Računalne Mreže: Povezani Svijet

Računalne Mreže

• Računalne mreže se grade jer oblikujemo alate, a onda oni oblikuju nas.
• Današnji podaci su novo ulje digitalne ekonomije.

Sadržaj

• Potrebno je prepoznavanje i analiziranje zadataka i vrsta računalnih mreža te povezivanje računala u poslovnom komuniciranju
• Razumijevanje pojmova Internet, intranet i ekstranet te njihove uloge u poslovanju
• Upoznavanje i opisivanje ključnih elemenata infrastrukture računalnih mreža
• Prepoznavanje karakteristika i razvoja Web 2.0 i Web 3.0 tehnologije u poslovanju.
• Prema Metcalfovom zakonu, što je broj korisnika koji koriste neki servis veći, to je i vrijednost tog servisa veća.

Povezani Svijet

• Komunikacija je temeljna ljudska sposobnost.
• Poduzeće je organizirana i povezana skupina ljudi koja stvara vrijednosti, temeljena na komunikaciji i povezivanju.
• Razvoj tehnologije doveo je do problema međusobnog povezivanja korisnika koji rade na različitim lokacijama.
• Začetak razvoja računalnih mreža seže u 1940. godinu kada je George Steblitz u Bell Labs koristio teleprinter s Dartmouth College-a za kontaktiranje računala u New Yorku.
• Pravi razvoj računalnih mreža dogodio se 1960-ih širenjem poslovne i vojne primjene računala.
• Digitalne tehnologije i mreže su ključne okosnice organizacija na svim razinama društva.
• Mreže predstavljaju strateške resurse poslovanja, organizacije i integracije poduzeća.

Komponente Računalnih Mreža

• Računalna mreža je mreža međusobno povezanih računala.
• Ona predstavlja tehnološku infrastrukturu svakog poduzeća.
• Svaka računalna mreža sadrži različite vrste računala, mrežnih uređaja i kablova.
• Računalne mreže se sastoje od aktivnih i pasivnih komponenata.
• Aktivne komponente su elektronički uređaji koji prihvaćaju i distribuiraju promet u mreži, imaju memoriju i procesor te donose odluke o putanji mrežnog prometa.
• Pasivne komponente služe samo za prijenos signala i međusobno povezuju aktivne komponente.

Aktivne Komponente Računalnih Mreža

• Mrežna kartica se nalazi u računalima i omogućava priključivanje na žičanu ili bežičnu mrežu.
• Ponavljač signala (repeater) pojačava signal i prosljeđuje ga u mrežu.
• Most (bridge) je uređaj za povezivanje mreža koji sprječava širenje prometa iz jednog segmenta mreže na drugi.
• Razdjelnik (hub) pojačava i pročišćuje signal te ga šalje na sve svoje portove.
• Prespojnik (switch) povezuje dva računala unutar iste lokalne mreže (LAN) ili računalo i usmjerivač za promet namijenjen drugim mrežama.
• Usmjerivač (router) povezuje različite mrežne segmente, analizira pakete podataka i usmjerava ih prema odredišnim adresama.
• Pristupnik (Gateway) omogućuje protok podataka između diskretnih mreža, razlikuje se od usmjerivača po komunikaciji korištenjem više protokola.

Pasivne Komponente Računalnih Mreža

• Uključuju različite vrste bakrenih kablova, koaksijalne kablove, parice (Twisted-pair) i optičke kablove.

Vatrozid

• Važno je kontrolirati pristup drugih korisnika mreže resursima i podacima zbog zlonamjernosti, malicioznih programa, virusa i neovlaštene upotrebe.
• Vatrozid (firewall) postavlja zaštitu računala od pristupa neovlaštenih korisnika ili programa putem računalnih mreža.
• Računalo s posebnim programom postavlja se na granicu mreže i ograničava mogućnost pristupa i prijenosa podataka.
• Softver se pokreće na računalu pri spajanju na mrežu.

