljedica istupanja iz drustva su: udio clana koji istupa se pripisuje ostalim clanovima, clanu koji istupa iz drustva se ne vracaju stvari unsene kao ulog ali mu se moraju vratiti predmeti koje je drustvu dao na upotrebu, isplacuje mu se u novcu iznos utvrdjen na osnovu obracuna kao da u vrijemem istupanja ovog clana drustvo prestaje, lice ce ucestvovati u dobiti ili pokricu gubitaka iz poslova koji u vrijeme istupanja nisu bili okoncani. - Pristupanje - pitanje pristupanja se uredjuje osnivackim ugovorom a ono podrazumijeva da clanom drustva postaje drustvo koje nije osnivac - status clana se stice upisom u registar drustava, pri cemu clan stice prava i obaveze kao i drugi clanovi - s obzirom da se radi o drustvu lica, pristupanje clana je uslovljeno saglasnoscu ostalih clanova - prenos prava i obaveza u konacnici vodi istupanju jednog i pristupanju novog clana, i zato ovo nije moguce bez saglasnosti ostaih clanova - Prestanak d.n.o - zpd propisuje posebne razloge za prestanak d.n.o: 1. kada jedan clan sest mjeseci prije kraja godine podnese pisanu obavijest o istupanju, ako ugovorom nije odredjeno drugacije 2. smrt clana,osim ako ugovorm nije odredjeno d ace nasljednik umrlog postati novim clanom 3. prestanak pravnog lica kao clana 4. stecaj jednog od clanova 5. gubitak ili ogranicenje pravne sposobnosti jednog od clanova 6. odluka suda o prestanku drustva - svi navedeni razlozi osim odluke suda su postavljeni dispozitivno, jer clanovi u svim drugim slucajevima mogu izvrsiti izmjene ugovora i nastaviti poslovanje. - pored posebnih zpd propisuje i opce razloge: 1. istek perioda na koje je drustvo osnovano 2. spajanje, pripajanje i podjela drustva 3. okoncanje stecajnog postupka ili odbijanje zahtjeva za otvaranje istog 4. prestanak na osnovu odluke suda 5. prestanak odlukom skupstine, odnosno svih clanova drustva - treba naglasiti da nastanak nekog od ovih razloga nema prestanak drustva kao direktnu posljedicu, jer drustvo prestaje danom upisom prestanka drustva u sudski registar. - u slucaju likvidacije d.n.o clanovi imaju pravo na jednake dijelove imovine drustva nakon likvidacije. Ova imovina se dijeli do iznosa uplacenih uloga a zatim na jednake dijelove -Nasljedjivanje - nakon smrti clana njegov nasljednik ne stice automatski clanstvo u d.n.o, ali zpd predvidja mogucnost izbora nasljedniku da postane clanom, pod pretpostavkom da je ugovoreno da u slucaju clana drustvo nastavi poslovati sa nasljednikom. - nasljednik umrlog clana koji nije prihvatio clanstvo u drustvu ima pravo traziti namirenje udjela, a ako ima vise nasljednika vlasnicka prava nad udjelom se medju nasljednicima dijele u omjeru utvrdjenom u testament ili sudskom odlukom o nasljedjivanju. - Komanditno drustvo Pojam i karakteristike - drustvo u kojem jedan ili vise clanova odgovaraa za obaveze drustva neograniceno ili soidarno a jedan ili vise samo do visine svog uloga - clan koji odgovara cjelokupnom svojom imovinom naziva se komlemeptar - clan koji odgovara samo do visine svog uloga naziva se komanditor - zapravo se radi o tome da komanditor snosi poslovni rizik do visine svog uloga, jer povjerilac drustva ne moze od njega traziti ispunjenje obaveze koje ima drustvo. - komplementari se karakterisu kao javni a komanditori kao tajni clanovi. - zpd predvidja da se na k.d primjenjuju odredbe zakona o d.n.o osim ako nije drugacije propisano. - zpd ovo drustvo kvalificira kao drustvo lica jer dominiraju licni elementi - polazi se od pretpostavke da je k.d varijanta d.n.o i da se razlikuje samo po tome kako clanovi odgovaraju za obaveze drustva. - Osnivanje komanditnog drustva - najmanje dva clana, jedan u svojstvu komplementara a drugi u svojstu komanditora, pri cemu kumuliranja oba svojstva u jednoj osobi nije moguce. - clastvo je moguce steci prilikom osnivanja al ii naknadno - za komanditora koji pristupa drustvu vrijedi pravilo da snosi poslovni rizik do visine upisanog uloga - k.d se osniva po sistemu upravnog akta i kao i d.n.o ne moze se formirati za obavljanje djelatnosti banaka, berzi, javnih preduzeca itd. - osnivacki akt je uvijek ugovor kao notarski obradjena isprava dejstvo forme je ad solemnitatem. - ugovor mora da sadrzi firmu i sjediste drustva, firmu i sjediste clanova, odredjenje koji clanovi su komplementari a koji komanditori, vrstu i iznos uloga svakog clana i djelatnost k.d. - ugovor potpisuju svi osnivaci i za sve izmjene je potrebna saglasnost svih drugih clanova. - firma k.d. mora da sadrzi prezime najmanje jednog komplementara dok se imena komanditora ne unose u firmu. - prijavu za upis k.d. u registar potpisuju svi clanovi a uz prijavu se prilazu sljedece isprave: 1. notarski obradjeni akt o osnivanju 2. potvrda banke o uplacivanju kao dokaz da su stvari i prava stavljenje na raspolaganje drustvu 3. ovjeren potpis ovastenog zastupnika - komplementari po zakonu odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom, pa zato nije bitno upisuje li se njihov ulog u registar -Osnivacki kapital i ulozi - zpd ne propisuje minimalni osnivacki capital jer je komplementar taj koji garantuje sigurnost prema trecim licima i ovo pretstavlja jednu od najupecatljivih karakteristika k.d. - osnivacki capital se formira od uloga clanova, od cega ulog komplementara moze biti u novcu, stvarima, pravima i usluga a komanditora novcu,stvarima i pravima. - visina osnivackog kapitala se utvrdjuje ugovorom i mora biti izrazena u domacoj valuti. - ugovor mora sadrzavati podatke o visini i vrsti svakog clana.  - rok uplate odredjuju clanovi a on ne moze biti duzi od dva mjeseca od dana upisa u registar. - skup prava i obaveza koje clan ima cine njegov udio i mogu snjim raspolagati kako prema drugim clanovima tako i prema trecim licima. - za prenos trecim licima potrebna je saglasnost svih clanova. - eksterni prenos je ovdje uredjen fleksibilinije nego interni. -Upravljanje i vodjenje - poslovima k.d. upravljaju komplementari a komanditori imaju pravo uvida u poslovne knjige.Imajuci u vidu da je cilj k.d za komanditore i komplementare razliciti.Razumljivo je da je njihov polozaj u kontekstu upravljanja specifican.u skladu stim, komanditori su iskljucivo izuzeti iz upravljanja. Pravo na upravljanje komanditora se ne moze ugovorit. Drustvom upravljaju svi komplementari ali se mogu sporazumiti da ovu funkiju povjere samo jednom komplementaru. - oni ravnopravno ucestvuju u donosenju odluka u svim pitanjima. Drustvo nema obavezu uspostavljanja organa upravljanja jer drustvom upravljaju svi komplementari. Upravljanje drustvom moze biti skupno ili pojedinacno i to se utvrdjuje osnivackim ugovorom. Ukoliko nije izricito dogovoreno skupno podrazumijeva se da je individualno.Individualno upravljanje znaci da je ovlasteno obavljati poslove sam, a skupno svi komplementari skupno upravljaju i moraju biti saglasni za obavljanje poslova. - zastupanje - svi komplementari su zakonski zastupnici drustva.K.d. zastupa svaki komplementar ako ugovorom nije drugacije ugovoreno.Pretpostavlja se