Svjetski ribolov i akvakultura

• Oceani sadrže 97% sve vode u biosferi.
• Polarne ledene kape i ledenjaci čine 2%, a slatka voda 1% vode biosfere.
• Dinamika izmjene vode između rezervoara naziva se hidrološki ciklus (eng. turnover).
• Prosječna dubina oceana je 3.790 m.
• Postoji pet oceana: Tihi, Atlantski, Indijski, Južni i Arktički.
  • Tihi ocean: 155,6 mil. km2
  • Atlantski ocean: 76,8 mil. km2
  • Indijski ocean: 68,6 mil. km2
  • Južni ocean: 20,3 mil. km2
  • Arktički ocean: 14,1 mil. km2

Podjela mora

• Rubna mora (epikontinentalna) su odvojena od oceana nizom otoka ili su uvučena u kontinentski trup.
• Unutrašnja mora dublje ulaze u kontinent i povezana su s otvorenim morem uskim tjesnacem ili s više prolaza.
• Sredozemna mora (mediterani) su više okružena kopnom, uvučena između kontinenata, a uskim prolazima spojena s oceanima.
• Zatvorena mora su potpuno okružena kopnom.

Vertikalna i horizontalna struktura oceana

• Životni prostor mora i oceana dijeli se na morsko dno (bental/bentos) i otvoreno more (pelagijal/pelagos).
• Priobalna područja s velikim brojem morskih organizama nazivaju se neritička provincija.
• Sva ostala područja mora zajedno čine oceansku provinciju (200 m).
• Kontinentska podina proteže se do dubine od 200 m.

Pojasevi kontinentalne podine (litoral)

• Supralitoral: pojas izložen prskanju mora.
• Mediolitoral: pojas plime i oseke.
• Infralitoral: od donje granice oseke do granice rasprostranjenosti morskih cvjetnica (u Jadranu između 20 i 40 m).
• Cirkalitoral: od granice rasprostranjenosti morskih cvjetnica do granice prodiranja svjetlosti.
• Kontinentski slaz/padina (batijal) proteže se od 200 do 4.000 m dubine.
• Abisalna ravnica (abisal) je ravnica dubokog mora koja zauzima najveći dio površine morskog dna oceana i obuhvaća dubine od 4.000 do 7.000 m.
• Dubokomorske kotline i jarci (hadal) presijecaju abisal i u njima je dubina između 7.000 i ~12.000 m; najveća zabilježena dubina je u Marijanskoj brazdi.

Stepenice u pelagijalu

• Epipelagijal: od površine do 200 m.
• Mezopelagijal: 200 – 1.000 m.
• Batipelagijal: 1.000 - 4.000 m.
• Abisopelagijal: 4.000-7.000 m.
• Hadalopelagijal: > 7.000 m.

Osnovne značajke morske vode

• Važni ekološki čimbenici života u moru uključuju veliki toplinski kapacitet i maksimalnu gustoću kod 4°C (anomalija vode).
• Tlak raste s dubinom (1 atmosfera svakih 10 m).
• Otapanje plinova (O2, CO2) i površinska napetost (sporije isparavanje u odnosu na slatku vodu) su bitni faktori.

