677.docx

**677. Kada je bio Kucuk-Kajnardžijski mir i što je Rusija njime dobila? (252)** Kucuk-Kajnardžijskim mirom 1774. godine Rusija je stekla pravo zaštitnika kršćanskog (pravoslavnog) stanovništva u Turskoj. KUCUK-KAJNARDŽIJSKI MIR, 1774. -- Rusija-Turska; Rusija stekla **pravo zaštitnika kršćanskog...

**677. Kada je bio Kucuk-Kajnardžijski mir i što je Rusija njime dobila? (252)** Kucuk-Kajnardžijskim mirom 1774. godine Rusija je stekla pravo zaštitnika kršćanskog (pravoslavnog) stanovništva u Turskoj. KUCUK-KAJNARDŽIJSKI MIR, 1774. -- Rusija-Turska; Rusija stekla **pravo zaštitnika kršćanskog** **stanovništva u Turskoj** (pravoslavnog dijela) **678. Od kada do kada traje Krimski rat, kako završava i koje su njegove posljedice? (252)** Krimski rat traje 1853.-1856. godine. Taj rat pokazao je slabost ruske vojske i mornarice. Rat završava Pariškim mirom 1856. god. koji je Rusiji nametnuo ponižavajuće uvjete, a sve europske potpisnice proglašene su jamcem i zaštitnikom kršćana i cjelovitosti Turske. KRIMSKI RAT, 1853.-1856. -- pokazale su se slabosti Ruske vojske i mornarice; **Pariški mir, 1856.** -- Rusiji namentnuti ponižavajući uvjeti mira, sve europske zemlje potpisnice proglašene jamcem cjelovitosti Turske i zaštitnicama kršćana u Turskoj **679. Po čemu su za vezanost seljaka uz zemlju u Rusiji bitne 1497., 1593. i 1648.? (253)** 1497\. -- seljaci postaju vezani za zemlju, ali su još imali pravo da se u toku dva tjedna u studenom slobodno sele. To pravo je ukinuto 1593. g., a gospodarevo pravo da prisilno vrati odbjeglog mužika vremenski je ograničeno, 1648. godine ukinuto je to vremensko ograničenje tj. gospodar je uvijek mogao vratiti svog odbjeglog mužika. 1497\. VEZANJE SELJAKA ZA ZEMLJU -- pravo slobodne selidbe tijekom 2 tjedna u 11. mj. 1593\. UKIDANJE OGRNIČENOG PRAVA SLOBODNE SELIDBE -- gospodar pravo prisilno vratiti odbjeglog mužika vremeniski ograničeno 1648\. UKIDANJE VREMENSKOG OGRANIČENJA GOSPODAREVOG PRAVA -- gospodar je uvijek mogao vratiti odbjeglog mužika na zemlju **680. Koje dvije vrste mužika postoje u carskoj Rusiji? (253)** Uz mužike u privatnom vlasništvu pojedinih plemića postojali su i državni. Od cca 47 milijuna mužika 1860\. godina, više od 22 milijuna bili su carski. Položaj carskih mužika bio je povoljniji jer su živjeli u jednoj vrsti zajednica kojom upravlja njihov starješina. Državni mužici nisu bili osobno slobodni, niti su raspolagali svojom imovinom. Ipak, bili su u povoljnijem položaju od privatnih, jer je uvjete njihovog života određivala država, a ne pojedinac. Položaj mužika u privatnom vlasništvu (uglavnom plemića) bio je puno gori. Plemić je imao punu vlast nad osobom mužika, vlast nad njegovim radom i imovinom. Život mužika nije bio u vlasništvu plemića. Plemić po svojoj volji određuje količinu rada i plodina koje je mužik dužan dati. 2 VRSTE MUŽIKA -- **1)** **Privatno vlasništvo plemića** -- lošiji položaj, cca. 25 mil., plemić-gospodar ima potpuno vlast nad osobom, imovinom i radom mužika; plemić odlučuje o količini rada i polodina koju je mužik dužan dati; plemić nema vlast nad životom mužika (ne smije ga ubiti); **2) Državni** -- povoljniji položaj, cca. 22 mil.; život na carskim imanjima (upravlja državni upravitelj) u zadrugama zvanim „mir" koje imaju starješinu i izabrano vijeće; nemaju osobnu slobodu, ni raspolaganja imovinom; uvjete života im određuje država (ne plemić) **681. Koje su temeljne odredbe uredbe o oslobođenju mužika iz 1861. Aleksandra II.? (257)** Temeljne odredbe Uredbe o oslobađanju mužika su: \- mužiki su dobili osobnu slobodu bez ikakve naknade; \- ako su do tada obrađivali zemlju, pod uvjetom plaćanja određenih nameta dobili su „vječno uživanje" kuće i svojih gospodarskih zgrada te zemlje-oranice koliko će im omogućiti da plaćaju porez državi, namete i da otkupe zemlju; \- što se tiče plemića vlasnika, oni su dužni mužikima i njihovim zadrugama ustupiti zemlju koju su ovi do tada uživali, određuje se gornja i donja granica zemlje koja otpada na svaku seljačku obitelj; ta granica je bila 1-12 hektara (desetina) zemlje po glavi člana obitelji; \- mogli su dobiti zajam od države za otkup zemlje, i tako postati državni dužnici; \- mirovni posrednici određuju koje su zemlje seljačke, a koje plemićke; \- seljak može dobiti 1/4 zemlje, bez prava daljnjeg otkupa: „prosjački dio". UREDBA O OSLOBOĐENJU MUŽIKA, 1861. -- car Aleksandar II., **temeljne odredbe**: **Svi mužiki dobili osobnu slobodu** -- bez naknade za plemića **Mužiki seljaci** -- pravo uživanja zemlej koju su obrađivali, pravo otkupa te zemlje u roku 20 godina; dužnost plaćanja poreza i nameta državi **Plemići-vlasnici** -- dužni mužikima i njihovim zadrugama ustupiti do tad uživanu zemlju; po kotarima određene najveća i najniža površina zemlje koju seljačka obitelj može dobiti (1-12 hektara po članu obitelji) **Državni zajam mužikima** -- država im daje da se zaduže kako bi mogli odmah otkupiti zemlju **Mirovni posrednici** -- određuju koje zemlje trebaju biti dane mužikima na uživanje, koliko trebaju plaćati za uživanje zemlje i koja je cijena otkupa zemlje **Prosjački dio** -- ¼ minimalne količine zemlje koju mužik od gospodara može dobiti bez otkupa, po zahtjevu mužika; gubi pravo daljnjeg otkupa **682. Na kojim razinama je dozvoljena samouprava u Rusiji, Uredbom o samoupravi iz 1864.** **te na koji dio Rusije se odnosi? (259)** Uredbom iz 1864. stvorene su samouprave na razini oblasti (gubernije) i kotara. Osnova tih samouprava su skupštine (zemstva). Ove samouprave su posve podvrgnute državnoj upravi, nemaju prinudna sredstva, imaju ograničenu nadležnost i podvrgnuta su odredbama privatnog prava. Samouprava je postojala samo za europski dio Rusije (33 gubernije). UREDBA O SAMOUPRAVI, 1864. -- stvorene samouprave na razini gubernija i volosti(kotara); **zemstva** -- skupštine koje su osnova samouprava u gubernijama i volostima; **podvrgnute državnoj** **upravi** -- nemaju prinudna sredstva, ograničene nadležnosti, podvrgnuta odredbama privatnog prava; **samo na europskom dijelu Rusije** -- ukupno 33 gubenije **683. Kako je u Rusiji uređena samouprava na razini oblasti prema uredbi iz 1864.? (259)** Samouprava na razini oblasti (gubernijska zemstva) slična je kotarskoj samoupravi. Skupštinu oblasti biraju samoupravne skupštine kotareva na tri godine. Zasjedala je kraće i rjeđe od skupštine kotara. Sastavljene su od najmanje 3 člana, a predsjednika potvrđuje ministar unutarnjih poslova. U nadležnosti su im školstvo, zdravstvo, opskrba, poljoprivreda itd. Imaju pravo propisati mjesni porez. Ipak, ta samouprava je samo dopuna državnoj upravi. GUBERNIJSKA SAMOUPRAVA PO UREDBI 1864. -- **1) zemstvo gubernije** -- skupštinsko tijelo, osnova gubernijske samouprave, **članove biraju** zemstva volosti između svojih članova, **mandat** -- 3 godine, zasjeda kraće i rijeđe od zemstva volosti; **2) Stalna delegacija** -- **izvršni organ** gubernije kojega **bira zemstvo gubernije** između svojih članova, **mandat** -- 3 god., **sastav** -- min. 3 člana od kojih je 1 predsjednik (njegov izbor potvrđuje ministar unutarnjih poslova); **nadležnost gubernije** -- školstvo, zdravstvo, opskrba, poljoprivreda, promet, donošenje mjesnog proračuna, propisivanje mjesnog poreza (suženo 1866.); **3) gubernator** -- **državni upravni službenik**, **nositelj državne izvršne vlasti** u gubernijama, **ovlasti** -- 1) potvrđuje izbor predsjednika Stalne delegacije zemstava volosti, 2) pravo odbijanja i spriječavanja izvršenja odluka samoupravnih tijela ako ocijeni da su protuzakonitima **684. Kako je organizirano sudstvo u Rusiji po Zakonu o sudovima iz 1864.? (261)** Zakon o sudstvu je donesen 1864. Ovaj zakon usvaja neka načela i elemente tadašnjeg zapadnoeuropskog sudstva: odvojenost sudstva od uprave, usmenost, javnost i raspravno načelo; stalnost sudaca, razlika između građanskog i krivičnog sudstva, 3 stupnja državnih sudova. Najniži sud je pomirbeni sud -- sudac pojedinac kojega bira kotarska skupština na 3 godine. Sudi građanske i krivične predmete najmanje važnosti. Krivične predmete sudi uz 12 porotnika (25-70 godina