Vulkanizam i Seizmizam

Vulkanizam i seizmizam

• Vulkanizam označava pojave i procese povezane s izbijanjem lave na površinu Zemlje.
• Vulkanske kupe nastaju nakupljanjem vulkanskog materijala oko otvora.
• Krater je ljevkasti otvor na vrhu vulkanskog stošca.
• Plutoni su intruzivna tijela nastala sporim hlađenjem magme u unutrašnjosti Zemlje.
• Vrsta erupcije ovisi o sastavu magme, količini vodene pare i silicijevog dioksida (SiO2).
• Eksplozivne erupcije karakterizira gusta magma s većim udjelom SiO2, spora i s velikim količinama vodene pare.
• Piroklastični materijal obuhvaća komade stvrdnute lave, uključujući vulkanski pepeo (tuf), pijesak, lapile, vulkanske bombe i blokove.
• Tuf je materijal nastao od vulkanskog pepela.
• Stratovulkani nastaju taloženjem piroklastičnog materijala i guste lave oko kratera, tvoreći visoke i strme vulkanske kupe.
• Kaldera je široko udubljenje nastalo nakon erupcije vulkana.
• Fumarole su pukotine iz kojih izbijaju vodena para i plinovi.
• Solfatare su fumarole koje ispuštaju sumporovodik.
• Mofete su pukotine koje ispuštaju ugljikov dioksid (CO2).
• Gejziri su izvori koji povremeno izbacuju vruću vodu i paru pod pritiskom.
• Mineralni i termalni izvori (toplice) su popratne vulkanske pojave
• Mirne erupcije povezane su s fluidnom magmom koja brže teče i sadrži manje vodene pare.
• Štitasti vulkani imaju blage nagibe (do 15°) i nastaju nakon mirnih erupcija.
• Pacifički vatreni prsten je područje gdje se nalazi 2/3 svih vulkana, na rubnim dijelovima Tihog oceana.
• Mediteranska zona subdukcije je zona vulkana.
• Srednjeoceanski hrptovi su zona vulkana.
• Istočnoafrička rasjedna dolina je zona vulkana.
• "Vruće točke" su stacionarna mjesta u plaštu ispod litosfernih ploča gdje dolazi do izdizanja magme na površinu.
• Negativne posljedice vulkana uključuju blatne lavine, cunamije, klimatske promjene, propast ljetine i glad.
• Geotermalna energija koristi se za grijanje i proizvodnju električne energije.
• Jabuka i Brusnik su vulkanski pučinski otoci u Hrvatskoj.
• Kameni vrh - Gaveznica je sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj.
• Potresi su iznenadna kratkotrajna podrhtavanja tla.
• Seizmologija je znanost koja proučava potrese.
• Seizmizam su pojave povezane s potresima.
• Hipocentar je mjesto nastanka potresa.
• Epicentar je točka na površini Zemlje najbliža hipocentru.
• Urušni potresi nastaju zbog urušavanja podzemnih šupljina i zahvaćaju manja područja.
• Vulkanski potresi prate eksplozivne erupcije i prostorno su ograničeni.
• Tektonski potresi su najopasniji i najčešći, nastaju u rasjednim pukotinama, osobito na granicama litosfernih ploča.
• Trusna područja (seizmički aktivna) se podudaraju s granicama litosfernih ploča.
• Cirkumpacifički pojas je većina postojećih trusnih područja.
• Mediteransko-transazijski pojas je trusno područje.
• Aseizmička područja su mirna područja, uglavnom kontinenti i oceani.
• Seizmograf je uređaj koji registrira potrese.
• Seizmogram je grafički prikaz potresnih valova.
• Izoseiste su linije koje povezuju mjesta iste jačine potresa.
• P (primarni) valovi su dubinski longitudinalni valovi gdje čestice titraju u smjeru rasprostiranja vala.
• S (sekundarni) valovi su dubinski transverzalni valovi gdje čestice titraju okomito na smjer širenja vala.
• L (površinski) valovi šire se po površini iz epicentra i najsporiji su.
• Mercalli-Cancani-Siebergova (MCS) i Richterova ljestvica su ljestvice za mjerenje potresa.
• MCS ljestvica ima stupnjeve od I do XII i izražava intenzitet potresa u epicentru.
• Europska makroseizmička ljestvica (EMS) je glavna seizmička ljestvica u Europi.
• Magnituda se mjeri Richterovom ljestvicom.
• 9,5 je magnituda najjačeg zabilježenog potresa u Čileu 1960. godine.

