Prestanak Društva i Likvidacioni Postupak

U društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), svaki član ima pravo i obavezu upravljanja društvom prema ugovoru. To znači da se o upravljanju može slobodno odrediti u osnivačkom ugovoru.

U d.o.o. se pretpostavlja da svi članovi upravljaju društvom. Međutim, u osnivačkom ugovoru se može odrediti da samo jedan ili više članova upravljaju, ili da se upravljanje prenese na druga lica.

Član d.o.o. ima pravo protivljenja (veta) odluci drugog člana. To znači da ako član ne odobri odluku, ona se ne može provesti. Međutim, radnja ostaje valjana prema trećim osobama.

D.o.o. zastupaju svi članovi, osim ako nije drugacije određeno ugovorom. Članovi mogu prenijeti funkciju zastupanja na jednog od njih, nekoliko članova ili na treća lica.

Članovi d.o.o. ucestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka u jednakim iznosima, osim ako ugovorom nije drugačije određeno. Moguce je ugovoriti i nejednakost.

D.o.o. odgovara za vlastite obaveze cjelokupnom svojom imovinom. Članovi d.o.o. odgovaraju za obaveze društva solidarno svojom cjelokupnom unesenom i neunesenom imovinom, do visine obaveza prema povjeriocima.

Član d.o.o. može istupiti iz društva. Nacin koristenja ovog prava i uslovi se utvrdjuju osnivackim ugovorom. Ako to nije određeno ugovorom, clan mora obavijestiti ostale clanove šest mjeseci prije kraja kalendarske godine.

Član d.o.o. koji istupi iz društva odgovara za obaveze društva nastale do dana upisa njegovog istupanja u registar. Ima pravo namirenja udjela u ostatku imovine nakon likvidacije.

Ako je društvo d.o.o. dvoclano, istupanje jednog člana uvijek dovodi do gasenja društva. Isto se događa ako se broj preostalih clanova smanji na manje od dva.

Komanditno društvo je oblik poslovnog udruživanja u kojem jedan ili više članova odgovara za obaveze društva neograničeno (komplementari), dok drugi članovi (komanditori) odgovaraju samo do visine svog uloga.

Komplementar je član komanditnog društva koji odgovara cjelokupnom svojom imovinom za obaveze društva. Imaju potpunu odgovornost i učešća u upravljanju društvom.

Komanditor je član komanditnog društva koji odgovara samo do visine svog uloga u društvu. Ne učestvuje u upravljanju, ali ima pravo na uvid u poslovanje.

Komanditno društvo se osniva ugovorom koji mora da sadrži firmu i sjedište društva, firmu i sjedište svih članova, odredjenje komplementara i komanditora, vrstu i iznos uloga svakog člana i djelatnost društva. Potrebna je saglasnost svih članova za izmjene ugovora.

Firma komanditnog društva mora da sadrži prezime najmanje jednog komplementara, dok se imena komanditora ne unose u firmu.

Prijava za upis komanditnog društva u registar potpisuju svi članovi i uz nju se prilažu notarski ovjeren ugovor o osnivanju, potvrda banke o uplacivanju uloga i drugi relevantni dokumenti.

Za komanditora koji pristupa postojećem komanditnom društvu važi pravilo da snosi poslovni rizik samo do visine upisanog uloga.

Rok za upis dionica ne može biti duži od 90 dana od dana objavljivanja javnog poziva.

Upis dionica se vrši potpisivanjem izjave o upisu u skladu sa zakonom i propisima Komisije za vrijednosne papire.

Upisnica je pisani dokument kojim se prihvataju uslovi iz ponude, te ona u bitnim djelovima treba da sadrži izričit prihvat elemenata datih u prospektu.

Osnivači su obavezni objaviti izvještaj o ukupnom iznosu i broju upisanih i uplaćenih dionica najmanje u jednim domaćim dnevnim novinama u roku od osam dana od dana prijema rješenja kojim se utvrđuje da je emisija dionica uspjela.

Cijena dionice prilikom prve prodaje ne može biti niža od njene nominalne vrijednosti.

Osnivačka skupština d.d. se mora sazvati najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema rješenja Komisije za vrijednosne papire kojom se potvrđuje da je emisija dionica uspjela.

Ukoliko ne dođe do upisa svih dionica u objavljenom roku, osnivači i drugi upisnici mogu upisati preostale dionice u roku od 15 dana od isteka roka za upis.

Izvjestaj o neuspjelom osnivanju osnivaci su duzni objaviti u roku od 15 dana, od proteka roka predvidjenog za naknadni upis.

