ommo p5

Odnosi među organizmima u različitim životnim zajednicama mora

• Životni prostor mora i oceana je stanište morskih organizama.

Horizontalna i vertikalna struktura oceana

• Vertikalno, more se dijeli na morsko dno (bental) i otvoreno more ili pelagijal (stupac vodene mase).
• Horizontalno, more se dijeli na neritičku provinciju (priobalna područja do 200 m izobate) i oceansku provinciju (sva ostala područja).

Dubinske zone morskog dna

• Kontinentska podina (shelf) se proteže od 0 do 200 m dubine i zauzima 8,4% površine morskog dna.
• Supralitoral je pojas na kontinentskoj podini koji je izložen prskanju mora.
• Mediolitoral je pojas plime i oseke na kontinentskoj podini.
• Infralitoral se proteže od donje granice oseke do granice rasprostranjenosti morskih cvjetnica (u Jadranu od 20-40 m).
• Cirkalitoral se proteže od granice rasprostranjenosti morskih cvjetnica do granice prodiranja svjetlosti.
• Kontinentski slaz (slope) ili batijal se nalazi na dubinama od 200 do 4.000 m, s nagibom između 1 i 15% (maksimalno 45%) i zauzima oko 15% površine morskog dna.
• Abisalna ravnica se nalazi između 4.000 i 7.000 m i zauzima najveći dio površine morskog dna oceana.
• Dubokomorske kotline i jarci (hadal) se protežu od 7.000 do 12.000 m, presijecaju abisal i zauzimaju oko 1% površine morskog dna.
• Najveća izmjerena dubina je 10.916 m u Marijanskoj brazdi u Tihom oceanu.

Dubinske zone otvorenog mora

• Epipelagijal se prostire od površine do 200 m dubine.
• Mezopelagijal se prostire od 200 do 1.000 m dubine.
• Batipelagijal se prostire od 1.000 do 4.000 m dubine.
• Abisopelagijal se prostire od 4.000 do 7.000 m dubine.
• Hadalopelagijal se prostire ispod 7.000 m dubine.

Kontinentska podina (shelf) detaljnije

• Obuhvaća područje od donje granice oseke (subtidalna, sublitoralna zona) do kontinentskog slaza, na dubinama od 150 do 200 m i širini od 1 do 750 km (prosječno 70 km).
• Zauzima 8,4% površine oceana.
• Smatra se biološki najbogatijim područjem te obuhvaća najznačajnija ribolovna područja, s 90% ukupnih svjetskih ulova.

Fizikalni faktori na kontinentskoj podini

• Temperatura mora varira zbog blizine kopna, što uzrokuje znatne promjene u sastavu zajednica od tropskih prema polarnim područjima te veći broj vrsta u tropskim područjima.
• Dno je pod utjecajem valova (do 200 m) i struja, s pojavom snažnih plimnih struja u uvalama i uskim prolazima.
• Kretanje vode ili turbulencija uzburkava stupac vode, sprječava stratifikaciju i taloženje nutrijenata na dnu, čime nutrijenti ostaju dostupni primarnim producentima.
• Veliki donos slatke vode rijekama smanjuje salinitet, utječući na salinitet kilometrima od obale, dok je u područjima bez dotoka slatke vode salinitet sličan onom u dubljim područjima.
• Sedimentacija: Većina sedimenata na šelfu su litogeni sedimenti, koji potječu s kopna i uglavnom ih donose rijeke.
• Sortiranje sedimenata vrše gibanja mora, posebno u plitkim područjima, gdje se grublji sedimenti talože, dok se sitne čestice talože u mirnim područjima i dubljoj vodi.
• Tip supstrata određuje sastav životnih zajednica.
• Dubina prodiranja svjetlosti limitira fotosintezu fitoplanktona, algi i morskih cvjetnica pričvršćenih za morsko dno.