pojedinacno zastupanje ako nije izrricito ugovoreno. Moze se ugovorit da drustvo zastupa trece lice.komanditor moze zastupat drustvo samo na osnovu punomoci ili procure date uz saglasnost svih komplementara i komanditora ali tada on ima svojstvo punomocnika. Ako komanditor bez ovastenja zakljuci ugovor u ime drustva odgovara kao komplementar. - odgovornost k.d za obaveze - komplementar odgovara cjelokupnom svojom imovinom a komanditor samo do visine svog uloga. Samo drustvo odgovara svojom cjelokupnom svojom imovinom ali za obaveze clanova ne odgovara (komanditori snose poslovni rizik do visine svog uloga), stoga ni povjerilac ne moze od komanditora traiziti ispunjenje obaveze koje ima drustvo, ali moze traziti ispunjenje obaveze od komplementara ili drustva na osnovu njihove solidarne odgovornosti. - u slucaju stecaja komplementari odgovaraju stecajnim povjeriocima citavom svojom imovinom, ali bh. Pravo nema mogucnost nad fizickim licem, ali se fingira da se postupak vodi nad imovinom drustva kao nad pravnim licem. - komanditor moze odgovarati u sljedecim situacijama: neograniceno solidarno( kad stvori obaveze drustva prije registracije, probijanje pravne licnosti i kada zastupa drustvo bez ovlastenja). - ucesce u dobiti k.d. - dobit kd se dijeli na dio za komplementare i dio za komanditore u omjeru utvrdjenom ugovoru Pravo na dobit je clansko pravo koje proizilazi iz udjela u drustvu. Clanovi imaju pravo na ucesce u dobiti , ali je nacin raspodjele drugaciji od drustva do drustva. - analogno, obje kategorije clanova imaju ucesca u pokricu dobitaka. Obracunavanje u ucescu dobiti i pokricu gubitaka kod kd ima dvije faze: 1) dio ukupne dobiti ili gubitka se dijeli razmjerno udjela clanova bez obzira na to kojoj kategoriji pripadaju 2) onaj dio dobiti koji preosttane nakon prve faze dijeli se prema omjeru udijla koji odgovoraju konkretnim okolnostima. - posebne duznosti prema drustvu - u skladu sa ZPD komplentari su lica koja imaju posebne duznosti, oni su duzni postupati sa duznom paznjom dobrog privrednika, te duzni da prijave poslove i radnje u kojima postoji njihov licni interes, da cuvaju poslovne tajne, i ponasaju se u skladu sa principom zabrane konkurencije. Druge poslove komplementar moze obavljati samo uz slaglasnost drugih komplementara dok komanditori ne trebaju saglasnost jer snose samo poslovni ograniceni rizik. - prestanak kd - conditio sine qua non u slucaju postanka i prestanka kd je postojanje najmanje dva clana u razlicitih statusima. Razlog za prestanak clanstva moze biti smrt clana, istupanje, iskljucenje, i prestanak drustva po vise osnova. - u kontekstu prestanka kd ZPD sadrzi odredbe koje uredjuju podijelu imovine nakon prestanka, a generalno se na kd primjenjuju pravila koja se odnose na dno. - buduci da prestanak kd-a za posljedicu ima provodjenje likvidacionog postupka, zakonske odredbe se primjenjuju na sve slucajeve prestanka solventnog drustva. - nakon likvidacije svi clanovi imaju pravo na srazmjeran udio u ostatku imovine. KD na dionice - zpd predvidja da se kd moze transformisati u kd na dionice, a to je drustvo s vlastitom pravnom osobnoscu u kojem najmanje jedan njegov clan povjeriocima drustva odgovara neograniceno cijelom svojom imovinom , dok ostali clanovima ( komanditor, clanovi dionicari ) sudjeluju svojim dionicama u temeljnom kapitalu, ali ne odgovaraju za obaveze drustva, - polozaj komanditora je takav da korespondira polozaju dionicara u dd, osim toga kd na dionice emituje svoje dionice pa se analogno primjenjuju odredbe o kd i dd. - komanditori dionicari imaju imovinska, ali ne i upravljacka prava koja u potpunosti pripadaju komplementarima. U FBIH nema registrovanih kd na akcije. - Dionicko drustvo - pojam - drustvo ciji je osnovni kapital podijeljen na dionice,dionice koje su naspecificnija ovog u odnosu na druga drustva. Najzastupljeniji u zpd preko 200clanova. - u fokusu d.d licne osobine su nevazne sto ovaj tip drustva cini drustvom kapitala. - d.d osniva najmanje jedno lice fizicko ili pravno, domace ili strano, i podobno je za obavljanje svih vrsta djelatnosti. Svojsto pravnog lica stice registracijom, a prestaje brisanjem iz registra. - osnovno obiljezje d.d je u iskazivanju udjela u drustvu vrijednosnim papirima i dionicama, pri cemu dionicari snose poslovni rizik do visine ulozenog kapitala, dok drustvo za obaveze odgovara cjelokupnom imovinom. - anonimnost clanova predstavlja prednost ovog tipa u odnosu na druga drustva. - Vrste d.d ( otvoreno i zatvoreno) - ova podjela je relativno novija. Otvorena d.d su drustva cije se dionice emituju putem javne ponude i ispunjavaju da se radi o bankama ili drustvima za osiguranje te da imaju osnovni kapital u minimalnom iznosu od 4miliona i najmanje 40 dionicara. - sva dionicka drustva koja neispunjavaju navedene kriterije su zatvorena i postaju otvorena ako ispune propisane uslove((gore navedene)). - otvoreno d.d se moze spajati sa drugim drustvima, samo ako ce to novo drustvo takodjer biti otvoreno. Uvodjenjem podjele na otvorena i zatvorena d.d ukinuta je mogucnost pripajanja d.d, d.o.o. - vezano za promjenu oblika otvoreno dionicko drustvo ne moze promjeniti oblik po zpd. - osnivanje d.d - d.d moze osnovati jedan ili vise osnivaca. A osnivaci su obavezno i dionicari. - jednom osnovano d.d moze steci nove clanove ali oni postaju samo dionicari ali ne i osnivaci. - maximalan broj osnivaca nije zakonom ogranicem, pa se u praksi desi da jedno d.d ima 1000dionicara. - ukoliko d.d osniva jedno lice, osnivacki akt je odluka o osnivanju., a ukoliko je vise rijec je o osnivackom ugovoru koji obavezno sadrzi: 1.ime i prezime i adresu osnivaca 2.firmu i sjediste d.d 3.djelatnost 4. prava i obaveze osnivaca 5.iznos osnovnog kapitala 6.oznaku klase,broj i vrijednost dionica 7.opis prava iz dionica 8.broj dionica koje upisuje svaki osnivac 9.postupak i rokove prodje, banku kod koje se vrsi 10.opis i procjenu vrijednosti uloga 11.nacin naknade troskova osnivanja 12. posljedica neizvrssavanja obaveze osnivaca 13.nacin rjesavanja sporova medju osnivacima 14. ime i prezime lica koje predstavlja d.d u postupku osnivanja -prema zpd ovaj ugovor moraju potpisati svi osnivaci ili njihovi punomocnici. - nacini osnivanja - dva su nacina osnivanja d.d tj. simultano i sukcesivno. - kada sve dionice mogu kupiti osnivaci tada je rijec o simultanom osnivanju, a kada jedan broj otkupljuju osnivaci a preostale dionice na osnovu javnog poziva otkupljuju druga lica, tada je rijec o sukcesivnom. - bez obzira na nacin osnivanja postupak obuhvata sljedece: 1. zakljucivanje ugovora, odnosno donosenje odluke o osnivanju 2. zakljucivanje ugovora izmedju osnivaca i registra vrijednosnih papira 3. zakljucivanje ugovora izmedju osnivaca i banke depozitara 4. emisija dionica putem zatvorene ili javne ponude 5. odrzavanje osnivacke skupstine sto ukljucuje usvajanje izvjestaja o osnivanju, usvajanje statuta, izbor nadzornog odbora, potvrdjivanje vrijednosti uloga, imenovanje uprave, upis