Vrste Računalnih Mreža

• Moguće ih je klasificirati prema raznim kriterijima.
• Najčešće se dijele prema načinu razmjene podataka, tehnologiji prijenosa podataka, vlasništvu mreže i geografskoj pokrivenosti.

Računalne Mreže Prema Načinu Razmjene Podataka

• Žičane računalne mreže (ethernet) koriste mrežne kablove od bakrenih žica za fizičko povezivanje računala.Prednost im je lako spajanje i savijanje žica, a nedostatak mogućnost pojave smetnji.
• Bežične računalne mreže (wireless) koriste se bežičnom razmjenom podataka.
• Optičke računalne mreže koriste optičke kablove za razmjenu podataka u obliku svjetlosti (laser ili LED).Prednost im je najveća moguća brzina prijenosa, a nedostatak smanjena savitljivost.
• Elektroenergetske računalne mreže (power line communication – PLC) koriste postojeću infrastrukturu (npr. elektroenergetske mreže) za razmjenu podataka. Prednost je široka rasprostranjenost.

Računalne Mreže Prema Tehnologiji Prijenosa Podataka

• Difuzijske računalne mreže (broadcast network) rade na principu jednog komunikacijskog kanala koji dijele svi uređaji (čvorovi). Skupovi podataka se prenose od uređaja do uređaja, a paketi sadrže adresu odredišta.
• Mreže od točke do točke (point-to-point network) povezuju više računala ili uređaja međusobno kroz više komunikacijskih kanala.

Računalne Mreže Prema Vlasništvu

• Privatna računalna mreža (private network) je u privatnom vlasništvu i ima ograničen broj korisnika. Primjeri su intranet, SWIFT(mreža bankarskih i financijskih institucija), SITA(mreža zračnih prijevoznika), MILNET(vojna mreža SAD-a), CARNet(hrvatska akademska i znanstveno-istraživačka mreža).
• Javna računalna mreža (public network) ima javno otvoren pristup za bilo kojeg korisnika, grade ih državna tijela ili agencije, a korisnici najčešće plaćaju za njihovo korištenje.

Računalne Mreže Prema Geografskoj Pokrivenosti

• Osobne mreže (PAN) povezuju uređaje na vrlo malim udaljenostima (do 10m) putem kablova, infracrvenih ili bluetooth veza.
• Lokalne mreže (LAN) povezuju uređaje na manjim udaljenostima i omogućuju velike brzine prijenosa podataka, uređaji se mogu povezati putem kablova ili bežično (privatne mreže).
• Gradske mreže (MAN) pokrivaju veće geografsko područje od LAN-a, najčešće do 50 kilometara, mogu biti i u privatnom i u javnom vlasništvu.
• Širokopojasne mreže (WAN) pokrivaju veliko geografsko područje (regije, države ili kontinente), povezuju više lokalnih mreža te im je potrebno plaćati naknadu i u javnom vlasništvu su.
• Globalne mreže (GAN) sastavljene su od niza povezanih manjih računalnih mreža, pokrivaju neograničeno geografsko područje, primjerice Internet. Internet je globalna računalna mreža koja pruža niz informacijskih i komunikacijskih sadržaja, a naziva se "mreža svih mreža".

Nastanak i Razvoj Interneta

• Istraživačka agencija ARPA je nastala 1960-ih godina od strane Ministarstva obrane SAD-a s ciljem unapređenja sustava vojnog komuniciranja i daljinske obrade podataka
• ARPA je imala zadatak razviti decentralizirani mrežni komunikacijski sustav koji bi mogao funkcionirati čak i u slučaju uništenja nekih njegovih dijelova.
• ARPANET je razvijen kao preteča Interneta kakvog poznajemo danas.
• Prva podatkovna veza u ARPANET-u uspostavljena je 29.10.1969. između Sveučilišta u Kaliforniji, Los Angeles (UCLA) i Istraživačkog instituta Stanford (Stanford Research Institute).
• ARPANET se širi izvan granica SAD-a 1971. godine priključivanjem norveške seizmološke organizacije (NORSAR) u mrežu.
• Mreža superračunala NSFNET je zamijenila ARPANET (razvoj 1986.godina).
• Početkom 1990-ih započinje razvoj i nagla ekspanzija Interneta.

