Povijest Hrvatske 20. stoljeća

Događaji prije, za vrijeme i nakon atentata u Narodnoj skupštini

• Seljačko-demokratska koalicija (SDK): Stjepan Radić nastavio napadati srpski hegemonizam. Pribičević napustio velikosrpsku politiku želeći jači položaj Hrvatske u kraljevini. HSS i SDS 1927. osnovali SDK, zajednički se boreći protiv srpskog hegemonizma. Radić napadao radikale zbog korupcije i diktature.

Atentat u Narodnoj skupštini

• Datum: 20. lipnja 1928., Beograd
• Napadač: radikal Puniša Račić
• Žrtve: Pavle Radić, Đuro Basariček
• Ranjeni: Stjepan Radić, Ivan Pernar, Ivan Granđa
• Smrt Stjepana Radića: 8. kolovoza 1928. Vladko Maček naslijedio ga na čelu HSS-a.
• Kazna: Račić dobio 20 godina kazne (kućni pritvor), umjesto propisanih 40.

Šestosiječanska diktatura

• Datum: 6. siječnja 1929.
• Mjere: Uveden Vidovdanski ustav, raspuštena Narodna skupština, uvedena vlada Petra Živkovića. Kraljevina SHS preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju.
• Banovina: 9 banovina.

Oktroirani ustav i Zagrebačke punktacije

• Oktroirani ustav (1931.): Kralj iznad zakona, vlada odgovorna kralju. Bez dopuštenja kralja nijedna odluka u skupštini ne može biti usvojena. Ojačan centralizam.
• Zagrebačke punktacije (1932.): HSS osuđuje Šestosiječanjsku diktaturu.

Političko stanje u Hrvatskoj - državni teror i hrvatski otpor

• Ubistva: Hrvatskog povjesničara Milana Šufflaya, pokušaj ubojstva Mileta Budaka.
• UHRO: Ante Pavelić u emigraciji osnovao Ustašku hrvatsku revolucionarnu organizaciju (UHRO); cilj nasilno rušenje Jugoslavije. Antisrpstvo, povezanost s fašizmom i Mađarima. Saveznik VMRO na čelu s Vančom Mihajlovom.

Atentat u Marseilles; nastanak Banovine Hrvatske

• Atentat u Marseilles (1934.): Kralj Aleksandar i francuski ministar vanjskih poslova Louis Bartou ubijeni u Marseillesu. Atentator Veličko Kerin (Vlado Černozemski). Uhićen Ante Pavelić, razoružane ustaše. Plan rušenja Jugoslavije nije ispunjen.

• Vladavina kneza Pavla: Naslijedio kralja, vlast prešla na tročlano namjesništvo. Maček pušten iz zatvora.

• Udružena opozicija: Maček osnovao Udruženu opoziciju, ali izgubljena na izborima.

• Stojadinović: Nova vlada, Milan Stojadinović na čelu. Centralistički nastrojen, sporazumi s Srbima i neuspjeh oko ukidanja oktroiranog ustava.

• Sibinjske i Senjske žrtve (1935./1937.): Nered, neuspjesi.

Približavanje fašizmu

• Neutralnost: Nova vlada obećala neutralnost u slučaju rata. Hitler obećava Jugoslaviji veličinu i slobodu. Savez s Italijom radi zaštite interesa.
• Zelenokošuljaši: Tajna policija nove vlade

Nastanak Banovine Hrvatske

• Sporazum Cvetković-Maček: 1939. Sporazum između HSS-a i vlade.
• Uredba o Banovini Hrvatskoj (26. kolovoza 1939.): Federalizam, zakonodavna, sudska i upravna vlast zajamčene. Prvi ban: Ivan Šubašić.
• Trajanje: Trajala samo dvije godine.

Gospodarski razvoj Europe i svijeta u međuratnom razdoblju

• Laissez faire: Doktrina "pusti da se radi" iz 18. i 19. stoljeća, nastala pod vodstvom Adama Smitha. Teži ukidanju države iz ekonomije i zaštiti privatnog vlasništva.

Velika gospodarska kriza

• Uzroci: Nagla proizvodnja nakon rata, visoke kamate na kredite, prekomjerno kupovanje dionica, špekulacija s fiktivnim kapitalom.
• Crni četvrtak i utorak (1929.): Investitori izgubili milijarde dolara (Wall Street).
• Posljedice: Masovne otpuštanja, smanjenje satnica.
• Globalno širenje: Poljoprivreda prva pogođena. SAD, glavni davatelj kredita, pogođen. Kriza zahvatila Njemačku, Francusku i VB, a i druge zemlje poput Argentine, Australije, Brazila i Japana.