drustva u registar emitenata kod komisija za vrrijednosne papire i upis osnivanja u registar drustava - simultano osnivanje - simultano podrazumijeva da unaprijed poznati broj osnivaca prihvata obavezu da uplati odredjenibroj dionica, a poziv za upis i uplatu se ne upucuje sirem krugu. - obaveza uplate nastaje upisom dionica. - simultani nacin se redovito koristi u praksi jer je laksi, isplativi i brzi. - simultano osnivanje podrazumijeva tzv zatvoreni upis dionica sto znaci da osnivaci nisu duzni komisiji za vr. Papire podnositi poseban zahtjev.uplata dionica je bezuslovna i ne moze se uslovljavat internim dogovorima. - svaki osnivac je duzan uplatiti svoj ulog u potpunosti i to drustvu jer je potpisivanjem ugovora nastao obligacioni odnos - ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima i ne mogu biti manji od 50 000km, sto je ujedno i minimalni iznos kapitala. - sukcesivno osnivanje - podrazumijeva postupak prikupljanja sredstava od kojeg ce se formirati osnivacki kapital. Dio kapitala obezbjedjuju osnivaci, a drugi se prikuplja od javnosti. Osnivaci upucuju poziv anonimnim buducim investitorima, stim da javnu emisiju dionica prethodno mora dobiti komisija za vr.papire. - sukcesivni naciini u odnosu na simultani, otvoreniji ali i slozeniji jer se poziv za upis dionica upucuje neogranicenom broju subjekata. - sukcesivni nacin medjutim predstavlja bolju mogucnost prikupljanja veceg iznosa kapitala. - postupak sukcesivnog osnivanja - detaljno je uredjen zpd i ztvp. - ugovor o sukcesivnom osnivanju d.d obavezno sadrzi i posebne elemente: 1. mjesto,vrijeme i nacin upisa dionica 2.mjesto,vrijeme i nacin uplate dionica 3. vrstu uloga kojim se mogu platiti dionice 4. postupak kada upisani iznos premasuje iznos objavljen u javnoj ponudi 5. nacin odredjivanja cijene dionica po okoncanju upisa 6.nacin sazvivanja dionickog drustva -sukcesivni nacin osnivanja podrazumijeva da osnivaci d.d podnose zahtjev za odobravanje javne ponude dionica komisiji za vr.papire koja u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva o njemu i odlucuje u obliku rjesenja. - uz zahtjev, osnivaci su duzni dostaviti: 1. ugovor o osnivanju 2. prijedlog statuta d.d 3. prijedlog prospekta u skladu sa zakonom kojim se uredjuje emisija i promet vr.papira 4. ugovor zakljucen izmedju osnivaca i registra vrijednosnih papira u FBIH 5. ugovor zakljucen izmedju osnivaca i banke o otvaranju privremenog racuna za deponiranje uplata dionica -nakon dobivanja rjesenja komisije za vr.papire o odobrenju javne ponude dionica osnivaci su obavezni objaviti javni poziv za upis i uplatu dionica u skladu zakonom o trzistu vrijednosnih papira(ztvp). - prospekt dionica je po pravnoj prirodi ponuda za upis i uplatu dionica upucena sirokom krugu subjekata - sadrzaj i funkcija odredjeni su zakonom. Prospekt treba sadrzavati dovoljno informacija da investitor moze ocjeniti stanje imovine,obaveza,gubitka i dobitka,finansijsku poziciju i perspektive emitenta, te prava sadrzana u vrijednosnim papirima na koja se odnosi prospekt. Na taj nacin osoba kojima je upucen omoguava sticanjem predodzbe o drustvu koje se osniva. - rok za upis dionica ne moze biti duzi od 90 dana od dana objavljivanja javnog poziva - upis se vrsi potpisivanjem izjave o upisu u skladu sa zakonom i propisima komisije za vr.papire - upisnica je pisani dokument kojim se prihvataju uslovi iz ponude, te ona u bitnim djelovima treba da sadrzi izricit prihvat elemenata datih u prospektu. - osnivaci su obavezniobjaviti izvjestaj o ukupnom iznosu i broju upisanih i uplacenih dionica najmanje u jednim domacim dnevnim novinama u roku od osam dana od dana prijema rjesenja kojim se utvrdjuje da je emisija dionica uspjela. Izvjestaj mora da sadrzi 1. ime i prezime ili firmu i adresu, prebivalista ili sjedista upisnika dionice 2. klasu, broj i nominalnu vrijednost upisanih dionica 3. podatke o nacinu i roku placanja upisanih dionica 4. iznos uplacen pri upisu dionica 5. popis i procjenjenu vriednost stvari i prava kojima su placene upisane dionice 6. cijenu dionice prilikom emisije - cijena kod prve prve prodaje ne moze biti niza od njenje nominalne vrijednosti. Vazna finansijska kategorija je dionicarska premija a ona pretstavlja razliku cijene dionice prilikom emisije i njene nominalne vrijednosti. Za izvrsene uplate osnivaci su duzni izdati pisanu privremenu potvrdu koja obavezno sadrzi klasu, broj i nominalnu vrijednost i cijenu upisanih dionica. - ova potvrda zove se privremenica a sadrzi i dodatne elemente koji su zakonom propisani i vazi do uplate pune cijene dionice. - ukoliko ne dodje do upisa svih dionica u objavljenom roku osnivaci i drugi upisnici mogu upisati preostale dionice u roku od 15 dana od isteka roka zza upis. Ukoliko to ne ucine, osnivanje d.d nije uspjelo. Neuspjesno osnivanje moze se preuprijediti garancijom banke kod koje se vrsi upis. Banka moze uz naplatu provizije preuzeti na sebe obavezu da upise i preuzme preostali dio dionica, cime osnivacu garantira uspjesno osnivanje drustva. Izvjestaj o neuspjelom osnivanju osnivaci su duzni objaviti u roku od 15 dana, od proteka roka predvidjenog za naknadni upis. Izvjestaj mora sadrzavati podatke o nacinu i roku povrata izvrsenih uplata. - ponudjene dionice u izdavanju javnom ponudom koja je proglasena neuspjelom ne proizvode pravne posljedice niti mogu biti u pravnom prometu. - osnivacka skupstina - osnivacka skupstina d.d se mora sazvati najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema rjesenja komisije za vrijednosne papire kojom se potvrdjuje da emisija dionica uspjela. Svakom upisniku dionica se upucuje pisani poziv na skupstinu ukoliko ista nije sazvana u zakonom predvidjenom roku smatrat ce se da d.d nikada nije ni osnoavano, a o cemu su osnivaci duzni objaviti zvjestaj u roku od 15 dana od proteka roka za sazivanje. - ovo treba razlikovati od skupstine koja je uredno sazvana a nije odrzana, tada su dozvoljeni naknadni rokovi. Ukoliko po isteku od 60min od pocetka zakazanog vremena pocetka skupstine, osnivacka skupstina se odgadja i tada su osnivaci duzni u roku od tri dana ponovo sazvati istu. Namjera zakonodavca je bila dati sansu osnivacima da ponove skupstinu za donosenje potrebnih odluka. Skupstinu otvara i njom predsjedava sve do izbora predsjednika, osnivac sa najvecim brojem upisanih dionica. Osnivacka skupstina je ovlastena da. 1. Usvaja izvjestaj o osnivanju 2. Usvaja statut drustva 3. Bira predsjednika skupstine 4. Imenuje clanove nadzornog odbora 5. Potvrdjuje vrijednost uloga i broj dionica emitovanih po tom osnovu - statut - najvazniji unutrasnji akt d.d. kod d.d je ovo temeljni akt dok je kod ostalih drustava to ugovor o osnivanju - usvajanje statuta na osnivackoj skupstini je neophodno za registraciju drustva. Statut u prvobitnoj formi i sve njegove izmjene podlijezi notarskoj potvrdi. Obavezni sastojci statuta su zakonski propisani ali je dozvoljeno unosenje drugih elemanata.fakultativni elementi se odnose na program