Test Fotografije PDF

46. Dubina boje izražava se bajtovima. DA ili NE? Ne. U bitovima. 47. Sažimanje s gubicima (lossy) u uporabi je kad se možemo odreći dijela informacija iz fotografije. Time datoteka postaje manja. Primjerice, ako će fotografija biti prikazana na zaslonu računala odbacuju se fine razlike u nijans...

46. Dubina boje izražava se bajtovima. DA ili NE? Ne. U bitovima. 47. Sažimanje s gubicima (lossy) u uporabi je kad se možemo odreći dijela informacija iz fotografije. Time datoteka postaje manja. Primjerice, ako će fotografija biti prikazana na zaslonu računala odbacuju se fine razlike u nijansama boja i sitni detalji koje taj sustav ni ne bi mogao prikazati. DA ili NE? Da. 48. Koji element ekspozicijskog trokut omogućuje zamućivanje pokreta? Shutter speed / brzina zatvarača 49. Kako se izražava temperatura boje svjetla? Kelvinima (K). 50. Koji element ekspozicijskog trokuta utječe na zamrzavanje pokreta? Shutter speed / brzina zatvarača. 51. Jedan od prvih zagovornika ulične kolor fotografije, bio je...? William Eggleston 52. Kako se zove ključni trenutak neke scene? Vrhunac 53. Kako se zove začetnik ulične fotografije? Henri Cartier Bresson 54. Kako nastaju ulične fotografije? Ulične fotografije nastaju kada fotografi izlaze na ulice ili javne prostore s fotoaparatima kako bi zabilježili svakodnevni život, trenutke i scene koje se odvijaju na otvorenom. 55. Pojam “ulična” fotografija se odnosi na opće, javno mjesto, gdje je vidljivo ljudsko djelovanje. DA / NE Da. 56. Ulična fotografija i dokumentarna fotografija su dva ista žanra fotografije koja se preklapaju i imaju iste individualne kvalitete. DA / NE Ne. 57. Izbaci uljeza: Henri Cartier Bresson, Robert Doisneau, Robert Cornelius, Diane Arbus, L. Friedlander, Joel Meyerowitz, Nicephora Niepce Robert Cornelius. On se bavio portretima dok se ostatak fotografa bavio uličnom fotografijom. 58. Arhitektura je bila motiv prve fotografije Nicephora Niepcea „Pogled kroz prozor“ iz 19. stoljeća. Da. 59. Kod fotografiranja arhitekture za postizanje reljefnosti uzimamo kut fotografiranja od_____°, a za fotografiranje zgrada kut od ______°. 45°, 75° 60. Ako se snima pri jačem svijetlu potrebno je ili više otvoriti objektiv ( što smanjuje dubinsku oštrinu) ili dulje eksponirati da uđe više svjetla. DA / NE Da. (?) 61. Kod fotografiranja veduta važno je imati duboko polje oštrine (sve bi trebalo biti u fokusu). Zato se koriste veliki f brojevi (iznad f/11), tj. blenda se pritvara. Da. 62. Portret je bio iznimno popularan sredinom 19. stoljeća zbog relativno niskih cijena izrada fotografija metodom dagerotipije. DA / NE Da. 63. Zona interesa na portretu predstavlja lice, dok su oči točka interesa. DA / NE Da. 64. Koja je najvažnija karakteristika izvora svjetlosti prilikom snimanja portreta? Raspršenost svjetla. 65. Kako se zove područje na subjektu fotografije koje se nalazi između osvijetljenih područja i područja u sjeni? Siva zona 66. Studijska oprema (koja je)! Glavno svjetlo, dopunsko svjetlo, foto box, montažni stol, pozadina 67. Vrste osvjetljenja i o svakoj nešto reći. Podijeljeno (split) - dijeli lice modela na dvije jednake polovice - jedna strana je na svijetlu, a druga je u sjeni. Pogodnije za fotografije muških modela, zbog same karakteristike svjetla koja će model učiniti muževnijim. Glavni izvor svjetlosti mora biti smješten pod kutem od 90 stupnjeva prema modelu, sa lijeve ili desne strane. Kružno (loop) - definirano malom sjenom ispod nosa modela, te sjenom na obrazu na strani modela suprotnoj od položaja glavnog svjetla. Uvjet je da se ove dvije sjene ne smiju spojiti. Izvor svjetlosti se nalazi nešto iznad visine očiju modela, te pod kutem od 30 do 45 stupnjeva od fotoaparata. Rembrandt - može se prepoznati po karakterističnom trokutu svjetlosti koji se dobiva na sjenovitoj strani lica. Za razliku od kružnog osvjetljenje, gdje se sjena od nosa i sjena od obraza ne dodiruju, ovdje se te sjene spajaju. Izvor svjetlosti mora se nalaziti iznad visine glave modela kako bi sjena od nosa padala dolje prema obrazu. Leptir (butterfly) - Leptir osvjetljenje je dobilo naziv od sjene u obliku leptira koja se formira ispod nosa modela uslijed smještanja glavnog izvora svjetlosti direktno ispred te malo iznad razine očiju modela, a samog fotoaparata u liniji sa izvorom svjetlosti i modelom. 68. Kod fotografiranja mrtve prirode zbog duljeg vremena eksponiranja najčešće se snima uz upotrebu objektiva od 50mm. DA / NE Ne. Zbog duljeg vremena eksponiranje snima se uz upotrebu stativa. 