Mjere protiv krize

• Keynes: John Maynard Keynes predlaže politikom intervencionizma uklanjanje krize. Država nadzire makroekonomsku politiku.

Hooverov i Rooseveltov odgovor na krizu

• Hoover: Pokušaji usporavanja krize, ali se ona nastavila.
• Roosevelt: "New Deal" - pomoć nezaposlenima, javni radovi, pomoć siromašnima, zakoni o minimalnoj plaći i maksimalnim satnicama rada.

Gospodarstvo i ekonomija u Europi

• Sovjetska planska ekonomija (Lenjin): Ratni komunizam, NEP (Nova ekonomska politika).

• Petogodišnji planovi (Staljin): Nacionalizacija poduzeća, kolektivizacija poljoprivrede, kolhozi i sovhozi. Cilj - doći do razine kapitalističkog Zapada.

Autoritarni fašistički i nacistički gospodarski režimi

• Ekonomski nacionalizam: Apsolutna kontrola trgovine i financija te mjerama održavanja ekonomije modernim mjerama. Velika ulaganja u vojnu industriju.

Fašistička Italija

• Javni radovi: Zadovoljavanje ekonomskih potreba, modernizacija poljoprivrede, graditeljstvo.
• Žitna bitka: Projekt samodostatnosti ("autarkučnost").
• Ograničenja: Ograničeni izvori energije i sirovina.
• Neujednačenost: Sjever i jug su neujednačeni.

Drugi svjetski rat u Europi i svijetu

Hitlerovi ratni planovi

• Ocjena Britanije i Francuske: Želja za osvetom Britaniji i Francuskoj zbog WWI. SSSR - Cilj: dobiti prirodna bogatstva (npr. naftu i plin). Nova oružja: bombarderi, ratni brodovi, avioni i tenkovi.
• Savezništva: Antikominterna pakt (1936.) Njemačke i Japana protiv SSSR-a, pridružila im se Italija. Osovina Rim-Berlin, i kasnije Čelični pakt. Molotov-Ribbentrop pakt (1939.): Sporazum o nenapadanju i prijateljstvu s podjelom Poljske. Trojni pakt (1940.): Njemačka, Italija i Japan.

Početak rata - okupacija Poljske

• Poljska: Hitlerova traženja ustupanja Gdanska. Napad na Poljsku 1.9.1939.
• Zapadni odgovor: Zapad objavljuje rat Njemačkoj.
• Blitzkrieg: Poljska pregažena oklopnim i tračnim silama.

Daljnje invazije

• Baltičke države: Estonija, Latvija i Litva pristaju na razmještaj sovjetskih trupa.
• Finska: Sovjetsko-finski rat (1939./1940.).
• Danska i Norveška: Danska poražena, Norveška otpornija.
• Norveške luke (strategija): Osvajanje lukova kako bi se stekao pristup Atlantiku.
• Quisling: Norvežanin Vidkun Quisling podržavao agresore.

Pad Francuske

• Invazija: Njemačka zauzima Nizozemsku, Belgiju i Francusku. Zaobilaze Maginotovu liniju.
• Dunkirk: Evakuacija britanskih i francuskih vojnika.
• Višijevska Francuska: Okupirani dio Francuske i marionetska vlada Phliippa Pétaina.
• De Gaulle: Charles de Gaulle organizira Vojsku Slobodne Francuske.

Nastavak borbi u Drugom svjetskom ratu

Bitka za Britaniju

• Winston Churchill: Predsjednik vlade Velike Britanije.
• Odluka: Britanci odbijaju njemački sporazum.
• Zračne bitke: Britanci s protivljenjem njemačkih zračnih snaga.

Njemački napad na Sovjetski savez

• Operacija Barbarossa (22. lipnja 1941.): 3 milijuna njemačkih vojnika napada SSSR.
• Ciljevi: Stjecanje Lebensrauma.
• Situacija: Osvajanja na sjeveru (Lenjingrad), središnjem predjelu (Moskva), ali zastoji zbog vremena i otpora.

Ulazak SAD-a u rat

• Japanska ekspanzija: Napad na lučku bazu Pearl Harbour.
• Američka intervencija: SAD ulazi u rat.
• Osvajanja: Japan osvaja velike dijelove jugoistočne Azije.

Saveznička koalicija

• Atlantska povelja: Churchill i Roosevelt se dogovorili o uređenju svijeta nakon poraza Njemačke.
• Sovjetsko sudjelovanje: Staljin traži da se otvori nova bojišnica (Francuska/Njemačka)

Kolaboracionisti i pokreti otpora

• Kolaboracionisti (kvislinzi): Suradnici s Nijemcima (npr. Višijevska Francuska).
• Pokreti otpora: Stvaranje partizanskih jedinica otpora.