ravoja, zabrunu konkurencije, lojalnost drustvu, poslovnu tajnu itd. - obavezni elementi su firma,sjediste,djelatnost, iznos osnovnog kapitala,postupak u slucaju neplacanja dionica, nacin povecanja i smanjena osnovnog kapitala, nacin formiranja i koristenja fonda rezervi, nacin podjele dobiti i isplate dividendi, nacin pokrica gubitka, broj glasova po klasi dionica, nacin sazivanja skupstine, sastav i ovalstenja nadzornog odbora, postupak pripajanja podjele i promjene druustva,prestanak drusta, postupak izmjena i dopuna statuta i druge elemente propisane zpd-om. - osnovni kapital - to je u novcu izrazena vrijednost, onoga sto clanovi drustva, moraju nijeti u samo drustvo. Osnovni kapital je jedan od uslova nastanka d.d. - zbir nominalnih vrijednosti svih dionica mora biti jednak iznosu osnovnog kapitala. - Osnovni kapital predstavlja vrijednost izrazenu u novcu ciji je minimalni iznos propisan zakonom. - U pravu FbiH on iznosi 50.000KM a nominalna vrijednost dionice ne moze biti manja od 1KM. Tokom poslovanja osnovni kapital se ne moze smanjiti ispod propisanog minimuma jer to znaci da postoje razlozi za likvidaciju drustva. - Osnovni kapital d.d- a predstavlja pasivu drustva a imovina aktivu koja se mjenja tokom poslovanja. - Clanovi d.d. – a ne odgovaraju za obaveze drustva svojom imovinom vec to radi samo dionicko drustvo. - Dionice - Dionica ili akcija je vrijednosni papir koji izdaje dionicko drustvo i kroz koji je izrazen osnovni kapital. - Prema ZPD-u dionice su nedjeljive, glase na ime i neograniceno su prenosive. Za njih kazemo da su vlasnicki papiri kojima se zasnivaju pravni odnosi dionicarstva. - Nedjeljivost dionica znaci da se prava i obaveze prema drustvu iz neke dionice prenose u cjelinu. - Obavezni sastojci dionica su naziv vrste,oznaka klase i redni broj,oznaka vrijednosnog papira u registru,naziv sjediste i adresa emitenta, nominalna vrijednost,podaci o vlasniku papira,mjesto i datum emisije,itd... - Prava i obaveze dionicara - Obim prava dionicara proporcionalan je odnosu nominalne vrijddnosti njegovih dionica. - Postoje 2 vrste prava dionicara, upravljacka i imovinska. - Upravljcka su: prava ucesca u radu skupstine,pravo glasa i to po sistemu 1 dionica 1 glas, pravo na podnosenje zahtjeva za sazivanje skupstine,pravo pobijanja odluka skupstine i predlaganje clanova nadzornog odbora. - Imovinska prava su: pravo ucesca u dobiti ( naplatom dividende ili sticanjem novih dionica), pravo na diobu imovine preostale nakon stecaja, pravo prece kupovine pilikom nove emisije i pravo na prijenos dionica. - Dividenda je zarada koji dionicar ostvaruje na temelju dionice a predstavlja dio ukupne dobiti d.d- a. - Dividenda se isplacuje dionicaru koji je bio na listi dionicara na dan donosenja odluke o isplati dividende. - Odlukom o isplati dividende odredjuje se iznos dobiti, iznos po dionici i rok isplate s tim da rok mora biti jednak za sve dionicare. - Skupstina d.d.-a moze donijeti kako odluku o isplati dividende tako i odluku da se dividenda ne isplacuje. - Klase dionica - Klasa ili rod dionice odredjuje se prema pravima koje sadrzi tako da jednu klasu cine sve dionice koje sadrze ista prava te imaju istu nominalnu vrijednost. - U BiH se dionice dijele na obicne, prioritetne i dionice zaposlenih. Ako na dionici nije naznacena klasa predpostavka je da se radi o obicnoj. - Obicne ili redovne - Sadrze standardna i redovna prava o upravljanju d.d- om,raspodjeli dobiti, diobi imovine itd... - Sve reodvine dionice sadrze ista prava bez obzira da li su emitovne u jednoj ili vise serija. Ako postoji vise serija a dionice u njima nose nejednaka prava tada bi one s vise prava postalje prioritetne. - Prioritetne ili povlastene - D.d moze emitovati dionice koje sadrze prave prioritetne naplate dividende a zakonsko ogranicenje je u tome sto nominalna vrijednost ovih dionica moze iznositi najvise 50% osnovnog kapitala d.d-a - Povlastene dionice omogucavaju dionicarima posebna prava, a to su: pravo naplate dividende za posljednih 5 godina prije redovnih,pravo ucesca u raspodjeli imovine prije obicnih, pravo konverzije u obicne dionice, itd.. - Prioritetne karakterise ograniceno pravo glasa ali se ono ne moze iskljuciti prilikom odlucivanja o: smanjenju osnovnog kapitala, spajanju,promjeni i prestanku d.d-a, kupovini prodaji,zamjeni bilo kakve imovine d.d-a i izmjenama i dopunama statuta drustva. - Dionice zaposlenih ili radnicke - Nastale su kao posljedica potrebe distribucije vlasnistva na kategoriju zaposlenika - mogucnost emisije ovih dionica je moguce utvrditi statutom a poblize odrediti odlukom o emisiji. Zakonsko ogranicenje  je da zbir nominalnih vrijednosti svih dionica za zaposlene ne moze biti veci od 5% od osnovnog kapitala d.d. - imaju ista prava kao i obicne dionice osim u slucajevima utvrdjenim zpd-om. - Postoje ogranicenja vezana za prijenos jer se mogu prenositi jedino na druge zzaposlene d.d- emitenta. - Smrt dionicara predstavlja razlog za prestanak prava vezanih za ove dionice, i tada je drustvo duzno otkupiti iste. - Ove dionice se dodjeljuju zaposlenim bez naknade. - Vlastite dionice - Prema zpd d.d ne moze sticati vlastite dionice na primarnom trzistu kapitala. Upis ovih dionica se protivi sustini emisije, ciji je cillj pribavljanje kapitala. Medjutim, d.d moze sticati vlastite dionice na sekundarnom trzistu ali njihova ukupna vrijednost ne moze premasiti 10% vrijednosti osnovnog kapitala. - Odluka skupstine o sticanju novih dionica mora sadrzavati: 1. Broj vlastitih dionica koje d.d moze steci 2. Rok u kojem moze sticati ove dionice a koji ne moze biti duzi od 12 mjeseci od dana donosenja odluke 3. Cijenu ili nacin odredjivanja cijene - D.d ne moze po osnovu ovih dionica ostvarivati upravljacka ili imovinska prava. Obaveza d.d je da smanji osnovni kapital za iznos nominalne vrijednosti stecenih vlastitih dionica. - Osim na osnovu odluuku skupstine d.d moze sticati vlastite dionice i na osnovu odluke nadzornog odbora, ali samo kada je to neophodno da bi se sprijecila steta koja prijeti drustvu. - Upravljanje d.d - D.d je predstavnik drustva kapitala pa zato ima organe predvidjene zakonom: 1.skupstina 2.nadzorni odbor 3.uprava 4.odbor za reviziju -postoje dva sistema upravljanja jednoslojni i dvoslojni. Jednoslojni podrazumijeva uspostavljanje upravnog odbora i skupstine koja ga bira a dvoslojni upravu, skupstinu i nadzorni odbor, pri cemu skupsitna bira nadzorni odbor a on bira upravu (fbih) - sistem upravljanja u pravilu je odredjen zakonom. Sistem upravljanja se mora posmatrati u kontekstu korporativnog upravljanja koje podrazumijeva kombinaciju formalnog i neformalnog ponasanja, i nastoji pomiriti interese dionicara,drustva,organa upravljanja i drzave. -skupstina d.d -obavezni organ, cine je svi dionicaari. U d.d-u sa jednim dionicarem ovlastenja vrsi taj dionicar. Predsjednik i clanovi nadzonog odbora i odbora za reviziju su duzni prisustvovati skupstini do izbora predsjednika. Skupstinom predsjedava prisutni dionicar