Pregled i Promatranje Bolesnika

Pregled i Promatranje Bolesnika

• Zdravlje podrazumeva potpuno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti.
• Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tela zbog nedostatka zdravlja.
• Simptomi su ono na šta se pacijent žali, poput bola ili problema sa mokrenjem.
• Znakovi su ono što drugi mogu primetiti, kao što su žuta koža, dijareja ili povraćanje.
• Dijagnoza se postavlja na osnovu simptoma i znakova.

Metode Dijagnostikovanja

• Intervju podrazumeva razgovor sa pacijentom.
• Pregled uključuje palpaciju, auskultaciju, perkusiju, inspekciju i osluškivanje stetoskopom ili golim uhom.
• Promatranje pacijenta.
• Laboratorijske i instrumentalne pretrage.

Šta se Utvrđuje Dijagnostičkim Metodama

• Etiologija bolesti: uzrok bolesti, uzročnik (virus, bakterija, klica).
• Lokacija bolesti: sistem ili organ.
• Način pojave: akutni (traje nekoliko dana ili nedelja) ili hronični (traje više od 6 meseci).
• Posebnosti bolesti: nasleđena, zarazna ili nezarazna.
• Stanje bolesnika: lako, teško ili terminalno.
• Ponašanje bolesnika: pokretan, nepokretan, pri svesti, onesvešćen, depresivan ili agresivan.

Pregled i Promatranje

• Promatranje se deli na celovito, sustavno, i stalno.
• Promatranje obuhvata stanje, ponašanje i izgled bolesnika.

Izgled Glave i Lica

• Posmatraju se izgled, boja, izrasline, otekline, ozljede, promene na koži, pokretljivost, simetričnost, oblik, izraženost krvnih žila i stanje svesti.
• Glava je normalno simetrična, srednje velika i razmerna telu, ali kod patoloških stanja može biti mikrocefalija (mala glava kod novorođenčadi sa slabije razvijenim mozgom), hidrocefalija (neobično velika glava sa abnormalnim sakupljanjem likvora) ili kaput kvadratum (četvrtasta glava kod trudnica koje uzimaju previše vitamina D).
• Na koži glave se posmatraju otekline, ozljede i izrasline.
• Na vlasištu se gleda ispadanje kose, perutanje i masnoća.
• Lice odražava opšte stanje (sreća, tuga, bol).
• Pareza se manifestuje kao nepomično čelo, obješeno lice, obješena usna i slab osjet okusa.
• Paraliza n. facijalisa uzrokuje mlohav obraz, spušten usni kut i gubitak mimike.
• Otekline se javljaju kod akutne upale bubrega (otekli očni kapci, ponekad i celo lice).
• Koža lica može biti ružičasta, crvena, žuta ili pepeljasta.
• Oči mogu imati žutu ili belu beonjaču.
• Usnice mogu biti cijanozne, a jezik se pregleda u usnoj šupljini.

Vrat

• Vrat se promatra u smislu pokretljivosti (ukočenost kod upale moždanih ovojnica), simetričnost (oštećenje vratne kralježnice), stanje štitaste žlijezde, prisustvo limfnih žlijezda i izraženost krvnih žila.

Prsni Koš

• Oblik prsnog koša (bačvast kod plućnog emfizema, raširene grudi u donjem dijelu).
• Pazušne žlijezde, promene na koži/dojkama, te boja kože.
• Kifoza (iskrivljenje prema natrag), lordoza (premama naprijed) i skolioza (bočno) kičme.

Trbuh i Ekstremiteti

• Promene na koži trbuha (boja, osip, proširene vene prednje trbušne stijenke).
• Oblik trbuha (bačvast), opseg (ascites), promene pri disanju.
• Ekstremiteti se procenjuju na osnovu deformiteta, stanja zglobova/pokretljivosti, simetričnosti mišićne građe, edema, izraženosti krvnih žila i boju kože.

Invalidnost i Štićenici

• Invalidnost je trajno, potpuno ili djelomično smanjena sposobnost za rad i samostalan život usled bolesti, ozljede ili prirođene mane.
• Štićenici su osobe kojima je potrebna skrb drugih, posebno medicinskih sestara, jer ne mogu samostalno zadovoljavati osnovne životne potrebe, poput novorođenčadi, male dece, starijih osoba, invalida i retardiranih osoba.

Vrste i Oblici Lekova

Lijekovi

• Služe za lečenje bolesnika u određenim količinama, oblicima i uslovima primene.
• Mogu spriječiti pojavu bolesti, ublažiti simptome ili biti nedjelotvorni/otrovni.
• Poboljšavaju zdravlje samo ako se primenjuju ispravno i odgovorno.
• Pogrešan izbor ili primena mogu uzrokovati zdravstvene probleme.

