C++ Primer Baze - 10.10.2022. PDF

Summary

This document covers fundamental concepts of C++ programming, including data types, variables, identifiers, and declarations. It outlines the basic structure of the C++ programming language, providing examples and explanations for beginners.

Full Transcript

10.10.2022. Programiranje C++ Podaci, varijable, identifikatori Program obrađuje podatke Računalo za svaki podatak rezervira mjesto u memoriji: varijablu Da bi se varijable međusobno razlikovale dodjeljujemo im simbolička imena (identifikatore) Identifikatore...

10.10.2022. Programiranje C++ Podaci, varijable, identifikatori Program obrađuje podatke Računalo za svaki podatak rezervira mjesto u memoriji: varijablu Da bi se varijable međusobno razlikovale dodjeljujemo im simbolička imena (identifikatore) Identifikatore određuje korisnik poštujući pravila 10.10.2022. Simbolička imena (identifikatori) Ispravni identifikatori Neispravni identifikatori x1 1x promjer_kruga X _kon1 break DatumUpisa Datum upisa Var23d1_y Brojač1 Oznaka tipa podataka Svakoj varijabli osim imena treba dodijeliti i oznaku tipa podatka. Oznaka tipa podataka je potrebna da bi računalo znalo koliko mjesta u memoriji mora predvidjeti za pohranu tog podatka, koji su mu rasponi vrijednosti i koje su operacije dozvoljene. 10.10.2022. Oznaka tipa podataka Osnovni tipovi podataka:  brojevi: cjelobrojni  integer (int)  short int  long int realni  float,  double  znakovi: char (jedan znak) string (niz znakova) Oznaka tipa podataka tip bajtova raspon vrijednosti char 1 -128 do 127 short int 2 -32768 do 32767 int i long int 4 -2147483648 do 2147483647 float 4 -3,4*1038 do -3,4*10-38 i 3,4*10-38 do 3,4*1038 double 8 -1,7*10308 do -1,7*10-308 i 1,7*10-308 do 1,7*10308 10.10.2022. Deklariranje Postupak pridruživanja simboličkog imena varijabli i određivanje tipa podataka naziva se deklariranje. int a; Oznaka tipa podatka Simboličko ime podatka Prvi C++ program #include #include using namespace std; int main() { return 0; } 10.10.2022. Izgled C++ programa Na početku programa moramo deklarirati biblioteke (standardne već gotove procedure, tako zvane datoteke zaglavlja), koje nam omogućuju rad s tipkovnicom, zaslonom monitora, standardnim naredbama... #include – pretprocesorska naredba (svaka započinje znakom #), najava biblioteka iz kojih ćemo koristiti naredbe iostream – u toj biblioteci smještene su naredbe koje omogućuju vezu programa s tipkovnicom i monitorom (ispis podataka na zaslon monitora, unos s tipkovnice...) cstdlib – biblioteka standardnih naredbi Izgled C++ programa C++ ima svoju glavnu funkciju (glavni dio programa) pod imenom main( ). Izvođenje svakog C++ programa zapravo počinje naredbama koje se nalaze u njoj. Opći oblik: int main ( ) {..... naredbe;..... } int = cijeli broj (integer) [kao rezultat te funkcije vratit će se cijeli broj] main = simboličko ime glavne funkcije ( ) = u zagradu pišemo parametre (argumente) funkcije (to su podaci koji se prenose, odnosno unose u funkciju main) { = početak bloka naredbi } = kraj bloka naredbi ; = završetak svake naredbe 10.10.2022. Izgled C++ programa using namespace std; - naredba aktivira imenik (namespace = imenik) pod imenom std, koji sadrži sve standardne funkcije Unutar funkcije main postoje još dvije često korištene naredbe: system(''PAUSE''); return 0; system(''PAUSE'') – omogućuje programu da stane i čeka tako dugo dok korisnik ne pritisne neku tipku return 0 ili return EXIT_SUCCESS – poruka da je program uspješno završen (kraj programa) Ispis Kod programskog jezika C++ za ispis koristimo naredbu (funkciju): cout Opći oblik: cout - ovim operatorom podaci s tipkovnice upućuju se varijabli ime varijable – određujemo sami u skladu s pravilima o imenu NAPOMENA: varijable koje ćemo koristiti moramo najaviti (deklarirati) na početku glavnog dijela programa Pridruživanje vrijednosti - inicijalizacija Varijabli