sa najvecim brojem dionica -vrste skupstina -zpd posznaje dvije, tj redovnu i vanrednu i posebnu vrstu osnivacku. Redovna se odrzava jednom godisnje radi izjasnjavanja o godisnjem izvjestaju a vanredna se moze saastati kad god je to potrebno. -sazivanje Skupstinu moze sazvati nadzorni odbor , te clanovi odbora za reviziju u slucajevima predvidjenim u zakonu. -pravo odlucivanja ima dionicar koji se na listi dionicara kod registra nalazio 30 dana prije odrzavanja skupstine.pravo da prisustvuju imaju dionicari koji su se prijavili odboru za glasanje a troskove odrzavanja snosi dionicko drustvo. Nadzorni odbor je duzan o prijedlozima dionicara sa skupstine objaviti obavjestenje. -nacini obavjestavanja -mora biti objavljeno najmanje u jednim dnevnim novinama fBiH, najkasnije 21 dan prije redovne a 14 prije vanredne skupstine. Po pravilu se odrzava u mjestu sjedista d.d. -odlucivanje -skusptina moze odlucivati ukoliko je na njoj vise od 30% ukupnog broja dionica sa pravom glasa. Ovaj kvorum je uslov za odrzavanje sjednice, u suprotnom sjednica je nistava. Ukoliko po isteku 60min nije postignut kvorum skupstina je duzna ponovo sazvati skupstinu. -nadleznosti skupstine Skupstina odlucuje o: 1. O povecanju i smanjenju osnovnog kapitala 2. Emisiji novih dionica, obveznica i drugih vrijednosnih papira 3. O usvajanju godisnjeg izvjestaja o poslovanju drustva 4. O isplatama dividende i nacinu pokrica gubitaka 5. Promjeni oblika i podjeli d.d 6. Izboru i razrjesenju clanova nadzornog odbora i odbora za reviziju 7. O izmjenama i dopunama odredaba statuta 8. I drugim pitanjima bitnih za poslovanje -skupstina d.d odlucuje natpolovicnom vecinom zastupljenih dionica sa pravom glasa, u svim slucajevima osim kada zakon izricito navodi da je za pojedine odluke potrebna dvotrecinska (2/3) vecina sa pravom glasa ili kada je u pitanju glasanje za clanove nadzornog odbora i odbora za reviziju. -pobijanje odluka skupstine -odluka je nistava ako skupstina nije sazvana u skladu za zakonom, ako nije unesena u zapisnik u skladu sa zakonom, i ako je nistavost utvrdjena pravosnaznom presudom po tuzbi za pobijanje odulke. Postupak za pobijanje odluke, se moze pokrenuti 60 dana od dana odrzavanja skupstine. Lice legitimisano na pokretanje ovog postupka su:1. Dionicar ciji je prigovor unesen u zapisnik, 2. Dionicar koji nije bio na skupstini zato sto je sazvana protivno zakonu, 3. Dionicar ciji prijedlog nije pravilno unesen u zapisnik,4. Nadzorni odbor i uprava ukoliko izvrsenjem ove odluke pocinili stetu drustvu. -odluka skupstine protiv koje je pokrenut postupak pobijanja je valjana sve do donosenja pravosnazne presude. -nadzorni odbor -specifican za dvoslojne sisteme upravljanja, jer u jednoslojnom modelu nije obavezan organ. Ovo je strucni organ d.d koji vrsi funkciju upravljanja drustvom i donosi meritorne odluke iz domena upravljanja. -sastav i imenovanje -cine ga predsjenik i najmanje dva clana, jer broj clanova uvijek mora biti neparan. Imenuje ga i razrjesava skupstina, a clanovi se biraju na mandat od cetiri godine, stim sto se nakon dvije provodi glasanje o povjerenju. -skupstina moze razrijesiti clana i prije isteka perioda, ond kad: 1. Cjelokupni odbor ili jedan clan izgubi povjerenje dionicara 2. kad skupstina odbije usvojiti godisnji izvjesta 3. kad se utvrdi odgovornost clana za stetu koju je drustvo pretrpilo 4. i u drugim slucajevima koji su utvrdjeni u statutu. -zpd-om nisu propisani uslovi za imenovanje clanova nadzornog odbora, vec su ssamo postavljeni negativni uslovi. To ne moze biti lice: osudjivano za krivicno djelo pet godina od pravomocnosti presude, lice kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadzornim odborima. -predlaganje kandidata i biranje clanova -pisanim putem se daje prijedlog, a kandidat mora pismeno prihvatiti kandidaturu. Biraju se glasanjem, i oni sa najvecim brojem glasova, se proglasavaju za clanove nadzornog odbora, a isti za predsjenika bira nekog od svojih clanova. Predsjenik i clanovi nadzornog odbora zakljucuju sa dd ugovor koji odobrava skupstina. Oni imaju pravo zahtijevati sve podatke o poslovanju i prisustvovati sjednicama uprave. -odrzavanje sjednica i poziv za sjednice -sjednica nadzornog odbora se odrzava najmanje jednom u tri mjeseca. Saziva je predsjenik nadzornog odbora, a ukoliko sjednicu zahtjevaju direktori d.d ili dva clana nadzornog odbora, predsjenik je duzan sazvati je najkasnije 14 dana od dana podnosenja zahtjeva u suprotnom, podnosilac zahtjeva postaje ovlasten. Poziv se dostavlja 14 dana prije odrzavanja sjednice (osim u hitnim slucajevima), a uz poziv se dostavljaju materijali za tacke dnevnog reda. -kvorum -za odrzavanje sjednice nadzornom odbora potreban je kvorum od 2/3 ukupnog broja clanova. Ukoliko kvorum ne postoji sjednica se odgadja za 7 dana i na ponovljenojsjednici, je potrebam kvorum od proste vecine. Clanovi ne mogu glasati o pitanjima koja se odnose na njih licno a lica koja nisu clanovi nadzornog odbora, mogu biti na sjednici samo po pozivu predsjednika nadzornog odbora, ali nemaju pravo glasa. -nadleznosti nadzornog odbora -1. Nadzire poslovanje d.d i rad uprave 2.usvaja izvjestaj o poslovanju uprave 3. podnosi skupstini godisnji izvjestaj o poslovanju 4. bira predsjenika nadzornog odbora, upravu i sekretara drustva 5. obrazuje povremene komisije 6.saziva skupstinu drustva 7. odobrava emisiju dionica postojece klase - duznosti clanova nadzornog odbora -duzni su djelovati u skladu sa interesima dionicara i clanova d.d. -duzni su prilikom predlaganja emisije vr.papira saopstiti sve bitne podatke -duzni su prijaviti nadzornom odboru svaki interes u pravnom licu s kojim d.d ima namjeru stupiti u poslovni odnos -u slucaju postojanja ovog interesa, nadzorni odbor ne moze odlucivati o pitanjima koja se ticu tog odnosa. -naknada stete drustvu -ako nadzorni odbor postupa suprotno propisanim duznostima d.d ima pravo na naknadu stete, neograniceno solidarno od predsjednika i clanova nadzornog odbora. Isti su odgovrni za stetu ako: 1. su vratili uplate dionicarima, 2. upisali ili sticali dionice 3. isplatili dividende 4.prodavali imovinu drustva itd. -d.d moze odustati od ove naknade stete ako se sa odustajanjem usaglasi skupstina. Uprava d.d. -cini je direktor ili direktor sa izvrsnim direktorom. Uprava organizuje rad, rukovodi poslovanjem, zastupa drustvo i odgovaraa za zakonitost. Postupak izbora imenovanja i razrjesenja se utvrdjuje statutom. Clan uprave ne moze biti lice osudjivano za krivicno djelo pet godina od dana pravomocnostsi iskljucujuci vrijeme zatvorske kazne i lice kojem je u presudi zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadleznosti uprave. -direktor -direktor predsjedava upravom. Pismeno ovlascuje izvrsnog direktora da ga zamjeni u slucaju sprijecenosti. Duzan je prijaviti nadzornom odboru svaki interes. -odbor za reviziju -najmanje mora imati tri clana, koji mogu biti samo fizicka lica strucnjaci iz oblasti finansija. Clanovi ovog odbora ne mogu biti