Uvod u pedijatriju

Pedijatrija

• Pedijatrija je grana medicine koja prati dijete od rođenja do adolescencije, fokusirajući se na njegov rast i razvoj.
• To je medicina razvojne dobi.

Zadaci Pedijatrije

• Poučava i nadzire tjelesni i mentalni razvoj djeteta.
• Štiti i unapređuje zdravlje djece.
• Sprječava i liječi bolesnu djecu.
• Osposobljava i rehabilitira djecu s poteškoćama zbog bolesti.

Živorođeno dijete

• Svako dijete izvan majčina tijela koje pokazuje znakove života, bez obzira na trajanje trudnoće.
• Znakovi života uključuju kucanje srca, pulsaciju pupčane vrpce i vidljivo micanje mišića.
• Status pupčane vrpce (prekinuta ili ne) nije relevantan za definiciju živorođenosti.

Dijete niske porođajne težine

• Dijete teži manje od 2500g.

Nedonošeno dijete

• Dijete rođeno prije 37. tjedna trudnoće.
• Naziva se i prematurus ili nedonošće.

Dijete vrlo male porođajne težine

• Porođajna težina manja od 1500 grama (do 1499 grama).

Djeca izvanredno male porođajne težine

• Porođajna težina manja od 1000 grama (do 999 grama).

Mrtvorođeno dijete

• Odvojeno od majke bez ikakvih znakova života.
• Nošeno je dulje od 28 tjedana.

Fetalna smrt

• Smrt ploda prije potpunog odvajanja od majke, bez obzira na trajanje trudnoće.

Organizacija zaštite majki i djece u zajednici

• Obuhvaća sve članove populacije majki i djece u određenoj zajednici – načelo sveobuhvatnosti.
• Dostupna svakom članu populacije majki i djece – načelo podjednake dostupnosti.
• Sadržaj i način treba prilagoditi specifičnim potrebama.
• Treba tražiti, naći i izdvojiti pojedinca ili skupine u kojih je povišen rizik od obolijevanja i umiranja – načelo davanja prednosti ugroženima u zaštiti majki i djece.
• Potrebno je povezati sustav i multidisciplinarni pristup.

Podjela razvojne dobi

• Prenatalno razdoblje: Od začeća do rođenja, s embrionalnim (prva tri mjeseca) i fetalnim razdobljem.
• Dojenačka dob: Od rođenja do prve godine života, s prvih 4 tjedna kao novorođenačka dob.
• Predškolska dob: Od druge do šeste godine.
• Školska dob: Od sedme godine do početka puberteta (oko 10. godine za djevojčice i 12. za dječake).
• Pubertet: Obilježen pojavom prvih sekundarnih spolnih obilježja, traje do spolne zrelosti.
• Adolescencija: Od nastupa spolne zrelosti do završetka rasta i razvoja (16.-18. godine za djevojčice, 18.-20. za dječake).

Sigurnost djece u bolnici i kući

• Ozljede su vodeći uzrok smrtnosti u dobi od 1-4 godine (period malog djeteta).

Opasnosti vezane uz dob - psihomotorni razvoj

• Dojenče: Padovi iz otvorenog krevetića ili stola za previjanje, povrede od rešetaka na krevetiću, gutanje opasnih predmeta, trovanja.
• Malo dijete: Padovi iz zatvorenog krevetića ili pri hodu, trovanja (alkohol, benzin, dezinficijensi), bježanje iz bolnice.
• Predškolsko dijete: Povrede kod tučnjave, trovanja lijekovima, bježanje.
• Školsko dijete: Organizirano bježanje iz bolnice, trovanja (adolescenti namjerno), samoozljeđivanje, pokušaj suicida.

Ozljede u kući

• Prometne nesreće, opekline, trovanja, udar strujom, pad s visine.
• Prva godina života: Padovi, aspiracija stranog tijela, trovanja, opekline, utapanja.
• Druga godina: Uz navedeno, prometne nesreće.
• Treća i četvrta godina: Padovi, prometne nesreće, utapanje.
• Peta godina: Padovi s bicikla.
• Starije dijete: Ozljede vatrenim oružjem.
• Najveći broj ozljeda događa se između druge i sedme godine.

Igra u dječjoj dobi

• Igra je dobrovoljna i spontana aktivnost kojoj je svrha učenje, trošenje viška energije i relaksacija.

Neke od prednosti igre

• Igra omogućuje djetetu da unosi svoju osobnost, maštu, želje, razmišljanja i znanje, što je temelj razvoja inteligencije.
• Potiče kreativnost, a ako stvara osjećaj dosade i nezainteresiranost, to može ukazivati na ozbiljne probleme.
• Pridonosi razvoju ličnosti.
• Potiče emocionalni i mentalni razvoj.

Zašto se djeca igraju?