Egzogeni procesi

• Egzogeni procesi oblikuju Zemljinu površinu, a pokreću ih energija Sunca i gravitacija.
• Padinski, fluvijalni, marinski, eolski, biogeni i antropogeni procesi rezultiraju različitim reljefnim oblicima.
• Denudacija je proces trošenja stijena.
• Transport je proces premještanja materijala.
• Akumulacija je proces taloženja nastalog materijala.
• Mehaničko (fizičko) trošenje usitnjava stijene na manje dijelove bez promjene mineraloškog i kemijskog sastava.
• Širenje leda i rast kristala soli uzrokuju tlak u pukotinama stijena.
• Kemijsko trošenje stijena mijenja mineralni sastav stijene.
• Otapanje minerala događa se u kontaktu karbonatnih stijena s vodom.
• Organogeno (biološko) trošenje stijena je mrvljenje i otapanje stijene djelovanjem živih organizama.
• Padinski procesi su kretanje materijala niz padinu pod utjecajem gravitacije i egzogenih procesa.
• Strmci (litice) su padine s nagibom većim od 55°.
• Derazija, transport i akumulacija ovise o stupnju zakrivljenosti padine (konveksna, konkavna ili normalna).
• Kliženje je brzo kretanje površinskog materijala niz padinu.
• Klizišta često uzrokuje prekomjerna gradnja na padinama pogodnima za njihov nastanak.
• Oborinska voda pojačava pokretanje površinskog sloja tla, uzrokujući spiranje, jaruženje, puženje, tečenje i kliženje.
• Spiranje i jaruženje javljaju se na strmim padinama pokrivenima rastresitim materijalom, često bez vegetacije.
• Vodeni mlazovi stvaraju žljebove (brazde, vododerine, jaruge) na padinama zbog pljuskova.
• Diluvijalne kupe su rastresiti materijal koji se vodom transportira niz padinu, stvara u njezinu podnožju akumulacijske reljefne oblike.
• Tečenje (soliflukcija) je sporo kretanje rastresitog tla niz padinu zbog otapanja površinskog sloja.
• Odronjavanje je urušavanje stijena s padina.
• Predgorske stepenice su blage kosine u podnožju planina.
• Osipanje je usitnjavanje stijena na padinama.
• Kršje su sitne stijenske krhotine.
• Točila su usjeci nastali kotrljanjem kršja.
• Sipari su nakupine kršja u podnožju padine.
• Fluvijalni procesi su procesi erozije, transporta i akumulacije kojima tekućice oblikuju reljef.
• Mehanizam toka tekućice ovisi o nagibu terena, sastavu stijena i količini vode.
• Brzina tečenja (gradijent) je najveća u gornjem toku, te se smanjuje prema srednjem i donjem toku.
• Erozijska etapa odvija se u gornjem toku rijeke gdje voda produbljuje korito.
• Korito tekućice je udubljenje u podlozi kojim rijeka teče.
• Dubinska erozija je produbljivanje riječnog korita.
• Dolina u obliku slova V karakteristična je za gornji tok rijeke.
• Kanjon je dolina s visokim i strmim stranama.
• Vrtložni lonci i brzaci su udubljenja i dijelovi rijeke s jakim vrtloženjem vode.
• Regresivna (unatražna) erozija je proces kojim rijeka erodira uzvodno.
• Vodopadi i slapovi nastaju kada se voda naglo obrušava (vodopad) ili stepeničasto spušta (slap).
• Srednji tok rijeke je zona transporta, gdje postoji ravnoteža između erozije i akumulacije.
• Bočna erozija proširuje riječno korito, ali ga čini plićim.
• Meandri su zavojiti tok rijeke nastao erozijom i akumulacijom.