Pridnene zajednice šelfa

• Zajednice mekih dna (najčešće)
• Zajednice kamenitog dna (manje zastupljene)

Kamenite obalne zajednice

• Nastaju kao recentne (geološki mlade) obale, neke se još formiraju, ili kao posljedica uklanjanja sedimenata jakim morskim strujama i valovima.
• Većinom ih naseljava epifauna.
• Mali broj vrsta školjkaša može bušiti ove podloge.
• Vertikalna zonacija na kamenitim obalama rezultat je složenih interakcija fizikalnih i bioloških faktora.
• Gornju granicu rasprostranjenosti organizama uglavnom određuju fizikalni faktori, a donju biološki (predatorstvo i kompeticija).
• Granice zona nisu apsolutne i nisu uvijek jasno definirane.
• Nazivi zona često se temelje na dominantnim organizmima unutar zone.

Supralitoral detaljnije:

• To je zona prskanja valova.
• Karakterizira je sloj lišajeva (Verrucaria).
• Ima mnogo tamnozelenih naslaga cijanobakterija Calothrix..
• Prisutne su i zelene alge (Ulothrix).
• Brojne jedinke roda Littorina (Littorina zona) su najotpornije na izranjanje i hrane se algama.
• Vrlo su pokretni račići izopodi (Ligia, u Jadranu najčešće L. italica).
• Povremeno se pojavljuju predatorski rakovi i puževi (Conus) iz dubljih zona te ptice i ljudi s kopna.

Zona plime i oseke

• Područje plime i oseke je intertidalna zona ili mediolitoral.
• Organizmi u ovoj zoni su izloženi zraku naizmjenično sa uranjanjem u more (emezrija i imerzija).
• Širina pojasa varira (u Jadranu oko 0,5 m, u sjevernom Jadranu do 1 m).
• Postoje razlike u životnim zajednicama u mediolitoralu ovisno o kamenitim ili mekim supstratima.
• Česte su nagle promjene temperature, a neke vrste puževa, rod Littorina, mogu podnijeti temperaturni raspon oko 49 stupnjeva Celzijusa.
• Za obranu koristi: skrivanje u sjenovita i vlažna područja, obojenost i nabori, brazde na ljušturama.
• Promjene saliniteta nastaju zbog: vrućine, isparavanja → ekstremno visoki salinitet, padalina → ekstremno niski salinitet (masovni pomori u vrijeme velikih oluja).

Borba s valovima i zaštita

• Većina organizama čvrsto je pričvršćena za podlogu pomoću korijenu sličnih tvorbi (rizoidima) kod algi, izlučivanjem ljepljivih supstanci (vitičari), bisusnim nitima (dagnje) ili mišićnim stopalom (priljepci, hitoni).
• Među oblicima adaptacije je rast u velikim grupama (dagnja), izbjegavanje/sklanjanje (pokretni organizmi, ribe, rakovi), tonjenje (ribe bez plivaćeg mjehura).
• Primjer je prijanjaljka na trbušnom dijelu kod riba iz rodova Gobius i Lepadogaster.
• Velika opasnost od desikacije (isušivanja), a za zaštitu od isušivanja koriste zaštitu:
• Skrivanje (rakovi, neki puževi)
• Zatvaranje (ljušture, poklopci, sluz, urezi u kamenu, puževi (Patella), školjkaši (Mytilus), rakovi (Balanus) i život u lokvicama)
• Formiranje gustih nakupina (dagnje Mytilus galloprovincialis), kombinacija više metoda (skrivanje + zatvaranje neki puževi npr. Littorina i Monodonta), sporosobnost isušivanja i ponovnog brzog oporavka s dolaskom vode (mekušci hitoni do 75%, alge (Fucus do 90%))
• Za hranjenje se aktivno filtrirana voda i hrana iz nje (filter feeders). Dovoljna količina detritusa tj nanosa i drugih zona, algi i planktona se dobiva. Ograničavajući faktor tj Vrijeme je za hranjenje (ograničeno zbog periodičkog smanjivanja razine mora).

