ommo p11

Dubokomorske Zajednice

• Dubokomorske zajednice nemaju primarnu produkciju putem fotosinteze.
• Ovise o površinskim slojevima za hranu i kisik.
• Hranjive tvari tonu iz fotičke zone, uzrokujući smanjenje količine hrane i brojnosti organizama s dubinom.
• Kisik se obnavlja globalnom cirkulacijom vode, hladna i slana voda tonu povremeno, obično ima dovoljno kisika za respiraciju.

Mezopelagijal

• Mezopelagijal, poznat kao "sumračna zona", ima mutnu, slabu svjetlost koja je nedostatna za fotosintezu.
• Životinje u mezopelagijalu slične su onima u epipelagijalu, uključujući kril, kopepode, kozice, ostrakode, amfipode, meduze, režnjake, pteropode, glavonošce i ribe.
• Adaptacije u ovoj zoni uključuju tijela s manje mišića, većinom bez plivaćeg mjehura, meke i slabe kosti, nedostatak bodlji i ljuski, slabi plivači, fotofori (bioluminiscencija) i male dimenzije (2-10 cm).

Obojenost i Oblik Tijela - Adaptacije

• Organizmi u plićim i svjetlijim dijelovima su prozirni.
• Organizmi u dubljim dijelovima su srebrenkasti.
• Organizmi u najdubljim dijelovima su crni ili crveni (npr. zooplankton).
• Lateralno spljošteno tijelo i bioluminiscencija su uobičajene adaptacije.

Bioluminiscencija

• Fotofori, obično smješteni s donje strane, stvaraju svjetlo slično pozadini (plavo-zeleno).
• Intenzitet bioluminiscencije ovisi o okolnoj svjetlosti.
• Svjetlost nastaje ili kemijskom reakcijom u specijaliziranim tkivima ili pomoću simbiontskih bakterija.
• Bioluminescencija se može pojaviti putem stanica razasutih po tijelu (meduze) ili izlučivanjem bioluminiscentne tekućine (kopepodi, ostrakodi, kozice).
• Funkcije bioluminiscencije uključuju zbunjivanje predatora, zastrašivanje neprijatelja, pronalaženje plijena i privlačenje spolnog partnera.
• Bioluminiscencijom se gube jasni obrisi životinje, čineći je manje vidljivom (kontrailuminacija).

Osjetilni Organi

• Organizmi imaju izrazito velike i osjetljive oči (ribe, lignje, kozice,...).
• Neki organizmi imaju tubularne oči za oštar vid u smjeru gledanja, ali slabiji lateralni vid.
• Lignjun (Histioteuthis) ima jedno veliko oko usmjereno prema gore i jedno malo prema dolje.

Nedostatak Kisika

• Na mnogim područjima mezopelagijala prisutan je nedostatak kisika.
• Vodena masa koja se spušta u mezopelagijal ne nadoknađuje kisik, a respiracija i razgradnja bakterijama troše preostali kisik.
• Sloj s minimumom kisika nalazi se na dubini oko 500 m, gdje koncentracija kisika može pasti na 0.
• Dublji slojevi imaju više kisika zbog manje hrane, respiracije i razgradnje.
• Organizmi koji žive u tom sloju (ribe, kril, kozice) imaju adaptacije poput velikih škrga, relativne neaktivnosti i hemoglobina koji funkcionira pri niskim koncentracijama kisika.

Vertikalne Migracije i DSL (Deep Scattering Layer)

• Većina životinja u mezopelagijalu migrira vertikalno u potrazi za hranom.
• Razlike između ovih vrsta i onih koje stalno žive u mezopelagijalu uključuju dobro razvijene mišiće i kosti, plivaći mjehur (često ispunjen masnoćom umjesto plinom) i dobru toleranciju promjena tlaka i temperature.
• Vertikalne migracije su otkrivene tijekom Drugog svjetskog rata korištenjem sonara i stvaraju "umjetno dno".
• DSL se nalazi na 300-500 m tijekom dana i penje se prema površini u sumrak, ovisno o količini svjetla (mjesečina – dublje, oblaci – pliće).
• DSL se uglavnom sastoji od riba (Myctophidae), krila, kopepoda, kozica, meduza i lignji/lignjuna.

