Disni Sustav PDF

Dišni ili respiratorni sustav  Respiracija proces u svakoj stanici Pretvaranje i oslobađanje kemijske energije iz organskih molekula u energiju kojom se stanice koriste u metaboličkim procesima Respiracija se obavlja u mitohondrijima  Disanje je oblik vatre ili izgaranja...

Dišni ili respiratorni sustav  Respiracija proces u svakoj stanici Pretvaranje i oslobađanje kemijske energije iz organskih molekula u energiju kojom se stanice koriste u metaboličkim procesima Respiracija se obavlja u mitohondrijima  Disanje je oblik vatre ili izgaranja Kidanje kemijskih veza > energija se koristi Disanje je izgaranje, ali se ne stvara visoka temperatura Vatra kida veze nekontrolirano ↔ disanje kontrolirano Vatra oslobađa energiju u obliku svjetla i topline ↔ kod disanja malo kao toplina, svjetlost ništa, a većina energije se pohranjuje u kemijskoj energiji  Kod disanja energija se ugrađuje  Biokemijski disanje počinje kad je O2 već otopljen u tjelesnoj tekućini i ulazi u kemijsku reakciju zajedno s enzimima u stanici Prestaje kad se stvori CO2 i H2O U tom procesu složeni spojevi se razgrađju u jednostavne, a oslobođena energija se koristi za životne procese  Disanje može biti Aerobno Za razgradnju svih spojeva potreban je atmosferski kisik Anaerobno Oblik disanja bez prisustva kisika iz atmosfere  Aerobno disanje Najznačajnija tvar za dobivanje energije je glukoza - C6H12O6 Razgradi se do CO2 i H2O Procesi idu polako jedan za drugim 20 međuprocesa – 20 međuproizvoda Energija se ugrađuje u ATP Tu se čuva AP-P-P Kad ATP prelazi u ADP oslobađa se velika količina energije  Tri faze Glikoliza – odvija se u citoplazmi Krebsov ciklus – odvija s u mitohondrijima Respiratorni lanac – odvija se u mitohondrijima glikoliza C6H12O6 → 6CO2 + 6H2O + 38 ATP 40% energije ostaje organizmu 60% energije pretvori se u toplinu  Anaerobno disanje Neke životinje ne rabe kisik iz zraka za disanje Neke životinje žive tamo gdje ga nema (mulj, probavilo) Oni glukozu samo djelomično razgrade Konačni produkt je mliječna kiselina Anaerobno disanje se često naziva glikoliza, fermentacija, Embdem-Meyerhofov proces  Procesi teku tako da se iz glukoze, ali pomoću enzima, dobije energija, naravno bez kisika I u procesima aerobnog disanja prvi dio teče bez kisika, pa su ti dijelovi procesa dosta slični U mišićima se aerobno disanje nadopunjuje anaerobnim Anaerobno disanje je evolucijski starije od aerobnog  Iskorištavanje kisika Iskorištavanje kisika u aerobnom disanju ovisi o njegovoj koncentraciji u okolišu Povoljniji uvjeti u zraku U zraku ima 20,95% kisika U procesu disanja važniji je tlak nego obujam  Bića iz vode imaju samo 0,8 ml O2/100 ml H2O, a bića iz zraka 20 ml O2/100 ml zraka, dok je razlika u slanoj vodi još veća Stupanj difuzije kisika u zraku je nekoliko tisuća puta veći Vodene životinje imaju strukture za prozračivanje Kopnene životinje troše 1-2% energije za disanje, dok ribe troše 20% energije za disanje  Izmjena plinova kod životinja: škrgama plućima trahejama  Škrge Škrgama: uglavnom kod vodenih životinja Škrge mogu biti : vanjske (izvan površine tijela) unutarnje (unutar tijela) Mikroskopska struktura je vrlo složena – povećavaju površinu  Pluća Pluća kod zračnih životinja: Difuzijska pluća Ventilacijska pluća Difuzijska pluća: U obliku šupljina Jednostavni otvor prema van Plinovi ulaze i izlaze difuzijom Kod puževa, pauka i štipavaca  