clanovi nadzornog odbora ili uprave. Ovaj odbor vrsi reviziju polugodisnjih i godisnjih obracuna. Kontrolira uskladjenost poslovanja drustva sa zakonom, i ovlasten je sazivati sjednicu skupstine kad smatra da su ugrozeni interesi dionicara ili kada je utvrdio neke nepravilnosti u radu uprave. -povecanje i smanjenje osnovnog kapitala d.d -osnovni nacin povecanja je donosenje odluke skupstine o povecanju kapitala. A drugi nacin je odlukom nadzornog odbora. U oba slucaja prijedog odluke mora da sadrzi:1. razloge,obim i nacin povecanja, 2. Novu nominalnu vrijednost dionica, 3. Klasu , broj i nominalnu vrijednost nove emisije 4. rok za upis i cijenu dionica 5..opis prava sadrzanih u dionicama nove emisije i posljedice na prava sadrzana u dionicama ranijih emisija 6. ogranicenje ili iskljucenje prava prece kupovine dionica nove emisije 7.mogucnost uplate dionica unosom stvari i prava -emisija novih dionica -ovaj nacin povecanja kapitala je moguc samo ako su dotadasnje emisije skroz uplacene. Povecanje se u ovom slucaju se obavlja putem javne ponude. -pravo na dividendu na osnovu novih dionica se stice za godinu u kojoj je kapital povecan. -uslovno povecanje Odluku o ovom povecanju skupstina donosi u slucaju emisije zamjenljivih obveznica i obveznica sa pravom prece kupovine Uslovno povecanje moze isnositi vise od 50% osnvnog kapitala samo ako je ta odluka donesena dvotrecinskom vecinom ukupnog broja zastupljenih dionica. -integrisano povecanje -upisnici ovih dionica duzni su najmanje 50% od cijene dionice uplatiti prije upisa povecanja - konverzija potrazivanja -pravilo je da se placanje dionica ne moze izvrsiti prebijanjem potrazivanja uz izuzetak da se nove emisije placaju na drugi nacin. U tom smislu povecanje se moze vrsiti konverzijom potrazivanja povjerilaca u osnovni kapital duznika. -smanjenje osnovnog kapitala Smanjenje se vrsi na osnovu odluku skuptine a glasa se odvojeno za svaku klasu dionica. Osnovni kapital se ne moze smanjiti ispod 50.000 KM. - Oduka o smanjenju mora sadrzavati iznos,nacin i razlog smanjenja te se smanjenje moze vrsiti samo ako je predvidjeno statutom drustva. - Smanjenje se vrsi povlacenjem vlastitih dionica, a zatim od odustajanja emisije dionica koje nisu u cjelini uplacene da dana smanjenja -statusne promjene d.d -statusne promjene pripajanja i spajanja mogu provoditi samo izmedju drustava istog kapitalnog tipa. -pripajanje znaci da d.d prenosi imovinu i obaveze drugom d.d i doo koje emituje svoje dionice u zamjenu za dionice pripojenog drustva. - spajanje se razlikuje po tome sto u zamjenu za dionice spojenih drustava emituje svoje dionice. - pripajanju d.d prethodi odobrenje komisije za vr.papire i to ako zahtjev za odobrenje potpisu clanovi nadzornog odbora, i ako komisija ocjeni da pripajanje ne ugrozava prava dionicara i povjeriaca. -ovi uslovi moraju biti zadovoljeni i kada se radi o spajanju uz dodatne uslove da se zakljuci ugovor o spajanju, da se pripremi status drustva sljednika i da se izaberu organi drustva sljednika. -komisija mora donijeti odluku u roku od 60 dana od dana prijea zahtjeva pa se onda svaka promjena upisuje u registar. -treca statusna promjena dd jeste podjela d.d koja se moze izvrsiti na sljedece nacine: Podjela drustva razdvajanjem sa osnivanjem i podjela drustva razdvajanjem sa preuzimanjem. -podjeljenoo drustvo prestaje postojati bez likvidacije, te drustvo prenosi svu svoju imovinu i oaveze na vise postojecih drustava. -cetvrta statusna promjena je promjena oblika d.d. zatvoreno d.d moze promjeniti oblik u doo, dok to nastalo doo mora imati osnovni kapital u min.iznosu utvrdjenom zpd. Drustvo je pisanim putem duzno obavijestiti registar o promjeni oblika najkasnije osam dana od dana upisa. Otvoreno d.d ne moze promjeniti svoj oblik. -prestanak d.d - d.d prestaje: 1. Odlukom skupstine 2. Spajanjem,pripajanjem i podjelom 3. Istekom vremena ako je drustvo bilo osnovano na odredjeno vrijeme 4. Odlukom suda 5. Stecajem - Ukoliko prestaje odlukom suda i odlukom skupstine tada se provodi postupak likvidacije. Odluka skupstine se dostavlja  komisiji za vr.papire i registarskom sudu najkasnije osam dana od dana donosenja odluke - D.d prestaje odlukom suda kada neizmirena potrazivanja po tuzbi premasuju 1/3 osnovnog kapitala drustva, kada skupstina nije odrzana 10 mjeseci od isteka roka za izradu godisnjeg obracuna, kada se poslije izricanja kazne nastave povrede zakona, kada se stecaj zavrsi diobom stecajne imovine i kada stecaj nije pokrenut jer imovina drustva nije dovoljno ili obustavljen zbog nedovoljne imovine. -drustvo sa ogranicenom odgovornosti (DOO) -to je privlacan oblik privrednog subjekta zbog elsticnosti u odnosu na d.d jer se vise primjenjuju dispozitivne nego kogentne norme. Ovo je drustvo koje osniva jedno ili vise fizickih ili pravnih lica, radi obavljajnja djelatnosti pod zajednickom firmom i unosenjem udjela u unaprijed ugovorreni osnovni kapital koji je minimalno 1.000KM - on cini zbir uloga clanova. Za obaveze d.o.o odgovara drustvo cjelokupnom svojojm imovinom, a clanovi drustva ne odgovaraju za obaveze drustva vec samo snose rizik za poslovanje do visine svog uloga. Pored ugovora postoji statut kao najvisi organizaciono pravni akt. Statut donose osnivaci u roku odredjenog ugovorom. Doo se moze osnovati za obavljanje bilo koje privredne djelatnosti. Firma doo mora pored djelatnosti da sadrzi i oblik drustva. -osnivanje doo -mogu osnovati jedan ili vise osnivaca. Oni su istovremeno i clanovi i osnivaci, a oni koji kasnije pristupe su samo clanovi. Doo se osniva simultano, jer se osnivacki kapital mora uplatiti u cjelosti prije registracije. Osniva se zakljucivanjem ugovora, u obliku notarske isprave koji svi potpisuju. Troskove osnivanja snose osnivaci srazmjerno svojim ulozima. Osnivacki ugovor mora da sadrzi: = ime prezime, firmu,sjediste,iznos osnovnog kapitala, prava i obaveze clanova, nacin izmirenja troskova, postupak u slucaju neispunjenja obaveze itd. -pored ovih obaveznih osnivaci mogu unijeti i dodatne elemente. -STATUT - donose ga osnivaci, a statutom se uredjuje firma, sjediste , iznos osnvnog kapitala, djelatnost, prava i obaveze clanova, organizaciju drustva,prestanak drustva. -osnovni kapital doo -formira se od uloga clanova koji mogu biti u novcu, stvarima i pravima, i iznos je minimalno 1.000KM. -ulozi u stvarima i pravima moraju biti u potpunosti biti uneseni u drustvo do dana podnosenja prijave, a sto se tice uloga u novcu najmanje polovina al ne manje od 1.000KM - clan je u roku i na tacan nacin izvrsiti uplatu i ova se obaveza ne moze prebiti sa bilo kojim potrazivanjem. Clan koji je kao ulog unio stvari ili prava ne moze na njima zadrzati bilo kakvo pravo. Drustvo ne moze odgoditi uplatu uloga niti na ime uplate primiti nesto drugo osim onoga sto je ugovoreno. Clan koji ne izvrsi uplatu u ugovorenom roku, duzan je platiti zateznu kamatu. Iskljuceni clan gubi sva prava iz udjela, te se njegov udio izlaze prodaji ako ga ne otkupi jedan ili vise