Biologija Brat - PDF

Sustav sa razmnožavanje ======================= Sustav organa za razmnožavanje se sastoji od: 1. unutarnjih organa koji su smješteni u donjem dijelu trbušne šupljine (štite ih kosti zdjelice) 2. vanjskih organa koji se nalaze izvan zdjelice i vide se na tijelu Muški spolni organi ---------...

Sustav sa razmnožavanje ======================= Sustav organa za razmnožavanje se sastoji od: 1. unutarnjih organa koji su smješteni u donjem dijelu trbušne šupljine (štite ih kosti zdjelice) 2. vanjskih organa koji se nalaze izvan zdjelice i vide se na tijelu Muški spolni organi ------------------- 1\. Vanjski muški spolni organi -\> mošnja ( jaja) i penis 1. štiti sjemenike u kojima se proizvode spermiji 2. regulira temperaturu unutar sjemenika 2\. Unutarnji muški spolni organi - 2 sjemenika, 2 pasjemenika, 2 sjemenovoda, prostata i sjemeni mjehurići. 1. stvaranje spermija, 2. izlučivanje muškog spolnog hormona testosterona 1. Prostata izlučuje lužnatu tekućinu koja neutralizira kiselost mokraće u mokraćno-spolnoj cijevi i tako štiti spermije. Ženski spolni organi -------------------- 1\. Vanjski ženski spolni organi - stidne usne i dražica 2\. Unutarnji ženski spolni organi - 2 jajnika, 2 jajovoda, maternica i rodnica 1. Sazrijevanje jajnih stanica. 2. Izlučivanje ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona 1. U njima odvija proces oplodnje jajne stanice Maternica je elastičan organ koji ima debele mišićne stijenke. Ako je došlo do oplodnje i ugnježđivanja zametka, u maternici se razvija plod. Vrat maternice je suženi dio maternice koji se nastavlja na rodnicu. Rodnica je elastična mišićna cijev koja povezuje maternicu sa vanjskim spolnim organima. Mišićne stijenke rodnice omogućuju rodnici da se širi tijekom spolnog odnosa i porođaja. Molekula DNA ============ Organizacijske jedinice ljudskog tijela poredane od najveće do najmanje: 1. Organizam 2. Organski sustavi 3. Organi 4. Tkiva 5. Stanice 6. Organele 7. Molekule 8. Atomi Stanica je osnovna građevna svakog živog bića. Jezgra svake stanice sadrži molekulu DNA koja je nasljedna uputa za svaku stanicu. Molekula DNA, deoksiribonukleinska kiselina je osnova nasljeđivanja. Molekula DNA sadrži uputu koja omogućuje prenošenje osobina kroz generacije potomaka. U procesu dijeljenja stanica ta se nasljedna uputa prenosi na nove stanice. Zbog toga svaka stanica ima istu nasljednu putu. Molekula DNA je građena od 2 međusobno povezana i omotana lanca. Ta 2 lanca zovemo dvostruka uzvojnica. Geni su manji dijelovi molekule DNA koji određuju nasljedne osobina organizma (visina, boja očiju, boja kose). U trenutku kada se stanice spremaju za diobu (dijeljenje), dolazi do replikacije molekule DNA. Replikacijom jedne molekule DNA nastaju 2 molekule DNA. Originalna molekula DNA od koje nastaju nova molekula DNA se na jednom kraju razmota i razdvoji tako da vise nemamo omotane lance nego lance koji nisu omotani. Svaki lanac sluzi kao kalup za pravljenje nove molekule DNA. Svaka novonastala molekula DNA se sastoji od jednog roditeljskog lanca i jednog novog lanca. Kromosomi su strukture unutar stanice koje sadrže gene. Svaka vrsta ima i broj kromosoma koji se ne mijenja. Sve tjelesne stanice čovjeka u jezgri imaju 46 kromosoma. Broj kromosoma u tjelesnim stanicama se označava sa 2n. Tjelesne stanice čovjeka u jezgri imaju 2n = 46 kromosoma, tako da 23 nasljedujemo od majke, a 23 od oca. Životni ciklus čovjeka ====================== Višestanični organizmi rastu zbog toga sto raste broj stanica u organizmu i volumen stanica u organizmu. Mitoza je proces dijeljenja (diobe) kojom nastaju tjelesne stanice. Mitozom iz jedne tjelesne