Sustav državne vlasti u Hrvatskoj

Study Notes

Država je društvena organizacija i politička zajednica.
Državne funkcije se ostvaruju kroz zakonodavstvo, sudstvo i upravu.
Tri pravna oblika državne vlasti su zakonodavna, izvršna i sudska.
U Hrvatskoj, zakonodavnu vlast obavlja Sabor, izvršnu vlast obavlja Predsjednik Republike i Vlada, a sudsku vlast obavljaju sudovi.
Državna vlast u RH je ograničena Ustavom Republike Hrvatske.

Zakonodavna djelatnost se manifestira u donošenju ustavnih i zakonskih pravnih normi.
Najviši državni organi obavljaju zakonodavnu vlast.
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana u RH, a odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, odlučuje o ratu i miru i o politici Hrvatskog sabora.

Sudstvo je jedan od triju pravnih oblika kroz koje država obavlja svoje funkcije.
Sudbenu vlast u RH obavljaju redovni i specijalizirani sudovi i Vrhovni sud RH.
Redovni sudovi su općinski i županijski sudovi, a specijalizirani sudovi su prekršajni, trgovački, upravni, Visoki prekršajni sud, Visoki trgovački sud, Visoki kazneni sud i Visoki upravni sud.
Državno sudbeno vijeće (DSV) imenuje i razrješuje suce, a odlučuje o njihovoj stegovnoj odgovornosti.
Sudac se može razriješiti sudačke dužnosti na vlastiti zahtjev, ako trajno izgubi sposobnost obavljanja svojih dužnosti, ako bude osuđen za kazneno djelo, ako to odluči DSV, ili kada navrši 70 godina.
Sudac ima imunitet, što znači da ga se ne može pritvoriti niti pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja DSV-a.

Ustavni sud je ovlašten i dužan:
- odlučivati o suglasnosti zakona s Ustavom i o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom;
- ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti;
- odlučivati u vezi s ustavnim tužbama protiv pojedinačnih odluka državnih tijela;
- pratiti ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti;
- rješavati sukobe nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudske vlasti;
- odlučivati o odgovornosti Predsjednika Republike;
- nadzirati ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i zabraniti njihov rad;
- nadzirati ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma;
- rješavati izborne sporove;
- obavljati druge poslove određene Ustavom.
Ustavni sud Republike Hrvatske čini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor na osam godina.

Postoji nekoliko vrsta postupaka pred sudom, uključujući kazneni, prekršajni, upravni i građanski (parnički) postupak.

Građanski parnični postupak je osnovna metoda zaštite ugroženih i povrijeđenih subjektivnih građanskih prava.
Pokreće se tužbom te se traži zaštita od strane stranke koja tvrdi da su joj ugrožena ili povrijeđena prava, ili od strane osobe koja tvrdi da je ovlaštena tražiti zaštitu, a protiv stranke (tuženika) za koju se tvrdi da je ugrozila ili povrijedila ta prava.
Sud ima važnu ulogu u raspravljanju o pitanjima i donošenju odluke o osnovanosti tvrdnje tužitelja o pravu na pravnu zaštitu.