starosti). Tri stupnja državnog sudstva čine: kotarski sudovi, prizivni sudovi i kasacijski odjel Senata. Sude imovinske i krivične predmete veće važnosti. ORGANIZACIJA SUDSTVA PO ZAKONU O SUDOVIMA 1864. -- **načela** preuzeta od zapadnoeuropskog sudstva: 1) odvojenost uprave od sudstva, 2) usmenost, javnosti i raspravno načelo, 3\) stalnost sudskog zvanja (jamstvo nezavisnosti), 4) razlikovanje građanskog i krivičnog postupka, 5) tri stupnja državnih sudova POMIRBENI SUDOVI -- narodno izabrano sudstvo, najniži sud; **sudca pojedinac** -- bira ga zemstvo volosti ili gradsko zemstvo, **mandat** - 3 god., **uvjeti** -- srednja škola, stanovnici mjestawww.pravokutnik.net 101 gdje sude, imovinski cenzus; **nadležnost** -- građanski i krivični predmeti manje važnosti; **optužna porota** -- 12 porotnika koje bira kotarski sud, **uvjeti** -- pismeni, 25-70 god., imovinski cenzus, **odlučuje o krivnji** u krivičnim predmetima; **priziv protiv presude** -- upućuje se skupu pomirbenih sudaca volosti; **cilj** -- **nagodba stranaka** 3 STUPNJA DRŽAVNOG SUDSTVA - imenovani suci, stalni, razlozi za micanje iz službe predviđeni Zakonom o sudstvu 1864. (stalnost ukinuta 1885.); 1° - **kotarski sudovi**, 2° - **prizivni sudovi**, 3° - **Kasacijski odjel Senata; nadležnosti** -- građanski i krivični predmeti veće važnosti **685. Od kada u Rusiji počinje djelovati odvjetništvo? (262)** Organizacija sudstva prema Zakonu iz 1864. g. zahtijevala je odvjetničko zvanje pa od toga Zakona u Rusiji počinje odvjetnički poziv. ODVJETNIČKI POZIV U RUSIJI -- **započeo od Zakona o sudstvu 1864**. jer su odvjetnici bili potrebni u sudskoj organizaciji koju je taj zakon uveo **686. Kada je u Rusiji donesen Zakon o osnovnim i srednjim školama i što je njime određeno?** **(262)** 1864.g. donesen je Zakon o osnovnim i srednjim školama te je izmijenjen raniji Zakon o sveučilištu. Tek od tada u Rusiji možemo govoriti o državnoj organizaciji nižeg i srednjeg školstva. ZAKON O OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA, 1864. + IZMJENA ZAKONA O SVEUČILIŠTIMA, 1864. -- početak državne organizacije srednjeg i nižeg školstva **687. Kako Zakon o vojsci u Rusiji, iz 1874. regulira vojnu obvezu? (262)** Zakonom o vojsci iz 1874. god. uvedena je opća vojna obveza za sve muškarce starije od 20 godina. Kockom se određuju oni koji će rok stvarno služiti. Vojni rok je trajao od 6 godina (za one bez osnovne škole) do 6 mjeseci (za one koji su završili fakultet). Nakon odsluženja vojnog roka vojnici su koroz 9 godina u pričuvi, a potom pripadaju jedinicama narodne obrane. ZAKON O VOJSCI, 1874. -- **1) uvođenje opće vojne obveze** -- svi m. 20+ god.; **2) vojni rok** -- 6 god. (neškolovani)- 6 mj. (fakultetski obrazovani), kockom se određuje tko će stvarno služiti rok; **3) pričuva** -- 9 godina nakon odsluženja vojnog roka; **4) Narodna obrana** -- jedinice muškaraca koji su odslužili vojni rok prije 9+ god. **688. Kada je zaključen Sanstefanski mir? (264)** Turska je prisiljena da u San Stefanu 1878. godine prihvati uvjete koje je diktirala Rusija i po kojima je Rusija dobila veliku novčanu i teritorijalnu naknadu. SANSTEFANSKI MIR 1878. -- Turska-Rusija, uvjete diktirala Rusija -- velika novčana i teritorijalna naknada **689. Kada je održan Berlinski kongres i što je na njemu odlučeno? (264)** Na Berlinskom kongresu 1878. godine europske sile su prisilile potpisnice Sanstefanskog mira (Rusiju i Tursku) da ga isprave na način koji je više u interesu ostalih sudionica tog kongresa. Berlinski kongres je pokazao usamljenost Rusije i doveo do slabljenja veza Rusije i Njemačke te Austrije. BERLINSKI KONGRES, 1878. -- europske sile prisilile Rusiju i Tursku da preprave Sanstefanski mir kako odgovara njihovim interesima, **posljedica** -- slabljenje diplomatskih veza Rusije s Njemačkom i Austrijom **690. Što je Narodna volja i kad je osnovana? (263)** Pristalice terora 1879. g. u Sankt Peterburgu stvaraju tajno udruženje Narodna volja (iz nje će nastati narodnjaci). Ta organizacija ima svoj CIK od 30 članova. Zahtijevaju ustavne i političke reforme te vrše atentat na cara. NARODNA VOLJA -- tajno socijalističko udruženje **osnovano 1879.** u Sankt Petersburgu, **zahtjevi** -- političke i ustavne reforme; **djelatnosti** -- uspiješan atentat na cara 1881., urote i prijetnje; **organizacija** -- CIK od 30 članova; smaknuti ubrzo nakon atentata **691. Kada je Rusija počela stvarati državnu upravu i sudstvo? (265)** Sudska i vojna upravna organizacija su u rukama plemstva i strogo su podvrgnute srednjoj vlasti. U pogledu sudstva to je učinjeno zakonom iz 1889. god. koji ukida pomirbene suce, a umjesto njih bira gradske suce i načelnike iz redova plemstva. U pogledu samouprave to je učinjeno zakonima 1890. i 1892\. god. koji su ograničili kotarsku, pokrajinsku i gradsku samoupravu. STVARANJE DRŽAVNE UPRAVE I SUDSTVA -- **1) Zakon 1889**. = ukidanje pomirbenih sudova, zamjenjeni gradskim sucima i kotarskim načelnicima koje država imenuje (svi plemići); **2) Zakoni** **1890. i 1892.** -- ograničenje kotaske, gubernijske i gradske samouprave, **gubernije i volosti** - povećana uloga i birački udio plemstva, seljaci glasaju za kandidate između kojih gubernator bira članove zemstava, **gradovi** -- jedinstveno biračko tijelo (nije po 3 skupine), povećan imovinski cenzus (prepolovljen broj birača) **692. Od kada do kada traje izgradnja Sibirske željeznice i zašto je ona značajna? (268)** 1891\. god. počela je izgradnja sibirske željeznice, a bit će završena 1905. godine. Sibirska pruga spaja Sankt Peterburg i Vladivostok u dužini od 9300 km. Željeznice su omogućile brzi razvoj industrije i rudarstva. TRANSIBIRSKA ŽELJEZNICA -- izgradnja od 1891. do 1905.; od Sankt Peterburga do Vladivostoka; 9300 km; **prednosti** -- omogućava brži razvoj industrije i rudarstva **693. Što su Traženja prava i kad su bila? (270)** U ljeto 1904. godine sastaju se predstavnici zemstva i izglasavaju 11 članova tzv. Traženja prava, koja su trebala biti jamstvo temeljnih građanskih prava i sloboda. TRAŽENJA PRAVA, 1904. -- izradili predstavnici zemstava gubernija (nakon poraza u ratu s Japanom), **sadržaj** -- 11 članaka, oblik krnjeg ustava, jamstva temeljnih građanskih prava i sloboda; **careva** **reakcija** -- car ukazom obećaje da će vlada proučiti zahtjeve iz Traženja naroda **694. Kada je i gdje osnovana Ruska socijaldemokratska radnička partija (RSDRP)? (269)** 1898.g. u Minsku se održava Prvi kongres ruske socijaldemokracije. Taj Kongres je izdao proglas i izabrao CK, te označava osnivanje Ruske socijaldemokratske radničke partije (RSDRP). RUSKA SOCIJALDEMOKRATSKA RADNIČKA PARTIJA (RSDRP) -- **osnovana 1898**. u Minksu **na I. Kongresu ruske socijaldemokracije** -- 10 predstavnika socijaldemokratskih grupa, izdao proglas, izabrao Centralni Komitet (CK) **695. Kada i na koje frakcije se podijelila RSDRP? (274)** Unutarstranački sukob je razlog da se RSDRP nije u stanju sastati na istom kongresu u travnju 1905. god. Dijeli se na menjševike i boljševike. Menjševici se sastaju na konferenciji RSDRP u Ženevi, a boljševici sazivaju kongres u Londonu. Razlog tom sukobu je pitanje biti same revolucije. PODIJELA RSDRP 1905. -- **podijela na menjševike i boljševike** = odvojeno se sastavju; **menjševici** -- Konferencija RSDRP u Ženevi, smatraju da Rusija nema društvene i gospodarske pretpostavke za socijalizam, da je Rusija tek na pragu građanskog razvoja i građanske parlamentarne demokracije, da revoluciju može izvesti samo građanstvo i uspostaviti građansko-demokratsko društvo, seljaštvo je konzervativno i nije na razini građanske revolucije, **boljševici** -- 3. Kongres RSDRP u Londonu, smatraju da revoluciju treba izvesti 1905. u savezu sa seljacima **696. Koje su glavne razlike boljševika i menjševika u pogledu revolucije i koje još opcije** **postoje u RSDRP-u? (274)** Boljševici su smatrali da je Rusija 1905. god. zrela za revoluciju i da revoluciju treba izvesti u savezu sa seljacima. Menjševici su smatrali da revolucija nije politički prevrat ukoliko ne postoje društvene i gospodarske pretpostavke za socijalizam. Po njima je Rusija tek na pragu građanskog razvoja i građanske parlamentarne demokracije i zato revoluciju može izvesti samo građanstvo; za njih je seljaštvo konzervativno i nije na razini građanske revolucije. Odzovisti -- treba napustiti zakonita sredstva i opozvati boljševičke predstavnike iz Dume. Likvidatori -- treba napustiti ilegalne metode djelovanja stranke. 