stanice nastaju 2 tjelesne stanice tako da svaka nova stanica ima 2n kromosoma. Kod čovjeka, diobom jedne tjelesne stanice koja ima 2n = 46 kromosoma nastaju dvije stanice tako da svaka nova stanica ima 2n = 46 kromosoma. Prije nego sto će se stanica podijeliti, prvo se mora odviti replikacija molekule DNA koja se nalazi u jezgri stanice. Prije diobe kromosom sadrži 2 molekule DNA jer se dogodila replikacija molekule DNA. Takav kromosom zovemo dvostruki kromosom jer se svaka molekula DNA (od njih dvije) nalazi u jednoj kromatidi. Nakon diobe, kromosomi su građeni od jedne molekule DNA jer jedna kromatida postaje jedan kromosom. Uloga mitoze: 1. Omogućuje rast organizma 2. Omogućuje obnavljivanje pojedinih dijelova organizma Mejoza je proces dijeljenja (diobe) kojom nastaju spolne stanice. Mejoza se odvija u spolnim žlijezdama. Spolne stanice nastaju od jedne stanice spolne žlijezde koja ima 2n kromosoma. Mejoza se odvija u 2 dijela: 1. Stanica spolne žlijezde podijeli se na dvije stanice. Svaka nova stanica ima pola od ukupnog broja (n) kromosoma. 2. U drugom dijelu, svaka se nova stanica podijeli diobom sličnoj mitozi. Završetkom mejoze nastaju 4 spolne stanice koje imaju n kromosoma. Svaka spolna stanica koja je nastala mejozom genetski se razlikuje od ostalih stanica. Menstruacijski ciklus --------------------- Začeće i razvoj prije rođenja ============================= Čovjek ima unutarnju oplodnju jer živi na kopnu. Muškarac spolnim udom unosi spermu u rodnicu žene. Nakon toga spermiji putuju do jajovoda gdje može doci do oplodnje. Oplodnja je proces stapanja jezgara spermija i jajne stanice. Oplodnjom nastaje oplođena jajna stanica (zigota). Oplođena jajna stanica ima 46 kromosoma. Oplodena jajna stanica je prva stanica novog organizma (nove jedinke) koja sadrži kromosome oba roditelja. Sve ostale tjelesne stanice organizma nastaju mitozama. Nova jedinka je naslijedila gene oba roditelja. Trudnoća je proces u kojem se tijekom devet mjeseci kod čovjeka iz oplođene jajne stanice razvija novo živo biće. Iz oplođene jajne stanice se razvija zametak koji jajovodom putuje prema maternici. Mitozama se iz zametka razvija plod. Izmjena hranjivih tvari i kisika potrebnih za rast i razvoj ploda se odvija pupčanom vrpcom koja povezuje plod i posteljicu. Plod je omotan vodenjakom. Vodenjak je ispunjen plodovom vodom koja štiti plod od ozljeda i naglih pokreta majčina tijela i održava stalnu tjelesnu temperaturu. Trudnoća u pravilu završava nakon 40 tjedana porođajem. Jednojajčani blizanci se razvijaju iz jedne oplođene jajne stanice. Dvojajčani blizanci se razvijaju iz dvije oplođene jajne stanice. Nasljeđivanje je prenošenje osobina roditelja na potomke kroz proces razmnožavanja. Kopije gena mogu biti dominantne ili recesivne. Dominantne kopije gena imaju vidljivi učinak. Recesivne kopije gena imaju manje vidljiv učinak. U svakoj tjelesnoj stanici čovjeka se nalazi 46 kromosoma, tj. 23 para kromosoma. 46 kromosoma = 44 (22 para) tjelesnih kromosoma + 2 spolna (1 par) kromosoma. 22 spolna kromosoma (1 par) sadrži gene koji određuju spol. Kod čovjeka razlikujemo spolni kromosom X i spolni kromosom Y. Tjelesne stanice žene = 44 tjelesna kromosoma + XX = 46 kromosoma Tjelesne stanice muškarca = 44 tjelesna kromosoma + XY = 46 kromosoma Svaka spolna stanica ima samo jedan spolni kromosom. Jajna stanica zdrave žene = 22 tjelesna kromosoma + X Spermiji zdravog muškarca = 22 tjelesna kromosoma + X ili 22 tjelesna kromosoma + Y Mutacije su promjene u genima. Mutacije koje se dogode u molekuli DNA tjelesnih stanica se ne nasljeduju. Mutacije koje se dogode u molekuli DNA spolnih stanica se