Ribe Mezopelagijala

• Najbrojnije vrste riba pripadaju porodicama Gonostomatidae i Myctophidae, čineći >90% riba u mezopelagijskim koćama.
• Cyclothone signata (Gonostomatidae) je najbrojnija riba uopće.

Dubokomorska Pelagijska Područja

• Dubokomorska pelagijska područja nalaze se ispod 1000 m dubine i karakterizira ih potpuna tama.
• Temperature su niske, oko 1-2°C.
• Salinitet i kemija mora su uniformni.
• Bioluminiscencija je manje česta, uglavnom na glavi i lateralno, i potpuno odsutna u najdubljim dijelovima.
• Mnoge vrste imaju funkcionalne oči (manjih dimenzija i osjetljivosti), ali su vrlo male i često slijepe u najdubljim slojevima.
• Ekstremno visoki tlak (preko 1000 atm) je limitirajući faktor.
• Broj vrsta se smanjuje s dubinom; riba je pronađena najdublje na 8 370 m, dok se beskralježnjaci mogu naći i dublje.

Nedostatak Hrane

• U dubokomorskim područjima, nedostatak hrane je limitirajući faktor; samo oko 5% hrane iz fotičke zone dođe do tih područja.
• Zbog toga su populacije dubokomorskih životinja rijetke i niske gustoće.
• Vertikalne migracije nisu česte zbog velike udaljenosti od površine i promjena tlaka.
• Dominantne skupine riba su porodice Gonostomatidae i red Lophiiformes (dubinske grdobine), koje su relativno male (~50 cm) ali veće od onih u mezopelagijalu jer imaju više energije za rast.
• Rastu sporo i kasno se razmnožavaju.
• Organizmi su spori i sedentarni, s adaptacijama za štednju energije.
• Imaju slabe skelete bez ljuski, slabo razvijen dišni, krvožilni i živčani sustav, nemaju plivaći mjehur, nerazvijene mišiće, ogromna usta i rastezljive želudce.

Razmnožavanje

• Hermafroditizam je učestala pojava u dubokomorskim vrstama.
• Partnere privlače Bioluminiscencijom, ponekad se sakupljaju na istom mjestu radi svjetla.
• Neke vrste koriste kemijske signale (feromone) za privlačenje partnera.
• U nekim rodovima (Cryptopsaras, Ceratias), mužjak je puno manji i ugrize ženku bočno, ostajući pričvršćen za cijeli život.
• Kod nekih vrsta razvija se parazitizam mužjaka kod kojih se modificirane čeljusti spajaju s tkivom ženke, dijeleći optjecajni sustav i uzimajući hranu od ženke.

Ostalo

• Organizmi su uglavnom sporo-rastući i dugo-živući.
• Stvaraju velika jaja sa puno žumanjca (radi ishrane ličinki), što zahtjeva puno više vremena (neke ribe žive i do 100 godina, sazrijevaju sa 20-30).

Dubokomorsko Dno

• Uvjeti su slični uvjetima u vodenom stupcu iznad dna, ali zajednice su drugačije.
• Ukupno 270 milijuna km² je dubokomorsko dno, a vrlo malo je istraženo.
• Ograničavajući faktor je nedostatak hrane.
• Prednost je što hrana koja padne na dno tamo ostaje.
• Važan izvor hrane su fekalne pelete.
• Dominantna je meiofauna.
• Česti su deposit-feeders koji se hrane materijalom na dnu(često infauna).
• Crvi, mnogočetinaši su najbrojnija makrofauna, ponegdje morski tripovi.
• Javlja se dubokomorski gigantizam, gdje su vrste veće od onih u plićem moru (Amphipoda).