3\. STRUJE U RSDRP-u -- **1) Odzovisti** -- napuštanje zakonitih stredstava, opozivanje boljševičkih predstvnika iz dume, **2) Likvidatori** -- za napuštanje ilegalnih metoda djelovanja stranke **697. Kada je bio rusko-japanski rat? (272)**www.pravokutnik.net 103 Carska vlast je smatrala da će unutarnje prilike smiriti vanjskim ratom te u veljači 1904. god. ulazi u rat s Japanom zbog suparništva u Koreji i Mandžuriji. Ruska vojska je doživjela poraz. RUSKO-JAPANSKI RAT -- **1904.-1905**.; **cilj** -- smirivanje unutarnjih prilika vanjskim ratom, osvajanje Koreje i Mandžurije; **posljedice** -- težak poraz ruske vojske, poticanje štrajkova i revolucije **698. Što je „crvena nedjelja" i kad je bila? (272)** U nedjelju 22.01.1905. iz radničkih četvrti Sankt Peterburga krenule su tisuće radnika prema carskoj rezidenciji. Prethodno je car zamoljen da oko podne primi predstavnike radnika. Car se povukao u Carsko selo, a radnike dočekuje vojska koja ubija 1000 ljudi, a ulični progoni nastavljeni su duboko u noć. Tom tzv. crvenom nedjeljom počinje buna koja nosi obilježja građansko demokratske revolucije. CRVENA NEDJELJA, 22. I. 1905. -- tisuće radnika išle su u carsku rezidenciju predati radničku **molbu** **caru** (opća građanska i politička prava, predaja zemlje seljacima, 8-satni radni dan, pravo na štrajk); car zamoljen da primi predstavnike radnika, povukao se u Carsko selo; radnike dočekala **vojska, ubila 1000** **ljudi, ranila više do 1000,** ulični progoni; **posljedice** -- početak pobune 1905. (građansko-demokratska revolucija), ujedninjavanje oporbe protiv cara **699. Kada se i gdje u Rusiji osniva prvi radnički savjet ili sovjet? (274)** U Rusiji za vrijeme štrajkova 1905. godine radnici biraju svoje savjete (vijeća: ruski sovjet) koji trebaju rukovoditi štrajkom, iznositi radničke zahtjeve, pregovarati s poslodavcima. Izgleda da se prvi takav radnički savjet pojavio u ljeto 1905. godine u Ivanov-Voznesenskom. PRVI RADNIČKI SOVJET, 1905. -- **sovjeti** -- vijeća koja radnici biraju da bi rukovodili štrajkom, iznosili radničke zahtjeve i pregovarali s poslodavcima tijekom štrajkova 1905.; **prvi sovjet** -- 1905, u mjestu Ivanov-Voznensenski **700. Na čemu počiva rusko prijestolje? (257)** Rusko prijestolje bitno počiva na načelu neograničene careve samovlasti, carskog nasljednog legitimiteta i legaliteta izvedenog iz načela vojnog osvajanja(occupatio bellica). TEMELJNA NAČELA RUSKOG PRIJESTOLJA -- 1) **neograničena** careva **samovlast**, 2) carski **nasljedni legitimitet**, 3) **legalitet** izveden **iz načela vojnog osvajanja** (occupatio bellica) **701. Koji ruski car u kolovozu i listopadu 1905. godine donosi 2 manifesta i u čemu se oni** **razlikuju? (273)** Nikola II. U kolovozu 1905. donosi Manifest kojim se uspostavlja savjetodavna duma (buljiginska) koja bi bila donji dom, uz Carski savjet kao gornji dom. Krajem listopada 1905. god. car objavljuje novi Manifest prema kojemu je duma zakonodavni (a ne savjetodavni) organ tj. nikakav zakon ne može stupiti na snagu prije nego ga odobri duma. MANIFESTI CARA NIKOLE II., 1905. -- **1) 8. mj.,** uspostavljanje **savjetodavne (buljiginske) dume** -- duma je donji dom, Carski savjet je gornji dom; **2) 10.mj.,** uspostavljanje **zakonodavne dume** -- mora odobriti svaki zakon koji stupa na snagu **702. Što je to tzv. Buljiginska duma, tko je i kada predlaže? (273)** Krajem rujna 1905. Buljigin, ministar unutarnjih poslova, izrađuje svoj prijedlog promjene te predlaže izbor skupštine (duma) koja bi imala samo pravo savjetovanja, predlaganja zakona, koji bi postali zakoni tek kada dobiju potvrdu Carskog savjeta i sankciju cara. BULJIGINSKA (SAVJETODAVNA DUMA) -- **predložio** ju je ministar unutarnjih poslova Buljigin, 1905.; **savjetodavna nadležnost** -- pravo savjetovanja i zakonodavne inicijative, za donošenje zakona potrebna je **potvrda Carskog savjeta + careva sankcija**; **ustavnovljena** -- carskim Manifestom u 8.mj. 1905.; **izborni sustav** -- isti kao i za samoupravna tijela u gubernijama i volostima (3 skupine -- seljaci : zemljiposjednici : gradsko stanovništvo = 43 : 34 :23%); **sveopće odbijanje** -- zbog ograničenih ovlasti **703. Tko su Oktobristi? (275)** Stranka koja je prihvatila careve izmjene po Manifestu iz listopada (oktobra) i koji će se zato zvati Oktobristi. OKTOBRISTI -- politička stranka koja je prihvatila izmjene po Carskom Manifestu iz 8. mj. 1905. (savjetodavna duma) **704. Kakva je struktura i mandat članova Carskog savjeta po propisu o njegovoj organizaciji** **što ga donosi Nikola II u ožujku 1906.? (277)** Da bi ojačao Carski savjet, Nikola II. u ožujku 1906. godine donosi propis o organizaciji Carskog savjeta i njegov poslovnik. Carski savjet ima 184 članova a polovicu ih bira car. Drugu polovicu na 9 godina biraju gubernijske samoupravne skupštine, plemstvo, pravoslavno svećenstvo, sveučilište, trgovačke i industrijske komore. Carski savjet je u pravima izjednačen s dumom, a cilj tih odredaba je da duma ne posegne za ustavotvornom vlašću. ORGANIZACIJA CARSKOG SAVJETA + POSLOVNIK CARSKOG SAVJETA, 1906. -- **cilj** -- car želi ojačati Carski savjet, **spriječiti da duma uzme ustavotvornu vlast**; **organizacija** -- 184 člana (1/2 imenuje car -- ½ biraju zemstva gubernija, plemstvo, svećenstvo, sveučilišta, trgovačke i industirjske komore; **mandat** -- 9 god. + **djelomično obnavljanje** -- 1/3 biranih svake 3 godine; **ovlasti** -- jednake kao i ovlasti zakonodavne dume **705. Kada car Nikola II donosi 1., a kada 2. izborni zakon za dumu i po čemu se ovaj drugi** **razlikuje od prvoga? (275)** Car izdaje 24.12.1905. godine izborni zakon za dumu. Od 500 poslanika gubernije biraju 412 poslanika. Poslanike biraju birači koji imaju najmanje 25 godina i plaćaju određeni porez. Podijeljeni su u 4 skupine (kurije): dvije na selu (veleposjednici i seljaci) i dvije u gradu (građani i radnici). Novi carev oktroirani izborni zakon iz 16.6.1907. godine mijenja prvi izborni zakon u smislu još veće nejednakosti građana i nacija. Narodi srednje Azije nemaju niti jednog zastupnika, a ostala neruska podučja biraju 32 zastupnika u dumu. Ministar unutarnjih poslova je dobio pravo da odredi izborne jedinice (okruge) i pravo da odredi skupine birača. Uz građansku i klasnu nejednakost omogućena je i nacionalna nejednakost, jer je broj poslanika koji biraju neke pokrajine umanjen za 1/3, smanjen je broj poslanika iz Poljske, u ruskim gubrnijama je jedan poslanik biran na 250 000 stanovnika, a u Poljskoj na 750 000 stanovnika. Jedan poslanik je dolazio na 230 veleposjednika ili na 125 000 radnika. I. IZBORNI ZAKON ZA DUMU, 12. MJ. 1905. -- različit sustav za razne dijelove države (europski dio Rusije, Pol., Sibir, Kavkaz, veliki gradovi itd.); 412/500 poslanika biraju europske gubernije Rusije; **posredni izbori** -- poslanike za dumu biraju zemstva gubernija (tj. izbornici), a njih biraju birači; **aktivno biračko pravo** -- 25+ god., vlasništvo nekretnina, porezni cenzus; **sustav izbornih kurija** **(nejedinstveno biračko tijelo)** -- a) seoske kurije: **1) veleposjednička** -- krupni i srednji zemljoposjednici + **2) seljačka** -- sitni zemljoposjednici i uživatelji zajedničke zemlje; b) gradske kurije: **3) građanska** + **4) radnička**; **cilj** -- staviti bogatije slojeve u bolji položaj (seljaci -- 4°izbora, ostali -- 2°) OKTROIRANI IZBORNI ZAKON ZA DUMU, 1907. -- **učinak izmjene** -- **veća** društvena **nejednakost** i nejednakost građana i nacija (smanjenje broja poslanika nekih nacija); **ministar unutarnjih posloa** -- pravo određivanja izbornih jedinica, pravo određivanja skupina birača koji biraju izbornike (svaka bira jednak broj izbornika bez obzira na svoju brojnost); **ostalo** - zadržano