• Vjeruju da će nešto naučiti.
• Iz zabave.
• Igra je vrijedan "alat" učenja.
• Kroz igru stječu znanja i vještine kao što su govor, materinji jezik, hodanje i korištenje prstića za baratanje predmetima.

Područja razvoja igre

• Kognitivni razvoj: Spoznavanje i učenje temelji se na doživljajima djece, uz korištenje svih 5 osjetila. Predškolsko doba je doba snažnog učenja.
• Motorički razvoj: Koordinacija tjelesnih pokreta (fina i gruba motorika).
• Socijalni razvoj: Razvija se u obitelji, a kasnije i šire (braća, djedovi, bake).
• Govorni razvoj: Djeca trebaju slušati, govoriti, čitati i pisati. Jezična iskustva su ključna za školski uspjeh, a kvalitetna izloženost jeziku potiče intelektualni razvoj. Vokalizacija i ponavljanje slogova imaju obilježja igre.
• Razvoj samopouzdanja: Razvija se u prvih 5 godina života, dijete treba pustiti da samo pronađe rješenje problema.

Vrste igara

• Funkcionalne igre: Igra ručicama, zvečkom, predmetima koji sviraju.
• Konstruktivne igre: Kocke.
• Igre pretvaranja: Simbolička igra – predoperacijsko mišljenje.
• Igre s pravilima: Čovječe, ne ljuti se.

Razvoj stvaralaštva kroz igru

• Djeca razvijaju vještine kroz znatiželju i otkrivanje.
• Njihovo mišljenje je aktivno i kreativno.
• Okolina stvara izazove koje rješavaju.
• Postavljaju pretpostavke, provjeravaju ih i prilagođavaju.
• Kroz eksperimentiranje i slobodno izražavanje sami pronalaze rješenja.

Igra omogućava:

• Autonomiju, samoregulaciju, prihvaćanje pravila, razvijanje unutarnjih moralnih uvjerenja.

Stilovi roditeljstva

• Roditeljstvo nosi biološku i psihološku odgovornost.
• Djeci je potrebna sigurna i emocionalno stabilna okolina.
• Traže potvrdu ljubavi, važnosti i sposobnosti.
• Roditelji i skrbnici ključni su za razvoj pozitivne slike o sebi djeteta.

Dijete kao učenik

• Polazak u školu velika je promjena za dijete i roditelje.
• Roditelji trebaju rješavati praktične potrebe (knjige, pribor, prostor za učenje).
• Trebaju uvažavati dijete kao učenika i pratiti njegov napredak.

Tri najvažnija pojma u definiranju roditeljskog odnosa

• Roditeljski ciljevi i vrijednosti: Ciljevi koje roditelj želi postići u odgoju djece.
• Roditeljski odgojni stil: Klima u kojoj se odvija interakcija roditelj-dijete.
• Roditeljska aktivnost: Ponašanje roditelja koje je određeno odgojnim ciljevima

Odgojni stilovi

• Svaki odgojni stil drugačije utječe na razvoj djetetove ličnosti, doživljavanje i osjećaje.

Autoritaran stil

• Visoki roditeljski zahtjevi i nadzor, ali nedostatak topline i ljubavi.
• Razvija zlovoljnu i agresivnu djecu s problemima u odnosima i antisocijalnim ponašanjem.

Autoritativan stil

• Postavlja granice i provodi nadzor uz toplinu i ljubav.
• Odlikuje ga ravnopravan odnos i komunikacija.
• Razvija prijateljski sklonu, samostalnu i samopouzdanu djecu koja znaju kontrolirati ponašanje.

Permisivan stil

• Roditelji od djece zahtijevaju premalo, daju im veliku slobodu.
• Djeca su impulzivna, nekontrolirana, samouvjerena, nametljiva i asocijalna.

Zanemarujući stil

• Mali roditeljski nadzor, bez interesa za djetetove potrebe i ljubavi.
• Razvija nezainteresiranost za djetetov rast i razvoj.
• Djeca su neposlušna, nerado sudjeluju u aktivnostima i imaju nisko samopoštovanje.

Prezaštitnički stil

• Topao odnos, ali pretjerana zaštita djeteta i briga o svakoj sitnici.
• Djeca su nesamostalna, čuvstveno nestabilna, preosjetljiva i nesigurna.

Dimenzije stilova roditeljstva

• Razlikuju se s obzirom na roditeljsku toplinu (potpora, ohrabrivanje i ljubav) i roditeljski nadzor ili kontrolu (upravljanje životom djeteta).

Postavljanje granica u odgoju

• Bliskost i postavljanje granica mogu ići zajedno; jasna pravila potiču odgovornost, uvažavanje i neovisnost.
• Granice sprječavaju probleme prije nego što nastanu.
• Granice moraju biti konkretne, jasne i dobro definirane.
• Dijete treba znati očekivanja, izbore i posljedice.