Faktori koji utječu na sastav i gustoću života u moru

• Temperatura utječe na biokemijske procese, aktivnost enzima, viskoznost i gustoću morske vode, topljivost plinova (O2 i CO2).
• Na raspodjelu topline u moru utječu molekularna i turbulentna difuzija.
• Prosječna temperatura svjetskih mora je 3,8°C, a površine 17-18°C.
• Termoklina nastaje pri vertikalnom pokretanju vodenih masa, a izotermija nastaje kad se voda izmiješa.
• Na raspored svjetla u moru utječu odbijanje, lom, raspršivanje (difuzija) i upijanje (apsorpcija). Domet prodiranja svjetla ovisi o apsorpciji i raspršivanju.
• Dugovalni dijelovi spektra (crveno zračenje) se najbrže apsorbiraju te na 100 m ostaje samo plavi dio spektra.
• Dijelovi mora obzirom na fotosintezu:
  • Eufotička zona: 0-50 m (do 100 m u prozirnim vodama na malim geografskim širinama).
  • Disfotička zona: od eufotičke zone do 200 m s ograničenim prodorom svjetla.
  • Afotička zona: od 200 m do najvećih dubina, bez svjetlosti ili s minimalnim količinama.
• Salinitet je ukupna količina soli (g) otopljena u jednom kilogramu morske vode, izražena u promilima (‰).
• Stenohaline vrste su slabo otporne na promjene saliniteta; uglavnom dubokomorske i pelagičke vrste.
• Eurihaline vrste mogu preživjeti u velikom rasponu saliniteta; većina stanovnika neritičke provincije, zona supralitorala i mediolitorala.
• Oceani imaju prosječnu slanost od 35 ‰.
• Jadranske ingresije su pojava povećane slanosti u Jadranu u pojedinim godinama (i do 39 ‰), ciklus pojavljivanja otprilike 7-11 godina.
• Otopljeni plinovi (O2 i CO2) imaju najveći biološki značaj jer sudjeluju u procesima disanja i fotosinteze.
• U morskoj vodi: 64% je dušik (N2) i 34% kisik (O2).
• Dubina kompenzacije je dubina na kojoj se izjednačava količina potrošenog i stvorenog (oslobođenog) O2.
• pH je mjera kiselosti odnosno lužnatosti vodenih otopina; pH morske vode je od 7,5 do 8,4 (slabo lužnato).

Hidrostatski tlak i gibanja mora

• Euribati mogu preživjeti unutar većeg raspona tlaka; pelagičke vrste koje migriraju (morski sisavci sposobni za duboka zaranjanja).
• Stenobati ne podnose veće promjene tlaka; morske vrste prilagođene na život u područjima s visokim tlakom.
• Valovi omogućavaju miješanje površinskog sloja morske vode s dubljim slojevima.
• Morska doba (plima i oseka) nastaju djelovanjem gravitacijskih sila Sunca, Mjeseca i Zemlje.
• Morske struje nastaju kombiniranim djelovanjem vjetrova te razlika u tlaku, temperaturi i salinitetu morske vode.
  • Gradijentske struje nastaju uslijed razlika u gustoći morske vode.
  • Plimne struje su horizontalna strujanja vezana uz pojavu plime i oseke.
  • Površinske struje (struje vjetra) nastaju kao rezultat interacije između djelovanja vjetra i rotacije zemlje (Coriolosova sila).

Utjecaj temperature na morske organizme

• Stenotermne vrste podnose samo male promjene temperature.
• Euritermne vrste dobro podnose veća kolebanja temperature.

Ostali pojmovi

• Poikilotermni organizmi: temperatura tijela ovisi o temperaturi okoliša.
• Homeotermni organizmi: sekundarno prilagođeni na život u moru (ptice i sisavci) imaju stalnu temperaturu tijela.
• Upwelling: vertikalna gibanja vodenih masa na rubovima kontinenata (područje šelfa) kao rezultat djelovanja vjetra i Coriolisovog efekta.
• Downwelling: površinske struje idu prema kontinentu, vodena masa ponire u dublje slojeve.
• Upwelling: proces kojim gusta, hladnija i nutrijentima bogata dubokomorska voda dolazi u fotičku zonu.