Razvoj World Wide Web-a (WWW)

• CERN je 1989. godine započeo projekt razvoja WWW-a, čiji je idejni začetnik Tim Berners-Lee.
• WWW omogućava povezivanje tekstualnih stranica, slika, zvukova i drugih materijala putem hiperlinkova.
• WWW se temelji na programskom jeziku HTML koji pretvara tekst, slike, zvuk i druge materijale u stranice hiperteksta koje je moguće čitati pomoću WWW preglednika.
• Internet nije isto što i World Wide Web. Internet je globalna računalna mreža, a WWW je samo jedna od usluga koju nudi Internet.

Razvoj Interneta u Hrvatskoj

• CARNet započinje s radom 3.10.1991. kao prvi i jedini pružatelj internetskih usluga u Hrvatskoj.
• Prva međunarodna komunikacijska veza između Zagreba i Austrije je uspostavljena 17.11.1992. – pristup Hrvatske Internetu.
• Početkom 1993. CARNet dobiva administraciju nad vršnom domenom .hr.
• Ekononski fakultet – Zagreb je prvi spojen na Internet u prvom polovinom 1993.
• SRCE je prva hrvatska registrirana domena početkom 1993.
• Komercijalno korištenje Interneta započinje 1996. u Hrvatskoj, a CARNet mreža se nadograđuje uvođenjem ATM tehnologije kojom je omogućen prijenos slike i zvuka u realnom vremenu.
• CARNet-ov edukacijski centar Edupoint je nastao 2001.godine.
• Internet je danas u Hrvatskoj važan za informatizaciju poslovanja, državne i javne uprave, ali i društva u cjelini.

Internetski Skup Protokola

• Internetski skup protokola su pravila za prijenos podataka koja određuju način prijenosa podataka u računalnoj mreži.
• Cilj im je osigurati brzu i efikasnu komunikaciju bez pogrešaka u prijenosu preko komunikacijskog kanala.
• Komunikacijski protokoli omogućuju računalima unutar mreže međusobno razmjenjivanje informacija na standardizirani način.
• U računalnim mrežama se koriste različiti komunikacijski protokoli.

TCP/IP Protokoli

• TCP/IP skup protokola (Transmission Control Protocol / Internet Protocol) su najvažniji protokoli na Internetu.
• Pogodnosti:
  • Neovisnost o tipu računalne opreme i operacijskih sustava.
  • Neovisnost o pojedinom proizvođaču.
  • Neovisnost o tipu mrežne opreme na fizičkoj razini i prijenosnog medija.
  • Jedinstveni način adresiranja.
  • Standardizirani protokoli viših razina komunikacijskog modela.

TCP/IP Protokoli Detaljno

• TCP (Transmission Control Protocol) je protokol kontrole prijenosa - jedan od osnovnih protokola za prijenos podataka putem Interneta koji dijeli poruke u dijelove, ili pakete, a svakom paketu dodjeljuje redni broj dijela poruke, kontrolira pogreške u paketima, provodi sortiranje paketa na odredištu i njihovo spajanje u cjelovitu poruku
• IP protokol (Internet Protocol) upravlja formatom i prijenosom podataka koji koriste računala za uspostavu podatkovne komunikacije i veze putem računalne mreže, pri čemu je svakom računalu dodijeljena njegova IP adresa
• IP adresa je slijed binarnih brojeva koji je jedinstven za svaki uređaj na mreži. IP adresa sadrži 32 bita raspoređenih u 4 byte-a

FTP, SMTP i POP3 Protokoli

• FTP (File Transfer Protocol) je komunikacijski protokol koji služi za prijenos datoteka.
• SMTP i POP3 protokoli se koriste za prijenos poruka elektroničke pošte.
  • SMTP (Simple Message Transfer Protocol) je komunikacijski protokol siguran i pouzdan.
  • POP (Post office protocol) je protokol koji preuzima elektroničku poštu od poslužitelja na lokalno računalo ili neki drugi uređaj i nakon toga izbriše tu poruku na poslužitelju.

