Pažnja (Attention) - Teorije, procesi i vizualna pretraga PDF

**WEEK 2: PAŽNJA (ATTENTION)** ============================== **Pažnja (Attention)** - **Pažnja (Attention):** Skup selektivnih procesa u mozgu koji omogućuju prioritizaciju obrade informacija relevantnih za trenutne ciljeve zadatka. - Ključni aspekti pažnje: 1. **Proces priorit...

**WEEK 2: PAŽNJA (ATTENTION)** ============================== **Pažnja (Attention)** - **Pažnja (Attention):** Skup selektivnih procesa u mozgu koji omogućuju prioritizaciju obrade informacija relevantnih za trenutne ciljeve zadatka. - Ključni aspekti pažnje: 1. **Proces prioritizacije i selekcije (Process of prioritization and selection):** Mozak odabire samo jedan element (ili manji podskup) u bilo kojem trenutku. 2. **Fokusiranje (Focusing):** Uključuje inhibiciju (povlačenje) ometajućih stavki. 3. **Adaptivno ponašanje (Adaptive behavior):** Pažnja pomaže u vođenju normalnog i zdravog kognitivnog ponašanja. - **Ograničenja pažnje:** 1. **Prostorna ograničenja (Spatial limitations):** Primjer: zadaci poput \"Spot the Difference\" ili \"Gdje je Wally?\". 2. **Vremenska ograničenja (Temporal limitations):** Primjer: prikaz video okvira. 3. **Kognitivna ograničenja (Cognitive limitations):** Ambivalentni podražaji, poput vizualnih iluzija. **VRSTE PAŽNJE (Varieties of Attention)** 1. **Vanjska pažnja (External attention):** Fokus na podražaje iz vanjskog svijeta. 2. **Unutarnja pažnja (Internal attention):** Usmjerenost na misli ili selekciju reakcija. 3. **Egzogena pažnja (Exogenous attention):** Automatsko hvatanje pažnje podražajima (\"bottom-up\"). 4. **Endogena pažnja (Endogenous attention):** Dobrovoljno usmjeravanje pažnje prema ciljevima (\"top-down\"). 5. **Otvorena pažnja (Overt attention):** Pogled izravno usmjeren na objekt interesa. 6. **Skrivena pažnja (Covert attention):** Fokusiranje na periferne objekte bez pomicanja očiju. 7. **Podijeljena pažnja (Divided attention):** Dijeljenje pažnje između dvaju podražaja. 8. **Održana pažnja (Sustained attention):** Kontinuirano praćenje podražaja. 9. **Selektivna pažnja (Selective attention):** Fokus na podskup mogućih podražaja. **Odabir u prostoru (Selection in Space)** - **Vrijeme reakcije (Reaction time, RT):** Vrijeme od početka podražaja do odgovora. - **Paradigma Posnerova navođenja (Posner cueing paradigm):** - **Navođenje (Cue):** Podražaj koji ukazuje na lokaciju budućeg podražaja. Može biti: - **Valjan (Valid):** Točna informacija. - **Nevaljan (Invalid):** Netočna informacija. - **Neutralan (Neutral):** Nepouzdana informacija. - **Inhibicija povratka (Inhibition of return, IOR):** Poteškoća pri ponovnom usmjeravanju pažnje na već obrađenu lokaciju. **Što je IOR?** - **Definicija:** Inhibicija povratka (IOR) označava relativnu poteškoću u ponovnom usmjeravanju pažnje (ili očiju) prema lokaciji koja je nedavno bila u fokusu ili na kojoj je već bila usmjerena pažnja. - **Funkcija:** Tijekom vizualne pretrage, IOR sprječava da se osoba stalno vraća na isto područje scene, čime omogućuje učinkovitiju pretragu novih dijelova. **Objašnjenje slike:** Slika prikazuje kompleksnu scenu s brojnim detaljima, poput: - **Raznih objekata (životinje, vozila, ljudi):** Oni služe kao vizualni elementi koji odvlače pažnju. - **Cilj:** U vizualnoj pretrazi, osoba