iz Izbornog zakona 1905. **706. Tko i kada donosi „temeljne zakone Rusije" i koja je njihova pravna priroda? (276)** Car Nikola II. Želi ograničiti rad dume te priprema „temeljne zakone". Kad se duma sastaje 10.5.1906. god. car objavljuje Temeljne zakone Rusije -- bila je to vrsta oktroiranog ustava. Po njemu car je autokrat (samovladar) njemu pripadaju mu: vojska i mornarica, diplomacija, objavljivanje rata, zaključivanje mira, sklapanje međunarodnih ugovora, nasljeđe krune, krunska dobra, plaće članova carske obitelji. Ukinuta je samouprava svim narodima, osim Finskoj. TEMELJNI ZAKONI RUSIJE, 1906. -- **vrsta oktroiranog ustava**; **cilj** -- ograničiti vlast dume; **car** -- autokrator (samovladar), **ovlasti** -- vojska i mornarica, diplomacija i međunarodni ugovori, rat i mir, nasljeđe krune i krunska dobra i plaće članova carske obitelji, sazivanje i raspuštanje domova, donošenje ukaza (potrebno naknadno odobrenje domova), imenovanje i opozivanje ministara -- odgovorni samo caru (domovi imaju pravo interpelacija o protuzakonitim i samovoljnim postupcima); **ograničenje** **budžetskog prava skupštine** -- ako troškovi na vojsku ne zahtijevaju nove budžetske izdatke nije potreno odobrenje dume; **ukidanje samouprave** -- osim u Finskoj **707. Što su „privremeni zakoni"? (278)** Raspuštanje prve dume dovelo je do seljačkih i vojničkih pobuna, ali ih vlada okrutno guši i zato koristi „privremene zakone" (tj. one između zasjedanja dume) kao što je zakon o vojnim sudovima.www.pravokutnik.net 105 PRIVREMENI ZAKONI -- **ukazi doneseni** između 1. i 2. dume, **1906**. (potrebna naknadna potvrda); npr. **izmjena Uredbe o seljacima 1861, Zakon o vojnim sudovima**; **cilj** -- gušenje seljačkih i vojnih pobuna nastalih zbog rušenja I. dume **708. Od kada do kada traju dume u Rusiji i koje su značajke 3. i 4. dume? (277)** Prva duma traje tokom 1906. Druga duma traje tokom 1907. Treća duma traje od 14.11.1907.-22.6.1912. godine -- naziva se „Duma plemića". U njoj vlada ima većinu te je ona sredstvo političkih i nacionalnih progona. Došlo je do izmjena Zakona o mjesnoj samoupravi iz 1890. kojima je plemstvo dobilo još veću vlast u zemstvima. Proširila je odredbe careva ukaza iz 1906. godine u privatizaciji, zemlje seoskih zadruga i nastao je novi sloj privatnih vlasnika zemlje -- bogati seljaci tzv. kulaci. Četvrta duma traje od 28.10.1912.-6.10.1917. god. -- u ovoj dumi Oktobristi čine politički centar. Rad ove dume je prekinut izbijanjem rata 1914. godine pa se sastaje u nekoliko kratkih zasjedanja 1915., 1916\. i 1917 godine. U razdoblju ove dume vanjska politika i ratovi su u središtu pažnje. I. DUMA -- tokom 1906. II\. DUMA -- tokom 1907. III\. DUMA -- 1907.-1912; vlada ima većimu, dumu koristi za političke i nacionalne progone; **rast moći** **plemstva** -- izmjenama Zakona o mjesnoj samoupravi 1890.; **stvaranje kulaka** -- novi sloj bogatih seljaka, nastao proširivanjem odredaba Carskog ukaza 1906. (privatizacija zadružne zemlje) IV\. DUMA -- 1912.-1917.; **rad prekinut I. svjetskim ratom**, sporadična zasjedanja tijekom 1915. **709. Što su to Savez zemstava i Savez gradova? (284)** U kolovozu 1914. g. u Rusiji se, uz legalne organe, stvara usporedna mreža tijela predstavnika gubernijskih i gradskih samouprava; tada se i stvara Savez zemstva i Savez gradova, radi pomaganja, osobito opskrbe rata; taj savez za svog upravitelja bira kneza Ljvova. Kako car rijetko saziva dumu, taj Savez postaje oblik stalne političke organizacije, njegov utjecaj u dumi i u ožujskoj revoluciji 1917. g. je značajan. SAVEZ ZEMSTAVA + SAVEZ GRADOVA -- **stvoren 1914.**; politička organizacija **predstavnika** **gubernijskih i gradskih samouprava** usporedna legalnim organima (car, carski savjet, duma); **svrha** -- pomaganje opskrbe u 1. svj. ratu; **knez Ljvov** -- upravitelj saveza; **kasnije** -- postao oblik stalne političke organizacije, značajan utjecaj u dumi i Ožujskoj revoluciji 1917. **710. Kad je bila Februarska revolucija (datum)? (285)** 9\. ožujka (prema gregorijskom) ili 24. veljače 1917 god. (prema julijanskom kalendaru) izbija revolucija. Pobunjenim radnicima se pridružuju i vojnici. Nemiri traju 5 dana, a 15.3.1917. odbor dume traži od cara da se odrekne prijestolja. OŽUJSKA REVOLUCIJA, 9.3.1917. -- revolucija **radnika i vojnika**; nemiri **traju 5 dana** -- naoružavanje revolucionara, spaljena Plača pravde i policije, stvaranje radničkih, voničkih i zajedničkih (radnički + vojnički) sovjeta, **formiranje Privremene vlade** (iz privremenog odbora dume koji je trebao smiriti pobunu) -- **15.3.1917. zahtjeva odricanje prijestlja** u korist careva sina i carevog brata kao namjesnika (regenta) ➔ **car se odriče prestolja**; **stvaranje republike** -- stvorena **17.3**., privremena vlada upravlja državom do **odluke ustavotvorne skupštine o obliku vladavine**; **car** -- uhićen i zatvoren u Carsko selo (po zahtjevu Petrogradskog radničkog i vojničkog sovjeta) **711. Koje godine Rusija postaje republika? (286)** 15.3.1917. godine odbor dume zahtijeva od cara da se odrekne naslijeđa. Car se odriče prijestolja, a njegov bat Mihajlo odbija krunu do odluke ustavotvorne skupštine. Tako 17.3.1917. godine Rusija postaje republikom kojom do odluke ustavotvorne skupštine treba upravljati privremena vlada. **712. Kada i gdje se održava Prvi sveruski kongres sovjeta radničkih i vojničkih deputata?** **(288)** Prvi sveruski kongres sovjeta radničkih i vojničkih deputata održava se u Petrogradu od 16.6. do 7.7.1917. Na tom kongresu 1090 deputata predstavljalo je 358 sovjeta i sličnih organizacija. Izabrali su svoj izvršni organ (Sveruski centralni izvršni komitet, VCIK). Lenjin je kongresu predlagao preuzimanje vlasti, ali je većina to odbila. I. SVERUSKI KONGRES SOVJETA RADNIČKIH I VOJNIČKIH DEPUTATA -- Petrograd, **6.-** **7.mj.1917.**; **sastav** -- 1090 predstavnika cca. 360 sovjeta i sl. organizacija (eseri \> menjševici \> boljševici \> internacionalisti \> druge stranke); **izabrao VCIK** (sversuki centrani izvršni komitet) -- izvršni organ Kongresa, 300 čl.; **Lenjin** -- predlagao preuizimanje vlasti ➔ **Kongres** **odbija** -- pritiskom na privremenu vladu (koja zadržava vlast) treba postići ostvarenje zahtjeva **713. Što je bio cilj 6. kongresa boljševika? (290)** 8.-16. kolovoza 1917. održava se 6. kongres boljševika i to ilegalno. Na njemu su otpočele pripreme za boljševizaciju naroda i sovjeta, te za podizanje revolucije. Izabran je CK od 20 članova. 6\. BOLJŠEVIČKI KONGRES -- **8.mj. 1917**; **održan ilegalno** -- privremena vlada (predsjednik Kerenski) ih optužuje za neuspjeh ofenzive, proganja i uhićuje (Lenjin pobjegao, Trocki uhićen); **djelatnosti** -- **1) početak priprema za revoluciju i boljševizaciju** naroda i sovjeta; **2) izabran CK** -- 20 čl; **broj članova** -- 240 tisuća; **način organizacije** -- **strogi centralizam** (bezuvjetna pokornost odlukama partijskih organa, dominacija CK) **714. Što je odlučila 2. Demokratska konferencija? (291)** 27.9.1917.godine u Moskvi sazvana je druga Demokratska konferencija. Ova Demokratska konferencija odlučuje da privremena vlada do saziva ustavotvorne skupštine bude odgovorna pred jednim demokratskim tijelom; zato ta Konferencija određuje 367 članova, a vladi je ostavljeno da imenuje 156 članova. Nastaje tijelo nazvano Savjet Republike (Predparlamnt) koji ima 520 članova i pred kojim je vlada odgovorna. 2\. DEMOKRATSKA KONFERENCIJA - **9. mj. 1917**.; **sastav** -- 1400 demokratski i socijalistički orijentiranih predstavnika lokalnih samoupravnih tijela, seljačkih organizacija, organizacija vojnika i ekonomskih udruženja; **odluke** -- **1) odgovornost privremene vlade pred demokratskim tijelom** (do saziva ustavotvorne skupštine); **2) nastanak Savjeta Republike** (Predparlament) -- 520 čl. (367 imenuje Konferencija, 156 imenuje privremena vlada); tijelo kojem je vlada odgovorna + **formiranje 4.