69. Kod fotografiranja predmeta prilično otvorena blenda dati će nam oštru fotografiju, a izrazito zatvorena dat će plitku dubinsku oštrinu što će rezultirati pojavom mutnih elemenata na fotografiji. DA / NE Ne. Zatvorena će dati oštru fotografiju, a otvorena će dati plitku dubinsku oštrinu. 70. Pet osnovnih skupina oblika filmskog zapisa stalna svojstva filma – kadar i okvir položaji kamere – plan, kutovi snimanja, stanja kamere (statično i dinamično) slikovne odlike filma – crno-bijela tehnika, film u boji, objektivi, osvjetljenje, preobrazbe pokreta, kompozicija i mizanscena zvukovi (šumovi, glazba, govor) montaža 72. Što je kadar? Smještanje objekta na plohu i definiranje odnosa glavnog objekta i njegove okoline 73. Planovi – nabroji i opiši! Total ili opći plan daje puno informacija o okolini objekta kojega snimamo Srednji plan, koji prikazuje osobu od glave do pete, najbliži je načinu na koji doživljavamo svijet i događaje u našoj okolini. Srednji plan snimljen do koljena naziva se američki plan, jer se često koristio u američkim vesternima. Plan u kojem je osoba snimljena do pojasa, naziva se blizu. Krupni plan, kod kojeg lice ili glava osobe ispunjavaju kadar, koristi se da bi se istaknula nečija važnost ili prikazale emocije. Detalj se snima iz velike blizine i, budući da ne daje odgovore na pitanja kada ili gdje, često se koristi za prijelaz na sljedeći kadar. 74. Što je knjiga snimanja? Izraz "knjiga snimanja" obično se koristi u filmskoj i televizijskoj industriji te se odnosi na dokument koji sadrži detaljne informacije o svakom kadru koji se treba snimiti tijekom produkcije filma ili emisije. 75. Stanja kamere! Statično (kad se kamera ne pomiče), dinamično (kad se pokreće) 76. Postavljanje stativa kamere, pomoćni elementi. 77. Što je kran? Kran je filmski ili video dodatak koji omogućuje kamermanu ili filmskoj ekipi da postave kameru na visoku poziciju i pružaju dinamične snimke iz različitih kuteva i perspektiva 78. Čemu služe tračnice? Služe kako bi velike filmske kamere mogle biti glatko pomaknute, što rezultira zapisima bez trešnje. 79. Što je stabilizator kamere ? Stabilizator kamere je uređaj ili tehnologija koja se koristi kako bi se smanjile podrhtavanje i podrhtavanje kamere tijekom snimanja, čime se postiže glađi i stabilniji videozapis ili fotografija 80. Što je steadicam? Steadicam je robna marka nosača stabilizatora za filmske kamere. Dizajniran je da izolira kameru od kretanja operatera, držeći kretanje kamere odvojenim i kontroliranim od strane vještog operatera. 81. Što znači pojam vožnja kamere? Odnosi se na dinamično kretanje kamere tijekom snimanja, koje može uključivati različite vrste pokreta i tehnika. Vožnja kamere je ključna za postizanje različitih efekata i atmosfera u filmovima i videima 82. Što je DJI Ronin? Dji Ronin je serija stabilizatora kamere koji su dizajnirani za stabilno držanje i pokretanje kamera tijekom snimanja. 83. Što je Easyrig prsluk i čemu služi? Easyrig je prsluk koji sluzi za stabilizaciju kamere. Razlikuje se od ostalih stabilizatora po tome da raspršuje težinu kamere po cijelom tijelu operatera, što čini posao manje fizički umarajuć. 84. Opiši pravilo rampe. Pravilo rampe osnovno je pravilo u filmskoj i video produkciji koje propisuje odabir brzine zatvarača kamere prema kutu otvorenja zatvarača kako bi se postigao najprirodniji izgled pokreta na filmu ili videu. 85. Opiši dubinski kadar. Kadar s takvom kompozicijom koja naglašava dubinske planove u prizoru 86. Preobrazbe pokreta u filmu koriste se najčešće za naglašavanje određenog dijela scene ili zbog postizanja određenog dramatičnog ili emotivnog efekta na gledatelja. Nabroji pokrete koji se javljaju u filmu. 87. Šum u filmu. Šum se odnosi na prisutnost neželjenih vidljivih ili slušnih artefakata koji ometaju ili smanjuju kvalitetu slike ili zvuka. 88. Što je kvadrat/frame? Izraz "kvadrat" ili "frame" u kontekstu filmske ili video produkcije odnosi se na jednu pojedinačnu sliku ili okvir unutar sekvence filma ili videozapisa. Svaki kvadrat ili frame sastoji se od fiksne slike koja je snimljena ili reproducirana u određenom trenutku vremena. 89. Što je scena? Scena se odnosi na dio filma ili videa koji se događa na određenom mjestu i u određeno vrijeme, često s određenim skupom likova, radnji ili događaja 90. Što je sekvenca? Sekvenca se odnosi na seriju povezanih scena koje zajedno čine jedan tematski ili narativni segment unutar filma ili videa