Velike bitke od 1942., nastavak

Bitka za Staljingrad i Kursk

• Staljingrad (1942.): Napad na Staljingrad, industrijsko središte. Sovjetska protuofenziva opkolila 250 000 njemačkih vojnika, predaja.
• Kursk (1943.): Najveća tenkovska bitka u povijesti, sovjetska pobjeda.

Bitka kod Midwaya

• Cilj Japanaca: Osvoji Port Moresby u Novoj Gvineji.
• Bitka u Koraljnom moru: Japanci nisu uspjeli.
• Bitka kod Midwaya (lipanj 1942.): Amerikanci uništili 4 japanska nosača aviona.
• Posljedica: Japanci potisnuti.

Rat u Sjevernoj Africi

• Suezki kanal: Italijanska ofenziva na Britance zbog kanala. Britanci ih potiskjuju.
• Rommel i El Alamein: Njemački uspjesi, zaustavljanje kod El Alameina. Pobjeda Britanaca pod generalom Montgomeryem.

Invazija na Siciliju

• Iskrcavanje (1943.): VB i SAD se iskrcavaju na Siciliju.
• Mussolinin pad: Mussolini smijenjen i uhićen.
• Italijanska kapitulacija (3. rujna 1943.): Italija potpisala kapitulaciju.
• Talijanska Socijalna Republika: Njemački komandosi oslobađaju Mussolinija, Talijanska Socijalna Republika.

Bitke prekretnice i kapitulacija Sila Osovine

Invazija na Normandiju

• Teheranska konferencija: Churchill, Roosevelt i Staljin dogovaraju završne operacije.
• Operacija Dan D (6. lipnja 1944.): Iskrcavanje saveznika u Normandiji.
• Broј vojnika: Preko 150.000 vojnika.

Kapitualacija Njemačke

• Sovjetsko napredovanje: Sovjeti ulaze u Varšavu, Budimpeštu i Bukurešt.
• Ardenska ofenziva: Posljednja njemačka ofenziva, ali neuspjeh.
• Jalta (1945.): Churchill, Roosevelt i Staljin dogovaraju podjelu Njemačke.
• Bitka za Berlin: Sovjetska pobjeda, Hitler se ubija.
• Kapitulacija (9. svibnja 1945.): Njemačka se predaje.
• Potsdamska konferencija: Attlee, Staljin i Truman se dogovaraju.

Kapitualacija Japana i kraj rata

• Osvajanja otoka: Amerikanci osvajaju otočje Iwo Jima i Okinawu.
• Atomske bombe: Truman odlučuje upotrijebiti atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki.
• Kapitulacija (2. rujna 1945.): Japan se predaje.
• Završetak II. svj. rata: Drugi svjetski rat završen.

Nastanak i proglašenje NDH – 1. dio

Travanjski rat i kapitulacija Jugoslavije

• Neutralnost Jugoslavije: Jugoslavija u početku neutralna, pod pritiskom pristupa Trojnom paktu.
• Ožujski prevrat: Skupina jugoslavenskih časnika ruši vladu Cvetković-Maček.
• Travanjski rat: Jugoslavija kapitulirala.
• Podjela Hrvatske i BiH: Podijeljena između Nijemaca i Talijana

Proglašenje NDH

• Ponuda Mačeku: Hitler ponudio Mačeku predsjedništvo NDH.
• Ante Pavelić: Pavelić ga prihvatio.
• Slavko Kvaternik: Proglašavanje NDH.
• Mačekov stav: Maček poziva na pokoravanje novoj vlasti.
• Prvotni stav stanovništva: Stanovništvo u početku pozdravlja, ali brzo shvaća fašističke težnje.

Razgraničenje NDH

• Rimski ugovori (18.5. 1941.): Dalmacija, Hrvatsko primorje i otoci su pripojeni Italiji.
• Demarkacijska crta: Postavljena razgraničenje između njemačkog i talijanskog područja.

Ustroj vlasti u NDH

• Poglavnik: Ante Pavelić ima vrhovnu vlast.
• Struktura vlasti: Doglavničko vijeće, Postrojništvo, Ustaška mladež, Ustaški stožeri.
• Župe: NDH podijeljena na 22 župe.

Ustroj oružanih snaga NDH

• Domobranstvo: Hrvatska vojska, ostali isključeni.
• Oružništvo i Ustaška vojnica: Vojne jedinice po uzoru na Njemačku i Italiju.
• Nadzorna služba: Postojala i Ustaška nadzorna služba.
• Paravojne postrojbe: Izuzete od zapovjedništva Ustaške vojnice, odgovor na partizane i četnike.