pokušava pronaći određeni cilj (npr. specifičnu životinju ili predmet) među mnoštvom distraktora. **Povezanost s IOR-om:** - Kada osoba istraži određeni dio slike, IOR smanjuje vjerojatnost da se pažnja ponovno vrati na taj dio. - **Praktična korist:** Ovo sprječava gubitak vremena i omogućuje fokusiranje na neistražene dijelove scene, čime se povećava učinkovitost pretrage. **Primjena:** - IOR je važan u svakodnevnim situacijama, poput pronalaženja ključeva na neredovitom stolu ili rješavanja zagonetki. - Klasične igre poput \"pronađi razlike\" ili \"gdje je Waldo?\" oslanjaju se na procese pažnje i mogu pokazati efekte IOR-a. **TEORIJE PAŽNJE (Theories of Attention)** 1. **Model reflektora (Spotlight model):** - Pažnja se ograničava na prostor i pomiče s jedne točke na drugu. - Obrađuju se područja unutar reflektora. 2. **Model zuma (Zoom lens model):** - Regija pod pažnjom može se povećavati ili smanjivati. - Veća regija → slabiji fokus. **VIZUALNA PRETRAGA (Visual Search)** - **Ključni pojmovi:** - **Cilj (Target):** Objekt koji tražimo. - **Ometači (Distractors):** Svi drugi podražaji osim cilja. - **Veličina skupa (Set size):** Broj elemenata u prikazu. - **Vrste pretrage:** - **Efikasna pretraga (Efficient search):** Cilj definiran jednim atributom (boja, orijentacija). - **Neefikasna pretraga (Inefficient search):** Serijska pretraga po stavci dok se cilj ne pronađe. - **Pretraga konjunkcije (Conjunction search):** Cilj definiran kombinacijom atributa. **Guided Search i Conjunction Search** - **Guided search**: Pretraživanje vizualnih scena pomoću osnovnih značajki (npr. boja, oblik). Osnovne značajke pomažu u sužavanju broja mogućih predmeta na koje se usmjeravamo, iako ne uklanjaju sve ometajuće elemente. - **Primjer slike**: Slika povrća i voća u kutijama. Ako tražimo određenu stavku (npr. crvene paprike), boja pomaže u sužavanju fokusa. - **Conjunction search**: Pretraživanje koje zahtijeva identificiranje cilja temeljenog na kombinaciji dviju ili više značajki (npr. crvena boja i uspravan oblik). - **Primjer slike**: Pretraživanje jednog specifičnog elementa među sličnim objektima zahtijeva korištenje kombinacije atributa. **2. Scene-based guidance** - Naša percepcija stvarnog svijeta pomaže nam u vođenju vizualne pretrage, jer razumijemo scene i objekte u njima. - **Primjer slike (kuhinja)**: Kada tražimo određeni predmet, poput čaše, naše razumijevanje o tome gdje se predmeti obično nalaze (npr. u ormariću ili na stolu) pomaže nam da se usmjerimo. **3. The Binding Problem** - **Problem vezivanja**: Kako mozak kombinira različite karakteristike (boju, pokret, orijentaciju) koje obrađuju odvojeni neuroni kako bi stvorio jednu, koherentnu percepciju objekta? - **Primjer slike**: Različiti atributi (npr. zelene i smeđe križeve) zahtijevaju pažnju kako bi se ispravno kombinirali u percepciji. **Teorija integracije značajki (Feature Integration Theory)** prema Anne Treisman. **Ključni pojmovi:** 1. **Osnovne značajke (Basic features)**: - Npr. boja, orijentacija, veličina. - Mogu se brzo i paralelno procesuirati prije nego što se usmjeri selektivna pažnja (tzv. *preattentive stage*). 