** **privremene vlade** **715. Što je Politbiro i kad je osnovan? (293)** 29.10.1917. godine CK boljševika donosi odluku o ustanku, i bira Politički biro (od 5 članova) i Vojno- revolucionarni komitet koji će rukovoditi ustankom. POLITBIRO -- **formiran u 10. mj. 1917** -- nakon što je CK boljševika donio **Odluku o preuzimanju** **vlasti i ustanku protiv privremene vlade**; **uloga** -- rukovođenje ustankom u suradnji sa Vojno- revolucionarnim komitetom (20 čl. na čelu s Lenjinom); **sastav** -- 5 članova **716. Kada se održava Drugi kongres radničkih i vojničkih deputata i koji se dekreti na njemu** **donose? (294)** Drugi kongres radničkih i vojničkih deputata zasjedao je 7. i 8. 11.1917. god. u općim izvanrednim okolnostima pobune u Petrogradu. Na tom kongresu su predstavljena 402 mjesna sovjeta. Doneseni su: 1\. Dekret o miru: pokazuje gledište nove vlasti prema najtežem političkom pitanju -- zagovaraju mirovne ugovore bez prisvajanja tuđih zemalja i bez plaćanja ratne odštete. 2\. Dekret o zemlji: zapravo oduzimanje zemlje veleposjednika, te carskih i crkvenih imanja i predaja iste u ruke mjesnih sovjeta, dok se ostalo pa i privatno vlasništvo nije diralo. 3\. Dekret o stvaranju Privremene radničke i seljačke vlade Rusije: zemljom do ustavotvorne skupštine upravlja Sovjet narodnih komesara. 4\. Dekret o punoći sovjetske vlasti: svu mjesnu vlast predaje tamošnjim sovjetima koji zamjenjuju ranije samouprave i komesare. 2\. KONGRES SOVJETA RADNIČKIH I VOJNIČKIH DEPUTATA -- **11. mj. 1917**.; cca. 650 delegata iz cca. 400 mjesnih sovjeta (boljševici \> eseri \> menjševici); **donseni** **Dekret o punomoći sovjetske** **vlasti, 1917.** -- mjesna vlast se predaje mjesnim sovjetima, zamjenjuju ranije samoupravne organe (zemstva i gradske dume) i komesare + **Proglas radnicima, vojnicima i seljacima, 1917.** -- **izjavljuje**: 1\) da Kongres svojeta preuzima vlast, 2) da će pristupiti zaključenju mira, 3) riješenju pitanja zemlje, 3) riješenju nacionlnog pitanja, 4) da mjesni sovjei preuzimaju mjesnu vlast+ **3 Lenjinova dekreta**: 1\. DEKRET O MIRU, 1917. -- upućen svim državama u ratu, **zahtjeva pregovore o** **demokratskom miru** - bez prisvajanja tuđih zemalja i bez plaćanja ratne odšetete; **za rat**www.pravokutnik.net 107 **okrivljuje** - imperijalističke sile (među njima i ruska carska vlast); obećaje obznanjenje tajnih ugovora; **poziva radnike u europskim zemljama na revoluciju**; **reakcija Europe** -- nisu se odazvali pozivu, svatile dekret kao miješanje u unutarnje poslove i poziv na rušenje njihovih poredaka 2\. DEKRET O ZEMLJI, 1917. -- **oduzimanje zemlje** veleposjednika, carskih i crkvenih imanja -- **predani mjesnim organima i sovjetima** (općinskim zemljišnim odborima i kotarskim seljačkim sovjetima); **privatno i zadružno vlasništvo** -- nepromjenjeno do ustavotvorne skupštine 3\. DEKRET O USPOSTAVLJANJU PRIVREMENE RADNIČKE I SELJAČKE VLADE RUSIJE, 1917. -- **Sovnarkom (SNK, Sovjet narodnih komesara)** -- upravlja zemljom; **12** **narodnih komesara** -- ministri koji vrše polove 12 resora (narokomata); **oblik privremene** **vlade** -- postavlja ju Kongres sovjeta, odgovorna Kongresu sovjeta (VCIK Kongresa kad on ne zasjeda); **Sovjeti i njihovi organi** -- pretvoreni u državne organe; **privremena organizacija** **vlasti** -- do saziva ustavotvorne skupštine (1 mjesec) **717. Tko je i kada izabrao Privremenu radničko seljačku vladu na čelu s Lenjinom? (295)** Drugog dana zasjedanja 2. kongresa radničkih i vojničkih deputata je između 8. i 9. 11. 1917. izabrao svoj VCIK i Privremenu radničko-seljačku vladu na čelu s Lenjinom. PRIVREMENA RADNIČKO-SELJAČKA VLADA -- **izabrao 2. Kongres sovjeta** radničkih i seljačkih deputata **u 11. mj. 1917**.; **Lenjin -- na čelu** Privremene vlade **718. Kada je donesen, tko ga je donio i što sadrži Dekret o pravima naroda Rusije? (296)** 15.11.1917. Sovjet narodnih komesara (vlada) u ime Republike Rusije izdaje Dekret o pravima naroda Rusije, koji određuje: 1\. ravnopravnost i suverenost naroda Rusije 2\. pravo naroda Rusije na slobodno samoodređenje sve do odvajanja i stvaranja samostalne države 3\. ukidanje svih nacionalnih i nacionalno-vjerskih povlastica i ograničenja 4\. slobodan razvoj nacionalnih manjina i etničkih skupina koje naseljavaju područje Rusije DEKRET O PRAVIMA NARODA RUSIJE, 1917. -- **izdaje Sovnarkom** u ime Republike rusije, u 11.mj. 1917.; **odredbe** -- **1) ravnopravnost i suverenost naroda rusije**, **2) pravo naroda Rusije na** **samoodređenje** do **odvajanja i stvaranja samostalne države** (dano i Delaracijom Privremene vlade par mjeseci ranije 1917.); **3) ukidanje nacionalnih i nacionalno-vjerskih povlastica i ograničenja**; **4)** **slobodan razvoj nacionalnih i etničkih skupina** na području Rusije **719. Što znači načelo diktature proletarijata? (300)** Pravo radnika i siromašnih seljaka da biraju svoje predstavnike i njima delegiraju vršenje vlasti. Izjava načelo diktature proletarijata ne shvaća kao vladavinu većine, već kao potpuno isključenje izrabljivača za koje se pretpostavlja da su manjina. NAČELO DIKTATURE PROLETERIJATA **-- radnici, seljaci i vojnici** su jedini dio društva koji sudjeluje u vlasti -- biraju svoje predstavnike u sovjetima i delegiraju im pravo vršenja vlasti; a **izrabljivači** (manjinski dio društva) su potpuno isključeni iz vlasti **720. Na kom načelu su uređeni donosi medu sovjetima nakon pobjede boljševika u revoluciji** **1917. i na kojim razinama, odnosno koji sovjeti postoje? (303)** Međusobni sovjeti uređeni su načelom demokratskog centralizma te su po tome stvoreni oblasni, gubernijski, kotarski i općinski te gradski i seoski sovjeti. NAČELO DEMOKRATSKOG CENTRALIZMA -- **temeljno načelo međusobnih odnosa sovjeta** nakon boljševičke revolucije u 10. mj. 1917.; **uspostavljeno aktima Narkomata mjesne samouprave** 1917\. (Obraćanje sovjetima o ustrojstvu mjesne samouprave, Uputa o pravima i obvezama sovjeta) ORGANIZACIJA SOVJETA NAKON BOLJŠEVIČKE REVOLUCJE, 1917. -- **ujednačena aktima** **Narokomata mjesne samouprave** 1917.; **vrste sovjeta**: 1) oblasni, 2) gubernijski, 3) kotarski, 4) općinski, 5) gradski, 6) seoski **721. Koji je bio cilj Sveruske izvanredne komisije (Čeke)? (304)** Čeka se borila protiv „kontrarevolucije i sabotaže", a uskoro je djelovala i protiv lijevih esera. SVERUSKA IZVANREDNA KOMISIJA (VČK, Čeka) -- **cilj** = **borba protiv kontrarevolucije i** **sabotaže** (kasnije i protiv lijevih esera); **organizacija** -- imala je više odjela i komisije u 40 gubernija 365 kotara; **nadležnosti komisija Čeke** (gubernijskih i kotarskih) -- sastavljanje lista narodnih neprijatelja, samostalna provedba konfiskacije imovine, sudbena nadležnost **722. Objasnite kako je u Rusiji ustrojena sudbena vlast temeljem Dekreta o sudovima od 5.** **XII 1917. g. i Dekreta o sudovima od 23. II 1918. g. (305)** 5.12.1917. godine Dekret o sudovima - ukida stare sudove, javno tužilaštvo i vojne sudove i osniva nove: mjesni sud (opće nadležnosti) i revolucionarni sud (za teža krivična djela). 23.2.1918. godine je taj dekret dopunjen Dekretom o sudovima kada je stvoren Revolucionarni sud za osobito teške delikte i osnovan je Kasacijski odjel VCIK-a kao vrhovni prizivni sud protiv presuda revolucionarnih sudova. DEKRET O SUDOVIMA, 1917. -- odredbe: 1) **Ukidanje -- starih sudova**, javnog tužilaštva, vojnih sudova; 2) **osnivanje novih sudova** -- **1) mjesni sudovi** -- opća nadležnost, **2) revolucionarni sudovi** -- teža kaznena djela, nisu vezani nikakvim postupovnim pravilima (postupak je potpuno u njihovoj nadležnosti) DEKRET O SUDOVIMA, 1918. -- dopuna Dekreta iz 1917., **osnovani**: **1) Revolucionarni sud VCIK**- a -- osobito teški delikti, **2) Kasacijski odjel VCIK-a** -- vrhovni prizivni sud protiv presuda revolucionarnih sudova **723. Za odnos svjetovne vlasti i Crkve značajna su 3 dekreta sovjetske vlasti. Koji su to** **dekreti i tko ih donosi? (307)** Dekret o građanskom braku, djeci i vođenju matičnih knjiga donosi VCIK 31.12.1917. godine, a Dekret o razvodu braku 29.12.1917. godine. Ti poslovi su ovim dekretima stavljeni u nadležnost državne uprave. Dekret o odvajanju Crkve od države i škole donosi 2.2.1918. SNK: vjerska prisega nema učinka, a u školama nema vjeronauka. ODNOS SOVJETSKE