Iznos novca, stvari ili prava koje član unosi u društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) prilikom osnivanja.

Dio osnovnog kapitala d.o.o. koji pripada članu, srazmjeran njegovom uloženom udjelu.

Knjiga u kojoj se evidentiraju podaci o udjelima članova. U knjigu se upisuju imena članova, vrsta i iznos uloga, te druga važna prava i obaveze.

Pravo članova d.o.o. na slobodnu raspolaganja svojim udjelima u društvu.

Udio u d.o.o. se ne može prenijeti na drugu osobu bez pismene suglasnosti društva.

Udio člana u d.o.o. se može smanjivati ili povećavati, ovisno o promjenama u njegovom uloženom kapitalu.

Svi članovi d.o.o. imaju pravo na učešće u raspodjeli dobiti, srazmjerno svom udjelu.

Član d.o.o. koji ne izvrši uplatu uloga u ugovorenom roku, dužan je platiti zateznu kamatu.

Skupština d.o.o. je organ koji donosi odluke o važnim pitanjima društva, uključujući izmjene statuta, povećanje kapitala i odobravanje financijskih izvještaja.

Skupštinu saziva uprava ili nadzorni odbor, ili članovi društva čiji udjeli čine najmanje 1/10 kapitala. Uprava je dužna jednom godišnje sazvati skupštinu i kad god gubitak društva pređe 1/5 kapitala.

Poziv na skupštinu se dostavlja pismeno ili elektroničkom poštom najmanje 15 dana prije skupštine, uz dostavljanje dnevnog reda.

Član ima pravo pobijati odluku skupštine protiv koje je glasao tužbom u roku od 30 dana.

Nadzorni odbor (NO) je fakultativni organ d.o.o., što znači da njegovo postojanje nije obavezno. NO je obavezan samo kod društava koja imaju više od 10 članova ili najmanje 2 člana, ali uz osnovni kapital veći od milion KM.

Nadleznosti nadzornog odbora uključuju nadzor poslovanja društva i rada menadžmenta, usvajanje polugodoisnjih izvještaja, imenovanje uprave, odlučivanje o transakcijama, formiranje stalnih i privremenih tijela i pitanja koja su mu posebnim zakonom stavljena u nadležnost.

Uprava d.o.o. je organ koji vodi poslovanje društva i zastupa društvo. Sastoji se od jednog ili više članova, od kojih je jedan direktor a ostali izvršni direktori.

Upravu d.o.o. imenuje i razrješava skupština ili nadzorni odbor, a izvršne direktore na prijedlog direktora.

Povećanje kapitala u društvu s ograničenom odgovornošću može biti efikasno, gdje se vrši doplata novim ili postojećim ulogama, ili nominalno, gdje se rezerve pretvaraju u osnovni kapital. Efikasno povećanje daje članovima pravo prvenstva uplate unutar 30 dana, dok nakon toga mogu upisivati uloge i lica koja nisu članovi. Nominalno povećanje ne utječe na strukturu imovine društva.

Smanjenje kapitala društva s ograničenom odgovornošću se vrši kada društvo ima višak kapitala ili je pretrpjelo gubitak koji ne može da nadoknadi. Smanjenje se vrši odlukom skupštine, ali ne ispod minimalnog iznosa od 1.000 KM. Smanjenje može biti efikasno, što ima za posljedicu smanjenje imovine društva u istom iznosu, ili nominalno, što se vrši kada je nominalna vrijednost kapitala veća od stvarne.

Organi d.o.o. su skupština, koja se sastoji od svih članova, uprava, koja vodi poslovanje društva, i nadzorni odbor, koji nadzire rad uprave. Skupština i uprava su obavezni organi.

Skupština d.o.o. može donositi odluke i bez učešća svih članova, bitno je da su zastupljeni članovi čiji udio čini polovinu osnovnog kapitala. Ukoliko ih nema, skupština se odgađa i za odgodjenu se zahtjeva zastupljenost od 1/5 osnovnog kapitala.

Ukupan broj glasova u skupštini d.o.o. je 100, a svaki član ima broj glasova proporcionalan svom udjelu u kapitalu. Odluke se donose direktno na skupštini ili pisanim putem.

Clan ima pravo na nadoknadu trzisne vrijednosti uloga na dan prestanka clanstva.

Clanovi d.o.o. odgovaraju za obaveze društva solidarno svojom cjelokupnom imovinom do visine obaveza prema povjeriocima.