Razlike između naredbi i granica

• Naredbe se temelje na kazni i negativnim posljedicama za neposlušnost dok se granice temelje na strahu djeteta od emocionalne reakcije roditelja.
• Granice su djelotvorne ako se postavljaju u sigurnoj atmosferi prihvaćanja i uvažavanja.
• Izbjegava se igra moći i konflikt.
• Usmjerene su na pozitivan ishod djetetove suradnje.

Roditelji koji otežavaju rast djeteta

• Prekritički, prezaštitnički, nedosljedni, svađalački, neuključeni, preorganizirani i prezahtjevni roditelji.

Psihomotorni rast i razvoj djeteta

• Rast je povećanje tjelesnih dimenzija i mase organa.
• Razvoj je kvalitativne promjene u funkciji organa, psihičkim sposobnostima i socijalnoj prilagodbi.

Čimbenici koji utječu na rast i razvoj

• Genetski faktori, spol, rasa, prehrana, bolesti, sekularni porast, sezonske varijacije, hormoni, ekonomski položaj obitelji.

Praćenje rasta i razvoja djeteta

• Obuhvaća tjelesnu dužinu (visinu), tjelesnu težinu, rast glave, koštano sazrijevanje, debljinu kožnog nabora, denticiju.
• Učestalost praćenja: pri rođenju, s 1-2 mjeseca, 3 mj., 4 mj., 6-7 mj., 9-10 mj. i 12 mj.
• Predškolska i školska dob – svakih 6 mjeseci, a u pubertetu svakih 3 mjeseca.

Tjelesna dužina

• Mjeri se u cm ili mm do 2. godine u ležećem položaju, kasnije uspravno.

Tjelesna težina

• Mjeri se u g ili kg, dojenče u ležećem, a starija djeca u stojećem položaju.

Centilne krivulje

• TT ispod 3. centile pothranjeno dijete, niskog rasta.
• TT iznad 97. centile pretilo dijete, visokog rasta.

Rast glave

• Mjerenje frontookcipitalnog opsega glave do 1-2 godine života.

Koštano sazrijevanje

• Procjena napredovanja kostiju u smjeru maturacije.
• Procjena se vrši po broju prisutnih centara osifikacije, po obliku i veličini na radiogramima.
• Praćenje se vrši na nedominantnoj šaci (kod dojenčeta-koljeno i stopalo).

Denticija

• Redoslijed i vrijeme nicanja mliječnih i trajnih zuba.
• Početak prve denticije 5.-9. mj starosti prvo centralni donji sjekutići zatim centralni i lateralni gornji sjekutići.
• Završetak mliječnih zuba (svih 20) 24-26 mj starosti.
• Početak druge denticije 6.-7. godina života nicanje prvih trajnih molara donjih središnjih sjekutića.
• Završetak 13. godina života nicanje drugih trajnih molara.

Novorođenče

• Prvih 28 dana.
• Težina: 2,5-4,1 kg (fiziološki pad 10% prvih 4 dana).
• Duljina: 46-54 cm (povećava se za 1,9 cm u prvih mjesec dana).
• Opseg glave: 33-36 cm (2 cm veća od prsa).
• Preporuke: Dojenje ili adaptirano mlijeko na bočicu- 110-120 kcal/kg dnevno.

Šest stanja budnosti

• Duboko spavanje (mirno spavanje), spavanje s brzim pokretima očiju (aktivno spavanje), pospanost, mirno budno stanje, aktivno budno stanje, plač.
• Zdravo novorođenče: položaj totalne fleksije.

Primitivni refleksi

• Refleks sisanja, refleks traženja usnama, hvatanja dlanom i tabanom, pozitivna potporna reakcija, automatski hod, Moorov refleks, Magnusov refleks.

Dojenče

• Dobiva +25 cm do prve godine (75 cm ukupno).
• Opseg glave: Rođenje 34-36 cm, 6 mj starosti - 44 cm, 12 mj starosti 47 – 48 cm.
• Mala fontanela zatvara se između 9. i 18. mj.
• Velika fontanela između 2. i 3. mj.
• 4,5 – 6,5 mj starosti započinje uvođenje krute hrane.
• Svaka namirnica uvodi se posebno i daje se nekoliko dana.
• Redoslijed uvođenja krute hrane: povrće, žitarice, voće, meso/riba.
• Između 12-14 mjeseca piti iz šalice.

Psihomotorni razvoj dojenčeta

• Razvoj motorike, okulomotorike i vida, sluha i govora, razvoj društvenosti.
• Uključuje i postavljanje u potrbušni položaj, pokus posjedanjem za podlaktice, ponašanje u vertikalnom položaju, funkcije šake.