HTTP i HTTPS Protokoli

• HTTP i HTTPS protokoli se koriste za pretraživače (Browsers).
• HTTP (Hypertext Transfer Protocol) je protokol koji omogućava prijenos datoteka u HTML formatu.
• Datoteke u HTML formatu u sebi sadrže veze na druge dokumente,nazivaju se hipertekst, a veze koje sadrže nazivaju se hipertekstualnim vezama
• HTTPS (Hypertext Transfer Protocol Secure) je protokol koji ima istu funkciju kao HTTP, samo što se kod ovog protokola sva komunikacija šifrira pa otuda i slovo S za Secure, dakle za sigurnost.

VoIP i RTSP Protokoli

• VoIP protokol se koristi za video konferencije i prijenos medijskih sadržaja.
• VoIP (Voice over IP) je protokol za prijenos glasa u obliku digitaliziranog zvuka preko Interneta i drugih paketnih mreža.
• RTSP protokol za prijenos medijskih sadržaja (Streaming).

Internetske Domene

• Internetske domene su "imena" internetskih adresa.
• Sustav imena domena (Domain Name System – DNS) je registar domena i pripadajućih IP adresa.
• Domene su organizirane hijerarhijski, što znači da postoje tzv. vršne domene (top-level domains – TLD) poput .com ili .hr.

Karakteristike Interneta

• Osnovna karakteristika Interneta je korištenje klijentsko-poslužiteljske arhitekture (client-server architecture).
• Poslužitelj (server) je svako računalo koje pruža uslugu na način da u svojoj memoriji čuva podatke koje daje na korištenje.
• Klijent (client) je svako računalo odnosno korisnički uređaj koji šalje upit i prima uslugu ili odgovor odnosno podatke od poslužitelja te ih prikazuje korisnicima.

Nedostatak Vlasništva Interneta

• Internet nema vlasnika niti postoji organizacija ili institucija koja Internetom jedinstveno upravlja.
• S obzirom na činjenicu da ne postoji središnje tijelo koje upravlja Internetom, on je i decentraliziran.
• Postoje organizacije koje se brinu o Internetu odnosno njegovim pojedinim dijelovima: Internet Society (ISOC), Internet Engineering Task Force (IETF), Internet Assigned Numbers Authority (IANA), Internet Corporation for Assigned Names and Numbers (ICANN), World Wide Web Consortium (W3C).

Ostale Karakteristike Interneta

• Internet pokriva cijeli svijet, sastoji se od međusobno povezanih mreža diljem svijeta te pruža interaktivnost, pravo kreiranja sadržaja ima bilo tko.
• Anonimnost omogućuje korisnicima da ostanu anonimni.
• Internet je promjenjiv, podložan čestim promjenama.
• Internet je općenit, zamišljen kao univerzalna mreža koja može služiti različitim tipovima aplikacija, mogu se uklopiti različita hardverska i softverska rješenja, neovisno o proizvođaču.

Druge Karakteristike Interneta

• Javnost, sadržaj objavljen na Internetu u pravilu nije podložan kontrolama.
• Neograničene mogućnosti, Internet je moguće koristiti za poslovanje, slušanje glazbe, edukaciju, traženje posla, gledanje filmova i serija, kupovinu i prodaju, igranje igara, razgovor s osobama diljem svijeta itd.