2. **Vezivanje značajki (Binding)**: - Za točnu percepciju objekta (spajanje boje, oblika i položaja u jedan objekt) potrebna je pažnja. - Bez pažnje može doći do pogrešnog spajanja značajki (npr. iluzorna veza, gdje pogrešno kombiniramo boju jednog objekta s oblikom drugog). **Primjer slike:** - Slika predstavlja **prostorijalno konfiguracijsko pretraživanje (Spatial configuration search)**: - Traži se određeni oblik („T" okrenut na određeni način) među sličnim ometajućim objektima. - Ova vrsta pretraživanja zahtijeva pažnju jer ciljni objekt nije definiran samo jednom značajkom, već kombinacijom orijentacije i oblika. **Visual Search - Illusory Conjunction** Na ovom slajdu se postavlja pitanje je li moguće da se pojedine karakteristike vizualnih objekata obrađuju odvojeno i trebaju li biti \"spojene\" kako bismo percipirali cijeli objekt. **Slika:** Slika prikazuje različita slova obojena u razne boje. Ovo služi za ilustraciju pogrešnog spajanja karakteristika koje vodi do \"iluzornih spojeva\" (engl. *illusory conjunction*), gdje percipiramo kombinacije boja i oblika koje zapravo nisu prisutne. **Ključne točke:** - **Illusory conjunctions:** Pogrešne kombinacije svojstava (npr. slovo A koje je crveno, umjesto stvarnog plavog slova A). Dokaz da se boja i oblik obrađuju odvojeno i trebaju pažnju za ispravnu integraciju. **RSVP i Attentional Blink** **Što je RSVP:** - Rapid Serial Visual Presentation (RSVP) je zadatak gdje se niz stimulusa prikazuje u brzom slijedu na jednom mjestu. Cilj je testirati sposobnost pažnje u vremenskom slijedu. **Attentional Blink:** - Ovo je privremena nesposobnost za detekciju drugog cilja kada se pojavi ubrzo nakon prvog (unutar 200--500 ms). **Graf:** Prikazuje kako videoigrači imaju manju *attentional blink*, što znači da su bolji u prepoznavanju drugog cilja zahvaljujući poboljšanoj pažnji. **Zaključak: Per**formanse pažnje mogu se poboljšati praksom, npr. igranjem videoigara. **Fiziološka osnova pažnje** - Pažnja može pojačati neuronsku aktivnost. Kada se usmjerimo na određeni dio vizualnog polja, neuroni odgovorni za te lokacije povećavaju svoju aktivnost. **Slika:** Prikazane su fMRI snimke dvaju ispitanika. Aktivnost u različitim područjima mozga (označena bojama) ukazuje na područja koja su aktivirana pažnjom. **Zaključak:** - Fokus pažnje mijenja aktivnost mozga, što se može kvantificirati alatima poput fMRI-a. **PAŽNJA KROZ VRIJEME (Attending in Time)** - **RSVP zadatak (Rapid serial visual presentation):** Brzi niz podražaja na jednom mjestu. - **Treptaj pažnje (Attentional blink):** Poteškoća u opažanju drugog cilja koji slijedi ubrzo nakon prvog. **Ključni elementi slike:** 1. **Os x (vodoravna linija):** Predstavlja različite neurone koji sudjeluju u obradi podražaja. 2. **Os y (okomita linija):** Predstavlja razinu aktivnosti neurona (*spiking activity*), što znači koliko često ti neuroni \"ispaljuju\" signale. 3. **Crvene točke:** Ove točke označavaju razinu aktivnosti za svaki pojedini neuron -- što je viša točka, veća je aktivnost. 4. **Ilustracija oka:** Pokazuje da neuroni odgovaraju na vizualni podražaj, što je uobičajeno u istraživanju percepcije. 5. **Neuroni na dnu:** Grafički prikaz neurona koji sudjeluju u odgovoru. **Zaključak:** Ova slika ilustrira kako se aktivnost neurona razlikuje ovisno o njihovom položaju ili specifičnoj ulozi u obradi podražaja. Aktivnost je najveća za određene neurone, što ukazuje na njihov ključni doprinos u procesiranju tog specifičnog podražaja. **FIZIOLOŠKA OSNOVA PAŽNJE (Physiological Basis of Attention)** - Pažnja povećava aktivnost neurona za određena područja vizualnog polja (fMRI podaci). - **Tri mehanizma:** 1. Pojačanje odgovora (Response enhancement). 