nasljeduju. Npr. takve mutacije uzrokuju daltonizam, albinizam itd. Spolno prenosive bolesti su zarazne bolesti koje se prenose spolnim odnosom sa zaražene na zdravu osobu. Uzročnici zaraznih spolno prenosivih bolesti mikroorganizmi (gljivice, bakterije, i virusi) Načini zaštite od spolno prenosivih bolesti: 1. Spolna apstinencija je suzdržavanje od spolnih odnosa 2. Korištenje kontracepcije Razmnožavanje životinja ======================= Regeneracija je proces obnavljanja dijelova tijela kod životinja procesom mitoze. Kralježnjaci ------------ Kralježnjaci se razmnožavaju spolno. Većina kralježnjaka je razdvojenog spola, sto znaci da razlikujemo mužjaka i ženku. Kralježnjaci iz skupina ptica, sisavaca i gmazova imaju unutarnju oplodnju. Čovjek je sisavac pa on ima unutarnju oplodnju. Unutarnja oplodnja se odvija u jajovodu ženke. Vodozemci i ribe imaju vanjsku oplodnju koja se dogada izvan tijela ženke, u vodi. Sisavce prema načinu razmnožavanja dijelimo na: 1. Prave sisavce 2. Tobolčare (npr. klokan) 3. Jednootvori (npr. čudnovati kljunaš) Ptice imaju unutarnju oplodnju. Ženke ptica imaju jedan jajnik i jedan jajovod, a mužjaci imaju 2 sjemenika i 2 sjemenovoda. Mužjak ptice unosi spermije u ženkinu nečisnicu. Oplođena jajna stanica ptica tijekom prolaska kroz jajovod dobiva žumanjak, bjelanjak i vapnenu ljusku. Vapnena ljuska sprječava isušivanje zametka. Ženke polažu jaja i griju ih tijelom odredeni broj dana. Kada završi razvoj u jajetu, mladi pilić kljunom probija ljusku i izlazi iz jajeta. Gmazovi imaju unutarnju oplodnju. Ženka oplođena jaja polaze u pijesak ili zemlju gdje ih odredeno vrijeme grije Sunce. Kada završi razvoj u jajetu, mladi gmaz kljunom probija ljusku i izlazi iz jajeta. Kod vodozemaca (npr. žabe) razmnožavanje je povezano s vodom. Mužjaci i ženke izbacuju spolne stanice kroz nečisnicu u vodu gdje se odvija vanjska oplodnja. Iz oplođenog jajeta se razvija ličinka žabe -- punoglavac. Preobrazba je postupni razvoj punoglavca u odraslu žabu. Ribe imaju vanjsku oplodnju. U vrijeme razmnožavanja ženka stvara veliki broj jajnih stanica (ikru) koje izbacuje u vodu. Mužjak preko ikre izbacuje spermu. Beskralježnjaci --------------- Beskralježnjaci mogu biti razdvojenog spola (imamo mužjake i ženke) i dvospolci (mužjak i ženka je jedna jedinka). Beskralježnjaci koji žive u vodi imaju vanjsku oplodnju. Beskralježnjaci koji žive na kopnu imaju unutarnju oplodnju. Člankonošci - Kukci i pauci -- imaju unutarnju oplodnju. Kod nekih vrsta kukaca, npr. leptira, iz oplođenog jaja se prvo razvija ličinka (gusjenica) koja se nekoliko puta presvlaci i stvara kukuljicu. Nakon nekog vremena iz kukuljice izlazi odrasla jedinka (leptir). Potpuna preobrazba je postupni razvoj odrasle jedinke iz ličinke i kukuljice. Kod skakavca iz oplođenog jajeta izlazi ličinka. Iz nje se mitozama razvija odrasla jedinka. Nepotpuna preobrazba je postupni razvoj odrasle jedinke iz ličinke (bez kukuljice). Rakovi imaju vanjsku oplodnju jer žive u vodi. Gujavica je kolutićavac koji ima parne jajnike i sjemenike pa je zbog toga dvospolac (ima 2 spola). Kod dvospolaca dvije jedinke sudjeluju u oplodnji. Mekušci imaju različite vrste oplodnje koje ovise o staništu. Puževi imaju unutarnju oplodnju, a vodeni puževi i školjkaši imaju vanjsku oplodnju. Nametnički beskralježnjaci, npr. trakavice, metilji, su dvospolci kod kojih se dogada samooplodnja. Kod njih u procesu oplodnje sudjeluje samo jedna jedinka. Prilikom razmnožavanja stvaraju veliki broj oplođenih jaja. Žarnjaci i spužve se razmnožavaju spolno i nespolno ovisno o uvjetima staništa. Tijekom spolnog razmnožavanja zbiva se vanjska oplodnja. Pupanje je nespolno