Uvjeti prehrane

• Većina vrsta aktivno filtrira čestice hrane iz vode (filter-feeders).
• Dovoljno je hrane (detritus iz drugih zona), mnogo algi i bogatstvo planktona.
• Ograničavajući faktor nije količina hrane i nutrijenata, nego vrijeme hranjenja zbog periodičkog smanjivanja razine mora.
• Detritus je organski materijal suspenziran u morskoj vodi, uglavnom od uginulih organizama i fekalnog materijala.
• Prostor je limitirajući faktor/ograničavajući čimbenik te se organizmi bore za njega/kompeticijaju.

Borba za prostor

• Imperativ je prvi doći do slobodnog mjesta, što podrazumijeva uspješne mehanizme disperzije, širenja na nove prostore (odraslih jedinki i/ili potomstva).
• Alternativa na već "okupiranom" području je dobra adaptacija i zadržavanje na osvojenom području, ili brzo razmnožavanje i širenje na nova područja.
• Neki organizmi preuzimaju već zauzeta područja stvaranjem kolonija, uklanjanjem/olabavljivanjem kompetitora s podloge ili rastom na drugim organizmima.
• Primjer je vrsta smeđe alge (Phaeophyta), morska palma (Postelsia palmaeformis)-a na malom slobodnom prostoru razvija se jedinka, stvara spore i razmnožava se, mlade jedinke se razvijaju u blizini odrasle i vežu se za školjkaša npr dagnja
• Valovi ih često zajedno iščupaju s podloge te odrasla jedinka stvara novu generaciju mladih jedinki na oslobođenom prostoru.

Iz interspecijske kompetecije slijedi

• Kompetitivna isključivost: pojava aminacije jedne vrste iz zajednice od strane druge kao rezultat kompeticije za ograničene resure koje koriste oboje vrste
• Dijeljenje resursa: svaka vrsta se specijalizira kako bi koristila samo jednog dijela resursa tipa vste koje se hrane algama specijalinzirao se za točno određenih vrsat algi

Gornji mediolitoral

• Periodički prekriven morskom vodom
• Sastoji se od više podzona (kompeticijskih, predatorskih i tolerancijskih) no ključna je kolonizicaija
• Vitičari (Chthamalus, Balanus): gornja granica isušivanje/tolerantnost na isušivanje, donja kompeticija(vitičari i dagnje) i predatori(puževi, morske zvijezde)
• Ispod sloja vitičara obično dominiraju dagnje: gornja granica isušivanje(koliko mogu biti izvan vode), donja predatorske morske zvijezde

Ostali stanovnici mediolitorala

• Priljepci (Patella)
• Crvene alge (u Mediteranu Bangia fuscopurpurea i Porphyra leucosticta)
• Smeđe (Fucus, Pelvetica) i zelene alge (Enteromorpha).

Donji Mediolitoral

• Načešće uronjen pod vodom
• Dominiraju morske alge (smeđe, zelene i crvene)
• U Jadranu karakteristrična endemska smeđa alga jadranski bračić (Fucus virsoides)
• predatorske vrste= morkse zvijezde (Echinaster), puževi (Nucella)
• koralingenske alge (Corlina), neke vste puža, šloljkaši rakova m morksih ježanica, moruzgve, vlasulje, mnogočetinaši, puževi
• alge su veliki kompetitori za svijetlo i prosora

Na hranidbenoj mreži, na kamenit ohali sudjeluju:

• Konzumentni (gornji sloj)
• Grazers
• Scavengers
• Filter feeders
• Plankoni
• Carnivores
• Producenti (donji sloj)
• Detrius
• Alge

Promjena u ekosustavu uklanjanjke predtaora

• Ključni predtaori- predatorska vrsta čijij udjelo je veće od njihove brojnosti
• Primjer morkse zvijezde koje se hrani kolonijalnim vrstama
• Brez predatora sav meditaroneal bi bio koloniziran od danja
• Zahvalajujući pridatorstvu morskih zvijezda naselja dagnji se posječuju što doprinosi bioraznolikosti zajednice.

Poremečaj i njihvoj utječana i bioraznolikost

• Predatorystvo i prirondne nepogode smatraju seas poremečajem Ukoli