clanova. -udjeli -udio clana srazmjeran je ucescu njegovog uloga u osnovnom kapitalu. Udio se moze smanjivati i povecavati uplatom novog uloga ili sticanjem udjela od drugog clana. Udio je skup prava koja pripadaju clanu doo. I ako ovo nije dionica, udio kao i dionica daje pravo na ucesce u raspodjeli dobiti -knjiga udjela -uprava doo je duzna voditi knjigu udjela, koja mora biti tacna i azurna, jer predstavlja registar suvlasnickih djelova u drustvu. U knjigu moraju biti unijeti sljedeci podaci: ime i prezime ili firma i adresa prebivalista ili sjedista clanova, vrsta i iznos ugovorenog uloga i posebna prava i obaveze vezane za udio. -uprava drustva je duzna odmah upisati svaku izmjenu podataka, te licu koje ima opravdan pravni interes treba omoguciti uvid u knjigu udjela. -prenos udjela -u pravilu clanovi slobodno raspolazu sa svojim udjelima. A prijenos se vrsi pisanim ugovorom ili nasljedjivanjem. Izuzetak postoji za udjele za koje je vezana ugovorena obaveza dodatne cinidbe. Oni se ne mogu prenijeti bez izricite i pisane saglasnosti drustva. Nasljedjivanje udjela se ne moze ograniciti i moguce je putem testamenta i zakona. Inter vivos se raspolaganje se vrsi ugovorom u cesiji. Prenosiocu prestaje clanstvo a sticalac postaje clan. Raspolaganje moze biti sa naknadom i bez naknade. Ali je iskljucena mogucnost prenosa jednostranim pravnim poslom, zato sto vlasnik moze uz prava imati i neke neispunjene obaveze. Postoji interno raspolaganje unutar drustva izmedju clanova ili eksternim prenos na treca lica, neclanove drustva. Interni prenos je nacelno slobodan, ako nije ugovorm drugcije ugovoreno. Sto se tice eksternog prijenosa zpd-om je predvidjeno pravo prece kupovine koje imaju ravnopravno svi clanovi drustva. Ako niko ne pristane vlasnik udjela svoj dio moze prodati trecim licima, ali pod uslovima koji ne smiju biti povoljniji od prvobitne ponude prema clanovima drustva. Prenos udjela izaziva i promjenu osnivackog ugovora, jer se vrsi promjena vlasnika u knjizi udjela. Pravo prece kupovine je predvidjeno u cilju zastite clanova u odnosu prema trecim licima. Ako drustvo odbije dat saglasnost na prijenos na trecec lice clan moze tuzbom zahtijevati dozvolu, ali u sudskom sporu treba dokazati da je udio u cjelosti uplacen. U svakom slucaju prijenos proizvodi pravni ucinak od trenutka upisa u knjigu udjela. -sticanje udjela od strane drustva - moguce je da drustvo stekne vlastiti udio, ali ne na teret osnovnog kapitala.ta mogucnost postoji kad niko od clanova, niti trece lice nece da kupi udio. Udio koje stice drustvo pravno ne prestaje, vec samo prestaje vlasnistvo prethodnika. Zabranjeno je da drustvo stekne sve udjele, jer bi tada to postalo drustvo bez clanova sto se protivi njenoj ekonomskoj funkciji. -zalaganje udjela -doo moze zalagati vlastite udjele, kao i clan radi osiguranja potrazivanja prema njemu. U ovom slucaju drustvo kao zalogoprimac ne stupa u pravni polozaj vlasnika udjela, vec udjel moze prodati ako clan ne izvrsi obavezu. Propis kojim se uredjuje zalaganje udjela je okvirni zakon o zalozima, pprema kojem se zalozno pravo nad udjelom zasniva na temelju ugovora. -dobit -iz prava na udio, clan stice imovinsko pravo na ucesce u dobiti. Dobit se utvrdjuje godisnjim bilansom, tako da se prvo podmire obaveze drustva, a ostatak se srazmjerno dijeli izmedju clanova. Clanovi drustva imaju pravo na dobiti ako ono posluje pozitivno. To znaci da drustvo ne moze clanovima isplacivati dobit u toku poslovne godine. Povrat iznosa isplacenom clanu, moze se zahtijevati jedino kada drustvo nije u mogucnosti ispuniti obaveze prema trecim licima. -istupanje i iskljucenje iz clanstva -svaki clan ima pravo da istupi iz drustva, a ugovorm ili statutom su utvrdjeni uslovi,postupak i posljedice. Bez obzira na uslove clan moze svoje pravo ostvariti tuzbom, ukoliko mu je prouzrokovana steta. Sto se tice iskljucenja clan moze biti iskljucen, iz razloga unaprijed odredjenih ugovorom ili statutom. Odluka o iskljucenju se dostavlja u pisanoj formi, a clan istu moze pobijati u roku od 30 dana. Istupanjem i iskljucenjem prestaje clanstvo i sva prava koja iz toga proizilaze. Medjutim, ne prestaje udio, on i dalje zadrzava svoju pravnu samostalnost. Clan ima pravo na nadoknadu trzisne vrijednosti uloga na dan prestanka clanstva. -povecanje kapitala -utvrdjuje se osnivackim aktom i stattutom, ali se moze mjenjati tokom postojanja ddrustva, pri cemu se svaka izmjena mora unijeti u statut. Odluku o povecanju donose clanovi na skupstini na nacin propisan statutom. Dva su nacina povecanja efektivno i nominalno. Efektivno se vrsi uplatom novih uloga ili povecanjem postojecih a nominalno je pretvaranje rezervi u osnovni kapital. Kod efektivnog clanovi imaju pravo prvenstva uplate, u roku od 30 dana od donosenja odluke, a lica koja nisu clanovi mogu upisati nove uloge nakon proteka ovog roka. Kod nominalnog povecanje nema uticaja na promjenu strukture i vrijednosti imovine drustva: ovdje nema novih uplata, vec se povecanje ostvaruje iz postojece imovine. -smanjenje osnovnog kapitala - vrsi se kada drustvo ima previse kapitala koje zeli smanjiti, ali i kada je pretrpilo poslovni gubitak koji ne moze nadoknaditi u kratkom roku. Smajnuje se odlukom skupstine ali ne ispod minimuma od 1.000KM. u svrhu zastite povjerilaca drustvo odluku mora dostaviti registarskom sudu, i objaviti u sluzbenim novinama FbiH. Smanjenje kao i povecanje moze biti efektivno i nominalno. Efektivno ima za posljedicu smanjenje imovine privrednog drustva u istom iznosu za koji se smanjuje osnovni kapital. Vrsi se na dva nacina, vracanjem dijela uplacenih uloga kod istupanja ili iskljucenja clana i oslobadjanjem placanja dijela neuplacenih uloga kad se ustanovi da je upisan nepotrebno visok osnovni kapital. Tek nakon provedenog upisa smanjenja u registru uprava provodi isto u poslovnim knjigama drustva. Nominalno smanjenje se provodi u drustvu kod kojeg je zbog gubitaka nominalna vrijednost osnovnog kapitala iznad njegove stvarne vrijednosti. Zato se nominalna vrijednost mora izbalansirati. -upravljanje doo - D.o.o djeluje preko svojih organa. To su skupstina, uprava i nadzorni odbori od cega su uprava i skupstina obavezni organi. - Skupstine drustva - Skupstinu cine svi clanovi ali ona moze odlucivat i bez ucesca svih clanova. Bitno je da su zastuplejni clanovi ciji udjeli cine polovinu osnovnog kapitala.Ukoliko ih nema skupstina se odgadja. Na odgodjenoj se zahtjeva zasupljenost 1/5 osnovnog kapitala. - Ukupan iznos je u skupstini predstavljen sa 100 glasova i svaki clna ima broj glasova srazmjran svom udjelu. Odluke se donose ili direktno na skupstini ili pisanim putem. -Statutom se moze odrediti da se o svim pitanjima odlucuje pismeno pri cemu je rok za odgovor najmanje 15 dana. - Nadleznost - U ZPD-u nisu taxativno nabrojane ali se shodno primjenjuju odredbe o d.o.o pa nadleznost obuhvata donosenje odluka o: 1. Korporativnim strategijama 2. Dopunama i izmjenama statuta 3. O izboru i razrjesenju