Svjetski ribolovni resursi: stanje i trendovi

• FAO 2020: ukupna svjetska podukcija iznosi 178 milijuna tona (51% ulov, 49% akvakultura).
• Ukupna procijenjena novčana vrijednost svjetske produkcije 2018: 401 milijarda dolara (82 milijarde iz akvakulture).
• Svjetska ribolovna flota: ~ 4,56 milijuna plovila, 58,3 milijuna ljudi uključeno u rad u ribarskom sektoru (2018.).
• Azijska ribolovna flota čini 75% ukupne svjetske ribolovne flote.
• Potrošnja ribe neravnomjerna: 1 kg – 100 kg per capita ovisno o području.
• Prosječna potrošnja ribe per capita se znatno povećala: 1961. – 17,4 kg → 2020-22. – 21,2 kg. ~ 1,5%.
• Riba obuhvaća sve jestive morske organizme: ~ riba 75%, rakovi ~ 9%, glavonošci ~ 4%, ostali mekušci ~ 12%.
• Prosječna potrošnja „ribe” per capita u Europi 2017:
  • Europa: 20,8
  • EU: 24,35
• Non-EU: 17,4
• Europa ima najveću potrošnju: Island (non EU) - 91,5 kg
  • EU: najmanja potrošnja u Madžarskoj (4,8 kg), a najveća u Portugalu (56,9 kg)
• Hrvatska 2021: 22,90 kg per capita
• Kina čini 35% ukupne svjetske produkcije, slijedi Azija bez Kine 34%.
• Najzastupljenije zemlje u svjetskom morskom ribolovu 2018: Kina 15%, Peru i Indonezija 8%, Rusija i SAD 6%.
• FAO UN: osnovana 1945. u Quebecu.

Svjetska ribolovna područja prema FAO

• Sredozemno i Crno more (37).
• Sjeverozapadni Pacifik (25%) najznačajnije ribolovno područje.
• Skupine koje dominiraju u ribolovnim područjima:
  • Zapadni dio centralnog Pacifika (2.) – velika pelagička riba
  • Jugoistočni Pacifik (3.) – mala pelagička riba
  • Sjeveroistočni Atlantik (4.) – demerzalne vrste
  • Mediteran i Crno More – mala pelagička riba
• Smanjenje ulova za 23% u Mediteranu u odnosu na maksimume 80-ih.
• Ulovi u istočnom i zapadnom Indijskom oceanu i zapadnom dijelu centralnog Pacifika pokazuju dugoročne uzlazne trendove.
• Najveći udio u svjetskim ulovima čine pelagičke vrste riba.
• Mala plava riba (haringe, srdele, inćun, ...) čine 22%.
• Velika plava riba (tuna, ...) čine 19%.
• Pridnene vrste (oslić, list, bakalar, ....) čine 12%.
• Mekušci (školjkaši, puževi, glavonošci, ...) čine 7%.
• Razne priobalne vrste riba čine 8%.
• Rakovi (kozice, jastozi, krill, ...) čine 6%.
• Najznačajnije vrste prema svjetskim ulovima (FAO, 2020)
  • Engraulis ringens (Engraulidae) – peruanski inćun, 4.9 milijuna tona
  • Gadus chalcogrammus (Gadidae) – aljaska kolja, 3.5 milijuna tona godišnje
  • Katsuwonus pelamis (Scombridae) – tunj prugavac, 2.8 milijuna tona godišnje

Stanje svjetskih ribolovnih stockova

• Stock: grupa jedinki jedne vrste koje žive na određenom području.
• 57,4% stockova je potpuno eksploatirano, 29,9% prelovljeno i 12,7% nije potpuno iskorišteno.
• Stockovi koji bi se potencijalno mogli više iskorištavati imaju trend konstantnog smanjivanja (40> <15%).
• Udio prelovljenih stockova se povećava (<10 -> 30%).
• Zapadni Indijski ocean (51) i zapadni dio centralnog Atlantika (31) su zone s najvećim udjelom stockova čije stanje nije poznato. G
• ospodarski najznačajnije vrste morskih riba (količinski čine > 30% svjetskog ulova) → većina maksimalno iskorištena/prelovljena:
  • Engraulis ringens – peruanski inćun (fully exploited - overexploited)
  • Gadus chalcogrammus – aljaska kolja (fully exploited)
  • Katsuwonus pelamis – tunj prugavac (moderatelly - fully exploited)
  • Engraulis japonicus – japanski inćun (fully exploited)
  • Micromesistius poutassou – ugotica pućinka (overexploited)
  • Mallotus villosus – kapelin (fully exploited)
  • Clupea harengus - haringa (fully exploited - recovering from depletion)
  • Scomber japonicus – lokarda (moderatelly - fully exploited)
  • Trichiurus lepturus – zmijičnjak sabljaš (fully exploited - overexploited)
  • Trachurus murphyi – čileanski sarun (fully exploited - overexploited)
  • Thunnus albacares – žutoperajna tuna (fully exploited) 80% svjetskih ribljih stockova je ili potpuno iskorišteno ili prelovljeno ili u kolapsu. GFCM: General Fisheries Council for the Mediterranean ICCAT: International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas CIESM: International Commission for the Scientific Exploration of the Mediterranean Sea