Ventilacijska pluća: Zrak se aktivno prenosi van i unutra Potrebni posebni mehanizmi Najčešća pluća (osim kukaca)  Traheje Traheje (uzdušnice) koriste člankonošci: Nastale uvraćanjem epitela u tijelo Granaju se u tanje traheole Dopiru do stanica Odušci (stigme) otvori uzdušnica Imaju ih neke vodene ličinke – trahejalne škrge su kapilarno raspoređene traheole  Glavno kontrolno središte za disanje je produljena moždina CO2 je važniji od O2 Cerebrospinalna tekućina detektira višak CO2 Izmjene parcijalnog tlaka otkrivaju karotidna i aortna tijela Endodermalno porijeklo: pluća i škrge svitkovaca Ektodermalno porijeklo: škrge i uzdušnice  Auksilijarni organi organi koji omogućuju životinjama da se što duže zadrže u uvjetima koji im onemogućuju disanje na normalan način – napr. kod kozaka, riba labirintnjača, žabe, ptice i vodeni sisavci  Oblici dišnih organa kod životinja Posebne organe nemaju: Praživotinje Spužve Virnjaci Žarnjaci Kolnjaci Planktonski račići Bodljikaši Neki kolutićavci ( gujavica)  Veće vodene životinje razvijaju posebne organe: Izbočenu nježnu kožu u obliku resica ili listića u koje su urasle krvne žile, ovakve škrge imaju kolutićavci (parapodiji), puževi stražnjoškržnjaci i mladi punoglavci Veće škrge zaštićene kožnim naborima, koje su postavljene tako da se oko njih može mijenjati voda  Ktenidije (češljaste škrge) u plaštenoj šupljini kod puževa prednjoškržnjaka, glavonožaca i školjkaša  Škrge beskralježnjaka se razvile na osnovi nogu ili kao kožni nabori Škrge svitkovaca nastale iz prednjeg dijela probavila  Mješčićnice, kopljače i ličinke paklara imaju skržno crijevo Škržno crijevo: Njime obavljaju izmjenu plinova Služi za procijeđivanje vode (hrane), ali se ova funkcija gubi razvojem čeljusti  Smanjuje se broj škržnih pukotina: Paklare na 7 Hrskavičnjače na 5 Koštinjače na 4 Kod hrskavičnjača svaka škržna pukotina odijeljna pregradom: Listićave škrge prirasle za pregrade  Kod koštunjača se škržne pukotine vide samo s unutrašnje strane prednjeg crijeva Škrge izrasle na škržnim lukovima Prekrivena škržnim poklopcem – postoji samo jedan škržni otvor  Traheje – člankonošci Nastaju uvratom To su cjevčice presvučene hitinskom kutikulom Na ulazu odušak (stigma): Cjedilo – spriječava ulaz prašine Zaporni uređaj (mišić) Uzdušnice se granaju do najnježnijih uzdušničkih kapilara (traheola)  One prožimaju sva tkiva, dovode O2, odvode CO2 Zrak prolazi cjevčicama – ograničen dovod To rezultira ukupnim dovodom O2 – male životinje Neke ličinke imaju uzdušničke škrge  Pluća Najjednostavnija kod vodozemaca i gmazova Oblik vreće, unutrašnjost naborana Kod sisavaca: Dušnice – bronhiole – alveole, oko njih fina kapilarna mreža Kod ptica: Bronhiole se granaju u zračne kapilare  Vodozemci, gmazovi i ptice: pluća u istoj šupljini s ostalim organima Kod sisavaca: ošit dijeli, gore pluća – dolje ostalo Kopneni kralježnjaci: dišu širenjem i spuštanjem prsnog koša Pomiče se dijafragma Pluća se pasivno pune zrakom  Udisanje – inspiracija Izdisanje – expiracija U grakljanskoj šupljini žaba, gmazova i sisavaca – glasnice od nabora sluznice – govor Kod ptica glasove proizvodi pjevalo, sirinks, na kraju dušnika, na prijelazu u dušnice  Hraskavični prstenovi djelomično prekinuti To su vanjske i unutrašnje ovojnice poput bubnjića Njihovo titranje proizvodi zvuk Izvana na pjevalu posebni mišići napinju te ovojnice Rezultat različiti glasovi