možemo pridružiti vrijednost na dva načina:  izvan programa - naredbom za unos: cin >> ime varijable;  unutar programa - naredbom za pridruživanje: ime varijable = vrijednost (izraz); primjer: int A = 5; float D=B+C; NAPOMENA: Objektu s lijeve strane operatora pridruživanja, pridružuje se vrijednost s njegove desne strane 10.10.2022. Komentari U izvornom programu (kodu) korisno je opisati što program radi, što su argumenti i sl. Ti pomoćni opisi se nazivaju komentari (nisu naredbe) On može biti napisan u istom redu s naredbom ili u zasebnom redu i obično su prikazani drugom bojom Komentar je tekst koji započinje dvostrukom kosom crtom // Komentari Komentar se može protezati kroz više redova: 10.10.2022. Cjelobrojne varijable Za pohranu cjelobrojne varijable u memoriji su predviđena 4 bajta (32 bita). Prvi bit je rezerviran za predznak, pa ostaje još 31 bit za pohranu Granice: -2147483648 do 2147483647 Najveći broj povećajte za jedan i objasnite rezultat Heksadekadski prikaz Cijeli se brojevi u heksadekadskom prikazu zapisuju tako da se ispred prve znamenke napiše 0x, a potom slijedi heksadekadski zapis broja (slova heksadekadskog zapisa mogu biti mala ili velika) int ProsjGodisnjaTempZaVzd = 0xA // odgovara 10 10.10.2022. Realni brojevi Ako je podatak realni broj njegova oznaka tipa je float Za pohranu realnog broja u memoriji predviđena su 4 bajta (32 bita) Pr: float a=2.34; float b=67.01; Znakovi (char) Ako je podatak znak, njegova je oznaka tipa char Za pohranu znakovnog podatka u memoriju predviđen je jedan bajt (8 bitova) Znak se pohranjuje kao dekadski broj koji predstavlja vrijednost ASCII odabranog znaka 10.10.2022. Posebni znakovi \n novi redak \t horozontalni tabulator \v vertikalni tabulator \b pomak za mjesto unazad (backspace) \r povrat na početak reda \f nova stranica \a zvučni signal \\ kosa crta ulijevo (backslash) \? upitnik \’ jednostruki navodnik \” dvostruki navodnik \0 završetak znakovnog niza \ddd znak čiji je kod zadan oktalno s 1, 2 ili 3 znamenke \xddd znak čiji je kod zadan heksadekadski s 1, 2 ili 3 znamenke Konstante Vrijednosti koje se tokom odvijanja programa ne smiju mijenjati Definiraju se na slijedeći način:  Koristi se ključna riječ const (npr: const float pi=3.14)  Koristi se #define (npr: #define Pi = 3.14) 10.10.2022. Operatori Operatori su simboli koji predstavljaju određene funkcije U jeziku C++ je definirano nekoliko skupina operatora:  aritmetički operatori unarni binarni  logički operatori  operatori uspoređivanja  ostali operatori Binarni aritmetički operatori 10.10.2022. Zadaci Koju će vrijednost poprimiti varijabla x nakon izvođenja naredbi:  x = 50 % 8; x = ______  x = 8 * 4 - 6 * 2 / 3 + 10 x = ______  x = ( 6 * (4 + 3 ) - 9 ) + 19 % 3 x = ______  x = 54 % 5 + 64 / 8 - 3 * ( 14 % 3 ) x = ______ Koju će vrijednost poprimiti varijabla a nakon izvođenja naredbi:  b=4;c=8;a=(t=b+c)+8; a = ______  d = 6 ; e = 12 ; a = ( f = e - d ) + 15 ; a = ______ Unarni aritmetički operatori Unarni aritmetički operatori djeluju samo na jednu varijablu Postoje unarni operatori:  za promjenu predznaka  za uvećavanje (inkrementiranje)  za umanjivanje (dekrementiranje) 10.10.2022. Unarni aritmetički operatori Operatori obnavljajućeg pridruživanja Oni omogućuju kraći zapis aritmetičkog izraza Sastoje se od znaka jednakosti i odgovarajućeg aritmetičkog operatora npr. a=a+8; može se zapisati kao a+=8; Neki od operatora obnavljajućeg pridruživanja 10.10.2022. Zadatak Potrebno je izračunati cjelobrojni kvocijent i ostatak dijeljenja dvaju cijelih brojeva Ispis neka bude oblika: Rješenje 10.10.2022. Zadatak Upiši neki četveroznamenkasti broj te mu znamenke ispiši u obrnutom redoslijedu. Ulaz 4736 9078 123 3200 Izlaz 6374 8709 3210 0023 Rješenje #include #include using namespace std; int main() { int a, j, d, s, t; couta; t=a/1000; s=a/100%10; d=a/10%10; j=a%10; cout

Use Quizgecko on...
Browser
Browser