2. Oštrije podešavanje (Sharper tuning). 3. Promijenjeno podešavanje (Altered tuning). **Pažnja može izmijeniti podešenost neuronskog receptivnog polja.** - Receptivno polje je područje vizualnog prostora na koje neuron reagira. Pažnja može usmjeriti fokus neurona na određeni podražaj, čineći njegov odgovor preciznijim ili prilagođenim. **Receptivna polja neurona mogu se mijenjati ovisno o zahtjevima pažnje.** - To znači da se neuronski odgovori mogu prilagoditi kako bi postali osjetljiviji na trenutne zadatke, bilo kroz pojačanje aktivnosti, sužavanje selektivnosti ili pomicanje osjetljivosti. **Tri hipoteze (pojačanje, oštrije podešavanje, promjena podešavanja) nisu međusobno isključive.** - Neuron može kombinirati ove strategije kako bi optimizirao obradu informacija u različitim uvjetima pažnje. **Selektivni i neselektivni putevi:** - **Selektivni put (Selective pathway)** omogućuje prepoznavanje malog broja objekata u sceni kroz \"uskogrlo\" selektivne pažnje. Koristi se kada se fokusiramo na specifične detalje. - **Neselektivni put (Nonselective pathway)** obrađuje šire informacije, poput prosječnog rasporeda i osnovnih značajki u sceni (npr. boje, oblika), i omogućuje razumijevanje \"osnovnog dojma\" ili \"gist\" scene. **Slika:** Prikazuje tok informacija kroz oba puta, s istaknutim procesima poput vođenja kroz značajke (Feature guidance) i scene (Scene guidance).  **Neselektivni put i statistika ansambla:** - **Statistika ansambla (Ensemble statistics):** Neselektivni put omogućuje procjenu prosječnih svojstava, poput orijentacije, boje ili kretanja objekata u grupi, ali ne veže te značajke u koherentan objekt. - **Primjer:** Jato riba ili publika. Fokus nije na pojedincima, već na globalnom dojmu grupe. **Promjena pažnje i zabluda promjene (Change blindness):** - **Promjena pažnje (Change blindness):** Ne uspijevamo primijetiti promjene u sceni ako one ne mijenjaju osnovni smisao. To pokazuje kako ne obrađujemo sve detalje vizualnog okruženja. - **Primjer:** Na slikama vojnika i aviona, iako postoje promjene, mnogi ih ne primjećuju jer \"gist\" ostaje isti. **Što zaista vidimo i nepažljivost (Inattentional blindness):** - Naša percepcija je često vođena očekivanjima. Iako mislimo da vidimo detalje, pažnja filtrira samo ono što smatramo relevantnim. - **Neposvećena pažnja (Inattentional blindness):** Ne primjećujemo neočekivane objekte u sceni, što pokazuje da pažnja određuje što doživljavamo. **WEEK 3: VID (VISION** ======================= **Vizija: Od svjetlosti do neuronskih signala (Vision: From Light to Neural Signals)** - Vid započinje interakcijom svjetlosti (light) s okom, gdje se energija svjetlosti pretvara u neuronske signale. - **Svjetlost (Light)**: Uži pojas elektromagnetskog zračenja, koji se može konceptualizirati kao val (wave) ili tok fotona (stream of photons). - **Foton (Photon)**: Kvant svjetlosti, koji pokazuje svojstva i čestice i vala. - Proces pretvaranja svjetlosti u električne signale ključan je za percepciju. **Svojstva svjetlosti (Properties of Light)** - Svjetlost može: - **Apsorbirati (Absorbed)**: Energija se upija i ne prenosi dalje. - **Raspršiti (Scattered)**: Energija se nepravilno raspršuje, npr. Rayleighovo raspršenje (Rayleigh Scattering) daje plavu boju nebu. - **Reflektirati (Reflected)**: Energija se vraća prema izvoru, najvažnija za vizualnu percepciju. - **Propuštati (Transmitted)**: Energija prolazi kroz površinu. - **Lomiti (Refracted)**: Energija mijenja smjer prolaskom kroz drugi medij, npr. kroz vodu ili očnu jabučicu (eyeball). **Funkcionalna organizacija vizualnog sustava (Functional Organization of the Visual System)** - Organizacija vizualnog sustava omogućava pretvaranje svjetlosti u slike koje percipiramo. - Svaka struktura oka ima specifičnu ulogu u ovom procesu. **Mrežnica (Retina)** - Ključna funkcija mrežnice je pretvorba svjetlosti u neuronske signale. - **Fotoreceptori (Photoreceptors)**: - **Štapići (Rods)**: Specijalizirani za noćni vid, ne obrađuju boju. - **Čunjići (Cones)**: Specijalizirani za dnevni vid, finu vizualnu oštrinu i boju. - Raspodjela: - Štapići dominiraju periferijom mrežnice, dok su čunjići koncentrirani u središtu (fovea). **Fototransdukcija (Phototransduction)** - Proces gdje svjetlost aktivira fotoreceptore, koji potom prenose signale bipolarnih i ganglijskih stanica prema optičkom živcu (optic nerve). - **Fotopigmenti (Photopigments)**: - Rodopsin (Rhodopsin) u štapićima. - Opsini (Opsins) u čunjićima odgovorni za crvenu, zelenu i plavu boju. **Prilagodba svjetlosti i mraka (Light and Dark Adaptation)** - Prilagodba na različite razine svjetlosti: - Svjetlo brzo troši fotopigmente, dok se u mraku sporije regeneriraju. **Dark and light adaptation** - **Photopigment regeneration**: Fotopigmenti (kemijske tvari) reagiraju na svjetlost, a nakon što apsorbiraju foton, moraju se regenerirati. Više svjetla brže troši fotopigmente, dok manja količina svjetla omogućuje njihovu sporiju potrošnju, čime se prilagođava vizija. - **Photic sneeze reflex**: Neki ljudi kihaju kad ih iznenada obasja jaka svjetlost. **Retinal information processing** - Mrežnica (retina) sadrži pet glavnih vrsta neurona: 1. **Fotoreceptori** (štapići i čunjići) koji detektiraju svjetlost. 2. **Horizontalne stanice** koje sudjeluju u bočnom inhibiranju. 3. **Bipolarne stanice** koje prenose signale fotoreceptora do ganglijskih stanica. 4. **Amakrine stanice** koje obrađuju kontrast i promjene. 5. **Ganglijske stanice** čiji aksoni tvore optički živac. **Photoreceptors (fotoaktivacija)** - Svjetlost pokreće kemijske reakcije u fotoreceptorima (štapići i čunjići). - **Dijelovi fotoreceptora**: 6. Vanjski segment (spremište pigmenata). 7. Unutarnji segment (proizvodnja pigmenata). 8. Sinaptički terminal (spajanje s drugim stanicama). - Sastav fotopigmenta: 1. **Kromofor**: Hvata fotone. 2. **Opsin**: Određuje na koju valnu duljinu svjetlosti receptor odgovara. - Štapići imaju rodopsin. - Čunjići imaju tri vrste opsina za crvenu (L), zelenu (M) i plavu (S). 1. **Melanopsin** prati razinu ambijentalnog svjetla i utječe na ciklus spavanja. **Rods and cones** - Čunjići (cones) najbolje funkcioniraju u uvjetima jake svjetlosti (fotopične situacije). - Štapići (rods) najbolje rade pri slabom svjetlu (skotopične situacije).  **9. Lateralna inhibicija (Lateral Inhibition)** - Horizontalne i amakrinske stanice moduliraju lateralnu inhibiciju. - Funkcija: Poboljšavanje kontrasta i detekcija rubova. - **Horizontalne stanice (Horizontal cells):** Horizontalne stanice su neuroni u mrežnici koji su okomiti na fotoreceptore. Njihova glavna uloga je lateralna inhibicija, proces koji stvara strukturu receptivnog polja centar-okolina kod ganglijskih stanica mrežnice. - **Amakrine stanice (Amacrine cells):** Amakrine stanice djeluju horizontalno između bipolarnih i ganglijskih stanica. Povezane su s pojačavanjem kontrasta i detekcijom svjetlosnih uzoraka koji se mijenjaju tijekom vremena. Njihova funkcija još uvijek nije potpuno jasna. - **Slika na lijevoj strani:** Na slici je prikazana anatomska struktura mrežnice, uključujući fotoreceptore, horizontalne stanice, amakrine stanice, bipolarne stanice i ganglijske stanice. Prikazuje slojevitost mrežnice i kako svjetlost prolazi kroz ove slojeve prije nego što se obradi **Bipolarne stanice:** 1. **Difuzne bipolarne stanice (Diffuse bipolar cells):** Povezane su s više fotoreceptora. Njihova funkcija uključuje \"konvergenciju\", proces koji smanjuje vizualnu oštrinu, ali povećava osjetljivost na svjetlo. 2. **Mikro bipolarne stanice (Midget bipolar cells):** Povezane su s pojedinačnim čunjićima. Dijele se na ON i OFF bipolarne stanice: - **ON stanice:** Aktiviraju se povećanjem svjetlosti. - **OFF stanice:** Aktiviraju se smanjenjem svjetlosti. Niska konvergencija u središtu vidnog polja osigurava visoku oštrinu, ali nisku osjetljivost. **Ganglijske stanice:** 1. **P ganglijske stanice:** - Čine 70% svih ganglijskih stanica. - Povezane s parvocelularnim putem (fokus na boju, oblik, visoka prostorna, ali slaba vremenska rezolucija). 2. **M ganglijske stanice:** - Čine 10% svih ganglijskih stanica. - Povezane s magnocelularnim putem (fokus na pokret, izvrsna vremenska, ali niska prostorna rezolucija). **Zašto postoje center-surround receptivna polja (center-surround receptive fields)?** - Svaka ganglijska stanica mrežnice (RGC) najbolje odgovara na podražaje određene veličine (i slabije reagira na podražaje koji su preveliki ili premali). - Ganglijske stanice djeluju kao filtri za informacije koje dolaze u mozak. - Najbolje reagiraju na podražaje koji su \"prave veličine,\" a manje na one koji su veći ili manji od idealne veličine. - RGC-ovi su najosjetljiviji na razlike u intenzitetu svjetlosti između središta i okoline polja te su relativno neosjetljivi na prosječni intenzitet svjetla. - Varijacije svjetline unutar objekata obično su glatke, dok su između objekata oštre. - **Zaključak:** Receptivna polja center-surround pomažu naglasiti granice objekata. Slike prikazuju vizualne šablone center-surround polja: - **Središte polja (center):** Regija u kojoj podražaj izaziva ekscitaciju. - **Okolina (surround):** Regija u kojoj podražaj izaziva inhibiciju. Ove strukture omogućuju naglašavanje kontrasta i detekciju rubova objekata u vidnom polju, što pomaže mozgu da lakše prepozna granice između različitih objekata **WEEK 4: SPATIAL VISION** ========================== **Visual Acuity** - **Oštrina vida (Visual Acuity):** Najmanji prostorni detalj koji može biti razlučen. - **Snellen E test:** Razvijen 1862. godine za mjerenje oštrine vida. - Primjer: \"20/20 vid\" = vaša udaljenost (20 stopa) / udaljenost pri kojoj osoba s