• Donji tok je zona akumulacije gdje rijeka usporava i taloži materijal.
• Sprudovi su pješčane ili šljunčane nakupine u koritu rijeke.
• Ade su riječni otoci koji dijele tok na dva dijela.
• Poloj je nizinski teren uz rijeku nastao nanosima.
• Naplavna ravan je plodno tlo uz rijeku nastalo akumulacijom.
• Riječna terasa je uzdignuti ostatak nekadašnje naplavne ravni.
• Melioracije su postupci isušivanja i poboljšanja tla za poljoprivredu.
• Crna Mlaka, Lonjsko polje, Crnac polje, Jelas polje, Kopački rit su najveće poplavne nizine u Hrvatskoj.
• Delta je niz malih riječnih rukavaca na ušću rijeke u more.
• Dolinski reljef nastaje djelovanjem rijeka i padinskih procesa.
• Doline su izdužena udubljenja kroz koja teku rijeke.
• Jednostavne doline se postupno šire od izvora prema ušću.
• Složene ili kompozitne doline izmjenjuju proširenja (kotline) i suženja (klanci).
• Kotline su prošireni dijelovi doline.
• Klanci su suženi dijelovi doline s visokim strmim stranama.
• Transverzalne doline sijeku reljefna uzvišenja poprečno.
• Longitudinalne doline pružaju se usporedno s reljefnim uzvišenjima.
• Marinski procesi oblikuju obale djelovanjem mora, valova i struja.
• Obala je prijelazni prostor između kopna i mora ili jezera.
• Abrazija je trošenje i razaranje obale djelovanjem valova.
• Strma obala je obala s velikim nagibom, izložena snažnoj abraziji.
• Abrazijski niz je slijed oblika nastalih abrazijom na strmim obalama.
• Abrazijski reljefni oblici uključuju klifove i potkapine.
• Potkapine su udubljenja u podnožju stijene uzrokovana abrazijom.
• Klifovi su strme stijene nastale urušavanjem potkapina.
• Abrazijska terasa je ravna površina nastala taloženjem abrazijom istrošenog materijala nakon urušavanja klifa.
• Ostjenjaci su izdvojene stijene koje ostaju nakon selektivne abrazije, jer su otpornije na trošenje.
• Selektivna abrazija je proces u kojem more različito troši stijene različite tvrdoće.
• Rtovi su istureni dijelovi obale nastali od otpornijih stijena koje se sporije troše.
• Uvale i poluotoci su udubljenja i kopneni ispusti na obali nastali abrazijom mekših stijena.
• Niska obala ima plitko more i omogućuje akumulaciju materijala.
• Akumulacijski reljefni oblici uključuju sprudove i strelke nastale taloženjem materijala.
• Sprud (strelka) je izduženi otok nastao taloženjem razorenog materijala.
• Tombolo (prevlaka) je sprud koji povezuje otok s kopnom.
• Limani su manji ili veći zaljevi nastali taloženjem uz rtove.
• Lagune su slana i plitka jezera odvojena sprudom od mora.
• Žal je akumulirani pijesak ili šljunak na obali koji može oblikovati obalne dine.
• Ingresijske obale nastale su potapanjem postojećih reljefnih oblika (npr. dalmatinski tip obale).
• Organogene obale nastale su djelovanjem organizama, poput koraljnih grebena.
• Kombinirane obale su rezultat kombinacije različitih procesa oblikovanja obale.
• Ingresijske tektonske obale nastaju potapanjem rubnih dijelova kontinenta djelovanjem unutarnjih sila.
• Ingresijske erozijske obale nastaju potapanjem kopna oblikovanog raznim geološkim procesima.
• Dalmatinski tip obale ima strme obale s otocima, nastale potapanjem kontinentalnih rubova.