VLASTI I CRKVE -- uredila **3 dekreta,** doneseni **1917. i 1918.:** 1\. DEKRET O GRAĐANSKOM BRAKU, DJECI I VOĐENJU MATIČNIH KNJIGA -- stavlja **te poslove u nadležnost državne uprave** (crkveni brak -- moguć, nema pravne učinke); **izjednačava mnoga prava supružnika**, **bračna i vanbračna djeca jednakopravna** 2\. DEKRET O RAZVODU BRAKA -- razvod braka **stavlja u nadležnost državne uprave**; omogućen **sporazumni razvod i razvod na molbu jednog supružnika** 3\. DEKRET O ODVAJANJU CRKVE OD DRŽAVE I ŠKOLE -- **vjera** je privatna stvar osobe; posve svjetovna država; **školstvo** je **državno** = svjetovno; **ukidanje nastave vjeronauka**; **vjerske zajednice** -- izjednačene s privatnim udrugama, ne primaju državnu pomoć; **zabrana** **donošenja propisa prnudne naravi** -- niti za članove crkve, ne može ubirati crkveni porez; crkva i crkvene zajednice **nemaju svojstvo pravnih subjekata** -- nisu pravne osobe, ne mogu biti vlasnici imovine; **nacionalizacija crkvene imovine** -- njome upravljaju mjesne ili više vlasti **724. Navedite puni naziv ustava RSFSR iz 1918. godine i što čini njegovu osnovu? (308)** Ustav nosi naziv Osnovni zakon Ruske Socijalističke Federativne Sovjetske Republike i ima 90 članaka. Izjava o pravima radnog i izrabljivanog naroda iz 1918. godine je uvod u Ustav tj. ona je njegova osnova (donio ju je 3. kongres radničkih i vojničkih deputata). OSNOVNI ZAKON RUSKE SOCIJALISTIČKE FEDERATIVNE SOVJETSKE REPUBLIKE (RSFSR), 1918. -- **Ustav RSFSR**; **sadržaj** -- 90 čl., **uvod i osnova Ustava**-- **Izajva o pravima radnog** **i izrabljivanog naroda, 1918.** (donio ju je 3. Kongres radničkih i vojničkih sovjeta, 1918.) **725. Što su kombedi? (304)** Kombedi su odbori seoske sirotinje. Brinuli su o stvaranju Crvene armije, seoskih komuna i kooperativa. Viši kombedi su mogli raspustiti niže. Kombedi su mogli raspustiti sovjete koje su ocijenili da nisu u skladu s njima, i uzeti vlast u svoje ruke. Njihovu ulogu je dogradio i priznao dekret VCIK-a O pravu opoziva delegata. Oni naglašavaju načelo diktature proletarijata oduzimajući vlast kulacima. KOMBEDI -- **odbori seoske sirotinje**, **osnovani** **u općinama i selima** **1918.** -- **nadležnosti**: briga o stvaranju Crvene armije, briga o seoskim komunama i kooperativima, **oduzimanje vlasti kulacima**; **načelo demokratskog centralizma** -- vrijedi u međusobni odnosima viših i nižih kombeda (viši moguwww.pravokutnik.net 109 niže osnovati, raspuštati, mijenjati im organizaciju); **odnos sa sovjetima** -- **pravo raspuštanja sovjeta** koji nisu u skladu s njima i preuzimanja vlasti (pravo potvrđeno dekretom VCIK-a, 1918.) **726. Kad je Rusija prihvatila diktirani njemački mir? (301)** Sovjetska vlada je prisiljena da 3.3.1918. godine prihvati diktirani mir koji ju obvezuje: da napusti Finsku, Furlandiju, Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku, Ukrajinu, dijelove Armenije, da plati 6 milijardi zlatnih maraka ratne odštete i da demobilizira vojsku. DIKITRANI MIR S NJEMAČKOM, 3. mj. 1918. -- **Rusija obvezana**: 1) **Napustiti** **dijelove teritorija** **bivšeg Carstva** - Finsku, Furlandiju, Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku, Ukrajinu, dijelove Armenije; 2) **Platiti 6 milijardi maraka ratne odšetete**; 3) **Demobilizirati vojsku** **727. Kada je trajao rat protiv sovjetske vlasti i tko ga vodi, te koje su još zemlje sudjelovale?** **(312)** U vrijeme donošenja Ustava počinje građanski rat -- Sovjetska vlast ima neprijatelje: monarhisti, umjereni monarhisti, ustavni građanski demokrati bliski kadetima, desni eseri, lijevi eseri, socijaldemokrati, a nakon kapitulacije Njemačke protiv sovjetske vlasti su i zapadni saveznici. KONTRAREVOLUCIJA PROTIV SOVJETSKE VLASTI, 1918. -- **neprijatelji** sovjetske vlasti: 1) **ekstremni monarhisti** (samodržavlje i feudalizam), 2) **umjereni monarhisti**, 3) **ustavni građanski** **demokrati**, 4) **eseri** (lijevi i desni), 5) **socijaldemokrati**, 6) **Zapadni saveznici** (Francuska, Engleska, SAD, Italija) -- nakon pobjede u ratu **728. Kad je osnovan Komitet javnog spasa tj. Sovjet rada i obrane (STO) i koja je njegova** **uloga? (313)** 30.11.1918. godine VCIK stvara Sovjet radničke i seljačke obrane, na čelu mu je Lenjin. To je vrsta Komiteta javnog spasa, tj. organ koji ujedinjuje rad svih državnih organa za borbu protiv neprijatelja. Nosi naziv Sovjet rada i obrane -- STO. Njegova glavna dužnost je organizacija gospodarstva. SOVJET RADNIČKE I SELJAČKE OBRANE (**Sovjet rada i obrane, STO** -- naziv **od 1920**.) -- osnovao VCIK, 1918.; **nadležnosti** -- objedinjuje rad svih državni organa za **borbu protiv neprijatelja**, od **1920. organizacija gospodarstva** -- stvaranje gospodarskog plana i nadzor nad njegovim izvršenjem **729. Što je „vojni komunizam"? (315)** U razdoblju 1918.-1920. godine svi poslovi Sovjetske Rusije upravljeni su vojnoj obrani, pa se to razdoblje zove „vojni komunizam". Bit ratnog komunizma je podržavljenje i povojničenje sveukupnog života, a gospodarstva posebno. VOJNI KOMUNIZAM -- **razdoblje od 1918. do 1920**.; **svi poslovi države usmjereni su prema vojnoj** **obrani**; **obilježja** -- **povojničenje i podržavljenje sveukupnog života** = vojničko uređenje gospodarstva i rada, upravljanje gospodarstvom pomoću planske nacionalizacije industrija, poduzeća i trgovine; **nametanje naturalnog poreza seljacima** (vršili Komiteti za rekvizicije, izrazito osiromašilo seljake) ➔ **proizvodi se dijele gradskom stanovništvu** (između 3 skupine -- radnici \> ostali zaposleni \> bivši posjednici); **hiperinflacija** -- novac izbačen iz prometa, besplatne komunalne i državne usluge, radna prometno-obračunska jedinica (radni učinak kvalificiranog radnika); **pad proizvodnosti u** **poljoprivredi** -- velika glad 1919.-1920.; **obvezan rad** -- za osobe 18-50, radne armije za obnovu (neodazivanje i bijeg smatraju se dezerterstvom); **teška industrija i elektifikacija** -- osnove razvoja i suvremene prozivonje, zapošljavanje brojnih radnika; **sovhozi** -- planski organizirana velika državna poljoprivrena dobra, proces industrijalizacije poljoprivrede od 1920. **730. Što najviše donosi sovjetsko pravo s obzirom na sadržaj? (327)** S obzirom na sadržaj prava, sovjetsko pravo donosi najviše socijalno-kolektivističkih elemenata, što se očituje na svim područjima prava od onih imovinske do procesualno-pravne naravi. To je osobito izražena u razdoblja do 1922. godine. SADRŽAJ SOVJETSKOG PRAVA -- dominantni **socijalno-kolektivistički elementi** **na svim** **područjima prava** (od imovinskog do procesnog, osobito do 1922. tj. razdoblju ratnog komunizma) **731. Kada je u Rusiji donesen zakon o socijalizaciji zemlje i što se njime određuje? (307)** 19\. II. 1918. god. donesen je Zakon o podruštvljenju zemlje koji svu zemlju proglašava općenarodnom; njom upravlja država i daje ju pojedincima na korištenje; svi pravni poslovi o zemlji -- kupoprodaja, zalog, darovanje, nasljeđe, zamjena i sl. su ništavi. Već u času donošenja Ustava ima oko 350, a krajem godine 1.500 kolektivnih gazdinstava (kolhozi), tj. zajedničkog uživanja zemlje. Tako se stvara posebno zemljišno pravo (kolhozno pravo). ZAKON O SOCIJALIZACIJI ZEMLJE, 1918. -- **sva zemlja proglašena općenarodnom**; **državno** **upravljanje zemljom** --daje ju na **korištenje pojedincima**; **pravni poslovi u vezi zemlje** -- nišavi; **stvaranje kolhoznog prava** -- posebno **zemljišno pravo kojim se uređuje zajedničko (kolektivno)** **uživanje zemlje**, 1918. ima oko 1500 kolhoza **732. Što su kolhozi i kad su nastali? (307)** Nastaju 1918. godine. Kolhozi su kolektivno gospodarstvo. Seljaci su mogli udruživati: samo rad dok zemlja i proizvodi ostaju privatni, ili da su samo proizvodi zajednički ili stvoriti potpunu zajednicu -- zajednica zemlje, obrade, proizvoda. KOLHOZI -- **kolektivna gospodarstva**, **stvorena 1918.