Lekovi

• Sprečavaju, leče, prepoznaju, menjaju, popravljaju ili obnavljaju fiziološke funkcije.

Podrijetlo Lekova

• Prirodni (biljnog, životinjskog ili mineralnog porekla).
• Biljnog: iz korijena, gomolja, kore, lista, cveta, ploda, biljne smole ili biljnog ulja.
• Životinjskog: iz ribljeg ulja, voska, meda, hormona ili pripravaka jetre/gušterače/žuči/spolnih žlijezda.
• Mineralnog: soli natrija, kalija, kalcija, magnezija, željeza, parafin ili bela kreda.
• Umjetni: dobiveni polusintetičkim ili sintetičkim postupcima.
• Svaki lijek mora imati definisanu koncentraciju, čistoću i oblik.

Oblici Lekova

• Prema agregatnom stanju: čvrsti, polučvrsti, tekući ili plinoviti.

Čvrsti Oblici

• To su prašci, kapsule, tablete i čepići.
• Prašci se sastoje od jedne ili više usitnjenih tvari i koriste se za vanjsku ili unutarnju upotrebu.
• Kapsule su čahurice od škroba ili želatine napunjene čvrstim lekovitim tvarima, resorpcija se želi postići u tankom crijevu, stavljaju se lijekovi neugodna okusa ili mirisa.

Tablete i Dražeje

• Tablete su najčešći oblik čvrstih lekova, dobiveni kompresijom pod velikim pritiskom.
• Dražeje su obložene čokoladom, šećerom ili želatinom, ovalne su, glatke i lako se gutaju te prikrivaju neugodan ukus.

Lingvalete i Orbilete

• Lingvalete se otapaju u ustima ispod jezika radi brze apsorpcije, kao lingvalete nitroglicerina.
• Orbilete se otapaju u ustima sisanjem, poput bombona, za lečenje bolesti usne šupljine i ždrijela.

Vaginalete i Čepići

• Vaginalete su pločasti, čunjasti ili kuglasti oblici lekova koji se stavljaju u vaginu pre spavanja i deluju lokalno.
• Čepići(supozitorije) su čunjastog oblika, otapaju se u dodiru sa sluznicom debelog crijeva i deluju lokalno.

Polučvrsti Oblici Lekova

• Meki oblici služe za vanjsku primenu na koži i sluznici, a to su masti, paste, kreme i želei.
• Masti su dobivene miješanjem leka i masne podloge (svinjska mast, vosak ili ulja).
• Paste su slične mastima, ali sadrže veću količinu netopljivog praška.
• Kreme su slične mastima, ali sadrže vodu i mast ili ulje kao emulziv.
• Žele je proziran koloidni lekoviti pripravak, sličan hladetini.

Tekući Oblici Lekova

• To su otopine, mješavine, kapi i injekcije.

Otopine

• Dobivaju se otapanjem krutih tvari u odgovarajućem otapala (destilirana voda, alkohol, ulje ili glicerol).
• Koriste se oralno (daju se žlicom) ili za i.v. primenu (infuzije koje su sterilne i različitih koncentracija) te spolja( oblozi ili kupke).

Infuzijske Otopine

• Bistre su, sterilne i bez stranih čestica za parenteralnu primenu.
• Sirovine su voda za injekcije i krute anorganske soli, ugljikohidrati i aminokiseline.

Mješavine (Mixture)

• Otopine od više tvari ili ljekovitih tvari koje se unose oralno i doziraju žličicom
• povezana s eliksirima koji daju krepkost, mladost i zdravlje.

Kapljice

• Tekući lijekovi jačeg djelovanja koji se primjenjuju ukapavanjem u žlicu, vodu ili na kocku šećera (oralno), lokalno (u oko ili uho) i pohranjuju u bočice s kapaljkom.

Injekcije

• Sterilni pripravci za parenteralnu primenu u obliku praška za razrjeđivanje u ampulama ili bočicama.
• Primjenjuju se špricem i iglom.

Plinoviti Oblici

• Plinoviti i hlapljivi lijekovi raspršene tekućine (aerosoli) koji se unose u pluća ili nos udisanjem.

Unošenje Lekova u Organizam

• Enteralno: peroralno, sublingvalno ili rektalno.
• Parenteralno: intrakutano, supkutano, intramuskularno, intraartikularno ili intravenski.
• Lokalno: perkutano, rektalno, vaginalno, sublingvalno, oralno ili preko sluznice oka/uha/nosa.