Internetski Servisi

• Elektronička pošta (e-mail) je jedan od osnovnih internetskih servisa, a služi stvaranju, slanju, primanju i čitanju poruka.
• Adresa elektroničke pošte (e-mail adresa) sastoji se od dva dijela odvojenih znakom @: korisničkog imena i domene.
• Uz e-mail adresu dodjeljuje se i određenu veličinu memorijskog prostora na svojim poslužiteljima koji se naziva poštanski sandučić (mailbox).
• Prednosti korištenja e-maila je mogućnost istovremenog slanja iste poruke na velik broj primatelja.
• Web (World Wide Web – WWW) omogućava jednostavno kreiranje, pretraživanje, pregledavanje, navigaciju i dohvaćanje podataka dostupnih na Internetu.
• Osnovna filozofija Web-a je korištenje hiperteksta koji omogućava brz i jednostavan prijelaz s jednog na drugi dokument odnosno Web stranicu (Web page).
• URL adresa (Uniform Resource Locator) je jedinstvena putanja odnosno adresa do određenog sadržaja na Web-u (npr. Web stranice, slike, zvuka i sl.)

Internetski Servisi Dodatno

• URL adrese koriste Web preglednici (Web browsers) kako bi pronašli određenu Web stranicu na poslužitelju, pročitali njen HTML kod te ju prikazali na klijentskom računalu u obliku teksta, slike, videa, zvuka i sl.
• Skupina povezanih Web stranica naziva se Web mjesto (Web site).
• Računarstvo u oblaku (cloud computing) predstavlja novi koncept računarstva kod kojeg podaci više nisu smješteni na lokalnom uređaju, nego na poslužiteljima unutar podatkovnih centara poduzeća koje nude usluge pohrane, a kojima pristupamo internetskom vezom.
• Sve kao usluga (Everything as a Service – XaaS).
• Softver kao usluga (Software as a Service – SaaS) – korisnicima omogućava korištenje softvera i aplikacija koje se izvode na platformama u oblaku kod pružatelja usluga, a ne lokalno na računalu.
• Platforma kao usluga (Platform as a Service – PaaS) – korisnicima omogućava razvijanje, izradu i izvođenje aplikacija te pohranu podataka na infrastrukturu u oblaku.
• Infrastruktura kao usluga (Infrastructure as a Service – IaaS) – korisnicima omogućava korištenje temeljnih računalnih resursa za implementaciju i pokretanje operativnih sustava i aplikacija.
• Poslovni proces kao usluga (Business process as a Service – BpaaS) je bilo koja vrsta poslovnog procesa.

Kombinirani Oblak

• Kombinirani oblak je oblak potpune ili djelomične implementacije i vlasništva odnosno potpune ili djelomične kontrole čiji pristup može biti ekskluzivan ili dostupan svakome.

Smanjenje Troškova U Oblaku

• Navedeni modeli imaju niz prednosti u poslovanju među kojima je glavna smanjenje troškova budući da se plaća samo ono što se u određenom trenutku koristi t te nisu potrebna velika početna ulaganja u infrastrukturu, opremu, softverska rješenja i slično.

Intranet i Ekstranet

• Intranet je zatvorena privatna mreža poduzeća s kontroliranim pristupom, koja je odvojena vatrenim zidom (Firewall) od Interneta.
• Unutar te sigurnosne zone nalazi cjelokupan poslovni informacijski sustav.
• Kod prijave u takvu mrežu radnici se moraju identificirati, uobičajeno korisničkim imenom i lozinkom.
• Intranet koristi internetske standarde i protokole, omogućuje jednostavnu komunikaciju i suradnju te omogućava pristup informacijama tvrtke za to ovlaštenim korisnicima.
• Intranet omogućuje, ubrzava i poboljšava komunikaciju između različitih odjela, zajedničko korištenje datoteka, upravljanje inforamcijama, distribuciju znanja, pretraživanje vrsta informacija i protok ideja uz povezivanje.

Primjene Intraneta

• Organizacije koje koriste intranet imaju unaprjeđen način komunikacije među radnicima, a sam intranet je tipično sljedećih primjena:
  • administrativne (kalendari, procedure),
  • korporativne (poslovni planovi),
  • finacijske (godišnji izvještaji),
  • informatičke (upozorenja)
  • marketinške (informacije i poveznice)
  • ljudski resursi (procjene potreba , politike za zapošljavanje)
  • projektni (projekti u tijeku, članovi timova)
  • vanjski izvori (mape gradova, planiranja putovanja)
• Svaki zaposlenik ovisno o svom poslu može raditi svoje zadatke s bilo koje lokacije, ove se funkcije ostvaruju putem otvorenog standarda Interneta koji omogućuje korištenje raznovrsnih uređaja te povećava zadovoljstvo i poboljšava motivaciju.