**; **kolhozno pravo** -- stvoreno Zakonom o socijalizaciji zemlje, 1918. , **3 načina udruživanja**: 1) udruživanje **isključivo rada** -- zemlja i poljop. proizvodi privatni, 2) udruživanje **isključivo poljop. porizvoda** -- rad i zemlja privatni, 3) **potpuna** **zajednica** -- zajednička zemlja, rad i poljop. proizvodi **733. Što su sovhozi i kad su nastali? (316)** 1920\. godine i poljoprivredu se shvaća kao vrstu industrije te je se planski organizira u velika poljoprivredna, državna dobra -- sovhozi. SOVHOZI -- **nastaju 1920**., **velika planska državna poljoprivredna gospodarstva**; **seoske općine** -- imaju **pravo izabrati način korištenja zemlje** ➔ 1) **udjelono uživanje** -- davanje zemlje na trajno uživanje seoskim obiteljima; 2) **davanje u zakup neposrednim obrađivačima** -- obitelji koje nisu same mogle obrađivati zemlju, max. 6 godina **734. Što je Kominterna i kad je djelovala? (314)** Boljševička stranka u ožujku 1919. godine održava 1. kongres Komunističke internacionale (Komiterna). Komiterna je oblik jedinstvene stranke u kojoj su pojedine sekcije tj. komunističke partije u pojedinim zemljama samo dijelovi te cjeline kojom se upravlja po načelima demokratskog centralizma. KOMINTERNA (Komunistička internacionala) -- **oblik jedinstvene internacionalne komunstičke** **stranke**, **komunističke partije zemalja** -- dijelovi Kominterne; **načelo demokratskog centralizma** -- osnovna načelo po kojem se upravlja Kominternom; 1. Kongres Kominterne -- sazvala RKP(b) 1919. **735. Koje vrste vlasništva imamo u Rusiji prema Građanskom zakoniku iz 1922.g. (328)** Građanski zakonik iz 1922. godine priznaje tri vrste vlasništva: državno, zadružno i privatno. Državno može biti samo u državnom vlasništvu. U privatnom vlasništvu mogu biti i manja poduzeća. 3 VRSTE VLASNIŠTVA -- **uređene Građanskim zakonimom 1922**.: 1) **Državno** -- najvažnije, **određena imovina** može biti **samo u državnom vlasništvu** (krupna i srednja poduzeća, vode, šume, rude, željeznice), **zakupi i koncesije državne imovine za strance** -- uređeni za šume, naftu i sl.; **vanjska** **trgovina** -- državni monopol, **unutarnja trgovina** - ukinut monopol, mogu se baviti državna, zadružna i privatna poduzeća ➔ **oživljavanje trgovine i robno novčanih odnosa**; 2) **Zadružno**, 3) **Privatno** -- **manja poduzeća** (do 10 ili 20 radnika) **736. Koje se tri sovjetske republike i kada ujedinjuju u tzv. Zakavkasku Federaciju? (322)** U proljeću 1922. godine Azerbejdžan, Armenija i Gruzija ujedinjuju se u Federativni Savez Sovjetskih Republika Zakavkazja. ZAKAVKASKA FEDERACIJA (Federativni Savez Sovjetskih Republika Zakavkazja) -- 1922. stvorili **Azerbejdžan, Armenija i Gruzija** **737. Tko i kada donosi tzv. „Zbirku ruskih zakona"? (328)** U razdoblju 1922/23. godine VCIK RSFSR je donio 7 zakonika: krivični, građanski, zemljišni, krivični postupak, o radu, građanski postupak te Zakon o šumama. ZBIRKA RUSKIH ZAKONA, 1922.-1923. (razdoblje kodificiranja prava) -- **VCIK RSFSR** **donio 7** **zakona**: 1) **Kazneni** zakon, 2) **Građanski** zakon, 3) **Zemljišni** zakon, 4) Zakon **o radu**, 5) Zakon **o**www.pravokutnik.net 111 **šumama**, 6) Zakon **o** **kaznenom postupku**, 7) Zakon **o građanskom postupku; zakoni saveznih** **republika** -- donosile su ih na temelju 7 ruskih zakona **738. Što je NEP i kad je bio? (317)** NEP -- Nova ekonomska politika je gospodarstvo koje nije posve upravljano od države, niti je plansko, nego tržišno. Traje 1921.-1926. godine. Manje tvornice, poduzeća, obrtničke radionice, trgovine vrćane su vlasnicima. Uvedeni su novčani porezi na prihod umjesto naturalnih za seljake, ukinut je državni monopol nad trgovinom, uz državnu stvara se i privatna privreda. NEP (Nova Ekonomska Politika) -- **gospodarska politika** koja **napušta plansko gospodarstvo i** **potpunu državnu kontrolu gospodarstva** ➔ napušta **metode ratnog komunizma**; odlučeno na **10.** **Kongresu RPK(b) 1921.**; **mjere** -- 1) **vraćanje manjih** tvornica, poduzeća, obrtničkih radionica i trgovina **u privatno vlasništvo** (10 ili 20 radnika), 2) **ukidanje naturalnog poreza i rekvizicija** (vršili Komiteti za rekvizicije); 3) **uvođenje novčanog poreza na prihod**; 4) **ukidanje državnog monopola** nad cjelokupnom trgovinom (**nad unutarnjom** **trgovinom**, nad vanjskom zadržano); 5) **koncesije na** **državnoj imovini za strance** (šume, nafta, rude, industrija); **739. Kojim propisima se usvajaju socijalistički oblici zemljoradnje i seoskog života? (328)** Zemljišni zakon iz 1922. i Uredba o seljačko-gospodarskoj suradnji iz 1923. godine su trebali potaknuti socijalističke oblike zemljoradnje i seoskog života tj. pooštriti kolektivne oblike gospodarstva. ZEMLJIŠNI ZAKON, 1922. + UREDBA O SELJAČKO-GOSPODARSKOJ SURADNJI, 1923. -- **potiču socijalističke oblike zemljoradnje i seoskog života** ➔ proširuju **kolhoze** (kolektivne gospodarstva -- prvo potpuni oblik, zatim radni oblik) i **sovhoze** (velika planska državna gospodarstva); **zabrana obrađivanja zemlje pomoću najamnog rada** **740. Tko je nosilac najviših i svih vlasti po ustavu SSSR iz 1924.g., tko obnaša poslove toga** **tijela između njegovih zasjedanja te kako se biraju članovi tih tijela? (324)** Vrhovni organ SSSR-a, tj. nosilac najviših i svih vlasti je Svesavezni kongres sovjeta SSSR koji je jednodomno tijelo. U Svesaveznom kongresu sovjeta SSSR savezne republike su predstavljene razmjerno svom stanovništvu; deputate u Svesavezni kongres sovjeta biraju sovjeti gubernija i gradova, i to tako da gubernije biraju jednog deputata na 125000 stanovnika, a gradovi na 25000 birača. Svesavezni kongres sovjeta je nosilac svih vlasti, ali u njegovu isključivu nadležnost spada samo utvrđivanje i izmjena osnovnih načela Ustava, sve ostalo umjesto njega vrši njegov CIK.Prema Ustavu Svesavezni kongres sovjeta iz svoje sredine bira CIK koji vrši poslove kongresa između njegovih zasjedanja. CIK je dvodomno tijelo, a čine ga Savezni sovjet i Sovjet nacionalnosti Svesavezni kongres sovjeta između deputata svake savezne republike bira određeni broj za savezni sovjet CIK-a, i to broj koji je razmjeran broju stanovništva te republike s obzirom na ukupno stanovništvo SSSR-a. Domovi CIK-a su izjednačeni u svim nadležnostima. CIK se po Ustavu SSSR-a trebao sastajati 3 puta godišnje pa zato CIK bira svoje predsjedništvo koje vrši njegove poslove između zasjedanja. Predsjedništvo CIK-a je ustvari radni zakonodavni i ustavotvorni organ jer može odlučivati o svim poslovima iz nadležnosti CIK-a odnosno samo Svesaveznog kongresa sovjeta (osim osnovnih načela Ustava). Time je zapravo kongres od 2000 članova delegirao vlast organu od 21 osobe. TIJELA VLASTI PO USTAVU SSSR-A IZ 1924. -- **načelo jednistva vlasti** + **načelo delegiranja vlasti** ➔ piramidalni oblik SVESAVEZNI KONGRES SOVJETA SSSR-a -- **vrhovni organ SSSR-a**, **nositelj svih i najviših vlasti** u državi; **jednodoman** SASTAV -- **predstavnici saveznih republika**, cca. 2000 članova ➔ predstavljene **razmjerno** **udjelu broja stanovnika savezne repbulike u ukupnom stanovništvu SSSR-a** NAČIN IZBORA PREDSTAVNIKA (deputata) -- **biraju** ih **sovjeti gubernija i gradova**; **sovjeti gubernija** -- 1 predstavnik na 125 tisuća stanovnika, 4 stupnja izbora; **sovjeti gradova** -- 1 predstavnik na 25 tisuća birača, 2 stupnja izbora; **isti postupak i omjeri za kongres sovjeta** **savezne republike** NADLEŽNOSTI -- **1) ISKLJUČIVE** -- **utvrđivanje i izmjena osnovnih načela Ustava**, izbor članova Saveznog sovjeta CIK-a -- između članova Kongresa; **2) OSTALE** -- njihovo **vršenje CENTRALNI IZVRŠNI KOMITET -- organ koji obavlja poslove Svezaveznog Kongresa između** **njegovih zasjedanja (osim isključive nadležnosti); dvodoman** ** DOMOVI CIK-a -- izjednačeni u svim nadležnostima; 1) Svesavezni Sovjet -- članove bira** **Svezavezni Kongres iz svojih članova, broj izabranih članova iz svake republike razmjeran** **broju stanovnika te republike, 2) Sovjet nacionalnosti -- po 5 članova šalju autonomne i** **savezne republike, po 1 člana autonomne oblasti RSFSR** ** ZASJEDANJA -- 3 puta godišnje, između zasjedanja poslove CIK-a obavlja Prezidij CIK-a** **PREZIDIJ CIK-a -- radni zakonodavni organ; obavlja poslove CIK-a Svesavenog Kongresa Sovjeta** **SSSR-a između njegovih zasjedanja** ** SASTAV -- ukupno 21 član ➔ a) Prezidiji domova CIK-a = 2 x 7 = 14 članova + b) 7** **izabranih predstavnika -- biraju ih domovi CIK-a na zajedničkoj sjednici** **741. Govori li Ustav SSSR-a iz 1924.godine o pravima i dužnostima građana? (326)** **Ustav SSSR-a iz 1924. godine uopće ne govori o pravima i dužnostima građana, vjerojatno i zato što bi** **to bila i nadležnost republika.