razmnožavanje žarnjaka i spužvi. Na odrasloj jedinki izraste pup koji se nakon nekog vremena odvaja od roditeljske jedinke i nastavlja živjeti samostalno. Jednostanični organizmi ======================= Jednostanični organizmi se razmnožavaju staničnom diobom. Kod njih imamo nespolno razmnožavanje. Stanice jednostaničnih organizama u svojoj jezgri imaju nasljednu uputu -- molekulu DNA. U procesu diobe nasljedna uputa se prenosi na nove stanice. Nespolni organi biljke su odgovorni za rast biljke i preživljavanje biljke. spolni organi biljke su odgovorni za razmnožavanje biljke. Kritosjemenjače imaju: 1. nespolne organe -- listovi, stabljika, korijen 2. spolni organi -- cvijet i plod Cvijet sluzi za spolno razmnožavanje. Tučak je ženski spolni dio cvijeta i sastoji se od: 1. njuška 2. vrat 3. plodnica u kojoj se nalazi jedan ili vise sjemenih zametaka U svakom sjemenom zametku nastaje ženska spolna stanica. Prašnik je muški spolni dio cvijeta. Sastoji se od prašnica u kojima se stvaraju peludna zrnca. U svakom peludnom zrncu nastaju muške spolne stanice. Cvijet koji ima i prašnike i tučak je dvospolni cvijet. Muški cvjetovi imaju samo prašnike. Ženski cvjetovi imaju samo tučak. Cvat je skupina pravilno raspoređenih cvjetova na jednoj cvjetnoj stapci. Oprašivanje je prenošenje peludnih zrnaca od prašnika do tučka. Ako se oprašivanje odvija između cvjetova na različitim biljkama iste vrste to zovemo stranooprašivanje. Ako se oprašivanje odvija unutar istog cvijeta (ako je cvijet dvospolni), to zovemo samooprašivanje. U kritosjemenjača se oplodnja odvija u plodnici tučka. Stapanjem jezgara muške i ženske spolne stanice nastaje oplođena jajna stanica (2n). Kritosjemenjače za oplodnju ne trebaju vodu. Iz oplođene jajne stanice se razvija zametak koji zovemo klica. Iz sjemenog zametka se razvija sjemenka. Plodnica tucka zadeblja i razvije se u usplođe koje obavija sjemenku. Plod = klica + sjemenka + usplođe Plod štiti sjemenku i omogućuje njezino rasprostranjivanje sto je zauzimanje novih staništa. Sjemenke se rasprostranjuju na različite načine ovisno o gradi ploda, npr. vjetrom, vodom, životinjama, itd. Sjemenka sadrži klicu iz koje se može razviti nova biljka. Zbog sjemenke biljke mogu odgoditi svoj rast i razvoj ako su uvjeti na staništu nepovoljni i tako osiguraju svoj opstanak. Svaka sjemenka je zaštićena sjemenom lupinom. Ispod sjemene lupine se nalaze supke koja sadrže hranjive tvari koje su potrebne za razvoj klice. Između supki se nalazi klica iz koje se mitozama razvija nova biljka. Klijanje je proces razvoja nove biljke iz klice. Kritosjemenjače se mogu razmnožavati spolno, nespolno i vegetativno. Kod vegetativnog razmnožavanja je dovoljan samo jedan roditelj. Kritosjemenjače su biljke kod kojih su sjemeni zametci zaštićeni u tučku cvijeta, a sjemenke unutar ploda. Golosjemenjače za oplodnju ne trebaju vodu. Golosjemenjače nemaju cvijet i plod, ali imaju češer. Golosjemenjače se zovu golosjemenjače jer su kod njih sjemeni zametak i sjemenka u češeru nezaštićeni. U muškim češerima nastaju peludna zrnca koja sadrže muške spolne stanice (n). U ženskim češerima se nalaze nezaštićeni sjemeni zametci u kojima nastaje ženska spolna stanica (n). Oprašivanje golosjemenjača obavlja vjetar. Papratnjače i mahovine su biljke koje ne stvaraju cvijet i plod. Za oplodnju im je potrebna voda. \] Višestanične alge se mogu razmnožavati spolno, nespolno i vegetativno. Pri spolnom razmnožavanju dolazi do oplodnje. Gljive se mogu razmnožavati spolno i nespolno. Jednostanične gljive, npr. kvasci, se razmnožavaju: 1. spolno 2. nespolno pupanjem Višestanične gljive se uglavnom razmnožavaju nespolno sporama.