Ekstranet

• Ekstranet predstavlja poslovno povezivanje među organizacijama zasnovano na internetskim otvorenim standardnim protokolima, a dio su dobavljači, ključni kupci ili ključni partneri.
• Cilj ekstraneta je dijeljenje i razmjena podataka i informacija i povezivanje aplikacija i procesa između različitih organizacija.
• Ekstranet je alat se iskoristiti za on-line naručivanje, elektroničko praćenje narudžbi, upravljanje zalihama partnera, povećanje fleksiblinosti rada i povezivanja te olakšavanje primjene jeftinog i brzog načina povezivanja u svakom trenutku.
• Automatiziraju se poslovni procesi s kupcima i dobavljačima, moguć je rad zaposlenika od kuće, mogu se dijeliti privatne i tekuće informacije.

Poslovnim Partnerima Putem Ekstraneta

• Pružanje potpore poslovnim partnerima uključuje dijeljenje pristupa bazama podataka, aplikacija za slanje poruka i rad u skupini.
• Podaci o izmjenama proizvoda i informacije se izmjenju te nude promocije i informacije o garancijama.

Web 2.0

• Web 2.0 je skup aplikacija i tehnologija koje omogućavaju korisnicima kreiranje, uređivanje i distribuciju sadržaja na Internetu.
• Ključne karakteristike Web 2.0 su: posjetitelji generiraju sadržaje(Wikipedia); posjetitelji stvaraju sadržaje bez posebnih znanja, što ga čini dostupnim velikom broju ljudi; jednostavno se pretražuju i interaktivne su te zahtijevaju brz pristup Internetu.
• Youtube i Meta (Facebook) su primjeri.

Dodatni Primjeri Stvaranje Sadržaja

• Instagram omogućuje dijeljene fotografija koje je moguće pretraživati prema brojnim kriterijima.
• X (bivši Twitter) omogućuje stvaranje mikro-blogova, a Uber pruža platformu koja nudi prijevoz.

Web 3.0

• Web 3.0 predstavlja sljedeću generaciju razvoja weba temeljenog na visokim brzinama pristupa Internetu, povezivanju zajednica i semantičkom webu
• Ključne karakteristike Web 3.0 su umjetna inteligencija, semantički web, virtualni web i sveprisutni web
• Elementi umjetne inteligencije su virtualni asistenti koji pomažu posjetiteljima pomoću glasovnih naredbi
• Semantički web koristi informacije na web mjestima u strukturiranom obliku na način da ih razumiju računala, a sveprisutni web je postao popularan zbog mobilnih uređaja
• Suradnja je u središtu strategije digitalne transformacije organizacija.

Moderno Poslovanje

• Društveno umrežavanje je promijenilo način komuniciranja, a društveni softveri mijenjaju interakcije na radnim mjestima.
• Koncept Internet stvari opisuje sustav međusobno povezanih uređaja.
• Primjene: pametne kuće, nosivi elektronički uređaji, implantati, pametni uređaji, poljoprivreda, proizvodnja, upravljanje energijom, kretanja životinja, praćenje kvalitete vode, zraka, predviđanje potresa, pametni gradovi, medicina i transport
• Pretraživanje Interneta:Iznimno velik broj informacija, Internet tražilice (search engines) automatizirano pretražuju informacije (Google, Baidu, Bing i Yahoo).

Sigurnost

• Potreban je backup kako se osigurala sigurnost pohranjenih podataka, postoje potpune i diferencijalne kopije podataka, a isto ostvaruju uređaji za pohranu Sigurnosnih kopija podataka putem kriptirane i zaštićene internetske veze.