• Rasjedni strmci su strmci formirani tektonskim procesima.
• Delta su riječna ušća niskih obala, gdje rijeka stvara rukavce (npr. delta rijeke Neretve).
• Estuarij je potopljeno riječno ušće, prošireno plimom (npr. estuarij rijeke Labe).
• Rijas je zaljev nastao potapanjem donjeg dijela riječnog ušća (npr. Šibenski zaljev).
• Organogene obale formirane su od morskih organizama, uključujući koraljne obale.
• Koraljne obale formirane su od koralja u tropskim morima.
• Koraljni grebeni su podvodni grebeni od koralja (obalni su blizu obale, barijerni su dalje).
• Veliki koraljni greben je najveća kolonija koralja na Zemlji, uz obalu Australije.
• Atoli su prstenasti grebeni iznad podmorskih vulkana s lagunom.
• Mangrove obale imaju korijenje mangrovih stabala i štite od erozije.
• Krški procesi formiraju krški reljef otapanjem vapnenačkih stijena vodom.
• Krški reljef nastaje na topljivim stijenama poput vapnenca.
• Korozija je proces otapanja stijena, jači s većim sadržajem ugljikovog dioksida u vodi.
• Dinarski krš je tip krškog reljefa u umjerenim širinama, prepoznatljiv po udubljenjima.
• Proces procjeđivanja je ulazak površinske vode u pukotine i stvaranje podzemnih kanala.
• Kupasti krš ima ravne oblike s uzvisinama od otpornijih stijena.
• Ponornice su rijeke koje poniru u podzemlje i kemijski djeluju na stijene.
• Površinski i podzemni krški oblici su posljedica korozije.
• Površinski krški oblici nastaju korozijom na vapnenačkim i dolomitnim stijenama.
• Škrape su uska žlijebasta udubljenja s oštrim rubovima, česta na padinama.
• Kamenice su manji oblici zdjeličaste forme nastali selektivnom korozijom.
• Ponikve (vrtače) su ljevkasta udubljenja širine do nekoliko stotina metara, često ispunjena kamenjem.
• Boginjavi krš je područje s dominantnim ponikvama.
• Uvale u kršu (doči) su zatvorena udubljenja kotlinskog oblika, duga do 1000 metara.
• Polja u kršu su poluzatvorena udubljenja ispunjena sedimentima (Ličko, Gačko, Krbavsko, Sinjsko, Imotsko, Vrgoračko polje).
• Zaravni u kršu su najveći krški reljefni oblici (Istra i Dalmacija).
• Podzemni reljefni oblici uključuju jame, špilje i kaverne.
• Jame su okomita udubljenja (Lukina jama - Trojama je najdublja u Hrvatskoj, -1431 m).
• Špilje su vodoravne podzemne šupljine (Špilja Lokvarka).
• Speleologija je znanost o podzemnim procesima i oblicima.
• Kita Gaćešina - Draženova puhaljka je najduži špiljski sustav u Hrvatskoj (30 km, južni Velebit).
• Kaverne su podzemni oblici bez kontakta s površinom, stvoreni umjetno.
• Sige su špiljski oblici (stalaktiti vise s plafona, stalagmiti rastu s poda, a stalagnati nastaju spajanjem stalaktita i stalagmita).
• Brzina rasta špiljskih ukrasa ovisi o temperaturi, vlažnosti i količini vode.
• Krš se prostire od Savudrije do Prevlake i dio je dinarskog krša.
• Demografska slika krša obilježena je negativnim kretanjima zbog nepovoljnih uvjeta za poljoprivredu, što dovodi do depopulacije.
• Stalaktiti vise s stropa i nastaju taloženjem minerala iz kapljica vode.
• Stalagmiti rastu s poda i nastaju taloženjem minerala iz vode koja kaplje s stropa.
• Stalagnati su stupovi koji nastaju spajanjem stalaktita i stalagmita.