Primena Lekova

• Enteralna: kroz probavni trakt (oralno, sublingvalno ili rektalno).
• Parenteralna: mimoilaze probavu (injektiranje i.v./i.m./s.c.).
• Parenteralna aplikacija je korisna kada bi se lijek razgradio prolaskom kroz probavu ili kada se želi postići brzi učinak/kada lijek stiže nepromijenjen u krvni optok.

Zadaće Sestre Pri Čuvanju Lekova

• Opijati se čuvaju u ormariću pod ključem
• Ostatak se čuva odvojeno prema načinu čuvanja na sobnoj temp ili u hladnjaku u originalnim pakiranjima.

Pet Pravila Pri Pripremi/Podjeli/Primjeni Lekova

• Pravi bolesnik, pravi lijek, prava doza, pravi način, pravo vreme.
• Psihofizička priprema bolesnika za uzimanje.
• Provera identiteta(direktnim pitanjem ili uvažavanjem kognitivnih sposobnosti pacijenta).
• Provera naziva lijeka, roka trajanja, izgleda, mirisa i svojstva.
• Dodatno treba odabrati i pripremiti propisanu dozu i proveriti da li je odgovarajuća(min i max).
• Na kraju sledi provera načina primene i njeno dokumentiranje.

Priprema i Podela Lekova

• Lijek propisuje liječnik koji piše na listu.
• Propisane liječničke upute se moraju provjeriti neposredno prije primjene lijeka.
• Treba ih se pripremiti u miru, u dobro osvijetljenoj prostoriji; ruke treba oprati neposredno prije pripreme.
• Kod parenteralne primjene lijekova pridržavati se svih pravila asepse.
• Kad je jednom lijek pripremljen za podjelu, ne smije se vraćati u originalno pakiranje.
• Dokumentirati svaki dani lijek na terapijsku listu.
• Ne davati lijek koji je promijenio boju, miris ili konzistenciju.
• Peroralni put - najčešći način primjene lijeka, zadaće sestre: pripremiti bolesnika i lijek, -pripremiti čašu sa vodom, podignuti bolesnika u sjedeći položaj i procijeniti treba li bolesniku pomoć.
• Lijekovi se nikada ne smiju ostaviti uz bolesnika.

Tri Provere Pre Davanja Lekova

• Provera naziva i doze lijeka pri uzimanju iz ormarića.
• Provera naziva i doze lijeka pri pripremi lijeka.
• Usporedba s propisanom dozom pri vraćanju lijeka u ormarić.

Primena Lekova Parenteralno

• Lek se daje iglom i štrcaljkom ako bolesnik ima otežano gutanje ili je bez svesti.
• Metoda daje brz i potpun učinak.

Razlozi Za Primenu Injekcija

• Mučnina, povraćanje i nemugućnost peroralnog uzimanja leka.
• Potreba za postizanjem najveće moguće učinkovitosti.
• Hitnost brzog djelovanja leka.
• Potreba za primjenom egzaktne, precizne doze.
• Nemogućnost resorpcije lijeka kroz gastrointestinalni trakt.

Parenteralna Primena Lekova

Zadaće Sestre Pri Pripremi/Podeli/Primeni

• Pripremiti bolesnika, prostor, pribor i primenu parenteralnog medikamenta.

Mesta Za Primenu Pareneteralnog Lekova

• Supkutano (s.c.), intramuskularno (i.m.), Intravenski (i.v.), Intrakutano (i.d.) i Intraarterijski (i.a).
• Intrakardijalni (i.k), Intralumbalno (i.l) i Intraartikularno (i.z).

Supkutana Injekcija

• Podrazumeva primenu lijekova i drugih otopina iglom i štrcaljkom u potkožno tkivo, neposredno pod kožu(0.5 do 2mL).
• Tehnika: igla se uvodi koso, pod kutom od 45° (90 stupnjeva), u : vanjsku stranu gornje trećine nadlaktice, vanjski dio natkoljenice, gornji dio leđa uz kralježnicu i lopatice lateralne strane trbuha.
• Lijek počinje djelovati oko 30 minuta nakon primjene; koristi se kod pacijenta koji ne može gutati ili kada je potrebno da se lijek sporije resorbira ili djeluje; takođe kod povraćanja.