Razvoj po mjesecima

• 1. mjesec: Položaj u totalnoj fleksiji, povremeno podizanje brade od podloge, Magnusov refleks, stisnuta šaka, reagira na zvuk treptajem.
• 2. mjesec: Drži lice i vrat pod kutom od 45° prema podlozi, još uvijek totalna kifoza, automatski hod i potporna reakcija, još uvijek stisnuta šaka, počinje fiksirati predmet, reagira na zvukove.
• 3. mjesec: Drži glavu i vrat gotovo pod 90°, još uvijek totalna kifoza, nema aktivnog oslanjanja, više otvara šaku, igra se ručicama, gukanje i smiješak.
• 4. mjesec: Drži glavu i vrat pod gotovo 90°, kukovi i koljena su flektirani, počinje se okretati, kifoza samo u donjem dijelu kralježnice, još uvijek nema aktivnog oslanjanja, više otvara šaku, redovito okreće glavu prema zvuku.
• 5. mjesec: Prvi pokušaji spontanog odizanja glave iz ležećeg položaja, aktivna fleksija glave, vrata i udova, povremeno se odupire prstima o podlogu, potpuna koordinacija očnih jabučica, sigurno okreće glavu prema zvuku.
• 6. mjesec: Pothrbušnom položaj čvrsto se oslanja na dlanove, potpuno svladano okretanje, aktivna fleksija glave, vrata i udova, počinje sjediti s potporom ili bez nje, povremeno se odupire prstima o podlogu, zauzima četveronožni stav, aktivno poseže za predmetom, raspoznaje osobe.
• 7. mjesec: Aktivno poseže za predmetom, može sjediti bez oslonca, u ležećem položaju hvata se za stopala.
• 8. mjesec: Sjedi čvrsto dulje vrijeme, pravilno puže četveronoške, početak razvoja pincetnog hvata, počinje spajati vokale u slogove bez značenja.
• 9. mjesec: Podiže se u stojeći položaj uz pridržavanje, uzima predmete i lupa njima o pod, zna se igrati “skrivača”, veže slogove bez značenja.
• 10. mjesec: Sjedi samostalno bez potpore, stoji sigurno uz pridržavanje.
• 11. mjesec: Stoji nekoliko sekundi bez pridržavanja, može se spustiti u čučanj.
• 12. mjesec: Prvi samostalni koraci, potpuno razvijen pincetni hvat, uživa u bacanju predmeta, počinje povezivati slogove s značenjem.

Baby handling

• Ispravno postupanje pri svim aktivnostima s djetetom podizanje, spuštanje, držanje u naručju, presvlačenje i hranjenje.

Predškolsko dijete

• Tjelesna težina: 2. godina - 2,5 kg, ostale godine (3.,4.,5.) 2kg godišnje.
• Tjelesna visina: 2. godina – 12 cm, 3. godina - 9 cm, ostale godine – 6-8 cm.
• Opseg glave: 2. godina – povećanje za 2 cm.
• Po noći uredno spava, preko dana 1 odmor.
• Držati šalicu s obje ruke, hrana nije nagrada/kazna.

Dvije godine

• Većina samostalno hoda -široka osnova.
• U početkom 2. godine slaže jednu kockicu na drugu.
• 18. mj- penje se stubu.
• 18 mj. slaže tri kocke.
• Upotrebljava oko 50 riječi.

Tri godine

• Uspinje se stubama izmjenjujući korake.
• Postaje svjesno identiteta.
• Gradi toranj od 6 kockica.
• Vokabular 300-400 riječi.

Četiri godine

• Spušta se niz stube izmjenjujući korake
• Vokabular veći

Kontrola mokrenja i defekacije

• Znakovi za spremnost skidanja pelena su redovita stolica, zna spustiti robu, svjesno je pelena kakva je

Školska dob i pubertet

• Rast 6xm po godini

Pubertet

• Ž 11 , M 13

Zdravstvena knjižica djeteta

• prati rast zd djetata

Emocionalni razvoj djeteta

• važno , regulirapersonalni raz

Tri faze razvoja po Margaret Mahler:

• autonomka, simbiotska , separacija

Autustična faza

• novorode

Prijelazno

• važno ims vezu zdjeci i osobm

Socilizacija

• novo zna imao komunu

Uloga oca u djetinjstvu

• puno za djte

Predšk

• djeca razumoju spol

Stiles roditelljstv

. roditel toplina

Školoa

• bezgranucno igrat

Pudertet

• sokjual zrjlost

Anorexsia

• nema ivoo

Vrstew nas

• fun

Tjedno nasikje

• tijleleso

Oznava

Kolostrum

• proljev

Dijenje

1 god

• majke

Zrelo djete

Zlatna

Prijprema

Proijeciti

Tesko

U kuci

Uloga u drus

Povecebs

Prvo mjes

• precka

Udarn

• trk

Dojenje m

• puno mjeka

Otpuštanj

• povjerenje

Nije

Opce

Akcija