Glacijalni procesi

• Led oblikuje reljef u višim nadmorskim visinama.
• Ledene mase nastaju iznad snježne granice, gdje se akumulira više snijega nego što se otopi.
• Snježna granica je granica iznad koje se stvaraju trajne ledene mase.
• Firn je prijelazni stadij između snijega i ledenjačkog leda.
• Ledenjak je velika nakupina leda koja klizi niz padine.
• Planinski ledenjak je manji ledenjak u planinskim područjima.
• Ledeni pokrov pokriva široka područja (npr. Grenland, Antarktika).
• Ledene kape su kupolasti oblici leda koji se šire s viših dijelova prema obali.
• Ledeni brjegovi su komadi leda koji se odlamaju kada ledenjaci dosegnu more.
• Dolinski ledenjaci su pokretni ledenjaci u područjima srednjih geografskih širina.
• Ciklus napredovanja i povlačenja ledenjaka uključuje zonu akumulacije i zonu ablacije.
• Zona akumulacije je područje gdje se stvara više leda nego što se topi
• Zona ablacije je područje gdje se više leda topi nego što se stvara.
• Linija ravnoteže je granica gdje je količina leda stalna jer se akumulira i topi u ravnoteži.
• Erozijski glacijalni procesi: Mehaničko trošenje podloge od strane ledenjaka.
• Egzaracija je proces trošenja i oblikovanja terena od strane ledenjaka.
• Cirk je zdjelasta udubina iz koje se pokreće ledenjak.
• Greben i trn su ostatci stijena koje su izdržale eroziju ledenjaka.
• Til su komadi stijena koje ledenjak otkriva i nosi sa sobom.
• Dolinski ledenjaci se spuštaju dolinama, često oblikovanim rijekama.
• Ledenjačka jezera nastaju otapanjem ledenjaka u ledenjačkim dolinama.
• Fjord je potopljena ledenjačka dolina, dubok morski zaljev sa strmim obalama.
• Mutonirane stijene: Oblikovanje stijena djelovanjem ledenjaka, s vidljivim strijama
• Deponiranje je taloženje materijala od strane ledenjaka, stvarajući reljefne oblike.
• Morene su taloženja koja ostavljaju ledenjaci (rubne, unutrašnje, završne).
• Periglacijalni procesi su procesi u područjima s niskim temperaturama, uključujući permafrost (trajno smrznuto tlo).

Eolski i antropogeni procesi

• Eolski procesi su stvaranje reljefa uzrokovano vjetrom.
• Antropogeni procesi su stvaranje rleljefa promjenama izazvanim ljudskom aktivnošću.
• Pustinje su aridna područja koja primaju manje od 250 mm padalina godišnje i prekrivaju više od 22% svjetskog kopna.
• Eolski reljef oblikuje rad vjetra.
• Aridna područja su sušna područja s minimalnim padalinama (vruće (15-35° geografske širine) i hladne pustinje (iznad 35°)).
• Eoloska erozija je proces trošenja stijena i tla uzrokovan snagom vjetra koji nosi čestice pijeska.
• Deflacija je uklanjanje i usitnjavanje tla vjetrom.
• Korazija je trošenje stijena udarcima čestica nošenih vjetrom.
• Pješčane oluje su oblaci pijeska uzrokovani jakim vjetrom.
• Gur su gljivaste stijene nastale korazijom.
• Selektivna korazija je različito trošenje stijena ovisno o tvrdoći.
• Jardang su izduženi stijeni oblikovani vjetrom.
• Dine (sipine) su pokretne pješčane uzvisine koje vjetar pomiče.
• Aktivne dine se kreću pod utjecajem vjetra.
• Učvršćene dine su dine čije je kretanje zaustavljeno sadnjom biljaka ili klimatskim promjenama.
• Barhani su srpasti oblici dina koji se pomiču pod utjecajem stalnih vjetrova.
• Seife su dugi pješčani lanci povezanih dina, dugački do 400 km.
• Prapona ili les je sitna čestica prašine taložena vjetrom i pokriva oko 9% kopna na Zemlji.
• Antropogeni reljef su promjene u reljefu izazvane ljudskim djelovanjem.

Primjeri vulkana

• Stratovulkani: Mayon, Fuji, Kilimanjaro.
• Štitasti vulkani: Kilauea, Mauna Loa, Erta Ale.