Intramuskularna Injekcija

• Lijek počinje djelovati oko 30 minuta nakon primjene; koristi se kod pacijenta koji ne može gutati ili kada je potrebno da se lijek sporije resorbira i djeluje; takođe kod povraćanja.
• Mesta za i.m. injiciranje: deltoidni mišić, gluteus, vanjski dio kvadricepsa u djece.
• Ležeći potrbuške ili stojeći za gluteus; sedeći ili ležeći na leđima kada je u pitanju deltoidni ili kvadriceps.
• Kod bolesnika s uništenim mehanizmom koagulacije ili kod antikoagulantne terapije je kontraindicirana.
• Najčešće se daje do 5mL u m. gluteus maximus ubod se vrši u gornjem-vanjskom kvadrantu stražnjice.
• Manja količina lijeka (do 2mL) se ubrizgava u nadlaktičnu regiju, deltoideus (5 cm ispod ramenog vrha) ili u natkoljeničnu regiju.

Primena I.M Injekcija u Deltoidni Mišić

• Potrebno je proveriti da li je pacijent alergičan i način primene leka.
• Skinuti poklopac s igle i primiti špricu u dominantnu ruku ; nedominantnom rukom RAZVUĆI kožu - unosi se brzim pokretom pod kutem od 90 stupnjeva.
• Povlačenjem klipa (aspiriranjem) se provjerava i tek tada se daje lijek polako.
• Skidanje igle treba raditi brzim pokretom.

Postupak Davanja Im Injekcije

• Pripremiti pribor i provjeriti naziv, dozu, način davanja i rok.
• Odabrati mjesto uboda; dezinficirati i razvući kožu.
• Polagano uštrcati lijek, izvaditi iglu i utrljavati(obrada nakon davanja).

Zadaće Sestre Pri Podeli Lekova

• Male količine lijeka se provjere prije injiciranja.
• Inicirati se na unutarnjoj strani podlaktice, izbjegavati blizinu madeža i pigmentirane dijelove.

Intrakutana Injekcija

• Daje se do 0.5 mL; ne smije se alkoholom dezinficirati kožu ni prije ni poslije iniciranja.
• Iglu uvodimo pod kutem od 15º, kosina igle mora biti okrenuti prema gore.

Intravelozna Primena

• Lijek unosi se direktno u krv.
• Medicinska sestra sa srednjom stručnom spremom ne daje i.v. injekcije.

Komplikacije Pri Parenternalnoj Primjeni Lekova

• Lom igle, oštećenje krvne žile/živca ili alergije/lokalizirana reakcija.

Lokalna Primena Lekova

• Perkutano (masti, ulja, kreme, losioni ili flasteri).
• Sublingvalno (lingvalete ili oralne kapi).
• Inhalacijom (aerosoli).
• Vaginalno (vaginalete ili kreme).
• Rektalno (čepići ili masti).

Primena Lekova Preko NG Sonde

• dati lijek za oralnu primjenu pomoću sonde jedino ako nijeza drenažu.
• Lijek treba biti u tekućem obliku ili zdrobljen i izmiješan s tekućinom (osim kapsula).
• Zatim se aplicira razrijeđeni lijek sa špricom, ispere i potom se bolesnik ostavi u povišenom položaju barem 30 min.

Primena Lekova Putem Kanile

• Primjena ljekovitih supstanci direktno u venu (cirkulirajuću krv) putem štrcaljke
• Aplicirati 1 ml/min, ako liječnik drugačije ne odredi, pod strogim uvjetima.

Temperatura

Fiziologija

• Produkt metabolizma (izmjena stanica); nalazi se u hipotalamusu.
• Razlikuje se ; unutarnja od površinske (zračenjem/isparavanjem).

Činitelji koji utječu na normalnu temp

• Doba dana, tjelesni napor, emocionalno stanje i menstrualni ciklus.

Povišenje Tjelesne Temp i Vrućica

• Imamo 4 stanja: vrućica-povišnje temperatrure/ pireksije(više od 37 stupnjeva), zimica, tresavica, drhtavica.
• Za vrućicu su zaslužni fizikalni(toplinski udar) i kemijski čimbenici(bakterije, toksini, nekrotično tkivo).

Merenje Temp i Normalne Vrednosti

• Mjerimo toplomjerom u pazuhu/preponi,ustima,zvukovodu i rektalno dva puta dnevno. Vrednosti: Aksilarno(36-37°C), Oralno(36,5-37,4°C), tubarno(36,5-375°C) i Rektalno( 37,5°C).
• Razlikujemo stupnjeve: HIPOTERMIJA(manje 35 °C) -> SUBNORMALNA(manje od 36°C) -> AFEBRILNOST(36-37°C) -> SUPFEBRILNOST(od 37,1-38°C) ->FEBRILNOST(od 38,1 do 39°C) -> VISOKA FEBRILNOST(više od 39°C).