Svjetski biološki resursi mora

• Ukupna produkcija algi je 32,67 milijuna tona (samo 4,5% je sakupljanje).
• Globalma produkcija algi se povećala za više od 3 puta u zadnjih 20 godina
• Većina rasta bazira se na azijskoj akvakulturi (97%), prednjače Kina i Indonezija
• Preostalih 3% (1,2 t) odnosi se na skupljanje (koje stagnira); najzastupljnenije su Čile, Kina i Norveška
• U uzgoju dominiraju smeđe alge; slijede crvene i zelene alge
• Upotreba algi: kao hrana, za proizvodnju biogoriva, kao izvor topline i električne energije, algalni bioreaktori, stabilizatori mliječnih proizvoda, emulgatori, sastojci kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda, gnojiva

Crvene alge (Rhodophyta)

• Mnoge vrste jestive – crvene alge su tradicionalna hrana u azijskim zemljama, posebno u Japanu

Rod Porphyra spp.

(nori)

• mediolitoralna zona umjerenih područja na sjevernoj hemisferi, danas se uzgajaju u mnogim zemljama (Havaji, Kanada, Kina, Koreja, Norveška, Čile)
• u Japanu godišnja proizvodnja Poryphyra spp. u ukupnoj vrijednosti od 1 milijarde dolara
• Godišnja produkcija: zajednička statistika za cijeli rod Porphyra: total 130.622 t, od toga svega 8 t sakupljanjem, 130.614 t uzgoj u Japanu, Chondrus crispus (karagenat).

Smeđe alge (Phaeophyta)

• Kelp su šume kelpa u čistim, plitkim područjima oceana; ima velika brzina rasta i višestruka primjena (prehrana, staklo, gnojivo). Najpoznatija je Macrocystis pyrifera.
• Laminaria japonica se koristi u prehrani, kao lijek i kao izvor joda.
• Undaria pinnatifida je vrlo invazivna vrsta i godišnja produkcija je između 450.000 i 500.000 t.

Beskralježnjaci (Avertebrata)

• Manje zastupljeni od riba.
• Spužve u kućanstvu, kozmetici, medicina. Nekada se u 80-tih, proizvodilo se između 206 i 360 milijuna t godišnje; najveći proizvođači: Kuba, Filipini i mediteranske zemlje.

Koralji

• 27 vrsta rasprostranjeno u tropskim i suptropskim područjima. Vrste koje spadaju pod Corallium su: Crveni kolar,vrsta rasprostranjena u Mediteranu i istočnom Atlantiku. Ukupni godišnji ulov kod njih se kreću od 50-60 t, a najviše se izlovljava u Mediteranu.
• Zemlje u kojem se vadi Coralilu u Sredozemnom moru su(Albanija,Alžir,Turska,Hrvatska itd): U Jadranu veci broj nalazista.
• Ukupna proizvodnja koralja u RH 6,5 t.
• Sezonska zabrana vađenja crvenog koralja je od 1. prosinca do 31. ožujka, dok maksimalna godišnja kvota iznosi 200 kg po licenci.
• Vlasulje se koriste u prehrani na dalekom istok i u nekim mediteranskim zemljama.

Ribe

• Meduze: Rhopilema esculenta –lovi se duž južne obale Koreje, Kine i zapadne obale Japana.
• Ježinci: Svjetska proizvodnja morskih ježinaca bila je najveća 1995. – 120.306 t.(Čili dominira proizvodnjom). Gospodarski najznačajnije vrste su:
  • Loxechinus albus (najvise u Čileu)
  • Strongylocentrotus spp. – veći broj vrsta Morski trpovi(jedu se).

Provjerite svoje znanje o svjetskom ribarstvu i akvakulturi. Uključuje pitanja o udjelu akvakulture, ribolovnim flotama, potrošnji ribe po glavi stanovnika i tehnikama ribolova. Testirajte svoje znanje!