Hidrotermalni Izvori

• Hidrotermalni izvori su otkriveni 1977. blizu Galapagosa (istočni Pacifik).
• Nalaze se na oceanskim hrptovima.
• Iz njih izbija voda bogata sulfidnim mineralima i visoke temperature (iznad 350°C).
• Cijeli hranidbeni lanac ovisi o kemosintezi pomoću archaea i bakterija.
• Kemosinteza uključuje korištenje energije iz anorganskih kemijskih tvari(otopljeni H2S), umjesto sunčeve energije, za stvaranje organskih tvari.
• Hidrotermalni izvori podržavaju bogate životne zajednice, uključujući goleme crve(ladinke od 30 cm), dagnje, ribe, puževe, vitičare i druge rakove, spužve i dubokomorske koralje (>400 vrsta).
• Jedan od dominantnih vrsta je gigantski crv Riptia pachyptila, nema usta ni probavni sustav, žive s simbiontskim bakterija pomoću trovosoma koji provide kemosintezu i zauzvrat dobivaju CO2 i H2S.

Dubokomorski Glavonošci

• Mezopelagijal je stanište Vampyroteuthis infernalis.
• Batipelagijal je stanište Grimpoteuthis spp. ("dumbo" hobotnica).

Jadranski Glavonošci

• Histioteuthis reversa i Neorossia caroli nastanjuju mezopelagijal (>500 m).
• Ancistroteuthis lichtensteini nastanjuje batipelagijal (>1000 m) i bentopelagična je vrsta od 0 do 1100 m.
• Dužina je do oko 30cm.
• Chiroteuthis veranyi su oceanske vrste koje nastanjuju mezopelagijal do batipelagijala (200-1000m), kozmopoliti su, tropski preko sub-antarktičnih voda, narastu do 20 cm, imaju dugačke ruke i ticala kojima love plijen brzinom istiskivanja tekućine kontrakcijama mišića.
• Chtenopteryx sicula je batipelagička i dubokomorska vrsta (200-1000m), kozmopoliti je, tropskog poriejkla narastaju do 10 cm i puno migriraju vertikalno.
• Galiteuthis armata je batipelagička vrsta (300-1200m) proširena po oceanima i naraste do 60 cm.
• Heteroteuthis dispar je bentopelagička (200-3000m) vrsta proširena po mediteranu, pacifiku i zapadnom indijskom oceanu naraste do 2,5cm .

Dubokomorske Riba Južnojadranske Kotline

• Galeus melastomus je demersalna vrsta(55-1873m), proširena po NE atlantiku južno od senegala i mediterana. Raste do 75cm te se uglavnom hrani beskralježnjacima i cefalopodima te je oviparna sa do 13 jaja.
• Dipturus nidarosiensis je batidemersalna riba (125-1420m) proširena po NE Atlantiku i mediteranu, naraste do 200 cm i hranise sa beskralježnjacima, oviparna je.

Ostale Dubokomorske Riba Južnojadranske Kotline

• Polyacanthonotus rissoanus - bathydemersalna vrsta (500-2800m) proširena po sjeveroistočnom atlantiku južnije prema mediteranu i zapadnom atlantiku. Epibentična je vrsta koja se hrani s crvima, koelenteratima i rakovima.
• Notacanthus bonaparte - batipelagička vrsta (487 - 2000 m) proširena po istočnom atlantiku, mediteranskom moru, islandima, mirno pliva spuštene glave hraneći se sesilnim i pokretnim životinjama kao što su mahovnjaci, zmijače, oporništvo i spužve, spolno su dimorfni, mužjaci su općenito manji s povećanim nazalnim rozetama.
• Nemichthys scolopaceus je morska ptica, obično ispod 400 m i povremeno u plitkoj vodi u sjevernom dijelu svog područja se hrani se rakovima plivajući otvorenih usta, mesopelagični je i batipelagični, oviparan s planktonskim leptocefalima., degenerativne promjene kod mužjaka i ženki ukazuju na semelparitet.
• Chauliodus sloani su predatorske mesopelagične zmajke, koje se nalaze u dubokim oceanskim vodama diljem svijeta.
• Lampanyctus crocodilus je batipelagička vrsta (0 – 1200 m) .
• Benthosema glaciale je pelagičko-oceanska do mezopelagična vrsta; nemigratorna: dubina rasprostranjenosti 0 – 1407 m.
• Mora moro je batipelagička vrsta rasprostranjenosti 450 - 2500 m.