nadzornog odbora 4. O povecanju i smanjenju osnovnog kapitala 5. O usvajanju godisnjih finansijiskih izvjestanja 6. O transakcijama 7. O reorganizaciji i prestanku drustva itd.. - Sazivanje skupstine - Skupstinu saziva uprava ili nadzorni odbor te clanovi drustva ciji udjeli cine najmanje 1/10 kapitala. Uprava je duzna jednom godisnje najmanje sazvati skupstinu i bilo kada kad je gubitak drustva od 1/5 kapitala. - Poziv na skupstinu se dostavlja pismeno ili elektronskom postom najmanje 15 dana prije skupstine uz dostavljanje tacki dnevnog reda. - Pobijanje odluka -Clan ima pravo pobijati odluku skupstine protiv koje je glasao tuzbom u roku od 30 dana - Odluke skupstine se mogu proglasavagti nistavim ako ona nije donesena u zakonom predvidjenom postupku. - Moze se proglasiti nistavnom ako clanovi nisu na pravilan nacin obavijesteni o odrzavanju skupstine, ako skupstina nije unesena u zapisnik i ako je sud utvrdio nistavnost. -Nadzorni odbor - NO je fakultativni organ drustva je se ugovorom ili statutom moze odrediti postojanje. On je obavezan samo kod drustava koja imaju vise od 10 clanova ili najmanje 2 clana ali uz osnovni kapital veci od milion KM. -Sastav,formiranje i razrjesenje se regulise statutom pri cemu broj clanova uvijek mora biti neparan ( 3 ili 5). - Mandat clanova je 4 godine bez ogranicenja broja mandata. Nadleznosti nadzornog odbora: 1. Nadzier posolvanje drustva i rad menadzmenta 2. Usvaja polugodoisnji izvjestaj i podnosi godisnji 3. Imenuje upravu 4. Odlucuje o transakcijama 5. Formira stalna i privremena tijela 6. Odlucuje o pitanjima koja su mu posebnim zakonom stavljena u nadleznost - Uprava d.o.o-a - - Uprava d.o.o je organ koji vodi poslovanje drustva i zastupa drustvo. Sastoji se od jednog ili vise clanova od kojih je jedan direktor a ostal iizvrsni direktori. Odnosi izmedju njih utvrdjuju se statutom ili osnivackim aktom. - Upravu mogu ciniti samo poslovno sposobna fizicka lica. - Upravu d.o.o imenuje i razrjesava skupstina ili nadzorni odbor a izvrsne direktore na prijedlog direktora. - Direktor drustva predstavlja drustvo, rukovodi poslovanjem i odgovara za zakonitost rada drustva. Odgovoran je skupstini i nadzornom odboru. Ako statutom nije posebno utvrdjeno mandat direktora traje 4 godine. - Clanovi uprave d.o.o su lica koja imaju posebne duznosti prema drustvu te svoje poslove su duzni obavljati savjesno i s paznjom dobrog privrednika. - Zakoniska nadleznost prave je data: - 1. Donosi poslovne odluke - 2. Zastupa i predstavlja drustvo - 3. Brine i odgovara za zakonitost - 4.Brine o blagovremenoj uplati novcanih uloga - 5. Uspostavlja i vodi knjigu udjela - 6. Vodi proceduru u slucaju iskljucenja clana iz drustva - 7. Saziva skupstinu durstva najmanje 1 godisnje - 8. Izvrsava odluke skupstine i nadzornog odbora te druga pitanja utvrdjena posebnim popisima -Prestanak d.o.o - ZPD predvidja slijedece nacine prestanka d.o.o: - A) Spajanjem,pripajanjem,podjelom i promjenom oblika - B) Odlukom skupstine - C) Odlukom suda - D)Stecajem -Prestanak drustva statusnim promjenama - D.O.O moze prestati i statusnim promjenama: spajanjem, pripajanjem i podjelom. - U skladu sa ZPD, d.o.o, moze se spojiti sa drugim d.o.o ili d.d. ili se pripojiti jednom od njih ali ne prije isteka 2 godine od dana upisa u registar. - Pripajanjem d.o.o drugom drustvu vrsi se prijenost cjelokupne imovine sa pripojenog durstva na drustvo sljednika. - Pripojeno drustvo prestaje prenosom svoje imovine na drustvo sljedbenika, bez provodjenja postupka likvidacije. -Spajanje je takav oblik povezivanja u kojem se 2 ili vise drustava mogu spojiti, a da se ne provodi postupak njihove likvidacije, osnivanjem novog drustva na koje prelazi cijela imovina svakog drustva koje se spaja. - Prava i obaveze spojenih drustava preuzima novo drustvo kao univerzalni pravni sljedbenik. -Imovinom spojenih drustava upravlja se posebno tako da je u odnosu spojenih drustava i odnosu prema povjeriocima odvojeno predstavljena imovina svakog od spojenih drustava. -Drustvo sljdenik je duzno, 3 puta u razmacima ne kracim od 15 ni duzim od 30 dana objaviti da napusta odvojeno upravljanje imovinom spojenih drustava i pozvati povjerioca da najkasnije 6 mjeseci od 3 objave drustvu sljdenika prijave potrazivanja nastala prije upisa spajanja u registar drustva. -Prestanak drustva odlukom skusptine -D.o.o nastaje voljom osnivaca u skladu sa zakonom predvidjenim uslovima. Shodno tome u skladu s nacelom autonomije ovlje drustvo moze i prestati na osnovu odluke clanova odnosno skupstine drustva. Pravilo je da je odluka clanova legitiman zakonski razlog za prestanak drustva. - ZPD-om je propisana obaveza dostavljanja odluke o prestanku d.o.o registarskom sudu najkasnije 8 dana od  donosenja odluke. U d.o.o sa jednim clanom odluku o prestaku donosi clan drustva. - Prestanak drustva odlukom suda - D.O.O prestaje odlukom suda: - 1. Po tuzbi jednog ili vise povjerliaca cije dospjela a neizmjerena potrazivanja premasuju polovinu osnovnog kapitala - 2.Ako skupstina drustva nije odrzana 8 mjeseci od isteka roka za izradu godisnjeg obracuna - 3. Kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojim se ugrozavaju interesi povjerilaca - 4. Kada se stecaj zavrsi diobom stecajne imovine - 5.Ako stecaj nije pokrenut jer imovina drustva nije dovoljna za pokrice troskova stecajnog postupka ili se stecaj zuastavi zbog nedovoljne imovine. - Tuzba za prestanak drustva podnosi se protiv d.o.o a ne protiv clanova drustva s tim sto je iskljucivo nadljezan registarski organ na cijem podrucju je sjediste tuzenog drustva. - Aktivno legitimisani su povjerioci drustva ili nadlezni organ. Odluka suda upsiuje se po sluzbenoj duznosti u registar drustava. - Likvidacija d.o.o - Kada d.o.o prestane na osnovu odluke skupstine ili suda provodi se postupak likvidacije.U slucaju prestanka drustva na osnovu odluke skupstine likvidaciju provodi uprava  drustva, a u slucaju prestanka na osnovu odluke suda likvidatora imenuje sud. - Promjena oblika d.o.o - D.o.o se moze transformirati u d.d na osnovu odluke skupstine drustva.Da bi odluka skupstine bila punovazna mora biti donesena 2/3 vecinom glasova svih clanova drustva. - Promjenom oblika d.o.o. prestaje dotadasji pravni subjektivitet drustva i nastaje novi oblik tj. D.d na koje prelazi imovina ranijeg drustva. - Na osnovu odluke skupstine o preoblikovanju drustva clanovi sticu dionice d.d. srazmjerno njihovom ucescu u osnovnim kapitalu d.o.o. Pri tome d.d. je nastalo promjenom oblika d.o.o. mora imati osnovni kapital najamnje u iznosu od 50.000KM. - Uprava d.o.o podnosi komisiji za vrijednosne papire zahtjev za odobrenje promjene oblika u d.d. uz koji prilaze odluku skupstine o promjeni oblika i ugovor s registrom za vrijednosne papire. - Komisija za vrijednosne papire duzna je donijeti odluku najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva.Na osnovu odluke o odoborenju preoblikovanja obavezno se vrsi upis promjene oblika drustva u registar drustava.