** **PRAVA I DUŽNOSTI GRAĐANA PO USTAVU SSSR-a 1924. -- prava i dužnosti građana ne navode** **se u Ustavu; predviđeno jednistveno pravo građanstva cijelog SSSR-a** **742. Koja zapadna država odbija priznati sovjetsku državu? (332)** **Jedina velika sila koja je odbila priznati SSSR su SAD koje će ga priznati tek za Roosevelta 1933.** **godine.** **SAD PRIZNAJE SSSR -- 1933. za vrijeme predsjednika F.D. Roosvelta** **743. Kad RKP (b) mijenja ime u SKP (b)? (335)** **1925. godine Ruska KP(b) mijenja naziv u Sovjetska KP(b) -- SKP(b).** **744. Koje su novosti u Zakonu o braku, obitelji i starateljstvu iz 1926. godine? (346)** **Ovaj Zakon izjednačava faktični brak u nekim pitanjima s brakom (tzv. registrirani brak), a tiče se** **obveze izdržavanja djece iz faktičnog braka. Zajedničkom je proglasio svu imovinu nastalu za trajanja** **braka, pravo na alimentaciju je ograničio na 1 godinu ako je suprug radno nesposoban ili 6 mjeseci ako** **je nezaposlen. Ponovno je uveo usvojenje.** **ZAKON O BRAKU, OBITELJI I STARATELJSTVU; 1926. -- 1) faktični brak (vanbračna** **zajednica) -- u nekim pitanjima izjednačen s registriranim brakom (npr. obveza uzdržavanja djece) --** **još više izjednačeni sudskom praksom (u pogledu naslljednog prava, mirovine, stanarskog prava itd.);** **2) zajednička imovina supružnika -- sva imovina stečena za vrijeme trajanja braka (1918.- 26.** **odvojena imovna); pravo na alimentaciju u slučaju razvoda -- ograničeno na: a) 1 god ak je suprug** **radno nesposoban i nema vlastitih sredstva; ili b) 6 mj. ako je suprug nezaposlen; usvojenje -- ponovo** **uvedeno (zabranjeno 1918.)** **745. Koje promjene donosi Uredba o državnim industrijskim trustovima iz 1927.godine?** **(344)** **Oblik državne uprave bila je i organizacija privrede, te je 1927. godine donesena Uredba o državnim i** **industrijskim trustovima. Po ovoj Uredbi proizvodnju i cijene određuje država tj. na tržište mogu iznositi** **samo višak. Samo trust, a ne i poduzeća učlanjena u njega, ima svojstvo pravne osobe.** **UREDBA O DRŽAVNIM INDUSTRIJSKIM TRUSTOVIMA, 1927. -- proizvodnju i cijene** **proizvoda državnih industrijskih trustova određuje država (po Uredbi o državnim trustovima 1923.** **to su sami radili) ➔ početak industrijalizacije, kolektivizacije i planskog gospodarstva; količina** **proizvoda koje trustovi daju državi -- određena gospodarskim planom, ostatak (višak) proizvoda** **plasiraju na tržište; turstovi -- imaju svojstvo pravne osobe, poduzeća koja ih čine nemaju; plansko** **gospodarstvo -- poduzeća gube skoro svu samostalnost ➔ osim ograničena samostalnost u pogledu** **proizvodnje i financija; državni plan -- temelj za opći lanac ugovora koja su poduzeća dužna ispunjavati** **(pod prijetnjom kazne); ukinuto privatno vlasnišvo nad sredstvima za proizvodnju -- zakonski** **zabranjeno privatno vlasništvo i trgovina sredstvima za proizvodnju** **746. Kakva je bila teritorijalno-upravna organizacija u Rusiji od 1928-1932. godine? (343)www.pravokutnik.net** **113** **Od sovjeta savezne republike ili autnomne republike od 1928. godine niži sovjeti su: seoski, gradski, a** **potom su oni ujedinjeni u rajonski, potom (treća razina) okružni (koji su ukinuti 1930.) i (četvrta razina)** **oblasni.** **TERITORIJALNO-UPRAVNA ORGANIZACIJA 1928.-1932. -- na čelu svih jedinica razne vrste** **sovjeta (svaki sovjet ima svoj Ispolkom): 1) seoski ili gradski sovjet; 2) rajonski sovjet; 3) oblasni** **sovjet; 4) sovjet savezne ili autonomne republike ➔ potvrđeno Ustavom 1936.** **747. Zašto svjetska gospodarska kriza nije zahvatila SSSR? (337)** **Svjetska gospodarska kriza nije zahvatila SSSR zbog prirode sovjetske privrede (planske proizvodnje),** **iako je to SSSR osjetio zbog smanjenog izvoza.** **VELIKA GOSPODARSKA KRIZA 1930-IH -- nije zahvatila SSSR; razlog- planska proizvodnja,** **odrazila se na - smanjenje izvoza na Zapad i pad cijena izvoznih sirovina** **748. Kada je stvoreno Društvo naroda i kada mu je SSSR pristupio? (332)** **Kao posljedica Mirovnog ugovora 1919. godina došlo je do stvaranja Društva naroda, ali sovjetska vlast** **optužuje da je to sredstvo buržoaske zavjere te mu SSSR pristupa tek 1934. godine nakon što je u** **Njemačkoj vlast preuzeo Hitler.** **DRUŠTVO NARODA, 1919. -- stvoreno nakon Mirovnog ugovora 1919; SSSR pristupio 1934. --** **smatra ga sredstvom buržoazije, priduružuje se kada je Hitler preuzeo vlast** **749. Koje razdoblje je „završetak uspostavljanja socijalizma"? (334)** **Razdoblje 1935-1940. označava se kao „završetak uspostavljanja socijalizma" tj. završen je prijelaz iz** **kapitalizma u socijalizam, a ekonomski zakoni socijalizma upravljaju gospodarstvom.** **RAZDOBLJE ZAVRŠETKA IZGRADNJE SOCIJALIZMA, 1935.-1940. -- završen prijelaz sa** **kapitalizma na socijalizam, ekonomski zakoni socijalizma upravljaju gospodarstvom** **750. Koliko saveznih republika čini SSSR u trenutku donošenja Ustava 1936.godine, a koliko** **neposredno pred izbijanje rata s Njemačkom 1941.godine? (338)** **U trenutku donošenja Ustava 1936. godine saveznih je republika 11. Broj već nakon Ustava odmah raste** **te ih je 1941. godine ukupno 40.** **BROJ SAVEZNIH REPUBLIKA SSSR-a -- a) 1936. -- 11 republika; b) 1941. -- 40 republika** **751. Koji je vrhovni organ vlasti po Ustavu iz 1936. i koje su dvije nosvosti tog ustava? (339)** **Vrhovni sovjet SSSR-a koji se sastoji od dva doma: Savezni sovjet i Sovjet nacionalnosti.** **Novosti su da se odustalo se od načela delegiranja vlasti i uvedeno je opće, javno, tajno pravo glasa.** **USTROJSTVO VLASTI PO USTAVU SSSR-a 1936. -- novosti: 1) pravo glasa = opće, javno, tajno** **-- birači neposredno biraju predstavnike u Vrhovnom sovjetu SSSR-a; 2) odbačeno načelo delegiranja** **vlasti -- samo Vrhovni sovjet SSSR-a ima ustavotvornu i zakonodavnu vlast** ** VRHOVNI SOVJET SSSR-a -- vrhovni organ vlasti, dvodoman -- 1) Savezni sovjet; 2)** **Sovjet nacionalnosti (način izbora isti kao po Ustavu 1924. osim što birači biraju neposredno, a ne u** **2/4 stupnja)** **752. Koje vrste narkomata postoje po Ustavu iz 1936.? (340)** **Ustav predviđa tri vrste narkomata: općesavezni (s isključivom saveznom nadležnosti)** **savezno-republički (s podijeljenom nadležnosti)** **republički (s isključivom nadležnosti saveznih republika)** **VRSTE NARKOMATA PO USTAVU 1936. -- 1) Općesavezni -- isključiva savezna nadležnost, 2)** **Savezno-republički -- podijeljena savezna i republiučka nadležnost, 3) Republički -- isključiva** **nadležnost saveznih republika** **SOVNARKOM SSSR-a PO USTAVU 1936.-- vrhovni organ izvršne vlasti; imenovanje članova --** **Vrhovni Sovjet SSSR-a / Prezidij Vrhovnog Sovjeta SSSR-a; nadležnosti -- donošenje naredbi i uputa** **radi izvršenja zakona (zakone donosi isključivo Vrhovni Sovjet SSSR-a)** **753. Na kojem sudu se rješavaju sporovi medu saveznim republikama? (326)** **Sporovi među saveznim republikama rješavaju se na Vrhovnom sudu SSSR-a.** **VRHOVNI SUD SSSR-a -- riješava sporove saveznih republika SSSR-a 754. Savezne Republike imaju pravo biti subjekti međunarodnog prava. Koje su dvije** **republike to koristile od osnutka UN-a i imale time svoje predstavnike u UN-u? (339)** **Bjelorusija i Ukrajina** **PRAVO MEĐUNARODNOG SUBJEKTIVITETA SAVEZNIH REPUBLIKA -- koriste ga Ukrajina i** **Bjelorusija, šalju predstavnike u UN-u** **754.b) Imena boljševičke partije?** **1912. RSDRP (b) - službeno odvajanje od jedinstvene RSDRP i menjševika nakon svađe 1903. (na 2.** **Kongresu RSDRP) ➔ RSDRP formiran na 1. Kongresu ruske socijaldemokracije 1898.** **1918. RKP (b) -- promjena imena, komunističko usmjerenje** **1925. FKP (b) -- Federalna kom. partija** **1952. SKP -- Sovjetsk komunistička partija**