Beleženje i Temp Krivulja

• Označava se plavom točkom i povezuje se se ostalim u krivulju.
• Kod Febris Continua je uvijek visoka s razlikom manjom od 1˙ C.
• Febris Remittensoscilira, Febris Intermittensse javlja se kod sepse i tuberkuloze, Febris Recurrens je periodična.
• Pad temp može biti postepen(litički) ili nagli(kritićki).

Njega Kod Smanjenja Temperature

• Skinuti slojeve odjeće, poticati hlađenje i paziti na udobnost.

Hipotermija i Pothlađenost

• Sniženje temperature ispod 35ºC uzrokovano izlaganjem.
• Prepoznaje se po stupnjevima sniženja: (svijest je očuvana)1.stupanj (35-32 C); 2. stupanj (32-28 С/ počinje biti pospan); 3. stupanj (28-24 C/ pacijent gubi svijest) ili 4. stupanj sa (manje od 24 C): teški šok s aritmijama, koma i smrt.
• Tu se pridonosi zagrijavanjem i utopljavanjem.

Puls i Arterije

• Niz tlačnih valova u arterijama; palpira se(a. temporalis, a. carotis, a.brahialis, a.radialis,a. femoralis, a.poplitea, a. dorsalis pedis, a. tibialis posterior).
• Pri računanju se pazi na, učestalost, pravilnost i amplitudu.

Frekvencija Pilisa, Tahikardija

• Zavisi od minuta/dob; Bradikardija ili usporeni puls(< od 60 u min) -> Tahikardija(>80).

Uzroci Tahikardije i Simptomi

• Vise faktora: temperatura, infekcije, anemije,anksioznost.
• Simptomi: umor, lupanje, nedostatak zraka i slično.
• Specijalni obik je paroksizmalna tahikardija( naporan iznenadan napad).

Puls i Očitavanje

• Mjeri se po ritmu(pravilnost razmaka)- aritmiki puls nema veze sa fiziloškom već funkcijom pojednih organa.
• Aritmija udaha se javlja kod djece.
• Ekstrasistolija(prekidi ritma) -> Trigeminija -> Aritmija(puls potpuno nepravilan).
• Ostale kvalitete punjenja(volumen, napetost i amplituda).

Krvni Pritisak, Hiperterzija i Mjerač

• Mjeri se zavisno o zategnutosti krvnih žila; Najčešće na brahijalnoj arteriji tlakomjerom.
• Pritisak se mjeri zbog stanja: Kongruentan/Primjerne Dozi/ Divergentan.
• Visine tonova se mjere pomoču slušalica stavljanjem na kožu u lakatnoj jami.

Disanje i Fiziološko Disanje

• Izmjena O2 i CO2 se obavlja putem: frekvencije, dublji, način i dužina.
• 12-18 Normalna brzina u minuti.
• Eupneju(normalna), Tahipneja(ubrzano), Bradipneju(manka) i Apneja( prestanak).

Oblici Disanja

• Hiperpneja (duboko i učestalo disanje)
• Ortopneja (dubokog i učestalog)
• Astmatsko disanje (otežan izdisaj), te Kussmaulovo(duboko i šumno).

Zadaće Sestre Kod Otežanig Disanja

• Promjena položaja, osigurati pomoč i izvijestiti lijéčnika o promjeni

Respiratorne koplikacije

• Prevenira se kod bolesnika koja miruju poticanjem bolesnika na duboko disanje ili iskašljavanje.

Vježbe prsnog disanja/ekspiratornog tipa

• Provode se protiv boli nakon operacije i zadužuje se sestrom da radi ekspiratarnog tip s smještanje bolesnika i pomoč u disanju. ""Osobito nakon abdominalnih operacija izbjegavaju iskašljavanje ! "

Ostala Merenja

• Težina, visina (ITM) pa ostala mjerenja.
• Pri mjerenju treba paziti i pratiti upute za izradjivsnje

Kisik Terapija i Kućni Koncentrator

• Provodi isključivo lječnik kod plućnih bolesnika.
• Mjeriti se pomocću Jedostanih/Viskog Kon centr-a.
• Noseva Cjela, kateteri 12 sati, mora lice dobro brtvit i dubuko.
• Danas postoji Kučnog Kondenzatora.

Primena Tableta /Kapi/ Injekcija

• Ne smije se dijeliti/zamjeniti medukamente ; Potrbno osigurati prostor ; Oprati Ruke ; Provjerit /Osjetilu.

Lečenje

• U obzir dolaze primjena lijekova te edukacija.