normalnim vidom može vidjeti. **Slika:** Prikazuje tradicionalni Snellen test s različitim veličinama slova koji se koriste za mjerenje oštrine vida. - **Vidni kut (Visual Angle):** Manji kut na kojem se može identificirati uzorak znači bolju oštrinu vida. - **Čunjići u fovei (Foveal Cones):** Razmak od 0.5 minuta luka (0.008 stupnjeva). - **Limit percepcije:** Potrebna su najmanje dva čunjića po ciklusu da bi se vidjeli detalji rešetke. **Slika:** Prikazuje dijagram rešetki različitih detalja i kako vidni kut postaje manji s povećanjem detaljnosti uzorka. **Fovea i periferna vizija** - **Foveal cones** imaju centar-to-centar razmak od 0.5 minuta lučnog kruga (0.008°). - Vidna oštrina (acuity) zahtijeva dva čunjića po ciklusu kako bismo pravilno prepoznali uzorak (grating). - Vidna oštrina je **mnogo lošija u periferiji** nego u fovei jer su čunjići i štapići u periferiji manje gusto raspoređeni, a štapići su fizički gušće raspoređeni od čunjića. **(Peripheral Vision Asymmetry)** - Vidna oštrina u periferiji nije uniformna: - Bolja je uz horizontalnu liniju nego uz vertikalnu. - Bolja je ispod linije vida nego iznad (vertikalna asimetrija). - Ove asimetrije nazivamo **\"performance fields\"**, a uključuju dimenzije poput osjetljivosti na kontrast. - Prikaz asimetrija vidne oštrine (horizontalna i vertikalna asimetrija). **Central vs Peripheral Vision** - **Centralni vid** je sporiji od perifernog: - Periferne čunjiće osvijetljenje aktivira za 30 ms, dok su fovealni sporiji (60 ms). - Fovealni čunjići imaju dulje aksonske puteve, što omogućuje bolju obradu sporih signala. - Spor odgovor omogućuje fovealnim čunjićima veću pouzdanost integracijom ulaza kroz dulje vrijeme. **Spatial Frequency** - **Prostorna frekvencija**: - Broj ciklusa rešetke po jedinici vizualnog kuta (stupnjevi). - Broj ponavljanja uzorka na određenom području. - \(A) Low frequency: Široki uzorci. - \(B) Medium frequency: Srednje gustoće uzorci. - (C) High frequency: Vrlo fini detalji. **Contrast Sensitivity Function** - Graf pokazuje osjetljivost kontrasta u odnosu na prostornu frekvenciju. - Vidimo detalje unutar \"Visible\" područja grafa. - Michelsonov kontrast: Formula objašnjava kako kontrast mjerimo pomoću razlika u svjetlini. - Graf s \"Invisible\" (nevidljivim) i \"Visible\" (vidljivim) područjem. - Formula Michelsonovog kontrasta. **Why Sine Wave Gratings?** - Sinusoidni uzorci su korisni jer su temelj za analizu složenih uzoraka. - Vizualni sustav razlaže slike na komponente sinusnih valova različitih prostornih frekvencija. **Fourier Analysis** - Dodavanjem sinusoidnih valova različitih frekvencija dobijemo složenije uzorke. - Konačna rekonstrukcija može stvoriti kvadratni val (prikaz na slici dolje desno). **Retinal Ganglion Cells and Stripes** - Ganglijske stanice reagiraju na sinusoidne uzorke različitih frekvencija. - Niska frekvencija daje slab odgovor. - Srednja frekvencija daje jak odgovor. - Visoka frekvencija također daje slab odgovor. - \(A) Niska frekvencija: Slab odgovor. - \(B) Srednja frekvencija: Najjači odgovor. - \(C) Visoka frekvencija: Slab odgovor. **Lateral Geniculate Nucleus (LGN)** - LGN je relejna stanica između retine i korteksa. - Svaka hemisfera mozga ima svoj LGN. **Slika:** - Shematski prikaz LGN-a i povezanosti s retinom i vizualnim korteksom.